of 20 /20
Ure|enje malih vrtova

Uređenje malih vrtova

  • Upload
    dark-bc

  • View
    263

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Vrtovi su danas važniji nego ikada, osobito ljudima koji žive u gradu.U često užurbanoj svakidašnjici vrt je m,jesto mira i opuštanja u kojem možete pratiti promjene godišnjih doba i osjetiti prirodu.Čak i kad raspolažete vrlo malom površinom možete se na njoj divno odmoriti i pronaći put do samoga sebe.Slika vrta neprestano se mijenja u skladu s godišnjim dobima.Na popisu želja mnogih vlasnika vrtova danas su jezerca , terase, te mnogo mjesta za lončanice i prostran travnjak okružen drvećem i grmljem.Za skladnost i originalnost vrta treba svjesno planirati i oblikovati tako da na malom prostoru nastane pravi mali raj.Važno je i da su kuća i vrt nedjeljiva cjelina , pa se stoga u oblikovanju vrta uvijek treba voditi izgledom kuće.Da biste vrt učinili mjestom koje djeluje na sva osjetila i da odražava vašu osobnost, nije pretjerano reći da ćete vrt zamisliti kao sobu u kojoj ćete, u vanjskom prostoru jednako dobro uživati kao i u vašem dnevnom boravku u interijeru vaše kuće.

Citation preview

Page 1: Uređenje malih vrtova

Ure|enje malih vrtova

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:00 Page 1

Page 2: Uređenje malih vrtova

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:00 Page 2

Page 3: Uređenje malih vrtova

Ure|enje malih vrtovaAndrea Christmann

Prakti~na rje{enja i zavrtove ku}a u nizu

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 3

Page 4: Uređenje malih vrtova

4

Teorija – bez nje sene mo`e 7

Na~elo ure|enja 7Raj na najmanjem prostoru 7

Okosnica vrta 10Lijepe strukture 11

Vodoravni i okomiti elementi 14

„Do`ivljaj“ vrta 14

Povr{ine i funkcije 15

Ograda i za{tita od pogleda 17

Stvorite slojevitost i prostornu dubinu 19

Perspektiva 19

Prostorna dubina 19

Napravite jasne konture 22Pravokutni red 22

Uzmite u obzir svojstvapolo`aja 24

Elementi oblikovanja – jednostavni i u~inkoviti 26

Djelujte na sva osjetila 26

Svjetlo i rasvjeta 27

Drve}e i grmovi 28

Zidovi, `ivice i ograde 32

Stube 36

Voda 38

Pergole i lukovi 40

Pogledi i putovi 43

Podne obloge 45

Optimalnoure|enje malih vrtova 49

Istra`iti vrt 49Razviti osje}aj za prostor 49

Promatrati i prepoznati 50

Postupak za starije vrtove 51

Unijeti `elje i sklonosti 53

Na~initi plan vrta 55

Ku}a i vrt – jedna cjelina 57

Postaviti u sredi{te pozornosti 59

Inscenacija biljkama 61

Uklopiti okru`je 63

Primjena visine u vrtu 64Uporaba vertikalnog prostora 65

Stvaranje {irine u prostoru 67Iskori{tavanje oblika vrta 67

Kako pregra|ivanjem iskoristiti vi{e od vrta 69

Razmje{taj biljaka 69

Podne obloge 72Materijali za velike povr{ine 73

Ogledni konceptivrtova 75

Vodeni vrt 75Ogledni vrt: osje}aj godi{njegodmora i daljine 77

Prirodni vrt 79Ogledni vrt: nadahnut seoskim vrtom 81

Arhitektonski vrt 82Ogledni vrt: moderan i pun naboja 8 4

Japanski vrt 86Ogledni vrt: jasne konture 87

Vrt ru`a 89Ogledni vrt: vrt osjetila 90

Ladanjski vrtovi 92Ogledni vrt: nostalgi~ni {arm 93

Vrt za igru 94Ogledni vrt: bogat do`ivljajima iprikladan za {etnju 96

Zimzeleni vrt 98Ogledni vrt: uvijek zelen i lagano se odr`ava

Sadr`aj

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 4

Page 5: Uređenje malih vrtova

5

Travnati vrtovi 102Ogledni vrt: lako}a i prozirnost 103

Mediteranski vrtovi 105Ogledni vrt: sunce u kombinacijis otvorenim pogledom 106

Vrt s trajnicama 108Ogledni vrt: veselih boja i `ivahan 110

Predvrtovi 112Primjer predvrta: jednostavna elegancija 114

Primjer predvrta: moderan i reduciran 116

Primjer predvrta: seoski 117

Primjer predvrta: formalan i jednostavan 118

Primjer predvrta: reprezentativan 120

Ure|enje vrta upraksi: kako tou~initi 123

Urediti maleni vrt 123Po~etak radova 123

Gra|evinski zahvati u vrtu 124

Pokrivanje tla: odabir materijala i formata 124

Terase 126

Ograde

Postavljanje stuba 127

Staze i puteljci 129

Gradnja jezerca 131

Gradnja pergole 133

Biljke – da se sve zeleni i cvate 135

Kupnja biljaka: kvaliteta i veli~ina 135

Sadnja `ivice 137

Sadnja drve}a 138

Njega i rezanje drve}a 139

Cvjetne tapete 141

Sadnja trajnica 142

Lon~anice 143

Ure|enje travnjaka 145

Pravi vrtni pribor 148

Lijep vrtni namje{taj 150Staklenik ili drvena {upa? 152

Elektri~ne i vodene instalacije 153

Automatsko natapanje 153Crpke i tehnika 154

Kazalo 159

Sadr`aj

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 5

Page 6: Uređenje malih vrtova

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 6

Page 7: Uređenje malih vrtova

7

Na~elo ure|enja

@elimo da nam vrtovi obuzmu svaosjetila, ne samo o~i. Stogapoja~avamo zvuk vjetra i miriscvije}a.Eva Maaser, Rajski vrt

Vrtovi su danas va`niji negoikada, osobito ljudima koji `iveu gradu. U ~esto u`urbanojsvakida{njici vrt je mjesto mirai opu{tanja u kojem mo`etepratiti promjene godi{njih dobai osjetiti prirodu. ^ak i kadraspola`ete vrlo malompovr{inom, mo`ete se na njojdivno odmoriti i prona}i putdo samoga sebe.

Raj na najmanjem prostoru

Slika vrta neprestano se mijenjau skladu s godi{njim dobima.Stoga je posebno i nezamjen-jivo mjesto. Vrtovi su danasznatno manji nego prije dvade-setak godina, a zahtjevi su po-rasli: na popisu su `elja mnogihvlasnika vrtova jezerce ilibazen, {iroka terasa uz ku}u temnogo mjesta za lon~anice iprostran travnjak okru`endrve}em i grmljem. Pri ure|enju uvijek je va`no

Ku}u i vrt treba uvijek proma-trati kao cjelinu. Stoga se priizboru gra|evnih materijala zavrt treba orijentirati prema ma-terijalima i bojama ku}e da seuspostavi skladan prijelaz. U unutra{njosti ku}e u praviluse na temelju dojma o veli~iniprostora odabire odgovaraju}inamje{taj. U projektiranju van-jskoga prostora trebalo bi pos-tupiti na vrlo sli~an na~in. ^aki ako zami{ljanje vrta kao sobezvu~i pretjerano, donekle je taideja posve opravdana.

Teorija – bez nje se ne mo`e

dati vrtu njegovo posve osobitoobilje`je, u~initi ga mjestomkoje djeluje na sva osjetila i uzto odra`ava i osobnost svogavlasnika. Za skladnost i origi-nalnost vrta nije presudnaveli~ina. Naprotiv: svjesnimplaniranjem i oblikovanjem nasamo nekoliko ~etvornihmetara mo`e nastati mali raj. U malome vrtu prednost uvijekima oblikovanje gra|evinskihelemenata. Staze, terase, zidovii pergole trebaju prona}i svojepravo mjesto prije nego {to seprema njima odaberu odgo-varaju}e biljke.

Ku}a i vrt nedjeljiva su cjelina. Stoga se u oblikovanju vrta treba uvijek voditi

izgledom ku}e.

Na~elo ure|enja

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 7

Page 8: Uređenje malih vrtova

Uostalom, vrt u pravilu nudidovoljno mjesta za sjedenje,u`ivanje u obrocima i opu{ta-nje – samo pod vedrim nebom.

PPrraavvii ssttiillBezbroj je mogu}nosti zaure|enje malog vrta. Stil je uvi-jek osobna odluka; strogo for-malan ili prirodan – nije rije~ otome da je jedan ispravan, adrugi pogre{an, va`no je i jednoi drugo. Mogu}e je sve, samobiste trebali po{tovati osnovnapravila o ure|enju. Elementistila mogu biti harmoni~ni ili isticati suprotnosti. Svakako,lak{e je ako ve} pri planiranjuodredite stil. Vrt mo`e bitiure|en u mmiinniimmaalliissttii~~kkoomm stilu,na primjer kao japanski vrt ili uaarrhhiitteekkttoonnsskkoomm, kao formalnivrt, ali mo`e odavati i dojamlljjuuppkkooggaa llaaddaannjjsskkooggaa vrta. Svjesnim planiranjem na teme-lju promi{ljena povezivanja ljepote i funkcionalnosti nasvakome mjestu mo`e nastatiskladan zeleni prostor.

SSttvvoorriittee ddoojjaamm vveellii~~iinnee^esto mali vrtovi djelujuve}ima nego {to su to doista.Trikovima svakako mo`eteprikriti nedostatak veli~ine.Prostraniji izgled vrta mo`etedo~arati na razli~ite na~ine.Odjeljivanjem pojedinih pros-tora visokom `ivicom ili vje{topostavljenim cvjetnim grmomvrt se vi{e ne mo`e obuhvatitijednim pogledom i ve} timedjeluje zanimljivijim i tajan-

Ako ih se dobro za{titi, mogu~ak i cijelu zimu ostati vani. JJeeddnnoossttaavvnnoo ii jjaassnnoo Ispravno oblikovani mali vrto-vi mogu djelovati doista izvan-redno. U sitnim su uto~i{tima~esto skrivene velike {anse.Naj~e{}e nisu samo dovoljnoiskori{tene. Slijedite nekoliko pravila ure-|enja i planiranje }e vrta bitilak{e. Tri na~ela glase: jedno-stavnost, osobitost i jasno}a. U ure|enju je malog vrta umjetnost prije svega u tomeda se postoje}i prostor dobrorasporedi, gra|evinskim ele-mentima i biljkama odredi njegova struktura i da djelujeve}im. Ipak, najvi{e pozornostitreba obratiti biljkama.

8

stvenim. Posjetitelj ga otkrivaobilaskom i djeluje mu ve}imnego {to je u zbilji. U malome je vrtu visina poseb-no va`na. Gdje je povr{inaograni~ena, tre}a je dimenzijavrlo korisna: ve} s tri stube mi-jenja se perspektiva, dolazi sena povi{eno ili ni`e mjesto itime se ulazi u novi prostor.Stje~e se dojam prostranosti.Ne unosi samo prostor za sje-denje u ni`em dijelu vrtu ili ba-zen na povi{enu mjestu osje}ajve}eg prostora ve} i pergole ilukovi obavijeni biljkama pe-nja~icama. One su osobito do-brodo{le u malome vrtu u ko-jem nema dovoljno mjesta zadrve}e ili rasko{nije grmove. I ve}e lon~anice privla~epoglede i uljep{avaju terase.

Teorija – bez nje se ne mo`e

Jasnim oblicima i to~no odre|enim povr{inama za sjedenje i cvjetne gredice mali je vrt

dobro iskori{ten i djeluje prostranije.

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 8

Page 9: Uređenje malih vrtova

9

Dobro promi{ljen konceptu{tedjet }e i vrijeme i trud.Suzdr`ano oblikovanje i jasnioblici vrlo su va`ni. Zaure|enje novog vrta nakon iz-gradnje ili kupnje ku}eotvorene su gotovo svemogu}nosti. Ako preoblikujeteve} postoje}i mali vrt, pre-poru~ljivo je uspostaviti vezuizme|u starih struktura i novihelemenata. Pritom je u pravilujednostavnije zamijeniti biljkenego promijeniti osnovnustrukturu vrta.

OObblliiccii ii bboojjee Va`no je ograni~iti se na samonekoliko gra|evnih materijala.Jednolika podna obloga odprirodnoga kamena ili drvadjeluje prostranije od {arenekombinacije razli~itih formata i vrsta kamena. Velike plo~eprirodnoga kamena stvarajudojam prostranosti, a povr{inaod mozai~nih kamen~i}a isti~esitno}u oblika i djelujesku~eno. Jednostavno isuzdr`ano ozelenjivanje snekoliko soliternih biljakatako|er poti~e prividnu pros-tranost. I boje cvatu}ih trajnica va`nesu kad vrt treba djelovative}im. Blijede boje poput svijetloplavog cvata kokoti}aDelphinium sedefastog drvastvaraju dojam daljine. Uplavoljubi~astoj cvjetnoj gredicisvjesno ih treba upotrijebiti upozadini. Za razliku od njih,

mo`e voditi kroz lukove dosuprotna kraja zemlji{ta. Ondjemo`e biti pergola koja uokviru-je okolni krajolik. Oko taj krajo-lik do`ivljava kao dio vrta,~ime nestaju postoje}e granice iprostor djeluje mnogo ve}im. Ali i u vrtu se ciljanim raspore-dom elemenata koji privla~epoglede mogu prikriti granice.Ako je skulptura na kraju stazeuokvirene `ivicom, oko }eprivu}i taj motiv i manje }e zamijetiti okoli{. Taj „tunelskivid“ potiskuje sve ostalo upozadinu. Ako se granica, na primjer zid od prirodnogakamena, obavije biljkamapenja~icama, gube se tvrdiobrisi i bri{e granica zemlji{ta.Veliko zrcalo na kraju vrta uudubini `ivice stvara iluziju da prostor vodi dalje u dubinui time je ve}i.

sna`ne boje `utih i naran~astihcvjetova nevena (Calendula of-ficinalis) djeluju kao da se gu-raju prema naprijed. Stoga ih uljetnoj gredici treba uvijekstaviti u prvi plan.

IIlluuzziijjaa vveellii~~iinneeOsje}aj dubine prostora tako-|er nastaje ako se pogled s te-rase usmjerava prema skulp-turi na kraju vrta ili na krajolikkoji ga okru`uje. Mali vrt trebaraznoliko urediti, unijeti na-glaske i odrediti istaknuta mje-sta kako bi ga se moglo otkri-vati korak po korak. Zavojitput koji vodi od ku}e do udal-jena prostora za sjedenje ~inivrt ne samo opti~ki ve}im ve} izanimljivim. Smjerovima gle-danja u vrtu se isto tako posti`eosje}aj prostranosti. Tako po-gled s kuhinjskoga prozora

Svjesnim razmje{tajem elemenata koji privla~e poglede, vrt postaje ne samo

raznolikijim nego i stvara iluziju ve}eg prostora.

Na~elo ure|enja

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 9

Page 10: Uređenje malih vrtova

Ta se iluzija mo`e jo{ vi{epoja~ati ako se iza luka postavizrcalo. Luk djeluje poput vrata,a iza se {iri odraz vrta. Zrcalodakako ne smije biti previ{euo~ljivo, rubove treba prikritibiljkama. Vrlo su rafinirane ibrajde spojene popre~nim pot-pornjima. Ako se iza njihpostavi zrcalo, izgleda kao dase reflektirani prostor prote`e u beskona~nost. I ve}i bazenbez biljaka djeluje poput velikazrcala u kojem se odra`avajuoblaci i okoli{ – te pru`a osje}ajdaljine.

PPrreeuurree||eennjjee ssttaarriihh vvrrttoovvaa Mo`da su s godinama pojedinedrvenaste biljke u vrtu postaleprevelike i su`avaju mali pros-tor. Ili je terasa uz ku}u pre-mala da za lijepa vremene nanjoj u`iva cijela obitelj. Preve-liko stablo baca previ{e sjenena gredicu s povr}em. Mo`daima premalo mjesta za jo{jednu garnituru za sjedenje, aspremi{te je alata tro{no idotrajalo. Ovdje bi svakako tre-balo ne{to u~initi da vrtponovno za`ivi. Trud se isplati~ak iako upravo na po~etkuplaniranje zahtijeva mnogovremena. ^esto se ba{ neznat-nim promjenama mo`e posti}ivelik u~inak. Ako `elite opti-malno preurediti vrt, mo`e bitipotrebno i godinu dana da gaupoznate pa`ljivim promatran-jem. Prije nego {to zapo~neteplanirati novi ili preure|ivati

Okosnica vrta

Drvenaste biljke tvore okosnicuvrta. ^esto se ona sastoji odzimzelenih vrsta koje ne odba-cuju li{}e i tvore kulisu predkojom se tijekom godi{njihdoba mogu predstaviti posverazli~ite biljke. Ali i drvenastebiljke koje odbacuju li{}e mogutvoriti okosnicu vrta te ~ak izimi biti iznimno reprezenta-tivne svojim uko~enim ili savi-jenim granama. Okosnica odzimzelenih drvenastih biljakamo`e u odre|enim uvjetimadjelovati prejednoli~no pa ju jebolje kombinirati s vrstamakoje odbacuju li{}e. S drvenastim biljkama nastajuposve razli~iti prostori u vrtu.Vanjski okvir ~esto tvori `ivica,ali i zid {titi od pogleda i vjetra,stvara izdvojenost i ozna~avagranice vrta. U vrtu prije svegadrve}e, grmovi i biljke penja-~ice ~ine biljni mobilijar. Svo-jom veli~inom i oblikom rastastvaraju ne samo prostornostnego i isti~u visinu u vrtu.Drve}e ima posebnu ulogu uvrtu zbog brojnih svojihfunkcija: stvara sjenu, ozna~avakrajnju to~ku neke staze ili ~inisredi{te vrta. Njegov je ras-pored presudan za izgled vrta istoga ga treba smatrati jednimod najva`nijih elemenata kom-pozicije. Drvo jednostavno pri-pada u svaki vrt. Posebno supo`eljne neobi~ne vrste drve}a,poput primjerice ukrasne

10

postoje}i vrt, postavite dva os-novna pitanja i nemojte ihsmetnuti s uma u planiranju jer}e odrediti sve nove korake: 1. „[to postoji?“ To se prije sve-

ga odnosi na vanjske zadaneelemente, veli~inu i oblikvrta, uvjete na odre|enupolo`aju poput svjetlosti isjene te okru`enje – je li vrtotvoren prema krajoliku ili jeokru`en susjednimzgradama i vrtovima.

2. „[to treba nastati?“ Ovdje jerije~ o budu}em kori{tenju i{to kao vlasnik o~ekujete odsvoga maloga uto~i{ta. Ho}eli se na kraju ispuniti sve`elje, ovisi dakako o tomekoliko `elite ulo`iti, odnosnokoje radove mo`ete obavitisami. Trebalo bi i razmisliti otome `elite li vrt ure|ivati uvi{e faza u duljem razdobljui za po~etak urediti samomjesto za sjedenje uz ku}u,ili sve treba obaviti odjed-nom. Svakako se preporu~ujeizraditi cjelovit koncept koji}e prihvatiti svi ~lanoviobitelji.

Teorija – bez nje se ne mo`e

Pravila ure|enja

• {to jednostavnije, to ljep{e

• mali broj razli~itih materijala

• uklju~iti i okoli{

• odrediti sredi{nja mjesta

• oblikovati smjerove gledanja

• prekriti granice

• unijeti efekte

• stvoriti iluzije

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 10

Page 11: Uređenje malih vrtova

11

tre{nje (Prunus subhirtella ’Au-tumnalis’). Zbog nje`noru`i~a-stih cvjetova koji se pojavljujuve} u studenom i upadljiva je-senskoga li{}a u nijansama od`utonaran~aste do ljubi~asto-sme|ecrvene iznimno privla~ipoglede u svakom vrtu.

Lijepe strukture

Doma}i divlji grmovi vrlo suomiljeni ne samo zbog svoje ot-pornosti. Te drvenaste biljkeimaju mnoge prednosti: pri-lago|ene su na{oj klimi, ot-porne su na napad {tetnika ipru`aju za{titu i hranu `ivoti-njama. Osim atraktivna cvata iukusnih plodova, unose i bojuu vrt, prije svega u jesen kadli{}e mijenja boju. K tome,krute ili savijene grane vrlo sulijep prizor zimi. Pojedini sugrmovi osobito po`eljni u vrtujer u svako godi{nje doba os-vanu u novom ruhu. La`na li-jeska (Corylopsis pauciflora) ilimerala (Amelanchier lamarckii)ubrajaju se u prave grmove-lje-potice kojima nisu potrebni do-daci da privuku svu pozornostna sebe. Ali tek na odgo-varaju}em polo`aju uz opti-malne svjetlosne uvjete dolazedo izra`aja posebne strukturesvakoga pojedinoga grma.Upadljivi grmovi ne bi se tre-bali boriti za pozornost. Upotri-jebite ih stoga samo kao pojed-ina~ne motive i priu{tite imposebno mjesto u vrtu. Drve-

like, na primjer {im{ir u oblikkugle ili tisa kao kugla ilikocka. Te biljke rastu i u posudii ukra{avaju ulaze i staze.

RRaazznnoolliikkoosstt ddrrvveennaassttiihh bbiilljjaakkaaKako bi vrt i zimi zadr`aookvir, treba obratiti pozornostzziimmzzeelleenniimm ddrrvveennaassttiimmbbiilljjkkaammaa koje ionako ~ine divankontrast golim granama drve}ai grmova koji odbacuju li{}e.Zimzelena stabla, grmovi i `i-vice osobito su va`ni u hladnogodi{nje doba. Kad se ostaloraslinje povu~e, oni daju into-naciju vrtu, a zelene granicevrta postaju jasno vidljive. Kaozimzeleni grm ili `ivica iznim-

naste biljke daju vrtu zeleniokvir. Tu se podjednako ubra-jaju stabla, grmovi i biljkepenja~ice. Svojim volumenomstvaraju prostornu sliku, tvorevanjske granice vrta i dijele gau razli~ite prostore.Samostoje}e drvenaste biljkeslikovita oblika stavljaju na-glaske. Na terasi se rado sjediispod rasko{ne kro{nje truba~aili pokraj mirisnih grmova jor-govana. Za male su vrtovebiljke {iroka i slikovita oblikarasta manje pogodne. Bolje jeizabrati stabla male ili kuglastekro{nje ili visokostabla{ice.Drvenaste biljke tako|er semogu orezivati u razli~ite ob-

Drvenaste biljke poput stabala, grmova, `ivica i biljaka penja~ica razli~itih veli~ina,

oblika rasta i osobitosti ~ine okosnicu vrta.

Okosnica vrta

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 11

Page 12: Uređenje malih vrtova

no su prikladni tisa (Taxus bac-cata), {im{ir (Buxus sempervirensvar. arborescens) te tuja (Thujaoccidentalis) i kalina (Ligustrumvulgare). Zimzeleni bambusitako|er stavljaju jasne zelenenaglaske. Pergole i lukovi sazimzelenim penja~ima poputbr{ljana (Hedera helix) i kozjekrvi (Lonicera henryi), osim {tojasno nagla{avaju granice i di-jele prostor vrta, unose i zimidovoljno zelenog volumena.I ddrrvveennaassttee bbiilljjkkee ss ppllooddoovviimmaakoje odbacuju li{}e nude zimiatraktivan igrokaz; lijepi suprimjeri glog (Crataegus laevi-gata ’Carrierei’) i jarebika (Sorbus x arnoldiana ’GoldenWonder’). SSttaabbllaa ii ggrrmmoovvii zziimm--sskkooggaa ccvvaattaa koji po~inju cvastiu prosincu zanimljivo susredi{nje mjesto vrta. Dodu{e,potrebna im je zimzelena `ivicau pozadini kako bi djelovaliposebno dekorativno. Tu seubrajaju perzijska parocija (Parrotia percia), bodnantovaudikovina (Viburnum x bodnan-tense ’Dawn’) te zimskihamamelis (Hamamelis mollis).Drvenaste biljke kao bitni ele-menti ure|enja vrta izrazito sudugovje~ne. Njihove budu}epolo`aje i raspored treba stogaplanirati iznimno pa`ljivo. Sjedne strane treba uzeti u obzirsvojstva polo`aja, a s drugestrane i sve oblikovne aspektete pravnu osnovu, npr. udalje-nost od susjednog posjeda. Ve}pri sadnji treba imati na umubudu}u veli~inu drve}a i pred-

voljno mjesta barem za jednostablo. Ovisno o {irini kro{njetreba ih pojedina~no saditi kaosolitere. Ako je kro{nja u oblikukugle, mogu se postaviti uparu ili rasporediti u drvored.Svakako, moraju se dobro uklo-piti u postoje}i prostor. I kad jeposrijedi nedoumica, sigurnoima dovoljno mjesta za mmiinnii--jjaattuurrnnoo ssttaabblloo poput kaline uobliku kugle ili ru`e visoko-stabla{ice visoke oko 1 m ikro{nje promjera 50 cm. Pri kupnji drvenastih biljakatreba uvijek imati na umu koju}e veli~inu odabrani primjerakimati kao naraste jer u vrtubrzo mo`e postati pretijesno,previ{e sjenovito ili prehladno,odnosno stablo vi{e ne}e rasti.Stabla prikladno uokvirujuzanimljiv pogled ili prekrivajuneatraktivan prizor, nude

12

vidjeti dovoljno mjesta. Svo-jstva polo`aja proizlaze iz kli-matskih uvjeta, strukture tla injegove sposobnosti da zadr`ivla`nost. Dok je na primjerbreza zadovoljna pjeskovitimtlom, kesten ne bi dobro iz-gledao na tome polo`aju.

SSttaabbllaa ssttaavvlljjaajjuu nnaaggllaasskkeeStabla su pri ure|enju vrta vrlova`ni i posebno omiljeni ele-menti. Kad stoje pojedina~no islobodno, te drvenaste biljkesvojom zelenom masom i obri-som karakteristi~nim za pojed-inu vrstu predstavljaju dobrooblikovana plasti~na tijela. Uskupinama ili nizovima stablajako djeluju na oblikovanjeprostora. I u malim su vrtovima stablava`na. Ve}ina je vrtova u pravi-lu dovoljno velika da nude do-

Teorija – bez nje se ne mo`e

Drvenaste biljke poput bodnantove udikovine svojim ~arobnim cvjetovima u turobno

zimsko doba nezaobilazno su sredi{te maloga vrta.

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 12

Page 13: Uređenje malih vrtova

13

za{titu i prave sjenu. Katkadprivla~e neobi~nim oobblliikkoommrraassttaa, ~arobnim ccvvaattoomm ili im-presivnom bboojjoomm llii{{}}aa u jesen.Neka se stabla odlikuju ddeekkoorraa--ttiivvnnoomm kkoorroomm. Ali i li{}e se ra-zlikuje svojim oblicima i gusto-}om i mo`e djelovati vrlozanimljivo, poput na primjerhimalajske breze bijele kore(Betula utilis ’Doorenbos’).Zbog njene lepr{ave kro{njekoja propu{ta svjetlo nikada sene osje}ate sku~eno, a i povr{i-ne travnjaka i trajnica ispod njedobivaju dovoljno svjetla. Akopak s druge strane svjesno `eli-te sjenovito podru~je za sadnjupaprati i hosta, prikladna sustabla kompaktne kro{nje po-put magnolije (Magnolia acumi-nata) ili bijelog duda (Morusalba). Drve}e zanimljive bojeli{}a daje vrtu iznimnu izra`aj-nost. U tu se skupinu ubrajajuvrbolisna kru{ka (Pyrus salicifo-lia, vidi sliku desno) koja svo-jim srebrnosivim li{}em pod-sje}a na stablo masline ilicrvenolisna {ljiva (Prunuscerasifera ’Nigra’) ~ije crnocr-veno li{}e unosi koloristi~kuraznolikost u zelenilo.

@@iivviiccee ssttvvaarraajjuu pprroossttoorreeOrezane `ivice stvaraju pros-tore u vrtu. Gdje je prostorograni~en, treba se odlu~iti zaprikladne biljke i odabratisamo one koje se mogu sna`noprikra}ivati ili koje sporo rastu.Tu se ubrajaju kalina (Ligus-

ili preure|ivanju postoje}egvrta `ivicu bi trebalo pomogu}nosti zasaditi odmah napo~etku kako bi se rano us-postavile strukture i prostori ukojima do izra`aja dolaze nesamo fascinantne soliternebiljke ve} i lijepe skulpture. @ivicama se vrt mo`e opti~kipro{iriti. Uzak otvor u `iviciunosi napetost i inspirira pro-matra~a na istra`ivanje pros-tora koji je iza njega. Time nas-taje osje}aj ve}eg prostora.@ivice razli~ite visine ~ine vrtraznolikijim. Ako se niska`ivica postavi ispred visoke,nastaje iznimna kompozicijaprostora i vrt djeluje opti~kive}im. Kontrasti nastaju zbograzli~itih oblika li{}a te

trum vulgare) i suru~ica (Spireax cinerea ’Grefsheim’) te tisa i{im{ir. Uskim zelenim zidovi-ma odvajaju se mali prostori igrmovi i trajnice se optimalnopredstavljaju. Ta izdvojenamjesta djeluju iznimno ugodno.Osim toga tako nastaju dobriklimatski uvjeti za napre-dovanje biljaka. @ivice imaju jo{ jednu pred-nost, one naime stvaraju sm-jerove gledanja i uokvirujustaze. Zbog strogo geometrijskiorezane `ivice nastaje napet itajanstven do`ivljaj prostora uvrtu. Visoke `ivice ome|uju vrtprema van. U unutra{njostivrta niske `ivice uokviruju cvjetne gredice i obrubljujutravnjak. U oblikovanju novog

Razli~itim tonovima zelene boje posti`u se neobi~ni efekti. Tako dobro dolaze do

izra`aja razli~iti oblici i strukture li{}a.

Okosnica vrta

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 13

Page 14: Uređenje malih vrtova

razli~itih zelenih tonova. Tamnozelene iglice tise poseb-no dolaze do izra`aja ispredsvijetlozelenih listova `ivice odgraba (Carpintus betulus). Uarhitektonskim vrtovima `ivicetrebaju biti glatkih ravnihpovr{ina. To se najbolje posti`ezimzelenim biljkama sitnali{}a. Vrsta kozje krvi Loniceranitida povoljna je alternativabrza rasta, ali se mora ~e{}eorezivati. Gredice trajnica i aro-mati~nog bilja obrubljuju se {i-roko rasprostranjenim {im{i-rom sitna lista (Buxussempervirens ’Suffruticosa’).@ivice od crvenolisne bukve iligraba mogu se ravno orezivati,djeluju relativno neutralno iprikladne su i za moderne i zaprirodno oblikovane vrtove.

o~ima, pa su na{a promatranjau vodoravnoj ravnini inten-zivnija i stoga nam djelujuva`nijima. Odstupanja odvodoravnosti i okomitosti,poput kosih povr{ina i rubova,do`ivljavamo ~esto kao pro-vokaciju, kao napad na na{enavike gledanja i do`ivljajprostora. Osjetljivi se organ zaravnote`u pokoleba ve} i prinajmanjoj promjeni. U vrtu vladaju, u usporedbi sku}om, posve osobita iskustvas vodoravnim i okomitim rav-ninama. Tako valovita povr{inatravnjaka mo`e unijeti napetosti dati vrtu posve osobitoobilje`je, a na lagano povi{enumjestu mo`e biti poseban pros-tor za garnituru za sjedenje kojiotvara novu perspektivu nazemlji{te. Vrlo je zahtjevno nanagnutu terenu stvoriti ravnepovr{ine jer vodoravnom sepovr{inom osvaja prostor kojitako postaje dostupnim: bora-viti se mo`e samo na ravnuterenu, samo se ondje mogupostaviti stol i stolice, ali i oblikovati jezerce ili podi}i per-gola. U vrtu nema savr{eno ravnihpovr{ina. U pravilu samo iz-gra|ene stvari ~ine vodoravnelinije, na primjer gornji rubzida ili vidljiva greda pergole.Dodu{e, moderni gra|evinskioblici dopu{taju i valovite ilizaobljene rubove, ali horizon-tala ~ovjeku daje osje}aj mira isigurnosti.

14

Vodoravni iokomiti elementi

^ovjek do`ivljava prostor ori-jentiraju}i se po vertikalama ihorizontalama koordinatnogsustava. Sve podlije`e sustavusvrstavanja prema gore i doljete lijevo i desno. Mi smo„uhva}eni“ izme|u neba izemlje, svojim kretanjem„do`ivljavamo“ prostor kojinas okru`uje.

„Do`ivljaj“ vrta

Na{a opa`anja u vodoravnojravnini znatno su intenzivnijaod okomite. To obilje`ava na{sveukupan sustav percepcije.Stvari prije svega do`ivljavamo

Teorija – bez nje se ne mo`e

Rasporedom orezanih `ivica i pravokutno oblikovanih kro{anja stabala vrt se do`ivljava

u slojevima i poja~ava se dojam dubine prostora.

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 14

Page 15: Uređenje malih vrtova

15

Uravnote`ena kompozicija uprostoru vrta sadr`i i vodor-avne i okomite elemente koji sume|usobno u `ivu odnosunapetosti.

Povr{ine i funkcije

Vodoravne povr{ine obilje`ava-ju sliku svakog vrta i ispunja-vaju mnogostruke funkcije.Dok su terase kao stvorene zapostavljanje stola i stolica, atravnjak poziva na igru ili opu-{tanje, ostale su zelene povr{i-ne jednostavno odmor za o~i.

PPrroossttoorr zzaa ssjjeeddeennjjeeTerase bi trebale biti uneposrednoj blizini ku}e, spristupom izravno iz kuhinjeili dnevne sobe. ^esto je pros-tor za sjedenje okrenut premajugu ili zapadu tako da se cijelidan mo`e u`ivati na suncu.Trebao bi biti dovoljno velik damo`ete postaviti stol s naj-manje ~etiri stolice. Ali posve}e udobno biti ako terasa nudidovoljno mjesta i za le`aljku,lon~anice ili malu fontanu.^esto je vrt vrlo malen i terasaje jedino mjesto na kojemumo`ete boraviti pod vedrimnebom. Va`no je svjesno plani-rati opremanje malog prostora ipa`ljivo odabrati podneobloge, vrtni namje{taj i biljke.

Zbog vi{e ravnina i razli~itih povr{ina

poput drva, vode i travnjaka uzak prostor

djeluje prostranijim.

Vodoravni i okomiti elementi

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 15

Page 16: Uređenje malih vrtova

Ako imate vi{e mjesta, mo`eteurediti jo{ jedan prostor za sje-denje. ^ak i ako se samo povre-meno njime slu`ite, na njemuse do mile volje mo`ete zadr`a-vati u razli~ita doba dana i usvim godi{njim dobima ovisnoo trajanju sun~eve svjetlosti. Ako se prostorom za sjedenjeslu`ite samo povremeno za li-jepa vremena, ne mora biti trajnopri~vr{}en. Stol i klupu mo`etebrzo postaviti u sjenu jabuke. Oddrvenih plo~a mo`ete izraditipod da noge vrtnog namje{tajane propadaju u zemlju. Zelenilo je dobro za du{u jerzelena boja umiruje. Vjerojatno

oblikovan i ure|en primjenomsuvremenih gra|evinsko-teh-ni~kih metoda, travnjak jeva`an oblikovni element u go-tovo svakom vrtu. Povr{inatravnjaka unosi svijetao iotvoren prostor koje mo`e bitiokru`en cvjetnim gredicama,grmovima ili `ivicom. Ako ne`elite kositi travu, jednostavnoodaberite travnjak s poljskimcvije}em ili aromati~nim biljem. Jasan oblik i izra`ene granicetravnjaka osim {to tvore lijepkontrast `ivahnim rubovimazasa|enih gredica olak{avaju injegovo odr`avanje. Za to ostavite uzak rub plo~a uz

16

je zbog toga zelena povr{ina uvrtu mnogima tako privla~na.Sjediti u rano ljeto na terasi i lu-tati pogledom po intenzivnozelenome travnatom sagumelem je za du{u.

TTrraavvnnjjaakkSvaki vrt `ivi od uzbudljivakontrasta puno}e i praznine kojinastaje izmjenom svijetla, otvo-rene povr{ine travnjaka i gustecvjetne gredice. Oblik i veli~inaovise o stilu i cjelokupnojpovr{ini vrta. Iz travnjaka zra~imir, on povezuje razli~ita po-dru~ja i opti~ki pove}ava malivrt. Kad je svjesno umjetni~ki

Teorija – bez nje se ne mo`e

Jo{ jedan prostor za sjedenje na kraju malog zemlji{ta ~ini vrt raznolikijim i opti~ki ga pove}ava. Ovisno o polo`aju sunca mo`ete u

njemu boraviti u razli~ita doba dana.

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 16

Page 17: Uređenje malih vrtova

17

vanjski rub travnjaka da kosil-ica mo`e pokositi svu travu. Zavrlo suhih ljeta travnjak pati itreba ga stalno zalijevati. Alter-nativa je zelenom sagu koji za-htijeva odr`avanje {ljunak –posebno `elite li stvoriti jedin-stvenu povr{inu koja se lakoodr`ava ili ako do tla ne dopiredovoljno svjetla.

BBiilljjnnii ppookkrriivvaa~~iiI biljke koje pokrivaju tlo tvorehomogene povr{ine i moguotu`an kuti} vrta pretvoriti ukompaktan biljni pokriva~ bo-gat li{}em ili cvjetovima.Skromne biljke djeluju kaou~vr{}ena povr{ina od {ljunka imal~a od kore i prekrivajuzemlju tako da korov nema iz-gleda. Posebno na mjestima nakojima travnjak ne raste, neza-htjevne vrste podnih pokriva~apoput malog zimzelena (Vincaminor) dobro izlaze na kraj.Dokazali su se i kao robusnevrste za podsa|ivanje drvenas-tih biljaka jer na zasjenjenimpolo`ajima siroma{na tla rastemalo vrsta cvije}a. Pokriva~i tla dobra su alterna-tiva trajnicama i travnjacima.Brzo se {ire i trajno {tite tlo odisu{ivanja i pretvaranja u blato.To je svojstvo posebno korisnoza zasa|ivanje strmina. Kad jerije~ o spektru boja, pokriva~isu tla nezamjetni, ali uza svusvoju skromnost vrlo su omil-jeni. Mirnim su zelenim tonovi-ma suprotnost uzbudljivim i

povr{inu uz ku}u pretvara umirisan, {arolik, rascvjetan sag.

Ograda i za{tita odpogleda

Vanjske granice vrta nudemnoge mogu}nosti obliko-vanja. Posebno su u malim vr-tovima ograde i njihov materi-jal, oblik i boja presudni zaosje}aj prostora. Zidovi, `ivice iograde okru`uju zeleni prostori dijele ga. Katkad tvore pra-vokutnik ili kvadrat, a ~esto suto nepravilni kutovi kojiobilje`avaju tlocrt vrta. Vanjskagranica osigurava izdvojenost inudi za{titu od znati`eljnihpogleda. Visoki zidovi i guste

rasko{nim cvjetnim gredicama.Upravo zimzelene vrste poputbr{ljana stvaraju zimi dojamnjegovana saga od biljaka. Finim strukturama i dekora-tivnim li{}em pokriva~i tla ~inegustu zelenu povr{inu i isti~umarkantne drvenaste biljke.Dobar je primjer kopitnjak(Asarum) koji }e svojimokruglim li{}em brzo prekritineku povr{inu i lijepo istaknutiprimjerice bijelo pro{arana de-bla breze. Kopitnjak je vrloskroman, ali osjetljiv na priti-sak. Da bi se izbjegla ogoljelamjesta, po tim se povr{inamane bi smjelo gaziti. To vrijedi iza vrtni timijan koji za razlikuod mnogih zelenih kolega

Timijan je idealan pokriva~ tla jer se brzo {iri u {arolik i mirisan sag. Izvrstan je za

povr{ine kojima se ne prolazi.

Vodoravni i okomiti elementi

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 17

Page 18: Uređenje malih vrtova

zimzelene `ivice upadaju u o~ii poja~avaju dojam privatnosti. Ograde mogu ulaziti u prostorili izlaziti iz njega i tako tvoreni{e za sjedenje, fontanu iliskulpturu. Te kutove treba ob-vezno dobro iskoristiti kao is-taknuta mjesta. Va`no jeosje}ati se dobro i za{ti}eno uzvisok zid. Ali ne smijete seosje}ati zatvorenima ako zbogtoga pogled vi{e ne mo`e lutatiprema van u neposrednuokolinu. Mo`da niske ogradeipak pru`aju dovoljnu za{titu isigurnost, a ipak manjeograni~avaju pogled. @elite liprikriti neprivla~ne poglede,dovoljan je samo jedan visokzid da skrene oko u drugi smjervredniji pogleda.

VVeerrttiikkaallnnii eelleemmeennttiiSvaka uravnote`ena prostornakompozicija sadr`i osim vodor-avnih elemenata i okomite jer uprotivnom do`ivljaj prostora nebi bio mogu}. Vodoravne linijedaju osje}aj mira i sigurnosti,signaliziraju red i uravnote`e-nost. Izra`ajni okomiti elementiu vrtu ~esto su gra|evinskekonstrukcije poput pergole ilizida. Pravokutno orezana tijela`ivice koriste se visinom umalom vrtu i istodobnoozna~avaju njegove vanjskerubove. Uspostavljenomravnote`om okomitih i vodor-avnih komponenti nastajeosje}aj za prostor. Tada se uvrtu osje}ate doista dobro.Posebno bi u malome vrtuodnos ravnine prema visini tre-bao uvijek biti uravnote`en. S previsokim i zatvorenimogradama vrt bi lako mogaodjelovati sku~eno; stoga biograde trebale biti {to ni`e takoda dio okoline ostane vidljiv.Ako se u vrtu izgradi pergola,on gotovo uvijek dobiva naprostoru. Visina istodobno bilj-kama penja~icama daje prostorza {irenje. I `ice za penjanje i{paliri imaju istu funkciju.Drve}e u obliku kolumnara idrvenaste biljke orezive u ob-liku kugle tako|er se moguupotrijebiti kao vertikalni ele-menti u vrtu. Male su kro{nje upravilu pogodnije za malevrtne prostore od drve}a {irokora{irenih kro{anja.

18

Planirate li gradnju zidova,provjerite da ne kr{ite lokalnegra|evinske propise koji upravilu propisuju visinu, ali ioblik ograde. U odre|enim seokolnostima ne smije ni upotri-jebiti svaki materijal. Ako se nenamjeravate posve odvojiti odokru`enja i `elite vrt opti~kiotvoriti, prikladne su ograde odmetala i drva. U pravilu nisutako masivne i neprovidne kaozidovi i `ivice, neupadljivije sui uklju~uju okolni krajolik u vrt.Kao arhitektonski elementiograde bi trebale biti uskla|enesa stilom i materijalom stam-benog objekta. Ako su obraslebiljkama penja~icama, skladnose uklapaju u ambijent i us-postavljaju vezu s vrtom.

Teorija – bez nje se ne mo`e

Vrt djeluje skladno kada je uravnote`en odnos vodoravnih i okomitih elemenata.

Tek ga se tada do`ivljava kao prostor.

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 18

Page 19: Uređenje malih vrtova

19

Stvorite slojevi-tost i prostornudubinu

Otvoreni prostor do`ivljamo uslojevima. Vi{eslojnost izazivaznati`elju i poziva nas u {etnjuotkrivanja kroz vrt. Djelovanjedubine i prostornosti pozna-jemo s fotografija i slika. Os-novno je pravilo da slika morabiti vi{eslojno komponiranakako bi se stvorila dubina. Tose posti`e odre|enom kom-pozicijom slike, raspore|iva-njem prvog i srednjeg plana tepozadine. Tako nastaje dojamda odre|eni motiv ima pros-tornu dubinu. Bez te kompozi-cije svaka slika djelujeplo{nom. Isto pravilo vrijedi i za obliko-vanje vrtova. Posebno je namalom zemlji{tu taj efekt vrlova`an jer `elimo posti}i da okostekne dojam ve}eg prostora.Prostorno djelovanje poja~avase tek ako oko do`ivljava vrt uslojevima. Pogled s terase naokolni krajolik djeluje uvijekzanimljivo, ali se mo`e ipoja~ati ako se linija horizontaprekine pojedina~nim stablimau prvom ili srednjem planu ikad se sa svakim korakom krozprostor vrta pojavljuje promi-jenjena perspektiva. Time sestje~e dojam prolaska krozznatno ve}i prostor nego {to jeon u stvarnosti.

Prostorna dubina

Paralelnim linijama `ivice i slo-jevito raspore|enim biljkamastvara se dojam vi{eslojnosti,slojevito raspore|ene uskepovr{ine `ivice stvaraju osje}ajdubine. Kao {to i krajolik s dr-voredom stabala i `ivice djeluje`ivahnije i ljep{e od livada ipolja bez stabala, vi{eslojnokomponiran vrt ne djelujesamo napetije nego se doima ive}im. Mali ku}ni vrt `ivicamapodijeljen u pojedina podru~jadjeluje mnogo prostranije odjedinstvena vrtnog prostorakoji zauzima cijelo zemlji{te.Jednostavnim sredstvima uki-daju se granice malog vrta iopti~ki ga se pove}ava. Zgodnametoda za postizanje prostornedubine sastoji se u tome da sevrt podijeli u vi{e prostora.

Perspektiva

Perspektiva je iznova otkrivenau doba renesanse. Otkrivanjetajne perspektive ozna~avaprekretnicu u povijesti: odmakod uvjerenja da je svijet plo~ado njegova poimanja kao ku-gle. U slikarstvu se s plo{nogaprikazivanja pre{lo na trodi-menzionalno s gotovo reali-sti~nim slikama. Perspektiva,od latinskog za „gledati kroz“,„jasno vidjeti“, podlije`ematemati~kim pravilima kojadanas mo`emo lako shvatiti:{to je udaljenost ve}a, to objektidjeluju manjima. Svjetlost i bojepostaju svjetlije, gube inten-zivnost {to su dalje u pozadini.Paralelne linije susre}u su u za-jedni~koj to~ki u daljini.

Mali bi vrt trebao biti oblikovan poput dobre slike ili fotografije. Time oko stje~e dojam

znatno ve}eg prostora.

Stvorite slojevitost i prostornu dubinu

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 19

Page 20: Uređenje malih vrtova

@ivice, niski zidovi od cigle iobrasli lukovi poti~u znati`eljuza onim {to je skriveno iza njih.Iako su neki prostori vrlo male-ni i koncipirani samo za gleda-nje, posti`e se `eljen efekt.

VViizzuuaallnnoo ppoovvee}}aannjjee Dubina prostora posti`e se cil-janom primjenom perspektive.Tako na primjer linija vode kojakre}e od ku}e i su`ava se nakraju vrta izdu`uje prostor. Istise u~inak mo`e posti}i ako vis-inu zidova i `ivica koje vodeod ku}e u vrt snizite premakraju. To se jo{ dodatnopoja~ava ako razmaci izme|ulon~anica koje stoje u jednomredu ili razmaci stupovaograde postaju sve u`i. Jednos-tavna je i efektna i primjena zzrr--ccaallnnee rreefflleekkssiijjee. U zid na krajuuskog vrta mo`ete uklopitizrcalo i time simulirati ne samoprostornu dubinu nego i pobu-diti iluziju da je iza jo{ jedanvrt. Mirna povr{ina vodedjeluje poput zrcala i do~aravasli~an efekt.

20 Teorija – bez nje se ne mo`e

Na kraju sjenice pogled se usmjerava do

umjetni~ki ukra{ene kamene amfore.

Oko se ciljano vodi i time se poja~ava do-

jam dubine prostora.

001-160_KleineGarten_cro.qxp 6.5.2010 12:01 Page 20