UVOD U EKONOMIKU POSLOVANJA Skripta

Virovitica

http://www.vsmti.hr

Recenzenti

pred. dr. sc. Damira Miroslav pred. Ivana Bujan, dipl. oec., univ.spec.philol.

Lektura

Ivana Vidak, dipl. bibl. i prof.

Naslovnica

Enes

-04/13-01/38, Urbroj: 2189-74-13-turizmu i informatici u Virovitici na svojoj sjednici od 25. travnja 2013. godine. ISBN 978-953-56081-7-2

UVOD U EKONOMIKU POSLOVANJA

skripta

pred.

.

Virovitica, 2013.

Predgovor

ova skripta predsta

matici u Virovitici.

Stoga razumijevanje same materije kako bi navedenih kolegija.

Svim studentim

Da bi se uspjelo neophodna je disciplina.

dovesti do uspjeha.

Blaise Pascal

Autori

4

1 UVOD U EKONOMIKU ...................................................................................................................... 6

1.1 ................................................................................................................ 6

1.2 DEFINIRANJE EKONOMIKE ....................................................................................................... 7

1.2.1 ........................................................................................ 9

2 .................................................................................................. 13

2.1 ................................................................................................................ 13

2.2 .................................................................................................................. 14

3 TEORIJA PROIZVODNJE .................................................................................................................. 24

3.1 ...................................................................................................... 24

3.2 OBLICI SREDSTAVA ................................................................................................................ 25

3.2.1 Stalna (osnovna, radna) sredstva .................................................................................. 26

3.2.2 Obrtna sredstva ............................................................................................................. 29

3.3 .......................................................................... 32

3.3.1 Proizvodna funkcija (funkcija proizvodnje) ................................................................... 33

3.3.2 ............................................ 40

4 ....................................................................................................................... 46

4.1 DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA ..................................................................................... 46

4.2 ................................................................. 49

4.3 ........................................................................................................ 50

4.4 .............................................................. 52

4.4.1 Pojam i funkcija amortizacije ......................................................................................... 53

4.4.2 .............................................................................. 54

5 ................................................................................................................... 70

5.1 .................... 70

5.1.1 ..................................................................... 70

5.1.2 Dugo vremensko razdoblje i prinosi razmjera ............................................................... 79

5.2 ................................................ 81

5.3 .............................................................................................. 91

6 KALKULACIJA .................................................................................................. 101

6.1 POJAM, VRSTA I NAMJENA KALKULACIJE ............................................................................ 101

6.2 ELEMENTI I METODE KALKULACIJE ..................................................................................... 102

6.2.1 Djelidbena kalkulacija .................................................................................................. 104

6.2.2 Dodatna kalkulacija ..................................................................................................... 111

6.2.3 ka ...................................................................................... 111

5

6.2.4 Kalkulacija cijene proizvodnje ..................................................................................... 111

7 .............................................................................................................. 115

7.1 ....................................................................................... 115

7.2 ........................................................................................... 119

7.3 ........................................................................................ 120

7.4 ............................................................................................ 122

7.4.1 Proizvodnost rada ........................................................................................................ 123

7.4.2 nja ............................................................................................ 125

7.4.3 Rentabilnost (profitabilnost) ....................................................................................... 126

8 EKONOMIKA INVESTICIJA U GOSPODARSTVU............................................................................. 130

8.1 Vrste investicija ................................................................................................................... 131

8.2 Ocjena investicijskih projekata ............................................................................................ 131

8.2.1 kulacije ................................................................ 133

8.2.2 .................................................................... 136

LITERATURA ......................................................................................................................................... 139

6

1 UVOD U EKONOMIKU

Ova pitanja su .

1.1 TO JE EKONOMIJA? Naime, odgovor na gore postavljeno pitanje nije jednosta

ekonomije kroz povijest ono raspon tema koje

, :

bit je ekonomije spoznati realnost oskudnosti i oji dovodi do najdjelotvornije upotrebe resursa. B

odustati1. i

besplatan vama netko drugi - - kao npr. i opreme, radne snage (u proizvodnji

potrebnih namirnica, kuhara, konobara, itd.) S obzirom na razinu ekonomskog sustava koje se dijeli na mikroekonomiju i makroekonomiju.

1 McConnell, R.,C., Brue, L., S., (2005), Microeconomics- Principles, Problems and Policies, 16. Izdanje, McGraw-Hill Irwin, str.3.

(koja dobra)

i ? 2 Kako se ta dobra trebaju proizvoditi? 3 Za koga ih treba proizvoditi? 4

i rasp 1.

7

Slika 1: Podjela ekonomije

Izvor: Izradili autori MAKROEKONOMIJA pitanjima funkcioniranja gospodarstva kao cjeline (ekonomski rast, inflacija i nezaposlenost)

da ona u cjelini, a ne pijesak, kamen . MIKROEKONOMIJA ose

mikroekonomiji 2.

makro-mikro razlika je ekonomija izrazito podijeljena da svako no kao makro ili kao mikro; mnog

ekonomije su ukorijenjena u oba. povezane i isprepletene. ra kao

prepoznaju i to da odluke isto tak 3.

1.2 DEFINIRANJE EKONOMIKE Ekonomika je dio mikroekonomije

proizvodnje na razini gospodarskih subjekata. a utje sa svrhom

,

rodaje njihovih dobara i usluga4.

2 Mankiw, N.G., (2003), Principles of economics, Harvard Universitiy, South-Western College Pub, str.27. 3 McConnell, R.,C., Brue, L., S, op.cit.,str. 10. 4 Ibid.

MIKROEKONOMIJA MAKROEKONOMIJAEKONOMIJA

8

Ekonomika 5 Str 2

Slika 2: Podjela ekonomike

Izvor: Izradili autori

hovoj vrsti.

POSEBNE vrstama

jama u (slika 3).

5 , 2.izdanje, Ekonomski fakultet, Osijek, str.2.

9

Slika 3:

...

Izvor: Izradili autori Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 7-8

1.2.1 Ekonomika podposlovni uspjeh...

.. .

ima su:

Koliko proizvoditi (opseg poslovanja)

Kako proizvoditi (kojim metodama proizvodnje)

POSEBNE E.P.

Oblik

Poslovne funkcije

Gospodarske djelatnosti

ekonomiku industrijskih

ekonomiku poljoprivrednih

ekonomiku trgov

ekonomiku ugostiteljskih

ekonomika nabave, ekonomika proizvodnje, ekonomika prodaje, ekonomika transporta i dr.

10

Kako raspodijeliti ostvarene rezultate

Gdje i kada nabaviti i

Gdje i kada prodati.

Naime, odgovor na svako od navedenih pitan

kojem posluju danas poduzetnici obiluje visokim stupnjem neizvjesnosti. Nadalje, zbog te neizvjesnosti poduzetnici se avanje sa usponima i padovima u svom poslovanju,

za posljedicu da moraju mijenjati strukturu svojih proizvoda i usluga (primjerice, rastu poduzeostv i u uvjetima gospodarske krize, koja je danas prisutna .

Prema tome, cilj svakog poduzetnika :

- zi da je

poslovnog uspjeha, , a je

proces proizvodnje

Skup aktivnosti kojima se dobra i usluge manje vrijednosti (resursi) pretvaraju u dobra i

uslu

( a u bilo kojoj

fazi tog procesa)6

6 Ibid, str.3

ja izravno ovisi o prihodima od prodaje proizvoda ili us

11

Za ponavljanje

1.

2. Navedite podjelu ekonomske znanosti?

3.

4.

5.

6.

12

ZADATAK 1.

Navedite primjer iz domene: a) makroekonomije, b) mikroekonomije, c) ekonomike

i objasnite odgovor.

V 1

13

2 OSNOVNE

slovanja na razini gospodarskih subjekata odnosno . Stoga je osnovni cilj ovog poglavlja definirati poja

2.1

je s

tvenih ciljeva7.

potrebno jenaglasiti kako se svako u toj utrci za profitom ili dobiti,

8.

Ono je

Kao ekonomski sustav: - oizvodnje ili

- - financijski je samostalna organizacija, ali je poslovno povezano s drugim subjektima u

okviru nacionalnog gospodarstva

7 onomski fakultet Zagreb, Zagreb, str. 49. 8 Ibid, str. 67

14

- na nje K :

- proizvode i usluge (outpute), primjenom odgovara

Kao pravni sustav:

- u

Kao :

- dnica ljudi koji u njima rade

astavnice i to:

objektivnu,

subjektivnu i

ustrojbenu

Objektivnu sastavnicustrojevi, materijali, proizvodi, novac idr.). Subjektivnu sastavnicu ode poslova

Ustrojbena sastavnica

ostvarenju poslovnih ciljeva.

2.2

izabranih kriterija

Prema djelatnosti -

- vrsta gospodarske djelatnosti kojom se podu

-t

15

9 - n

ive, vrijednost stalnih sredstava,

Tablica 1:

Izvor: Izradili autori prema ki fakultet, Osijek, str. 9

radnika.10

2.) Tablica 2: Prednosti i nedostaci v

+ -

Podrobna podjela rada i specijalizacija zaposlenika kontrole

Problemi komuniciranja i funkcioniranja organizacije

inovacija Isplativija amortizacija poslovanja Smanjena motivacija zaposlenika za

promjenama

Izvor: Izradili autori prema , str. 9

9 10 koja se koristi u SAD (tablica 1.)

Red.br.

RH EU SAD

1. 0 - 9 zaposlenih 0-9 zaposlenih 0-19 zaposlenih

2. 10-49 zaposlenika 10-99 zaposlenika 20-99 zaposlenika

3. 50-249 zaposlenika 100-499 zaposlenika 100-499 zaposlenika

16

11.

- p

Slika 4:

Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 130

11 maksimalni dobitak.

a) Stalna sredstava

b) Obrtna sredstva

c) Radna snaga

17

a) Stalna sredstva = kapitalno intenzivna - automatizirana su i koriste u velikoj mjeri stalna

sredstva (opremu) umjesto radne snage - njihovi kapaciteti mogu biti ekonomski vrlo

uvjetima masovneproizvodnje

Naime,

(primjerice proizvodnja automobila sl.)

Izvor: www.toyota-global.com (15.02.2013.)

b) Obrtna sredstva - neka -

potro - takva u posebnu pozornost posvetiti upravljanju materijalom i

nja materijala u proizvodnji c) Radna snaga =

- veliki broj zaposlenika, intenzivno koriste radnu snagu - riste radnu snagu u odnosu na

(primjerice berba kave ili duhana sl.) Slika 2: Primjer radno intenzivne proizvodnje

Izvor: www.gospodarski.hr (15.11.2012.)

adno intenzivne i kapital intenzivne tehnologije njihovom usporedbom.

Slika 1: Primjer kapitalno intezivnog

18

Tablica 3:Usporedba radno intezivne i kapital intezivne tehnologije

Radno intenzivna tehnologija Broj radnika 200 Nadnice 2

Ukupno 500

Kapital intenzivna tehnologija Broj radnika 50 Nadnice 2

Ukupno 1000

Broj radnika 200 Nadnice 10

Ukupno 2100

Broj radnika 50 Nadnice 10

Ukupno 1400 Izvor: Dobre, R., (2007), , n.s.Zadar.

Slika 5:

Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 78-79

a)

-

- u njega unosi svoj kapital

PRIVATNA JAVNA

19

- ( tnosti i sitna industrija...)

- razlikuju po svom pravnom obliku

b)

- mogu biti inskih fondova i raznih ) i d (

- stvaranju profita

- : ki promet),

c) - osnivaju zadruge radi obavljanja gospodarske djelatnosti u interesu zadrugara - u njima

zasnovali radni odnos -

djelatno - za rad koje unose u

zadrugu - uglavnom se osnivaju u poljoprivrednoj proizvodnji, trgovini i kreditnoj djelatnosti

d)

- ugom ko

- subjekata

prilagodbu njihova djelovanja interesima zemlje u kojoj s

20

Prema pravnom obliku12

a) (j.t.d.)

b) (k.d.)

c) (d.o.o.)

d) u (j.d.o.o.)

e) (d.d.)

osnivaju dvije ili

(tal. accomandante= dion

U

1. Komplementari

2. Komanditor

pravo na razmjeran udio dobiti k

nim ulogom. imaju

vrijednosti. Visina uloga pojedini a ne mora biti jednaka.

k

zetnike s

12 ., NN 111/12

21

dvojeni pravni subjekt od poje Osobna

1. Otkupom svih dionica pri osnivanju (simultano ili istodobno osnivanje) i 2.

postupno osnivanje)

an za Osnovna glavnic

vrijednosti jednake. Dionice glavnice d.d. mogu se izdavati na ime ili na donositelj. P o o broju,

13:

nice

13Meigs, Meigs, Accounting, cit. dje. str. 558-559. ili Orsag, Santini, Gulin, Uvod u ekonomiku vrijednosnih papira, Institut za javne financije, Zagreb, 1991., str. 32.

22

Za ponavljanje

1.

2. Koje su ?

3. Koje ?

4.

23

ZADATAK 1.

prema:

1. djelatnosti 2. 3. rsu 4. 5. pravnom obliku

V 2

24

3 TEORIJA PROIZVODNJE

Potrebe se javljaju ukloni, odnosno da se potreba zadovolji.14 potrebe, a mogu biti materijalna (hrana) ili nematerijalna (npr. radno mjesto).

(gospodarskom) sustavu djeluje

3.1

proces pr i i,

proizvodnja utjecaj ljudi na prirodu u cilju zadovoljavanja potreba, ili stvaranje dobara

dostave na vrijeme i u prostor koji su kupci odabrali. Dobra koja se koriste u procesu proizvodnje zovu se ekonomski izvori ili proizvodni resursi (inputi).

Inputi se mogu podijeliti 15:

1. Rad

NACIONALNI PROIZVODNI KAPACITET. Rad se sastoji od vremena koje ljudi provedu u proizvodnji-

2. Kapital azmjene

dobra gospodarstva, proizvedena kako bi proizvodila druga dobra.

14 em, briga o zdravlju itd.). Duhovne potrebe- - one proizlaze iz tradicije i kulture. (potrebe za putovanjem, znanjem, zabavom itd). 15 Samuelson, P.,A., Nordhaus, W.,D., Ekonomija - 18. izdanje, MATE, Zagreb, 2005., str.9.

25

3. Zemlja (Prirodni izvori) plovne rijeke

4. talent za razvitak novih proizvodnih postupaka i novih proizvoda kao

Slika 6: Funkcioniranje proizvodnog sustava

Izvor: Izradili autori prema , 2. izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, str. 41

3.2 OBLICI SREDSTAVA P tva za proizvodnju se dijele na:

INPUTI

Rad Sredstva za proizvodnju

OUTPUTI

Proizvodi

PROCES PROIZVODNJE

Promjena oblika Promjena vremena i mjesta uporabe

FINANCIJSKI REZULTAT

PRIHODI

a) STALNA

b) OBRTNA

26

3.2.1 Stalna (osnovna, radna) sredstva Stalna sredstva su dugotrajno vezana , dugom razdoblju ukupnu svoju vrijednost prenose na gotove proizvode i usluge, a svojom

proizvoda.

esu vrijednost i kapacitet (o

Vrste kapaciteta:

Radni (realni, proizvodni, normalni)

Teoretski (maksimalni) kapacitet

rada u jednoj godini (npr. 365 dana x 24 sata = 8.760 sati). Teoretski kapacitet rada za neki ad (npr. broj proizvoda

na sat) ako radi neprekidno (be

potrebno za tek Manji je od teoretstroja uzimaju se u obzir gubici vremena za ). Radni kapacitet potrebno za sve objektivno uvjetovane prekide rada (vrijeme odmora, neradni dani i blagdan).

radnom kapacitetu16.

16 Ibid, str. 43.

Podkapacitetom

(proizvoda il

27

Primjeri mjerenja

x 100

transportnog sredstva = x 100

kapaciteta broj odra stroja = x 100

kapaciteta hotela = x 100

PRIMJER 1.

Kuhinja hotela ima kapacitet 200 obroka na dan, ali se svakodnevno priprema 180 obroka kuhane hrane.

ras

Ostvarena proizvodnja x 100

kapaciteta Kapacitet

28

PRIMJER 2.

Realni (radni) kapacitet ( Q

maksimalni kapacitet ( Q

od 10%, a planirana proizvodnja( Q ) iznosi 90% od realnog (radnog) kapaciteta.

Q =

Planirana proizvodnja 110 =

Q = 180 000 t

Q =

Realni kapacitet 90 =

Q = 200 000 t

Q =

Maksimalni kapacitet 80 =

Q = 250 000 t

29

3.2.2 Obrtna sredstva Obrtna sredstva su , a njihovi pojavni oblici su:

papiri)

Predujmovi i materijal u

Gotovi proizvodi i usluge i usluge)

jem u sastav gotovih proizvoda (npr. astav proizvedenog kruha i sl.). Obrtna

zvodnje i mijenjaju svoj oblik, primjerice poduzetnik za novac kupuje materijal, p aterijal dalje izdaje u proizvodnju, a po

PRIMJER 3. radu, a 10 u rezervi. Radi se u tri smjene, i tijekom

a) Maksimalni kapacitet pogona b) Realni ( radni) kapacitet pogona ako su tijekom mjeseca bila 4 neradna dana i

radilo se po 7,5 sati u svakoj smjeni c)

a) Maksimalni kapacitet pogona :

Q

b) Realni ( radni ) kapacitet:

Q

c)

= =0,764 ili 76,4%

30

t

Slika 7: Obrtanje sredstava u procesu proizvodnje

funkcija nabave funkcija proizvodnje funkcija prodaje

Izvor: Izradili autori prema , 2. izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, str. 45

Koeficijent obrtanja pokazuje koliko obrtaja neko sredstvo napravi u jednoj godini. Ono je izraz aktivnosti

Kod stalnih sredstava koeficijent obrtanja je <1, dok je kod obrtnih sredstava >1

tog sredstva.17

Gdje je:

Up - ukupni promet

Pos - Ko - koeficijent obrtanja

17 Ibid, str. 43.-45.

Koeficijent obrtaja i VRIJEDNOST UKUPNO UT JELI S

( , ) SREDSTVA U POSLOVANJU.

K =

31

ane vezivanja), koje , odnosno jedan proizvodni ciklus, i to s

Gdje je:

d dani vezivanja

Ko koeficijent obrtanja 360 broj dana u godini

PRIMJER 1.

korist a) Koeficjent obrtaja obrtnih sredstava b) Dane vezivanja obrtnih sredstava c)

smanjenje dana vezivanja obrtnih sredstava na 110.

a) K = = = 2,95

U promatranoj godini obrtna sredstva su se obrnula 2,95 puta.

b) d = = = 122

Za jedan obrt obrtnih sredstava u promatranoj godini bilo je potrebno 122 dana.

c) d =

110 = K = = 3,27

3,27 = P = 288 990 kn

d =

i prodaju u vrijednosti od 40 000 kn (

drugim jednakim uvjetima) ostvari proizvodnju i prodaju vrijednu 20 000 kn ( koeficijent obrtaja je 2).

32

3.3 UKUPNI, P

proizvodnje mora biti efikasna

ekonomski efikasna

outputa sveden na minimum

ksimalnu razinu proizvodnje uz

Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje Kratko vremensko razdoblje je

nepromjenjivog karaktera (npr. apitala).

proizvodnom funkcijom koja predstavlja odnos inputa i razine proizvodnje. Proizvodna funkcija (funkcija proizvodnje) p

sti uz svaku kombinaciju inputa18.

18 Pindyc, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija , 5. izdanje, MATE, Zagreb, str .178

Proizvodnja u kratkom vremenskom razdoblju Proizvodnja u dugom vremenskom razdoblju

roizvodna funkcija

33

Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje

ital, zemlja) promjenjivog karaktera. U

3.3.1 Proizvodna funkcija (funkcija proizvodnje) Funkcija proizvodnje nih u proizvodnju

19.

20.

Daje odgovor na pitanje: K emo dobiti ukoliko imamo fiksne

19 Mankiw, N.,G.,(2004), Osnove ekonomije, 3. izdanje, MATE, Zagreb, str.273. 20Pindyc, S.,R., Rubinfeld,L.,D. op.cit.

Primjer 1: Magdalenine proizvodnje kruha

Stoga ovu pretpostavku ili analizu treba promatrati kao opis odluka o proizvodnji s kojima se Magdalena

*

Primjer 2: Magdalenine proizvodnje kruha

U dugom

nabaviti dodatnu opremu itd.

34

I u p r a v o t a j o d n o s

p r e d s t a v l j a p r o i z v o d n u f u n k c i j u 21. Vratimo se na primjer Magdalenine pekare. Tablica 4 koje po satu proizvede Magdalenina pekara ovisi o broju radnika. K , ako u pekari nema radnika, Magdalena ne proizvodi kruh. Kada radi 1 radnik, ona proizvodi 5 jedinica kruha. Kada su u pekari 2 radnika, ona proizvodi 12 jedinica kruha itd.

Tablica 4: Proizvodna funkcija proizvodnje kruha

Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 189

21 iti ostvarena na

-intenzivnim metodama, upotrebom uglavnom radne snage, ili kapitalno-intenzivnim metodama uz upotrebu strojeva i tek ponekog radnika.

Na primjer, proizvodna funkcija m2

poljoprivrednih strojeva i radnika.

35

Slika 8: kruha


3.3.3.

22 e i nedostupne proizvodnje jer u tom

proizvedenog kruha koje se nalaze na samoj krivulji UP predstavljaju i efikasnost23.

proizvodnje: .

22 23 , 2. izdanje, Ekonomski fakultet, Osijek, str. 102.-103.

Proizvodna funkcija (krivulja ukupnog proizvoda)

kruha. Ovdje je broj unajmljenih (zaposlenih) radnika, iz prvog stupca tablice, na vodoravnoj osi ,

proizvod.

36

ukupnog proizvodaproizvoda. Slika 8 i 2. stupac tablice 4 prikazuje pojam ukupnog proizvoda. Ovdje one prikazuju kako

nule za nula rada, odnosno kada Magdalena nema zaposlenog niti jednog radnika, te zatim raste kako se primjenjuju dodatne jedinice rada, odnosno kako se

24

Koliko Magdalena tre ba zaposl i ti radnika i kol iko proizvoda proizvesti ?

Naime, sa ovim pitanjem primjera. Kao korak prema razumijevanju odluka o tome koliko zaposliti radnika i koliko proizvoda

i proizvod.

(inputa)ulaznog elementa koji se koristi u proizvodnji.25 proizveden jednom dodatnom jedinicom inputa dok se drugi inpu

24 25 Mankiw, N.,G.,(2004), Osnove ekonomije, 3. izdanje, MATE, Zagreb, str.272.

37

Tablica 5:


-0) -0)

Kada se broj radnika penje s 1 na 2, proizvodnja kruha raste sa 5 na 12 proizvod 2. radnika 7 jedinica kruha. Kada broj radnika ide sa 2 na 3, proizvodnja kruha se

38

Slika 9


)

eku.

Rad

39

Tablica 6:

) (rada)


inputa rada. Kada se broj radnika penje s 1 na 2, proizvodnja kruha raste s 5 na 12 jedinica,

kruha.

40

Slika 10:


3.3.2 Kada podatke iz stupaca 2 i 3 tablice 2. i 3. ucrtamo u koordina

(vidi sliku 10)

Slika 11


Rad

Rad

zvod

41

Iz slike je v, taj rast traje sve do jed

pad. Ako u 2 1 rada su jednaki. proizvoda rada. maksimum.

ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem, a to je ili zakon

.

Kad je input rada nizak, a ostali inputi, kao npr. kapital, fiksni, dodatni rad dovodi do znatnog poslove.

26.

ali kroz vrijeme

27.

26Pindyc, S.,R., Rubinfeld,L.,D. op.cit., str. 185. 27 Ibid, str.186.

42

Slika 12

Izvor:Pindyc, S. R.,Rubinfeld, L. D., Mikroekonomija, str.185

omak krivulje ukupne proizvodnje

posljedica na ekonomski rast.

43

Za ponavljanje

1. ?

2. Kako se dijele sredstava za proizvodnju ?

3. Koja je razl obrtnih sredstva ?

4. ?

5. to je koeficijent obrtanja ?

6.

7.

8. proizvod?

9.

10. ?

44

ZADATAK 1. Realni (radni) kapacitet ( Q real ) iznosi 75% od maksimaln

kapacitet ( Q max

planirana proizvodnja( Q pl ) iznosi 80% od realnog (radnog) kapaciteta.

ZADATAK 2. Proizv

ijeva sredstva za rad energijom za tri smjene, a ostala 2 su u rezervi. U mjesecu

a) Maksimalni kapacitet energetskog pogona b) Realni ( radni) kapacitet energetskog pogona ako su tijekom mjeseca bila 4 neradna

dana i radilo se po 7 sati u svakoj smjeni c)

ZADATAK 3.

d 1 000 000kn. Za ostvarenje tog prihoda koristilo se je obrtnim sredstvima u visini od 48

a) Koeficijent obrtaja obrtnih sredstava b) Dane vezivanja obrtnih sredstava c) prihod od 1 200 000 kn i

smanjenje dana vezivanja obrtnih sredstava 150 .

ZADATAK 4.

te

objasnite njihov odnos Rad Ukupni proizvod

0 0

10 500

20 1300

30 2300

40 3200

50 4000

V 3

45

ZADATAK 5.

proizvoda, te objasnite njihov odnos.

Rad Ukupni proizvod

0 0

2 60

4 40

6

8 300

ZADATAK 6.

proizvoda, te objasnite njihov odnos.

Rad Ukupni proizvod

0 0

1 12

2

3 12

4 40

5

40

2

14

46

4

utjecaj 28 Prethodno je spomenuto da je temeljni zadatak

nih potreba te ostvarivanje dobiti koja se javlja kao rezultat zadovoljenja navedenih potreba.

nih potreba kao i sama dobit, ne ovisi samo 29.

pitanje uposlovanju ukupnoga gosp usluga, obavi sa

4.1 DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA

imaju 2 sastavnice:

1.

2.

T

28 Zagreb, Zagreb, str. 184. 29Ako su robe

dohodak.

47

T kao:

Nrazdoblja procjenjuju

IZDACI su obveza, te materijalna izdavanja sredstava za potrebe proizvodnje ili u druge svrhe30. Izdatak

T

RASHOD je svako smanjenje vrijednosti imovine poduzetnika neovisno o razlogu smanjenja.

Razlikujemo dvije vrste rashoda:

Redoviti rashod voda (tzv. ukalkulirani

30 S

UKUPNI(vrijednost svih

I (po jedinici

O

(npr. doprinos za vodoprivredu, gospodarsku komoru i sl.)

Redoviti rashodi

Izvanredni rashodi

48

Izvanredni rashod i neplanirano ili koje nije namijenjeno stvaranju novih proizvoda (kao npr. manjkovi u

.

ULAGANJE dijeli se na :

T su dok su trajna ulaganja investicije u sredstva za proizvodnju

INVESTICIJE su poslovanja dstava i rada u

proizvodni

PRIHOD> RASHOD

DOBITAK

GUBITAK

PRIHOD RASHOD

investicijsko

nastaju kada no

nog -

49

4.2

Elementarne jesu:

m

t

t

Tablica 7

Tm =qm x cm

Ts= qs X cs

Tr = qr x cr

Tm= materijala qm=

materijala cm= nabavna cijena materijala (kupovna cijena

Tssredstava qs

sredstva (npr. sati strojnog rada) csstalnog sredstva (npr. nabavna cijena po satu rada stalnog sredstva)

Tr qr

dani ili sati ljudskog rada) cr= cijena rada (npr.

Izvor:Izradili autori prema S, Osijek, str. 61

P na:

Jednostavne (elementarne)

(kompleksne)

Sastoje se samo od jedne

amortizacije, kamata i sl.)

Sastoje se

(

- edstva za

amortizacije i sl.)

50

4.3

M ost prenese na novi proizvod. M :

Osnovni materijal supstanciju, a materijal osnovnom materijalu razmjerno male vrijednosti.

K normat iva

31.

Gdje je:

Qp = planirana

31 Normativ

Napomena:

Z

Osnovni materijal

materijal

q m = Nm x Qp

51

Tablica 8

Nabavna cijena materijala

Planska Stvarna Planska Stvarna Planska Stvarna

800 kg 820 kg 1.10 kn/kg

1,00 kn/kg

880 kn 820 kn


P a, opsegu proizvodnje, ici i tehnologiji proizvodnje.

C

(u

(primjer:

prodajna cijena iznositi = 2,00 400/800= 1,50 kn/kg)

Neto prodajna cijena tr

52

4.4

sredstava (dugotrajne imovine zastarijevanja tijekom vremena.

V

Amortizacija Premije osiguranja Kamate

Amortizacija - , a

retka zastarijeva.

-

Osiguranje - .

Kamate dugotraj .

.

53

4.4.1 Pojam i funkcija amortizacije

bave materijalne imovine na rashode u razdobljima u kojima se ostvaruju usluge od imovine.32

(materijalna imovina) upotrebom u nekom razdoblju izgubi i prenese na novi proizvod ili uslugu - proizvodnje)33.

trenutku kad je rashod evidentiran

a

Razlozi amortizacije: 34

32 Meigs, F.,R., Meigs, B.,W., (1993), , 9. izdanje, MATE, Zagreb, str. 459. 33 34 Meigs, F.,R., Meigs, B.,W.op.cit.str. 461. * **poznato stva)

materijalne imovine*

Zastarijevanje materijalne imovine**

trajanja stroja, svaki stroj na kraju dosegne )

odnosi se na proces starenja. Npr. zrakoplov

u dostupni bolji zrakoplovi ili zrakoplovi kvalitetnijeg dizajna i karakteristika.

54

4.4.2 anja amortizacije

metodu amortizacije za jedan oblik imovine, a funkcionalnu metodu za drugi oblik.

*V3536

kako bi osiguralo da se osnovice. Iznimno, ako je propisana stopa

.

1. amortizaciju,

2. 3. Amortizacijeske kvote, to jest,

35 , 1. izdanje, Ekonomski fakulet, Osijek, str.74. 36 svih 100 posto osnovice za amortizaciju (8 godina x 12,5 % = 100%)

stopa amortizacije (a%) = [npr. 100/8 godina = 12,5 %]

= 100/a% [npr. 100/12,5 % = 8

55

vremenska funkcionalna temelje se na opsegu kori

Osnovica amortizacije

= V - V

Krajnja vrijednost stalnih sredstava

stalnih sredstava [ jednaka je kupovnoj

PRIMJER 1.

Utvrdite osnovicu za amorti kupovna ( fakturna) vrijednost stroja....... 25 000 kn, carinske pristojbe....................................... 4 000 kn

.........2 000 kn

Krajnja( likvidacijska) vrijednost iznosi 3 000 kn.

Osnovica za amortizaciju = V - V = (25 000 + 4000 + 6000 + 2000) 3000 = 34 000 kn

56

4.4.2.1 G O enja stalnog sredstva. Prema metode:

a) Linearna metoda - - nog vijeka

G :37

Gdje je:

V0 -Vn redstva

-

(a1 = a2 = a3 n )

37 , 2.izdanje, Ekonomski fakultet, Osijek, str.68.

a =

Linearna (ravnomjerna, konstantna)

Degresivna

Progresivna

57

PRIMJER 1.

iz

a% = = = 12,5 %

a = = = 1 200 000 kn

ili

a = = = 1 200 000

stroja:

God. Postupak T Knjigovods. vrijedn. vrijedn.

10 000 000kn

1.200.000 8.400.000 7.200.000

3.600.000 6.000.000

1.200.000 7.200.000 2.400.000 1.200.000 0

9.600.000 kn

9.600.000 kn umanjenom za procijenjeni ostatak vrijednosti kom

58

b) Degresivna metoda

- smanjuju

(a1 > a2> a3 n )

- prema intenzitetu smanjivanja amortizacije razlikujemo i geometrijsku degresivnu amortizaciju

Gdje je:

a D

k - te godine) :

a = a +

-1 )

a1 = a2 + d = a3 + 2d = ..... an + ( n 1) d

ak = a1 (k-

59

:

Digitalna metoda amortizacije kod koje se ne bira razina degresije, nego

svalja iznos amortizacije

an = d

:

ili

- te godine) :

Geometrijsku degresivu amortizaciju

Iznos amortizacije za posljednju godinu jednak je:

an = a

an =

an =

ak = a x (n k + 1)

a =( V - V

60

Iznos amortizacije za prvu godinu:

- te godine):

a1= a2 3 n -1)q

a =( V - V

ak= an x q n-k

PRIMJER 1.

Nabavna vrijednost osnovnog sredstva iznosi 342 000 kn, a krajnja 12 000 kn. Ekonomski vijek trajanja sredstva je 6 godina.

a) ,i

iznosi 2 000 b) , i

iznosi 1,5

a)

a = = = 55 000

a = a + = a + =55 000 + = 60 000 t

61

Iznos amortizacije :

a = a (k- d

a = 60 000 ( 3-

b) Iznos amortizacije za posljednju godinu:

a = V - V

a = 342 000

a = a q

a = 35 729,33

PRIMJER 2.Usporedba metode linearne i degresivne amortizacije Nabavna vrijednost stroja iznosi 90.000 kn, krajnja vrijednost je 6.000 kn 6 godina. Prema tome osnovica za amortizaciju stroja iznosi 84.000 kn.

Godina

Linearna metoda Degresivna (digitalna) metoda

amortizacija Neamortizirana

vrijednost amortizacija Neamortizirana

vrijednost 1. 14.000 kn 70.000 kn 24.000 kn 60.000 kn 2. 14.000 kn 56.000 kn 20.000 kn 40.000 kn 3. 14.000 kn 42.000 kn 16.000 kn 24.000 kn 4. 14.000 kn 28.000 kn 12.000 kn 12.000 kn 5. 14.000 kn 14.000 kn 8.000 kn 4.000 kn 6. 14.000 kn 0 kn 4.000 kn 0 kn Ukupno 84.000 kn - 84.000 kn -

nabavne vrijednosti 90.000 kn, pod uvijetom da nije promijenjena n

62

c) Progresivna metoda

- temelji se na progresivnom arit - aju za jednak

iznos razlike (d), a kod geometrijske za sve kvocijent susjedna dva

(a1 < a2< a3 n )

Geometrijsku progresivna amortizaciju - temelji se na geometrijskom nizu -

amortizaciju) stalnog sredstva Iznos amortizacije za prvu , odnosno posljednju godinu :

q = a2 / a1 = a3 / a2 n / a n-1

Sn = Vo Vn= a1+a1 x q+a1 1 x (n-1)q

a =( V - V a =( V - V

63

PRIMJER 1. Nabavna vrijednost osnovnog sredstva iznosi 640 000 kn, a krajnja 4 000 kn. Ekonomski vijek trajanja je 8 godina. Ako kvocijent ( q ) iznosi 2,

Iznos a jednak je:

a = V - V *

a = 640 000 4000* = 2 494,12

a = a *q

a =a * q = 39 905,88

PRIMJER 2.Usporedba metoda degresivne i progresivne amortizacije

Diferencijal (d) je 2.000 kn dok je koeficijent (q) 1,2 .

Godina

metoda

Geometrijska degresivna metoda

Geometrijska progresivna metoda

amortizacija Neamortizirana



vrijednost 1. 19.000 kn 65.000 kn 21.050 kn 62.950 kn 8.459 kn 75.541 kn 2. 17.000 kn 48.000 kn 17.541 kn 45.409 kn 10.151 kn 65.390 kn 3. 15.000 kn 33.000 kn 14.618 kn 30.791 kn 12.181 kn 53.209 kn 4. 13.000 kn 20.000 kn 12.181 kn 18.610 kn 14.618 kn 38.591 kn 5. 11.000 kn 9.000 kn 10.151 kn 8.459 kn 17.541 kn 21.050 kn 6. 9.000 kn 0 kn 8.459 kn 0 kn 21.050 kn 0 kn Ukupno 84.000 kn - 84.000 kn - 84.000 kn -

viju susjednih godina

amortizacija posljednje godine bila jednaka iznosu diferencije (an= d).

64

4.4.2.2 Funkcionalna amortizacija Vtog sredstva u razdoblju P

1. po satu rada, ) :

Gdje je: a q

V0 Vn = osnovica za amortizaciju

2. Iu godini za koju se r :

Gdje je: a k a q q k

a k = a q x q k

a q =

PRIMJER 1.

6.000 sati rada (to jesvrijednost iznosi 6.000 kn.

a q = = =14 kn/h

65

U prethodnom

vog stroja, pod uvjetom da na va nabavna cijena od 90.000 kn38.

38 a

amortizaciju koji je potreban za kupnju novog sredstva.

Za

Godine

(k)

Ostvareni

sati (qk)

Amortizacija na

sat (aq)

amortizacija (ak)

Neamortizirana vrijednost

1 700 14 9.800 74.200 2 900 14 12.600 61.600 3 1.300 14 18.200 43.400 4 1.400 14 19.600 23.800 5 1.000 14 14.000 9.800 6 700 14 9.800 9.800

Ukupno 6.000 14 84.000 -

66

4.4.2.3 U svakom procesu proizvodnje sudjeluje ljudski rad. T

slovanja

. Tr jenom rada,odnosno

Gdje je: Tr Qr cr = cijena rada

Za utv

Tr = qr x cr

IZRAVNI (neposredni)

se

trave zahtijeva 8 sati rada po hektaru rodnog

procjenjuje se za vremensko razdoblje i organizacijsku

radio

67

Za ponavljanje

1. ka, izdatka, rashoda i investicije?

2.

3. Kakvi su prirodni a kakvi su materijal ?

4. Koje su sastavnice ?

5. abavna cijena i neto prodajna cijena?

6.

7. Koje sve m

68

ZADATAK 1.

Nabavna cijena ...................... 220 000 Prijevoz .................................. 14 000 Osiguranje .............................. 1 000 ........................ 32 000

Ekonomski vijek trajanja sredstva je 10 godina, a krajnja vrijednost sredstva 1 000kn.

ZADATAK 2. Nabavna vrijednost osnovnog sredstva iznosi 720 000 kn, a krajnja 5 000 kn. Ekonomski vijek trajanja sredstva je 8 godina.

a) ,iamortizaciju za petu godinu uporebe sredstva ako je poznato da diferncija iznosi 2 500

b) , i

ZADATAK 3. Nabavna vrijednost osnovnog sredstva iznosi 532 000 kn, a krajnja 2 000 kn. Ekonomski vijek trajanja je 5 godina. Ako kvocijent ( q ) iznosi 1,5, godinu

ZADATAK 4. 00 kn,uz pretpostavljeni

a)

iznosi 50.000 kn. b) i amortizacije s obzirom na podatke iz tablice.

V4

69

Godine Ostvareni kilometri

1. 38.000

2. 49.000

3. 55.000

4. 60.000

5. 48.000

UKUPNO 250.000

70

5

5.1

RAZDOBLJU

azlikuju se po:

svom porijeklu (prirodnim vrstama),

. u odnosu na

uli kako je potrebno zasebno promatrati i analizirati proizvodnju u kratkom

i dugom vremenskom razdobljuna opseg proizvodnje. Potrebno je razlikovati :

5.1.1 nom razdoblju

prema u kratkom roku se razlikuju:

ne ovise o promijeni opsega proizvodnje mijenjaju s promjenom opsega proizvodnje

u kratkom roku u dugom roku

Stalni (fiksni)

Promjenjivi

71

a) -

proizvodnji

b) - s promjenom

opsega proizvodnje - proizvodnih kapaciteta

- nazivaju se i je njihovo nastajanje povezano s citeta proizvodnje

Glavne prirodne ,

Kamate na kredite za nabavku stalnih sredstava Premije osiguranja

S u kratkom roku su neotklonjivi -

M i na

ostvari pozitivan poslovni rezultat.

c)

-

39

39 Mankiw, N.,G.,(2004), Osnove ekonomije, 3. izdanje, MATE, Zagreb, str.276.-280.

T= Tf + Tv

72

R j, jest koeficijent

reagibilnosti (koeficijent promjenjiv 40. Gdje je:

- ( T1 T2 ) -postotak promjene opsega proizvodnje ( Q1 Q2 )

K koeficijent

40 Zagreb, Zagreb, str.215

Kp = Kp =

PRIMJER 1.

Q1 = 500 kom Q2 = 600 kom T1 = 3.000 kn T2 = 4.000 kn

Kp = = = = 1,66

Koeficijent promijenjivosti proizvodnje.

73

B da staln ne reagiraju na promjenu opsega proizvodnje (postotak promjene koeficijent promjenjivosti uvijek iznosi 0.

Magdalenine proizvodnje.

Tablica 9

Izvor: Izradili autori prema Pindyc, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 209

opsega proizvodnje (outputa)

osiguranja i sl.).

Posljednji stupacprikazuje ukup

proizvodnje.

74

Slika 13

Izvor: Izradili autori prema Pindyc, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 211

d)

proizvoda odnosno razinom proizvodnje

ili

0

10

20

30

40

50

60

70

80

0 5 10 15 20

Ukupni proizvod (Q)

- ine proizvoda postaje strmije - - - krivulja Tv (VT) s rastom UP raste

t =

t = tf + tv

75

opsega proizvodnje, proizvoda

Gdje je: tf Tf Q (

u se dijeljenjem ukupnih varijabilnih

Gdje je: (PVT) tv i

Tv ukupni Q

(PVT) tv =

tf= Tf /Q

PRIMJER 2.

a) b)

a) tf = = = 240 kn/t

b) tf = = = 120 kn/t

76

e) -

proizvoda - daje odgovor na pitanje:

I : Pro romjenom

Koliko stoji priprema, odnosno koliki je proizvoda ?

Koliko stoji

razinu proizvodnje?

GT =

PRIMJER 3.

a) tonu proizvoda, b)

a) tv= = = 360 kn/t

b) tv= =

77

Tablica 10: P

T

(VT/Q)

(PFT +PVT)

-0 = 5 -30=10 2

1,43

3,33

5

10


Slika 14


0

2

4

6

8

10

12

0 5 10 15 20Ukupni proizvod

78

PFT s rastom ukupnog proizvoda

PVT Krivulja PUT Magdalenine proizvodnje je je

dosegne razina proizvodnje od 15 jedinica kruha, kada PUT pada na 4 kn/jed. Kruha. Kada Magdalena

. Za Magdaleninu proizvodnju

iznad minimuma od 4 kn/jed. kruha.

GT

je visok.

je minimum PUT.

PRIMJER 4.

a) b)

a) T = T + T T = T + (t

t = = = 70 kn/1tonu

b) t = t + t = + 70= 81,81 kn/ 1 tonu

ili

t = = = 81,81 kn/ 1 tonu

79

5.1.2 Dugo vremensko razdoblje i prinosi razmjera

.

a)

- 41

41 Pindyck, R.S., Rubinfeld, D.L. (2005), Mikroekonomija, V. Izdanje, MATE, Zagreb, str.198

PRIMJER 5.

Proizvodnja (u tonama).... 14 000 t

Q = = = 20 000

t = = = 28,57 kn/tonu

T = T + (t )

Q = = = 16 000

T

t = = = 31,38 kn/1tonu

80

PRINOSI RAZMJERA

KONSTANTNI (STALNI) PRINOSI RAZMJERA

RAZMJERA

postoje kada je

od postotnog svih inputa postotno

jednako postotnom

postoje kada

jest manje od

inputa

opadati

GT < PUT

GT = PUT

O .

81

Slika 15


5.2 U prethodnom poglavljdugom rokuproizvodnje u kratkom vremenskom

obrnuto je razmjeran promjeni opsega proizvodnje42. Ovo poglavlje bavi se pitanjima kako promjena opsega proizvodnje

Fiksni (stalni) e na:

42 Zagreb, Zagreb, str.198.

0

5

10

15

20

25

Qa Qb

tk1 tk2 tk3

td

Obujam proizvodnje

a) -

b) razmjerno-

82

a)

primjer kretanja

Tablica 11 -


Kako se ne mijenjaju pri promjeni opseg -

(tone proizvoda)

Ukupni 0 10.080.000

4000 10.080.000 2.520 8000 10.080.000 1.260

12000 10.080.000 840 16000 10.080.000 630 20000 10.080.000 504 24000 10.080.000 420

U ukupnom iznosu se ne mijenjaju u okv.

83

Slika 16 -


-

(To pokazuje da pod-

visok)

0

50

100

150

200

250

300

350

3 6 9 12 15 18 21 24 27 30

Iznos u kn

84

Slika 17 -


b) Razmjerno

- -

proizvod

- teta ili zone

-st

Pri prijelazu iz jedne zone u drugu, tj. skokovito rastu, te ih nazivamo razmjerno- kovima

0

5

10

15

20

25

10 20 30 40 50 60 70 80

Iznos

-

85

Tablica 12:Kretanje razmjerno-

Radni kapacitet (u tonama)

(tone proizvoda)

Ukupni (I.ZONA) 1 5.000.000 5.000.000

5000 5.000.000 1.000 10000 5.000.000 500

(II.ZONA)

10001 8.000.000 800 15000 8.000.000 533 20000 8.000.000 400

(III.ZONA)

20001 10.000.000 500 25000 10.000.000 200 30000 10.000.000 333

(IV. ZONA)

30001 11.500.000 383 35000 11.500.000 328 40000 11.500.000 288

Izvor: Izradili autori prema Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 202

Slika 18: ukupnog razmjerno

Izvor: Izradili autori prema JelaEkonomski fakultet u Splitu, Split, str. 203

0

2000000

4000000

6000000

8000000

10000000

12000000

5000 10000 15000 20000 25000 30000 35000 40000

Iznos u kn

I.ZONA

Ukupno razmjerno-

II.ZONA III.ZONA IV.ZONA

86

Slika 19: K -


U razmjerno- .:

amortizacija po jedinici kapaciteta (npr amortizaciju jednog stroja, jednog kamiona, jedne zgrade),

a) Proporcionalni

su uvijek jednaki neovisno o promjeni opsega proizvodnje.

i njihova visina je itra goriva po kilometru x 5 kn po litri = 50 kn/km)

0

5

10

15

20

25

100 200 300 400 500 600 700

Iznos u kn -

a) Proporcionalni

b) neproporcionalni

87

Koeficijent promjenjivosti proporcionaln

i opsega proizvodnje Gdje je: Q =opseg proizvodnje

Tablica 13: Kretanje proporcionalno-

(tone)

Ukupni 100 2.000 20 200 4.000 20 300 6.000 20 400 8.000 20 500 10.000 20 600 12.000 20


Q

88

Slika 20


Slika 21


0

5

10

15

20

25

100 200 300 400 500 600 700

Iznos u kn

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

100 200 300 400 500 600 700

Iznos u kn

Ukupni proporcionalni

= 20 Q)

89

b) - ovise o promjeni opsega proizvodnje, ali se mijenjaju sporije il

proizvodnje

Razlikuju se:

Jzaostaje za rastom

proizvodnje. Njihov je koeficijent promjenjivosti uvijek manji od 1. U , na primjer, rada.

u ukupnom se iznosT alni

astaju kao posljedica opadaj ih prinosa varijabilnih proizvodnih resursa.Koeficijent promjenjivosti p . Tablica 14:

(tone)

(u kunama)

(u kunama)

Ukupni Ukupni

100 200 2,0 200 2,0 200 380 1,9 420 2,1 300 540 1,8 660 2,2 400 680 1,7 920 2,3 500 800 1,6 1.200 2,4 600 900 1,5 1.500 2,5


neproporcionalni

progresivni

degresivni

regresivni

90

Tablica 15

Izvor: Izradili autori prema Schiller, B.R., (2006), The Micro Economy Today, The McGraw-Hill Irwin, New York, str. 147 Regresivni

nja u preradarskoj proizvodnji). Koeficijent promjenjivosti im je negativan.

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

100 200 300 400 500 600 700

Iznos u knUkupni proporcionalni

I tanja proporcionalnih

D

91

5.3

razdoblju (npr. u jednoj godini).

prikazati .

na opseg proizvodnje i prodaje.

Ukupni prihod (C) ka anih proizvoda odnosno usluga (Q)

Slika 22: Nelinearna funkcija ukupnog prihoda


Ukupni prihodi

Obujam proizvodnje

Ukupni prihodiC=cQ

max.

92

Slika 23 prihoda


ostvaruje ni dobitak ni gubitak.

in:

T=8Q+180.000

prodajne cijene od 20 kn po jedinici proizvoda (C=20 Q)

od prodaje u prij (vidi sliku 24).

Ukupni prihodi

Obujam proizvodnje

93

Slika 24: Gr

, 2. izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, str. 105

Gdje je: Qpt- Tf- C- prodajna cijena Tv-

Q =

94

ili

Cpt=

C

PRIMJER 1.

sredstva za rad iznose 20 000 kn, amortizacija ( vremenska) 100 000,najamnina 120 000 kn,

a)

b) Koliko bi komada proizdobit od 600 000 kn?

95

a) Q =

T = T + T

T = 20 000+ 100 000 + 120 000 + 160 000 = 400 000 kn

T = T - T = 1 000 000 400 000 = 600 000 kn

t = = 240 kn/kom

Q = = 869,56

Provjera: T = T + (t

D = C T D = 608 692 - 608 692 = 0 b)

Q =

Q = = 2 173,91 komad

ostvariti dobit od 600 000 kn.

96

5.3.1. e razine opsega proizvodnje

U li ne i

Slika 25:

, 2. izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, str. 106

j

maksimum.

proizvoda donosi manji prihod od dodatno

97

Dakle, d ni dobitak, te se poduzetniku

(razina proizvodnje je tada Nakon te razine opsega proizvodnje

98

Za ponavljanje

1.

2. ovisnosti o promjeni opsega?

3.

4.

5.

6.

7.

8. O

99

ZADATAK 1. Popunite prazna polja u tablici.

Ukupni proizvod

Varijabilni

Fiksni

Ukupni

varijabilni

fiksni

ukupni

0

10

20

30 100

40 4

50

60 100

70 560

ZADATAK 2.

Q (kom)

500 600 400 146 350 546 396 100 250 450 145 395 545

T (u 000 kn)

3000 4000 3000 2000 2000 4000 3000 1000 2000 3000 1000 20000 3000

a)

Q (kom)

T (u 000 kn) t (000 kn/kom)

b) Na temelju ovih podatak

.

V5

10

2

100

c)

1) 100 i 145 komada 2) 100 i 146 komada 3) 400 i 500 komada 4) 400 i 600 komada 5) 500 i 600 komada

ZADATAK 3. Ako je podu 000 tona imalo fiksn bilne 1 4

a) uku 0 000 tona b) d 75 000 tona

ZADATAK 4.

Proizvodnja (u tonama).... 24 000 t

ZADATAK 5.

sredstva za rad iznose 80 000 kn, amortizacija ( vremenska) 200 000,najamnina 420 000 kn,

a)

b) Koliko bi komada proizvoddobit od 900 000 kn.

101

6

6.1 POJAM, VRSTA I NAMJENA KALKULACIJE

Kalkulacija . Ona i za mada

tak), stupanj osti, stopa rentabilnosti i sl.

- vaganje i ocjena svrsishodnosti

a cijene elemenata procesa rada i cije

Kalkulacija ima zadatke:

1. -vrstama, mjestima)

2. )43

- zahtijeva da se kalkula

-

43S

102

-

njezinu usporedbu s planskim podacima, rezultatima kalkulacija prethodnih razdoblja

- po kojem kalkulacija treba biti sastavljena na vrijeme, a to eljiti na podacima iz kalkulacije

-

informacije

pojednostavljeni model kalkulacije je:

gdje je:

t- Tr- Ts- Tm- Tu- To- Q-opseg proizvodnje

in:

6.2 ELEMENTI I METODE KALKULACIJE

Slika 26: Vrste kalkulacija

Izvor: Izradili autori

t=

103

rukture prodajne cijene, elemente strukture nabavne cijene i sl.

Elementi kalkulacije prodajne cijene redoslijedom:

1. 2. Neposredna amortizacija 3. 4. 5. 6.

-6) 7. Dobit (gubitak) II. PRODAJNA CIJENA BEZ POREZA 8.PDV III. PRODAJNA CIJENA

metode kalkulacija Tablica 16: Metode kalkulacija

Djelidbena (divizijska) Dodatna (adicijska)

Skupna (sumarna) dodatna

djelidbena (diferencirana) dodatna

Srodnih proizvoda (ekvivalentnih brojeva)

Vezanih proizvoda


104

6.2.1 Djelidbena kalkulacija Djelidbena kalkulacija dijeljenja

. Osnovna je pretpostavka za primjenu djelidbene kalkulacije proizvodnja samo jedne vrste

. koji su prikazani na slici 27 i to:

Slika 27:Oblici djelidbene kalkulacije


a) - jednu vrstu istorodnih

izraziti formulom: Gdje je: t- T- Q-

kalkulacija ekvivalentnih brojeva (srodnih proizvoda)

kalkulacija vezanih (paralelnih)proizvoda

t=

105

b) - va, bilo po

PRIMJER 1. Tijekom

t =

PRIMJER 2.

Proizvodnja jednog proproizvodnje svake faze prikazani su u

FAZE PROIZVODNJE PROIZVODNJA

T Q

I 640.000 2500

II 305.000 3400

III 680.000 3000

IV 500.000 2000

106

c) Kalkulacija ekvivalentnih brojeva (srodnih proizvoda)

- p

samo po dimenziji, obliku i kvaliteti, kao

Bit tog oblika djelidbene kalkulacije sastoji se u ovome: Ustanovljeni koeficijenti pokazuza kalkuliranje cijene.

uvjetovani odnosi Ekvivalentni brojevi ostalih proiz

. (npr, ako je lim debljine 2 mm

mm/2mm), a l ).

T pa se na temelju

ustanovljuju odgovaraju.

t =

FAZE PROIZVODNJE

UKUPNI

PROIZVODNJA CIJENA

JEDINICI T Q t I 550.000 2500 220 II 799.000 3400 135 III 810.000 3000 270 IV 600.000 2000 300

925

107

=?

PRIMJER 3.

tanja za svaku debljinu lima!

Proizvodi (limovi)

Ekvivalentni brojevi

Stvarne

(m2)

Ekvivalentne jedinice

Ukupni

1 2 3 4= 2*3 5=4*20 n.j./jed.

6=5/3

1 mm 0,5 50 25 500 10

2 mm 1,0 60 60 1.200 20

4 mm 2,0 25 50 1.000 40

UKUPNO - - 135 2.700 -

u

ekvivalentna jedinica (lim 2mm).

oda (2.700 n.j.) s ukupnom 2

jedne ekvivalentne jedinice dobiveni su

1.

2. ekvivalentnim brojevima

pojedinih srodnih proizvoda.

108

PRIMJER 4.

m cijevi profila 10 mm, 10.000 m profila 12 mm, 4.000 m profila 20 mm i 3.000 m profila 30 mm.

30mm. Prodajne cijene za 1m iznose: 200nj za 10 mm, 230 nj za 12 mm, 350 nj za 20 mm i 490 nj za 30 mm. Potrebno j

rb ELEMENTI Cijevi Svega

1 2 3 4 5 6

1 5.000 10.000 4.000 3.000 -

2 Ekvivalentni broj

0,90 1,00 1,65 2,50 -

3 Proizvodnja u ekvivalentnom proizvodu

4.500 (1* 2)

10.000 6.600 7.500 28.600

4. 900.000 2,000.000 1,320.000 1,500.000 5,720.000

5 (t) / kg

180 (4/1)

200 330 500 -

6 Prodajna cijena (c)

200 230 350 490 -

7 dobitak (b)

20 (6-5)

30 20 -10 -

8 Prodajna vrijednost ( C)

1,000.000 (1*6)

2,300.000 1,400.000 1,470.000 6,170.000

9 Dobitak (B) 100.000 (8-4)

300.000 80.000 -30.000 450.000

109

d) Kalkulacija vezanih proizvoda - p glavnih) proizvoda

nastaju i sporedni proizvodi, kao npr u rafinerijama nafte (uz benzin nastaju i drugi

e kao sporedni proizvod) i sl. S

Cilj je te kalkulacije utvrditi ci oizvoda pa se njezina tehnika svodi na

T i oduzima od

s glavnog proizvoda ili

s proizvoda.

PRIMJER 5.

eni od 0,05 kn/ kg.

t =

Gdje je: t - Tu- Ts-vrijednost sporednih proizvoda Qp-

110

PRIMJER 6.

U

592.000 n.j. Ekvivalentni brojevi glavnih proizvoda su: 0,9 za A, 1,0 za B i 1,1 za C.

350 za A, 430 nj za B i 450 nj za C, sve za 1 kg.

2, 592.000 nj Vrijednost nusproizvoda - 12.000 nj (400 kg*30nj)

rb ELEMENTI Proizvod Ukupno

A B C

1 2 3 4 5

1 2.000 3.000 1.500 -

2 Ekvivalentni broj 0,90 1,00 1,10 -

3 Proizvodnja u ekvivalentnom

1.800

3.000 1.650 6.450

4. 720.000 1,200.000 660.000 2,580.000

5 / kg (4/1)

360 400 440 -

6 Prodajna cijena (c) 350 430 450 -

7 (b) (6-5)

-10 30 10

8 Prodajna vrijednost ( C)

700.000

1,290.000 675.000 2,665.000

9 Dobitak (B) (8-4) -20.000 90.000 15.000 85.000

111

6.2.2 Dodatna kalkulacija

p aju po proizvodima) ( dodaju se

kalkulacije:44

1. Sumarna dodatna 2. Diferencirana dodatna dodavanje

6.2.3

proizvodnje, a dodatna proizvodnja ta dodatna proizvodnja

6.2.4 Kalkulacija cijene proizvodnje Karakteristika ove kalkulacije je da o samo (varijabiln

44

112

Za ponavljanje

1. Objasnite pojam i namjenu kalkulacije.

2. Koji je zadatak kalkulacije?

3. Koje su vrste kalkulacije ?

4. Objasnite djelidbenu kalkulaciju i navedite vrste djelidbene kalkulacije.

5. Objasnite jednostavnu kalkulaciju.

6. Objasnite kalkulaciju ekvivalentnih brojeva (srodnih proizvoda).

7. Objasnite kalkulaciju vezanih (paralelnih) proizvoda.

113

ZADATAK 1. Lim od 4 mm je ekvivalentna jedinica Ukupni t

Proizvodi (limovi)


Stvarne


Tro Ukupni

3 mm 50

2 mm 60

4 mm 25

UKUPNO

ZADATAK 2. Lim od 3 mm je ekvivalentna jedinica

Popunite tablicu .

Proizvodi (limovi)


Stvarne


Ukupni

3 mm 50

2 mm 60

4 mm 25

UKUPNO

V6

114

ZADATAK 3.

a) b) prodajnu vrijednost c) ukupni dobitak

CIJEVI UKUPNO

ELEMENTI 10 mm 12 mm 20 mm 30mm

2.000 4.000 8.000 10.000 -


0,80 1,00 1,45 2,00 -

Proizvodnja u ekvivalentnim brojevima

4,464.000

Cijena

Prodajna cijena

160 180 240 290 -

dobitak

Prodajna vrijednost

Dobitak

115

7 7.1 JA

. Naime, p

odnosno financijske ama kratku sliku profitabilnosti i financijskog

:

a) Bilanca 45 -

Datum bilance je

45 -19.

Bilanca

tokovima

dobiti i gubitka

Svrha bilance je prikazati finandan.

116

Imovina su ekonomske koristi.

Obveze podu v predstavlja sredstva kjedan vlasnik (ili nekoliko vlasnika) a jednak je ukupnoj imovini manje obveze

an 31.12.1994. Tablica 17: Primjer bilance

VAGABOND TRAVEL AGENCY Bilanca 31. prosinca 1994.

Imovina

,500 $

15,000 $

Obveze: Obveze po vrijednosnim

Izvor: Izradili autoEkonomski fakultet u Splitu, Split, str. 360

(materijalnog) oblika Npr. zgrade, strojevi, zalihe

robe

U obliku vrijednosnih pravnih zahtjeva ili prava

Npr. iznosi koje kupci moraju platiti, ulaganje u obveznice, prava na patente

117

b) (tzv. bilanca uspjeha) - m

46

Detaljan prikaz svih prihoda, Detaljan prikaz svih rashoda, te Postignuti poslovni rezultat47 (u )

Tablica 18:

d.o.o. . GODINU

Prihodi Ukupno Prihodi od provizija 83.000 kn Prihodi od najamnina 4.200 kn Ukupni prihodi: 87.200 kn Rashodi

osoblja) 28.400 kn 7.000 kn

1.900 kn 900 kn

Ekonomska propaganda 5.100 kn Ukupni rashodi: 43.300 kn Poslovni dobitak 43.900 kn Porez na dobitak (25%) 10.975 kn Neto dobitak 32.925 kn


46 nomski fakultet, Osijek, str.151 47 Zagreb, Zagreb, str.312

Iz primjera je vidl

-

Obveza

obveze.

118

c) - sve priljeve i odljeve novca iz

1. sti 2. 3.

Tablica 19

2012. godinu

i tokovi od poslovnih aktivnosti

Primici od kupaca 82.000 kn

27.000 kn

13.000 kn

26.000 kn

Ulaganje u opremu 16.000 kn

Smanjenje novca iz investicijskih aktivnosti 16.000 kn

28.600 kn

32.600 kn

Smanjenje novca iz financijskih aktivnosti 4.000 kn

13.000 KN

Izvor: Izradili autori prema

119

7.2 PRIHODI og razdoblja svojim poslovanjem48. Ukupni je prihod -

I

pojedini proizvod i usluge: Gdje je: Ci- prihod od prodaje i-tog proizvoda Qi- -tog proizvoda ci- -tog proizvoda Glavni oblici prihoda su:

48

Poslovni

Financijski

Izvanredni

razlike iz poslovanja deviznim sredstvima itd.

-

uci materijala itd.

Ci = Q i i

120

RASHODI

Glavni oblici rashoda su:

7.3 Ostvarivanje dobitka gl v

njegovu ekonoms

Dpo

Poslovni

Financijski

Izvanredni

- slovni prostor itd.

-

poslovanja i sl.

-

121

Bruto dobitak npr. u vrijednost ).

Poslovni dobitak

na dobitak, te se naziva i dobitkom prije poreza. Neto dobitak

.

Tablica 20

Redni broj Stavke Iznos

1. Ukupna vrijednost prodaje 3,060.000 kn

2. Odobreni popust (2%) 61.200 kn

3. Prihod od prodaje (1.-2.) 2,998.800 kn

4. 1,908.000 kn

5. Bruto dobitak (3.-4.) 1,090.000 kn

6. 90.000 kn

7. Poslovni dobitak (dobitak prije poreza; 5.-6.) 1,000.000 kn

8. Porez na dobitak (25%) 250.000 kn

9. Neto dobitak (dobitak nakon poreza; 7.-8.) 750.000 kn


Bruto dobitak Poslovni dobitak

Neto dobitak

122

7.4 Cilj je svakog poduzetnika i gospodars 49. poslovanja gospodarskih subje

avati 50.

izvodnosti rada

ostvarenje ciljnog opsega proizvodnje, a nakon isteka svakog razdoblja mjeri ostvarenu proizvodnost.

proizvodnje i us svih proizvodnih resursa, tj. t

nabavl

49 50

za ostvarenje postavljenih ciljeva.

Ekonomskog sta

S ek poslovanje je

ulaganja proizvodnih resursa i poslovnih rezultata (ako ostvaruje

dobit).

(pravilan raspored radnih i dobiveni proizvodi

123

zahtijeva racionalno raspolaganje kapitalom

7.4.1 Proizvodnost rada

Proizvodnost rada og rada u proizvodnji51.

Ktehnologije.

Proizvodnost rada e stavljanjem

5253

Gdje je: Pr- proizvodnost rada Q- a R-

51

52 brojem zaposlenih radnika. 53

. a stroja).

proizvodi e

Pr=

124

Naturalno uvjetna metoda njome se mjeri proizvodnost raih po kvaliteti, dimenzijama

Koeficijent ekvivalencije =i proizvoda koji smo uzeli kao

uvjetni proizvod

Radna metoda

Vrijednosna metoda

P i kao odnos broja radnih sati i dobivenog dobivamo proizvodnost rada od 0,25 sati rada po toni

proizvoda.

Pr= 1000250

QR

= 0.25 sati rada/t

P =

PRIMJER 1.

opseg proizvodnje iznosi 1.000 tona. Koliko iznosi proizvodnost rada?

Pr= t/po radniku

Pr= t/na sat radnika

125

7.4.2 poslovanja

st poslovanja

proizvodnje (rada i sredstava)54.

Gdje je: Ep- TV- T-

odnos ukupno

cijenu od 1,00 kn po komadu, a pr

54

Ep=

K K k

resursa

126

7.4.3 Rentabilnost (profitabilnost)

da ostvaruje dobit.

proizvodnju. Najpoznatija su dva oblika rentabilnosti (profitabilnosti)i to:

Rentabilnost prodaje ava se stavljanjem u odnos ostvarenog dobitka i vrijednosti prodanih proizvoda i usluga:

Rentabilnost prodaje

Rentabilnost kapitala

Rp = ostvareni dobitak (D)/ vrijednost prodaje (VP) 100

PRIMJER 2. Po

st

dobivenog koeficijenta njegovo poslovanje.

I. Ep= TV / T= 12.000.000 / 10.500.000 = 1.1

II. Ep= TV / T= 15.200.000 / 15.200.000 = 1

jednak 1)

III. Ep= TV / T= 13.800.000 / 14.350.000 = 0.10 (

127

Stopa rentabilnosti poslovanja (profitna stopa) pokazuje udio dobiti u prihodu od prodaje,

financijskog rezultata

Rentabilnost kapitala

ili:

Rk = )K(Kapital)D(Dobitak

)K(Kapital)VP(ihodPr

)VP(ihodPr)D(Dobitak

100

Rk = Rp Ko

PRIMJER 3.

Za svoje poslovanje u 2009. g75% predstavlja vlastiti kapital. rentabilnost vlastitog kapitala.

Rk =

128

Za ponavljanje

1. Koja su temeljna financijska izv ?

2.

3. rihodi i rashodi?

4.

5. Koja su n ?

6. roizvodnosti rada, e i poslovanja i profitabilnosti

(rentabilnost)

129

ZADATAK 1.

proizvodnje iznosi 6 000 tona. Koliko iznosi proizvodnost rada? ZADATAK 2. Pod

roizvodnje

koeficijenta njegovo poslovanje. ZADATAK 3. Za svoje poslovanje u 2009. godini po

vlastitog kapitala.

ZADATAK 4. ost, rentabilnost

prodaje i rentabilnost vlastitog kapitala!

ELEMENTI cijena iznos

Ostvarena proizvodnja 21.000 18 378.000

135.000

47.000

5.500 12 66.000

Dobitak 130.000

Vlastiti kapital 274.000

V7

130

8 EKONOMIKA INVESTICIJA U GOSPODARSTVU

u nekom vremenskom periodu, pritom vr svakog faktora sa

primjeniti na kapitalu. Kapital je trajan, odnosno on traje i doprinosi proizvodnji godinama .

postaviti pitanje: 55

da poduz

Iz prethodnog proizlazi da se u investicijama pojavljuje i element vremena Dakle,

Investicija je ulaganje kapitala s ciljem ostvarivanja dobiti56.

bi trebala osigurati investitoru dobitak kao nagradu za rizik i odgovornost pri upravljanju novim poslom57. Investicijski proces

ostvarivanja ekonomske koristi. Investitor investicijski proces.

55 Pindyck, R.S., Rubinfeld, D.L. (2005), Mikroekonomija, V. Izdanje, MATE, Zagreb, str. 533 56 57 Sturrock, F. (1971), Farm Accounting and Management, Pitman Publishing, London, str. 219

131

8.1 Vrste investicija

Ako promatramo investiciju s aspekta svrhe nove investicije,

kujemo jednostavne investicije i slo

Ako investicije promatramo s aspekta ulaska ozemna ili strana

(potpuno nova ulaganja), inozemne podru spajanja i preuzimanja privatizacija

investicija.

8.2 Ocjena investicijskih projekata

S aspekta opravdanosti investicije razlikujemo dvije skupine metoda investicijske kalkulacije:

godine investicijskog procesa koje se metodom diskontinuiranja svode na isti vremenski

prihoda i rashoda kroz sve godine investcijskog procesa.

Usporedbom stanja s

Fiksna imovina se mjeri kao stanjestrojevi, hale)

PRIMJER 1.

imaju za posljedicu: reorganizaciju strukture obrta, nova radna mjesta, nove strojeve i opremu,

132

i opremom vrijednu 12,5 mil. rijednu 12,5 mil.kn. Inputi rada i sirovina mjere se kao tokovi

Investitor 12,5 mil.kn.

godina jednako koliko i danas? Ne, jer inve

PRIMJER 2.

smo naveli tokove

Ukoliko je prodajna

ice 20 godina proizlazi (1.134.000kn x 20 g.) da je dobit kroz 20 godina poslovanja 22.680.000 kn.

133

8.2.1

diskontiranja. Metoda diskontiranja temelji se na postupak diskontiranja obrnut od postupka . K

U tablici broj 20 prikazan je diskontiranja.

Kamatna stopa

1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 6 god.

0,01 0,99 kn 0,98 kn 0,95 kn 0,90 kn 0,82 kn 0,74 kn

0,02 0,98 0,96 0,91 0,82 0,67 0,55

0,03 0,97 0,94 0,86 0,74 0,55 0,41

0,04 0,96 0,92 0,82 0,67 0,46 0,31

0,05 0,95 0,91 0,78 0,61 0,38 0,23

0,06 0,94 0,89 0,75 0,56 0,31 0,17

0,07 0,93 0,87 0,71 0,50 0,26 0,13

0,08 0,92 0,86 0,68 0,46 0,21 0,1

0,09 0,91 0,84 0,65 0,42 0,17 0,7

0,10 0,90 0,83 0,62 0,39 0,15 0,6

0,15 0,87 0,76 0,50 0,25 0,06 0,1

0,20 0,83 0,69 0,40 0,16 0,03 0,04

Izvor: Izradili autori prema Pindyck, R.S., Rubinfeld, D.L. (2005), Mikroekonomija, V. Izdanje, MATE, Zagreb, str. 536

134

U gore navedenom primjeru dan je odgovor na pitanje vrijedi danas?

55 lipa uz kamatu od 3%, za dvadeset godina dobio oko

jedne kune. vremenske vrijednosti novca temeljn

metoda investicijske kalkulacije.

Metoda interne stope prinosa (unutarnjeg kamatnjaka), ednosti.

projekata.

Prijedlozi projekata

neto

primitak 1.god. 2. god. 3.god. 4.god. 5.god.

A 680 100 150 200 250 300 200

B 680 300 250 200 150 100 200

C 680 200 200 200 200 200 200

fakultet u Osijeku, Osijek, str.217

(NPV)

ijednost koja prikazuje financijsinvesticija ostvariti.

--------

Ci - -) u razdoblju i i - broj razdoblja r -

Ci

(1 + r)i

135

koristi se unaprijed definirana prihvatljiva stopa prinosa (diskontna stopa).

Za investitora je prihvatljiv samo onaj investicijski projekt kod kojeg se utvrdi nula ili

Metoda interne stope prinosa (IRR) prinosa jprimitaka i diskontiranih izadataka investicije. Interna stopa prinosa je diskontna stopa

Ci

IRR ---------------= 0

Ci - -) u razdoblju i i - broj razdoblja r interna stopa rentabilnosti

Ci (1 + r)i

Primjer 3.

136

8.2.2 metode investicijske kalkulacije

kalkulacija povezana je s obradom velikog broja podataka, preciznim procje

manjih vrijednosti ili kod predstudija i sl.

stopa rentabilnosti investicije i razdoblje povrata investicije.

Stopa rentabilnosti investicije .

Investitor donosi odluku . K

.

Razdoblje povrata investicije

a)

b)kada su n

Investitor donosi odluku o usvajanju projekta ako je razdoblja povrata manji od unaprijed razdoblja rojekata,

razdobljem povrata.

R= --------------------------------x 100

V= -----------------------------------------

Ukupno investirani kapital

137

Za ponavljanje

1. Definirajte investicijski proces.

2. Koji element

3.

4. Navedite vrste investicija.

5. S aspekta opravdanosti investicije razlikujemo koje dvije skupine metoda investicijske kalkulacije?

6. etoda diskontiranja?

7.

8.

9. etoda investicijskih kalkulacija?

138

ZADATAK 1.

Kamata na kredit iznosi 7,5%.

ZADATAK 2.

opreme iznosi 200.000 kn.

ZADATAK 3.

Vi s

diskontna stopa iznosi 13%.

V8

139

LITERATURA

1. Ba , Dom i svijet, EFZG, Zagreb

2. Dobre, R., (2007), , n.s. Zadar.

3. Dobre, R., (2001),

turizam Zadar, Zadar

4. ekonomije, 2. izdanje, Ekonomski fakultet, Osijek

5. (2004), Poslovna ekonomija, Ekonomski fakultet u Splitu, Split

6. A., A., J., (1995), Ekonomika ,

Ekonomski fakultet u Splitu, Split

7. , (2009), , 2. izdanje, Ekonomski fakultet, Osijek

8. 1. izdanje, Ekonomski fakultet, Osijek

9. Mankiw, N., G., (2004), Osnove ekonomije, 3. izdanje, MATE, Zagreb

10. McConnell, R.,C., Brue, L., S., (2005), Microeconomics- Principles, Problems and

Policies, 16. Izdanje, McGraw-Hill Irwin

11. Meigs, F.,R., Meigs, B.,W., (1993), ,

9. izdanje, MATE, Zagreb

12. Pindyc, S.,R., Rubinfeld,L., D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb

13. Samuelson, P.,A., Nordhaus, W.,D., Ekonomija - 18. izdanje, MATE, Zagreb

14. Schiller, B.R., (2006), The Micro Economy Today, The McGraw-Hill Irwin, New York

15. 16. 52/11., NN 111/12

Documents

UVOD U EKONOMIKU POSLOVANJA Skripta