Upload
garisa1963
View
145
Download
14
Embed Size (px)
Citation preview
OSNOVE GEOINFORMATIKE
Uvod u geoinformatiku
2
GPS
PODACI DOLAZE IZ
RAZNIH IZVORA
3REZULTAT OBRADE
4
OSNOVNI POJMOVI, DEFINICIJE I INTERDISCIPLINARNOST
10.04.23.Osnove geoinformatike
5Uvod u geoinformatikuOsnovni pojmovi, definicije i interdisciplinarnost
Vezano uz ovaj kolegij treba razjasniti tri osnovna pojma:
• geoinformacije
• geoinformatika
• geoinformacijski sustavi
OSNOVNI POJMOVI
10.04.23.Osnove geoinformatike
6Uvod u geoinformatikuOsnovni pojmovi, definicije i interdisciplinarnost
Geoinformacije ili georeferencirane (geoprostorne) informacije
su takve informacije koje su neraskidivo vezane uz lokaciju na,
iznad ili ispod zemlje. Riječ je o kompleksnim informacijama, jer je
prostorna komponenta kompleksan atribut s posebnim osobinama.
Geoinformacije su rijetko statične, pa treba uzeti u obzir i vremensku
komponentu.
Kako razlikujemo običnu od geoprostorne informacije?
GEOINFORMACIJA
10.04.23.Osnove geoinformatike
7Uvod u geoinformatikuOsnovni pojmovi, definicije i interdisciplinarnost
INFORMACIJA
što?što?
koliko?koliko?
gdje?gdje?
PRIMJER: broj bušotina kod mjesta OtokPRIMJER: broj bušotina kod mjesta Otok
(x(x11,y,y11)) (x(x22,y,y22))
(x(x33,y,y33)) (x(x44,y,y44))
VINKOVCI ?VINKOVCI ?PRELOG ? PRELOG ?
NUMERIČKA INFORMACIJANUMERIČKA INFORMACIJA++
PROSTORNI ASPEKTPROSTORNI ASPEKT==
GEOPROSTORNA INFORMACIJAGEOPROSTORNA INFORMACIJA
OBIČNA GEOPROSTORNA
10.04.23.Osnove geoinformatike
8Uvod u geoinformatikuOsnovni pojmovi, definicije i interdisciplinarnost
“Geoinformatika je praktična i stručna primjena znanosti i
tehnologije uključena u prihvaćanju, objedinjavanju, analizi,
upravljanju i prikazu geoprostornih podataka”
(Department of Geodesy and Geomatics Engineering, University of
New Brunswick, Canada).
GEOINFORMATIKA
Def. br. 1
10.04.23.Osnove geoinformatike
9Uvod u geoinformatikuOsnovni pojmovi, definicije i interdisciplinarnost
Geoinformatika obuhvaća znanstvene temelje suvremenih
digitalnih metoda prikupljanja prostornih podataka, modeliranje
prostornih informacija, metode apstrakcije i generalizacije
geopodataka, specifičnosti prostornih i prostorno-vremenskih
baza podataka, matematičko-statističku obradu geopodataka,
osmišljavanje usluga baziranih na lokaciji korisnika.
Geoinformatika ili geoinformacijska znanost je znanstvena disciplina
koja predstavlja temelj geoinformacijskim sustavima.
Jezgru geoinformatike čine prostorne informacije koje su
tradicionalno, ali i sadržajno, vezane uz geodeziju kao znanost o
izmjeri i prikazivanju (kartiranju) Zemljine površine (Helmert, 1880).
GEOINFORMATIKADef. br. 2
10.04.23.Osnove geoinformatike
10Uvod u geoinformatikuOsnovni pojmovi, definicije i interdisciplinarnost
Posebna vrsta informacijske tehnologije jedinstvene po tomu što su podaci potpuno ili djelomično prostorni.
Nova interdisciplinarna znanost, temeljena na na suradnji širokog mnoštva znanstvenika, od onih iz područja računalne tehnologije do geo-znanstvenika u širem smislu (geografija, geologija, geodezija, kartografija itd.).
GEOINFORMATIKA
Specifičnost geoinformatike
10.04.23.Osnove geoinformatike
11Uvod u geoinformatikuOsnovni pojmovi, definicije i interdisciplinarnost
Geografski ili geoinformacijski sustav (GIS) nije lako
jednoznačno definirati. Za neke je GIS skup programskih alata, a
drugima je filozofija, odnosno način donošenja odluka o podacima
sakupljeni u jednoj, centralnoj bazi.
GIS je tehnologija kojom se prikupljaju prostorni podaci, te
omogućava na brz i efikasan način analizu podataka, njihovo
manipuliranje i spremanje, s ciljem da se kreiraju nove informacije i
izlazni proizvodi prvenstveno u grafičkom obliku.
GIS je dakle, udruženi prikaz sume podataka, odnosno baza
topoloških i atributnih podataka o prostoru.
GEOINFORMACIJSKI SUSTAVI
10.04.23.Osnove geoinformatike
12Uvod u geoinformatikuOsnovni pojmovi, definicije i interdisciplinarnost
DISCIPLINE U GEOINFORMATICI
GEOINFORMATIKA
DALJINSKAISTRAŽIVANJA
(REMOTE SENSING)
GIS(GEOGRAPHICAL
INFORMATION SYSTEM)
OBRADA SLIKA(IMAGE PROCESSING)
Geoinformatika se po mnogima smatra i znanošću 3. milenija a po
jednoj od modernijih definicija obuhvaća 3 temeljne discipline:
10.04.23.Osnove geoinformatike
13Uvod u geoinformatikuOsnovni pojmovi, definicije i interdisciplinarnost
INTEGRACIJA RAZNORODNIH STRUKA KROZPROCESE U GEOINFORMATICI
Geodezija
Daljinska istraživanja
Geografski informacijski sustavi
(GIS)
Fotogrametrija
Geografski informacijski sustavi
(GIS)
Geotransformacije (proračuni, prilagodbe)
Digitalna obrada slika
prikupljanjeprikupljanjepodatakapodataka
korekcijekorekcijepodatakapodataka
analizaanalizapodatakapodataka
izlazniizlaznipodacipodaci++
14
PRIKUPLJANJE PODATAKA
Uvod u geoinformatikuPrikupljanje podataka
1510.04.23.Osnove geoinformatike
DEFINICIJE GEODEZIJE
GEODEZIJA* (engl. SURVEYING) – kod nas se pod tim pojmom smatra zemljomjerstvo, (terenska) izmjera. Za ovu znanstvenu disciplinu i struku postoji više definicija:
GEODESY (engl.) – pod ovim pojmom sve se više misli na višu geodeziju (zap. Europa). Pojam survey(ing) u VB i SAD podrazumijeva nižu geodeziju ili (samo) geodeziju.
Geodezija
Daljinska istraživanja
znanost o dobivanju prostornih informacija o točkama na površini Zemlje (danas i drugih planeta). Upravo su koordinate taj ključ za dobivanje korisne prostorne informacije jer se u geometriji preko njih lako odredi površina nekog područja.
znanost o izmjeri Zemljine površine i njezinom prikazivanju na planovima i kartama
Uvod u geoinformatikuPrikupljanje podataka
1610.04.23.Osnove geoinformatike
ZNAČAJ GEODEZIJE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTUGeodezija
Daljinska istraživanja
poznavanje granica pružanja neke pojave (poplava, odron, epidemija i sl.) može nam pomoći u donošenju optimalnih odluka; moraju se uvijek poznavati granične (rubne) koordinate
upravo nam geodezija daje koordinate na terenu i tako igra ključnu ulogu u dobivanju prostornog izgleda geoprostorne informacije
Uvod u geoinformatikuPrikupljanje podataka
1710.04.23.Osnove geoinformatike
GRANE GEODEZIJEU DVA ZNANSTVENA PODRUČJA
Geodezija
Daljinska istraživanja
primijenjena geodezija pomorska, satelitska i fizikalna geodezija kartografija fotogrametrija
Prema službenoj znanstvenoj klasifikaciji u Republici Hrvatskoj, znanstveno polje geodezija dijeli se na sljedeće grane:
Može se reći da geodezija pripada prirodnim znanostima kada istražuje oblik i dimenzije Zemlje. Kada se bavi izmjerom zemljišta ona pripada tehničkim znanostima.
Uvod u geoinformatikuPrikupljanje podataka
1810.04.23.Osnove geoinformatike
GEODEZIJA I GEOINFORMATIKA
Geoinformatiku danas najviše prisvajaju upravo geodeti, često je
nazivaju i geomatikom.
Brojne promjene u geodeziji u posljednjih 40 godina (posebno u
posljednjem desetljeću) uslijed razvoja satelitske i računalne
tehnologije utjecale su čak i na promjenu naziva geodetskih
društava, časopisa, geodetskih učilišta, pa i čitave struke
(primjer).
Geodezija
Daljinska istraživanja
Uvod u geoinformatikuPrikupljanje podataka
1910.04.23.Osnove geoinformatike
GEODEZIJA I GEOINFORMATIKA
Geoinformatika znači integraciju matematičko-fizikalne geodezije
s fotogrametrijom, daljinskim istraživanjima, kartografijom,
geografskim i zemljišnim informacijskim sustavima, te
multimedijskom komunikacijom.
Razvojem informacijskih, prostornih i računalnih znanosti,
klasična geodezija pretvara se od analogne u digitalnu, od
statičke u dinamičku i kinematičku, prelazi od naknadne obrade
podataka na obradu u stvarnom vremenu, od lokalnog pristupa
sve više na globalni, a geodetski se inženjer pretvara u
geoinformatičara.
Geodezija
Daljinska istraživanja
Uvod u geoinformatikuPrikupljanje podataka
2010.04.23.Osnove geoinformatike
DALJINSKA ISTRAŽIVANJA (REMOTE SENSING)Geodezija
Daljinska istraživanja
DALJINSKA ISTRAŽIVANJA - znanost o dobivanju informacije o objektu ali bez fizičkog kontakta mjernog instrumenta s objektom istraživanja.
DI - tehnike dobivanja podataka iz daljine, koja može iznositi nekoliko centimetara, stotine metara, stotine pa i tisuće kilometara, instrumentima najčešće postavljenima u zračne i satelitske letjelice.
Uvod u geoinformatikuPrikupljanje podataka
2110.04.23.Osnove geoinformatike
DALJINSKA ISTRAŽIVANJA (REMOTE SENSING)Geodezija
Daljinska istraživanja
DI i klasična izmjera – tehnički gledano i geodezija je daljinsko istraživanje jer su koordinata ili kut dobiveni korištenjem optičkog instrumenta koji nije u kontaktu s objektom promatranja. Ipak, u znanstvenim krugovima DI ipak predstavljaju znanost koja generira fotografske informacije sa satelitske platforme ili aerosenzora.
DI su puno brža tehnika od klasične izmjere jer se njome dobiva cjelokupan izgled terena promatranjem fotografije odnosno snimaka (engl. imagery) područja, dok klasičnom geodezijom geodet dobiva samo cjelokupnu predodžbu područja tek nakon rekognosciranja terena koje je uvijek manje točno.
Uvod u geoinformatikuPrikupljanje podataka
2210.04.23.Osnove geoinformatike
OBJEDINJAVANJE PODATAKA
Geodezija
+
Daljinska istraživanjaPITANJEPITANJE
Geodetska tehnika (terenska izmjera) daje nam set koordinata a daljinsko istraživanje fotografiju.
Kako tretirati podatke iz dvije različite tehnike prikupljanja podataka? Mogu li se ti podaci grupirati zajedno i mogu li biti smješteni na istom mjerilu?
Uvod u geoinformatikuPrikupljanje podataka
2310.04.23.Osnove geoinformatike
OBJEDINJAVANJE PODATAKAGeodezija
+Daljinska
istraživanja
ODGOVORODGOVOR
Konačni cilj svega ovoga je dobiti geoprostornu informaciju koja je u biti kombinacija prostorne informacije i numeričkih (neprostornih) podataka.To može biti obična karta (koja prikazuje prostorno pružanje područja istraživanja neke pojave) na kojoj je također prikazana informacija o pojavi (gustoća naseljenosti tj. raspodjela stanovništa u zemlji). Ovo zajedno je tkz. geoprostorni niz (skup) podataka (engl. geospatial dataset).
Podaci iz oba izvora mogu biti grupirani i smješteni na karti istog mjerila budući da i zajednički izlaz (engl. output) od obje vrste podataka može biti korišten za produciranje karata, odnosno geoprostorne informacije.
Uvod u geoinformatikuPrikupljanje podataka
2410.04.23.Osnove geoinformatike
25
KOREKCIJE PODATAKA
Uvod u geoinformatikuKorekcije podataka
2610.04.23.Osnove geoinformatike
GEOTRANSFORMACIJE (PRORAČUNI, PRILAGODBE)
Bilo koji podatak danas može biti zapisan s greškama (primjer).
Svi podaci koji su dobiveni iz prirode (što uključuje geodetski izmjerene koordinate i snimke dobivene DI) uglavnom nisu pouzdani i konzistentni. Iz tog razloga mjereni podaci trebaju biti korigirani da se dovedu u zajednički referentni okvir. To će nam osigurati pouzdanu analizu tijekom duljeg vremena.
Geotransformacije (proračuni, prilagodbe)
Digitalna obrada slika
Podaci koji dolaze iz prirode nisu nikada bez grešaka jer mi još uvijek ne možemo (do danas) mjeriti prirodne pojave željenom točnošću. Promjenjivost prirode nam otežava izgraditi sustav koji se sam prilagođava prema promjenama u prirodi.
Podaci i greškePodaci i greške
Uvod u geoinformatikuKorekcije podataka
2710.04.23.Osnove geoinformatike
GEOTRANSFORMACIJE (PRORAČUNI, PRILAGODBE)
Geotransformacije (proračuni, prilagodbe)
Digitalna obrada slika
U slučaju geodetske izmjere, postoji poseban postupak kojim se korigiraju apsurdni, pogrešni ili pristrani podaci. Nakon analize točnosti mjerenja prelazi se na korekcije i redukcije mjerenja i to korištenjem brojnih statističkih i/ili stohastičkih (vjerojatnosnih) tehnika (PAAR, 2006).
Korekcije terenske izmjereKorekcije terenske izmjere
(a) precizno a netočno, (b) točno a neprecizno, (c) točno i precizno.
a) b) c)
Uvod u geoinformatikuKorekcije podataka
2810.04.23.Osnove geoinformatike
DIGITALNA OBRADA SLIKAGeotransformacije
(proračuni, prilagodbe)
Digitalna obrada slika
Postoji više tipova grešaka (što je uopće greška u sustavu mjerenja? – primjer) povezanih sa sirovim nizom podataka dobivenih s daljinskog senzora a tipična greška koja se javlja kod satelitskih snimaka jest radiometrijska greška.
Korekcije podataka dobivenih daljinskim istraživanjimaKorekcije podataka dobivenih daljinskim istraživanjima
Kada daljinski senzor snima slike Zemlje, atmosferski šum (npr. naoblačenje, buka u atmosferi i sl.) bi mogao izmijeniti ono što bi senzor izmjerio u normalnim uvjetima. Zbog tog šuma crni objekt može izgledati kao sivi i može doći do pogešne interpretacije (primjer).
Uvod u geoinformatikuKorekcije podataka
2910.04.23.Osnove geoinformatike
DIGITALNA OBRADA SLIKAGeotransformacije (proračuni, prilagodbe)
Digitalna obrada slika
Umjesto proračuna prilagodbe kao kod terenske izmjere, u DI postoji posebna disciplina (grana) za primjenu korekcija digitalnih snimaka – digitalna obrada (digitalno procesiranje) slika (engl. image processing, digital image processing). U konkretnom slučaju radiometrijske greške primjenjuje se radiometrijska korekcija. Primjena korekcije nije jedini cilj digitalne obrade slika, ona je puno više od toga. Postoje razni algoritmi (kompjuterski programi/softver) koji automatski mogu izvršiti korekciju podataka.
Korekcije podataka dobivenih daljinskim istraživanjimaKorekcije podataka dobivenih daljinskim istraživanjima
30
ANALIZA PODATAKA
Uvod u geoinformatikuAnaliza podataka
3110.04.23.Osnove geoinformatike
FOTOGRAMETRIJA
S podacima dobivenih terenskom izmjerom kartu je lako dobiti jer imamo koordinate. Kako dobiti kartu iz satelitskih snimaka?
Što dalje s korigiranim podacima?Što dalje s korigiranim podacima?
Satelitski snimci su tehnički gledano, fotografije. Jedan način dobivanja karte bio bi da nacrtamo direktno na snimak konture područja koje želimo. Međutim ako mjerimo udaljenost među točkama A i B, ona iznosi x cm. Čak i da je to prava udaljenost na Zemlji, moramo je točno izmjeriti – fotogrametrijom.
Geografski informacijski sustavi
(GIS)
Fotogrametrija
Uvod u geoinformatikuAnaliza podataka
3210.04.23.Osnove geoinformatike
FOTOGRAMETRIJA
FotogrametrijaFotogrametrija
Fotogrametrija – znanost ali i tehnika mjerenja pomoću kojih se iz fotografskih snimaka izvodi oblik, veličina i položaj snimljenog predmeta (Braum, 1976). Postoje dvije grane: analogna i digitalna. Analogni sustav uključuje mjerenja korištenjem optičkih i mehaničkih uređaja, dok digitalni sustav mjerenja vrši pomoću računala.
Geografski informacijski sustavi
(GIS)
Fotogrametrija
Korištenjem fotogrametrije možemo iz satelitskih snimaka producirati kartu koja je jednako dobra kao tradicionalna karta dobivena terenskom geodetskom izmjerom.
Ako se radi o snimcima iz aviona govorimo o aerofotogrametriji. A ako su snimci s terena, govorimo o terestričkoj fotogrametriji.
Uvod u geoinformatikuAnaliza podataka
3310.04.23.Osnove geoinformatike
Geografski informacijski sustav (GIS) je računalni sustav koji je prostorni ekvivalent tradicionalnog sustava za upravljanje bazom podataka. Jedina razlika je u tomu što on upravlja prostornim podacima kao normalnim podacima ali sa “znanjem” o njihovoj prostornoj dimenziji. Po najpoznatijoj i najkraćoj definiciji to je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima.
Geografski informacijski sustavi
(GIS)
Fotogrametrija
GIS se temelji na prostornoj znanosti tj. grani matematike poznatoj kao topologija. Zbog te činjenice GIS se u osnovi bavi prostornim odnosima između objekata u n-dimenzionalnom prostoru te manipulacijom istih prema korisničkim potrebama. U općenitijem smislu GIS je oruđe "pametne karte" koje dopušta korisnicima stvaranje interaktivnih upita (istraživanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i uređivanje podataka.
GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI (GIS)
Uvod u geoinformatikuAnaliza podataka
3410.04.23.Osnove geoinformatike
GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI (GIS)Geografski
informacijski sustavi (GIS)
Fotogrametrija
preklapanje karataza urbanističko planiranje
Uvod u geoinformatikuAnaliza podataka
3510.04.23.Osnove geoinformatike
SLOJ I TEMA
Karta dobivena fotogrametrijskim tehnikama koja sadrži prostornu informaciju (koordinate i kutove) postaje naš ulaz u GIS i ujedno u njemu postaje sloj (engl. layer). Npr. karta gustoće naseljenosti je sloj u GIS-u, u tradicionalnom geografskom smislu to je tematska karta. Kao takva predstavlja temu u GIS-u pa se i naziva tako - tema. Obična (netematska) karta prikazuje samo geografsko pružanje nekog područja.
Fotogrametrija
Geografski informacijski sustavi
(GIS)
Pojam sloj često se izmjenjuje s pojmom tema. Sloj je više općenit pojam, može se također odnositi na običnu kartu. Tehnički gledano, to bi bila planimetrijska karta koja prikazuje x,y lokacije točaka u dvodimenzionalnom prostoru.
Uvod u geoinformatikuAnaliza podataka
3610.04.23.Osnove geoinformatike
U GIS unosimo različite teme istog područja. Npr. za neki grad možemo imati teme s gustoćom naseljenosti, površinama pod šumama, tipovima tla, itd.. Radimo na njima svima istovremeno u GIS smislu. Operacije (radnje) mogu biti izvršene na svim slojevima istovremeno ili svi slojevi mogu biti spojeni u jedan novi mješoviti sloj. Taj sloj može biti analiziran i učinkovit u proučavanju čitave prirode područja.
Geografski informacijski sustavi
(GIS)
Fotogrametrija
Svaka tema je izdvojeni prikaz jednog predmeta interesa, tj. prikazuje samo ono što je glavno žarište teme. Npr. pedološka tema prikazuje samo tipove tla, a ne i gustoću naseljenosti grada.
Prava analiza podataka u GIS-uPrava analiza podataka u GIS-u
S GIS-om, možemo kombinirati sve izdvojene podatke da bi načinili prikaz prirode kao cjeline a bilo koje proučavanje složenog sloja ima isti učinak kao izrada sveukupne terenske studije.
Uvod u geoinformatikuAnaliza podataka
3710.04.23.Osnove geoinformatike
Čemu sve to, koja je korist? Čitava ideja o usmjeravanju pažnje na pojedinačne slojeve te njihovom kombiniranju je u identificiranju tema koje utječu na naše proučavanje (primjer).
Geografski informacijski sustavi
(GIS)
Fotogrametrija
Konačno, cilj GIS-a je da djeluje kao alat (sredstvo) za donošenje odluka za rješavanje problema velikih razmjera (primjer) a koji k tomu imaju prostorni kontekst.
Zaključak nakon GIS analizeZaključak nakon GIS analize
38
IZLAZNI PODACI
Uvod u geoinformatikuIzlazni podaci
3910.04.23.Osnove geoinformatike
Izlaz može biti karta koja upućuje na područja koja su pogodna za određenu aktivnost na nekom prostoru kao što su npr. pošumljavanje, poljoprivreda, rudarstvo, itd. Ovakva karta može biti samostalno prikazana u GIS-u, a mogu se uz nju generirati i izvještaji (engl. reports) pa tako na lak i jednostavan način uz kartu dobijemo i sve relevantne informacije u tabličnom obliku. Tablični prikaz moguće je prilikom ispisa dobiti na zasebnom listu ili uz postojeću kartu.
Geografski informacijski sustavi
(GIS)
Nakon analize dolazi naš krajnji rezultat - izlaz (engl. output)Nakon analize dolazi naš krajnji rezultat - izlaz (engl. output)
40
ZAKLJUČAK
Uvod u geoinformatikuZaključak
4110.04.23.Osnove geoinformatike
TKO I ZA ŠTO UOPĆE TREBA GEOINFORMATIKU?
Moglo bi se zaključiti da je geoinformatika alat samo za lokalne vlasti, državna tijela i bilo koju drugu agenciju ili službu kojoj je primarni posao rješavanje problema velikih razmjera ili izrada strategije donošenja odluka. Istina je donekle da je geoinformatika korištena i koristi se za rješavanje takvih problema ali to definitivno ne isključuje mogućnost upotrebe geoinfomatičke tehnologije i u drugim situacijama.
Geoinformatika se koristi u gospodarskim granama kao što su komunalno gospodarenje (struja, komunikacije, voda), obrađivanje zemlje, hortikultura, akvakultura itd. Ipak treba znati da njeno korištenje nema prostorna niti tematska ograničenja. No, geoinformatika je još disciplina u nastajanju za razliku od mnogih drugih utemeljenih znanosti, i još nije sveprisutna kao što bi trebala biti. Uskoro će se i taj njezin status promijeniti.
Uvod u geoinformatikuZaključak
4210.04.23.Osnove geoinformatike
GEOINFORMATIKA U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj postoji standardiziran i homogen sustav (CROTIS – Hrvatski topografski informacisjki sustav) koji je izradila Državna geodetska uprava (DGU) zajedno s geodetskim i geoinformatičkim tvrtkama. U Nizozemskoj se 80% informatičkih podataka temelji na geoinformatici, kod nas tek oko 20-30%.Značajnije korištenje geoinformacija prisutno kod HCR-a, DGU, Plinacro, Ministarstva obrane, Iskon Internet i dr. (visokointeligentni sustavi s automatiziranom analizom, OODBMS).Osnovni problem kod nas je neinformiranost građana o postojanju i mogućnostima geoinformatike. U kuloarima se predlaže izobrazba već od osnovne škole.Internetizacija je učinila da su ljudi kod nas korisnici geoinformatike a da toga nisu svjesni (GUP, katastar, zemljišna knjiga i sl.).Ispunjenje obveza prema EU nemoguće bez primjene geoinformatike.
Uvod u geoinformatikuZaključak
4310.04.23.Osnove geoinformatike
GEOINFORMATIKA JE DANAS JEDNA OD ZNAČAJNIJIH DISCIPLINA. BEZ OBZIRA NA TO, DA LI JE TO ZNANOST, TEHNOLOGIJA ILI VJEŠTINA ODNOSNO ALAT, TREBA JE U IZVJESNOJ MJERI POZNAVATI PODJEDNAKO U PRIRODNIM I TEHNIČKIM ZNANOSTIMA ODNOSNO GDJE GOD JE PREDMET NAŠEG INTERESA VEZAN UZ GEOGRAFSKU LOKACIJU.
GEOINFORMATIKA I POSEBICE GIS ĆE I U BUDUĆNOSTI BITI SVE VIŠE BITNI JER VEĆ SADA POSTAVLJAJU STANDARDE PRI IZRADI SVIH VRSTA DOKUMENATA U DIGITALNOM OBLIKU.
44
LITERATURA
Uvod u geoinformatikuLiteratura
4510.04.23.Osnove geoinformatike
LITERATURA KORIŠTENA UZ PRIPREMU KOLEGIJA
(nedigitalni izvori)
• Training Module on the Applications of Geographic Information Systems (GIS) for On-line Governance and Accessing Public Domain Information, UNESCO IIP GIS Project
• BRUKNER, M. (1994b): GIZIS-osnove, INA-INFO, Zagreb, 204 str.• GRUPA AUTORA (1997): GIS u Hrvatskoj, INA-INDUSTRIJA
NAFTE d.d. Sektor informatike, Zagreb, 566 str.• MACAROL, S. (1977): Praktična geodezija, Tehnička knjiga,
Zagreb, 723 str.• VARGA, M. (1994): Baze podataka: konceptualno, logičko i fizičko
modeliranje podataka, DRIP, Zagreb, 217 str.• LILLESAND, T. M., KIEFER, R. W, CHIPMAN, J. W. (2003): Remote
sensing and image interpretation, 5th. ed.• PAAR, R. (2006): Uspostava geodetske osnove za posebne
namjene, Magistarski rad. Geodetski fakultet.
Uvod u geoinformatikuLiteratura
4610.04.23.Osnove geoinformatike
LITERATURA KORIŠTENA UZ PRIPREMU KOLEGIJA
(nedigitalni izvori)• BORČIĆ, B. (1976): Gauss-Krügerova projekcija meridijanskih
zona, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 306 str.• LOUDON, T.V. (2000): Geoscience after IT, Elsevier, Oxford• OLUIĆ, M. (2001): Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti,
senzori, primjena. HAZU i GEOSAT d.o.o. za istraživačko razvojne usluge, Zagreb, 516 str.
• BONHAM-CARTER, G. F. (1994): Geographic Information Systems for Geoscientists: Modelling with GIS, Pergamon, New York, 415 pp.
• PERKOVIĆ, D. (1998): Hidrogeološki katastar kao dio geografskog informacijskog sustava, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, 106 str.
• FRANČULA, N. (1994): Novi pristup kartografiji, Zbornik referata, JP Hrvatske šume i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 11-30
Uvod u geoinformatikuLiteratura
4710.04.23.Osnove geoinformatike
LITERATURA KORIŠTENA UZ PRIPREMU KOLEGIJA
(digitalni izvori)
• http://en.wikipedia.org• http://www.wgsr.uw.edu.pl/biblioteka/pdf/Miscellanea/35oledzki.pdf• http://og.kartografija.hr/2005_06/OG_Predavanja_Barkovic.pdf• http://www.hatz.hr/hrv/glasnik/Geometrija%20geodezija%20geomati
ka%202-1.htm• http://www.kartografija.hr/nac_hrv.pdf• http://www.geof.hr/kartogra/opca%20kartografija.pdf• http://www.geography.wisc.edu/histcart/ • http://hrcak.srce.hr/index.php?show=casopis&id_casopis=53• http://gea.zvne.fer.hr/index.html• http://www.gisdevelopment.net/index.htm• http://www.ncgia.ucsb.edu/cctp/
Uvod u geoinformatikuLiteratura
4810.04.23.Osnove geoinformatike
LITERATURA KORIŠTENA UZ PRIPREMU KOLEGIJA
(digitalni izvori)
• http://centrin.net.id/~agul/• http://www.tec.army.mil/gis/• http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=226&id_projekta=0• http://rst.gsfc.nasa.gov/• http://www.itc.nl/~bakker/• http://www.geografija.hr/stranica.asp?
id_stranice=110&id_substranice=423&id_projekta=8• http://www.kartografija.hr/daljinska.pdf• http://web.uct.ac.za/depts/physics/laser/hanbury/intro_ip.html• http://www.imageprocessingplace.com/DIP/dip_tutorials/tutorials.htm • http://www.wsanford.com/~wsanford/rsipgpsgis.html