Uvod u GIS

Osnove geografskog informacionog sistema 1

Sarajevo, 2007 godine.

OSNOVE

GEOGRAFSKOG INFORMACIONOG SISTEMA


OOvvaajj pprriirruuččnniikk jjee rreeaalliizziirraann uu ookkvviirruu TTEEMMPPUUSS pprroojjeekkttaa ““UUppggrraaddiinngg aanndd DDeevveellooppiinngg

GGIISS CCoouurrssee iinn AAccccoorrddaannccee wwiitthh SSttrraatteeggiicc RReeffoorrmm ooff HHiiggeerr EEdduuccaattiioonn““..

PPrriirrooddnnoo--mmaatteemmaattiiččkkii ffaakkuulltteett uu SSaarraajjeevvuu jjee oovvaajj pprroojjeekkaatt rreeaalliizziirraaoo uu ssaarraaddnnjjii ssaa

ppaarrttnneerrsskkiimm uunniivveerrzziitteettiimmaa::

�� KKiinnggssttoonn UUnniivveerrssiittyy,, UUnniitteedd KKiinnggddoomm,,

�� PPaarriiss IIVV –– SSoorrbboonnnnee UUnniivveerrssiittyy,, FFrraannccee,,

�� KKaarrll--FFrraannzzeennss--UUnniivveerrssiittyy ooff GGrraazz,, AAuussttrriiaa

NNaajjttoopplliijjee ssee zzaahhvvaalljjuujjeemmoo nnaa ssvveessrrddnnoojj ppoommooććii kkoolleeggaammaa ssaa ppaarrttnneerrsskkiihh

uunniivveerrzziitteettaa,, aa ppoosseebbnnoo pprrooff.. DDrr.. GGuuyy RRoobbiinnssoonn,, pprrooff.. DDrr.. FFrriieeddrriicchh ZZiimmmmeerrmmaannnn

aanndd DDrr.. RRaacchhiidd RRaaggaallaa..

AAuuttoorrii::

MMrr..SSccii..NNuussrreett DDrreešškkoovviićć

MMrr..SSccii..AAllmmaa PPoobbrriićć

DDrr..SSccii..SSaammiirr ððuugg

DDrr..SSccii..EEddhheemm HHaasskkoovviićć

DDaammiirr SSuulljjeevviićć

SSaarraajjeevvoo,, aauugguusstt 22000077.. ggooddiinnee..


S A D R Ž A J

I.1. OSNOVE GEOGRAFSKOG INFORMACIONOG SISTEMA..............5 1. RAZVOJ, STRUKTURA I DEFINICIJA GIS-a ......................................................5

1.1. Elementi Geografskog Informacionog Sistema ..................................8 Hardver ...................................................................................................9 Softver ....................................................................................................10 Podaci .....................................................................................................12 Analize ....................................................................................................14

2. ORGANIZACIJA PODATAKA U GIS-u................................................................16 2.1. Geografski setovi podataka i modeli podataka...................................16

2.2. Karte i globusi........................................................................................17 2.3. Geoprocesni modeli i skripte ...............................................................18 2.4. GIS metodi i procesi rada .....................................................................19 2.5. Metapodaci.............................................................................................19 2.6. Glavni funkcionalni nivoi GIS-a............................................................20

3. GEOBAZE PODATAKA .......................................................................................21 3.1. Kreiranje geobaze podataka .................................................................26 3.2. Tematski slojevi i setovi podataka.......................................................27

4. GIS TIPOVI PODATAKA ......................................................................................28 4.1. Opisni atributi ........................................................................................29 4.2. Struktura podataka................................................................................30 4.3. Raster .....................................................................................................30

Formati fajlova rasterski podataka...........................................................32 Formati satelitskih snimaka .....................................................................32 Rastersko geoprocesiranje......................................................................33

4.4. Vektor .....................................................................................................34 Unošenje vektorskih podataka ................................................................35 Digitalizacija ............................................................................................35 Skeniranje ...............................................................................................36 Uvoženje gotovih vektorskih podataka ....................................................37 Ureñivanje grafičkih podataka .................................................................37

4.5. Digitalna konverzija atributnih podataka.............................................37 4.6. Pristupi vektorskom geoprocesiranju .................................................38

Korištenje komandne linije ......................................................................38 Korištenje čarobnjaka i dijaloških kutija ...................................................39

5. GEOVIZUALIZACIJA ...........................................................................................39 5.1. Uobičajene karakteristike GIS karata...................................................40 5.2. Priprema informacija za prezentacije...................................................40

Klasifikacija informacija ...........................................................................43 Tabelarni podaci......................................................................................45 Slike ........................................................................................................45 Kompatibilnost formata............................................................................46 Geokodiranje adresa ...............................................................................46 Kreiranje odlika iz formi koje ste nacrtali .................................................46


5.3. Klasifikacija i prikazivanje tema ...........................................................47 6. GEOPROCESIRANJE..........................................................................................47

6.1. Kompilacija podataka............................................................................49 6.2. Analiza i modeliranje .............................................................................49 6.3. Upravljanje podacima ...........................................................................49 6.4. Karte .......................................................................................................50

7. GIS INFORMACIJSKO UPRAVLJANJE..............................................................50 8. GIS KAO DISTRIBUCIONI INFORMATIVNI SISTEM ..........................................52

8.1. Meñuoperativnost..................................................................................52 9. GIS KAO ISCRPNA PLATFORMA ......................................................................53 10. RAZVOJNI TRENDOVI U GIS-u ........................................................................55 I.2. ARCGIS ........................................................................................................... 55 11. ARCGIS DESKTOP............................................................................................57

11.1. ArcCATALOG.......................................................................................59 11.2. ArcMAP ................................................................................................60 11.3. ArcGLOBE............................................................................................61 11.4. ModelBUILDER ....................................................................................62

12. GEOPROCESIRANJE U ARCGIS DESKTOPU.................................................62 13. FUNKCIONALNI NIVOI U ARCGIS DESKTOP-u ..............................................64

13.1. ARCVIEW..............................................................................................66 13.2. ARCEDITOR .........................................................................................69 13.3. ARCINFO ..............................................................................................72

14. OPCIJSKE EKSTENZIJE ZA ARCGIS DESKTOP ............................................73 14.1. ArcGIS 3D ANALYST ...........................................................................74 14.2. ArcGIS BUSINESS ANALYST .............................................................74 14.3. ArcGIS INTEROPERABILITY...............................................................75 14.4. ArcGIS GEOSTATISTICAL ANALYST ................................................76 14.5. ArcGIS NETWORK ANALYST .............................................................77 14.6. ArcGIS PUBLISHER I ArcREADER.....................................................77

ArcReader ...............................................................................................78 14.7. ArcGIS SCHEMATICS..........................................................................79 14.8. ArcGIS SPATIAL ANALYST ................................................................79 14.9. ArcGIS SURVEY ANALYST.................................................................79

Cadastral Editor.......................................................................................80 14.10. ArcGIS TRACKING ANALYST...........................................................81 14.11. ArcSCAN for ArcGIS .........................................................................81 14.12. MAPLEX FOR ArcGIS ........................................................................82

15. SERVER GIS ......................................................................................................84 16. MOBILE GIS .......................................................................................................87 17. GIS PROGRAMER .............................................................................................88

17.1. ARCGIS ENGINE..................................................................................88


II VJEŽBE. ............................................................................................................. 90 1. OSNOVE ARCMAP-a (DODAVANJE SLOJEVA U PRIKAZ KARTE I UREðIVANJE LEGENDE) ........................................................................................90

1.1. Kreiranje personalnog direktorija .......................................................90 1.2. Pokretanje ArcMap-a ............................................................................91 1.3. Snimanje dokumenta sa kartom...........................................................92 1.4. Dodavanje sloja sa objektom u okvir sa podacima ............................93 1.5. Brisanje sloja sa objektom iz okvira sa podacima .............................97 1.6. Otvaranje tabele sa atributima .............................................................98 1.7. Promjena naziva okvira sa podacima ..................................................99 1.8. Dodavanje sloja sa slikom u okvir sa podacima.................................100 1.9. Dodavanje sloja sa dogañajem u okvir sa podacima .........................103 1.10. Snimanje dokumenta sa kartom.........................................................104

2. UREðIVANJE LEGENDE ....................................................................................105 2.1. Otvaranje dokumenta sa kartom ..........................................................105 2.2. Promjena boje simbola i tipa legende .................................................106 2.3. Klasifikacija vrijednosti starosti sastojine upotrebom prirodnih

lomova...................................................................................................108 2.4. Promjena tipa klasifikacije, broja klasa i etiketa.................................110 2.5. Kreiranje karte sa tačkastom gustinom...............................................112 2.6. Prikazivanje vrijednosti sa simbolima grafikona ................................114 2.7. Upotreba graduiranih simbola za prikaz tačaka .................................116

3. RAD SA PROSTORNIM PODACIMA ..................................................................120 3.1. Selekcija objekata..................................................................................120 3.2. Odabir (Inresect)...................................................................................123 3.3. Isijecanje (Clip) ......................................................................................125 3.4. Razdvajanje (Dissolve)..........................................................................127 3.5. Spajanje slojeva (Append, Merge) .......................................................129 3.6. Ujedinjavanje slojeva (Union layers) ...................................................131

4. IZRADA KARTE ..................................................................................................135 4.1. Otvaranje novog dokumenta sa kartom .............................................135 4.2. Kreiranje okvira sa podacima i dodavanje podataka .........................135 4.3. Kreiranje karte i izmjena svojstava ......................................................138 4.4. Dodavanje elemenata na kartu .............................................................139 4.5. Snimanje karte kao predložak ..............................................................148 4.6. Štampanje karte.....................................................................................150

5. GEOBAZE PODATAKA ......................................................................................152 5.1. Kreiranje prazne geobaze podataka ...................................................152 5.2. Spajanje tabele sa kartom ....................................................................154 5.3. Izračunavanje nove kolone ...................................................................157 5.4. Ispitivanje tabela za spajanje................................................................162 5.5. Spajanje tabela ......................................................................................162

5. 3D MODELIRANJE ..............................................................................................169 6.1. Kreiranje sloja sa izohipsama ..............................................................169 6.2. Kreiranje karte pokrivenosti signalom ................................................172 Literatura


I.1. OSNOVE GEOGRAFSKOG INFORMACIONOG SISTEMA

1. RAZVOJ, STRUKTURA I DEFINICIJA GIS-a

Geografija je nauka koja, tradicionalno, proučava prostor i društvo i osigurava

važan okvir i jezik za ključne organizirajuće i komunikacijske pojmove o njima te

nastoji da usavrši načine kojima se stečena znanja unapreñuju i dovode u nove

relacijske odnose unutar geografske sredine. S ovim ciljem došlo se na nivo

digitalnog procesiranja i organizacije geografskih znanja koje omogućava njihovo

korištenje ne samo za individualne potrebe već i za razmjenjivanje podataka

širom svijeta pomoću elektronskih mreža kao što je Internet. Na ovaj način se

došlo na ideju o izgradnji integriranih, multikorisničkih aplikacija koje bi

zadovoljile sve brojnije i sve opsežnije zahtjeve za proučavanje prostora i

društva. S obzirom da se njima nastoje izvršiti automatizirane funkcionalne

analize i istraživanja izmeñu pojedinih elemenata u geografskoj sredini, vrlo

često sa uzročno-posljedičnog aspekta, i dobiti optimalna rješenja za odreñene

postojeće probleme, to su te kompleksne multikorisničke aplikacije dobile naziv

Tehnologija geografskog informacionog sistema (GIS) uključuje i osigurava

metodologiju za istraživanje, kritičko razumijevanje, predstavljanje i upravljanje

sa jedne strane geokompleksnim aspektima u geografskoj sredini, odnosno, sa

druge strane, za bolje sagledavanje cijele planete kao jedinstvenog sistema.

Korijeni savremenog GIS-a potiču iz 60-tih godina prošlog stoljeća kada je

nastao Kanadski geografski informacioni sistem (CGIS) namijenjen čuvanju i

analizi podataka o upotrebi zemljišta na kartama razmjera 1:250.000. Informacije

o atributima i lokacijama su čuvane u zasebnim fajlovima, a bile su omogućene i

vrlo jednostavne analize, prepoklapanja, mjerenja te digitalizacija. Početkom 80-

tih godina prošlog stoljeća pojavilo se nekoliko kompanija koje su prodavali GIS

softver nove generacije koji je u sebi imao ugrañene brojne odlike CGIS-a. Brzi


razvoj informatike i pojava personalnih računara su omogućili znatno širu

primjenu GIS-a. Environmental Systems Research Institute (ESRI) iz Kanade je

1992. godine izbacio na tržište softver pod nazivom ArcView koji je imao grafičko

korisničko sučelje što je omogućilo znatno lakši rad na personalnim računarima.

Lakši pristup podacima i pojava interneta su omogućili da GIS danas predstavlja

nezaobilazan i vrlo snažan alat u prostornom planiranju i naučnim istraživanjima

u prirodnim i društvenim naukama.

Danas postoje mnogobrojne definicije GIS-a čija sadržina uglavnom ovisi o

poslovima i stečenim iskustvima koja se odnose na navedenu oblast. U suštini

se može konstatirati da postoje skupine definicija (koje su i najbrojnije) koje GIS

interpretiraju samo parcijalno, tj. na bazi jednog ili dva njegova elementa. Takvi

su na primjer brojni sistemi za kartiranje, koji se danas mogu naći na tržištu, i

variraju od sistema samo za prikazivanje, kao što su elektronski atlasi, do

složenijih sistema koji uključuju alate i za vizualizaciju i za parcijalnu organizaciju

baze podataka. Granica izmeñu pojedinih tipova sistema nije precizno definirana.

Sistemi se razlikuju prema tome kako vezuju geografsku lokaciju sa

informacijama o toj lokaciji, preciznosti sa kojom preciziraju geografsku lokaciju,

nivoima analiza koje izvode, načinima na koji prikazuju informacije kao grafičke

prikaze pa do mogućnosti izrade finalnih papirnih i digitalnih proizvoda.

Elektronski atlasi omogućavaju prikaz slike geografskog područja na

kompjuterskom ekranu. Oni pružaju ograničene informacije o geografskom

području i imaju ograničenu mogućnost izmjene grafike. Bez alata za analizu

ovih informacija, ovakvi sistemi su podesniji samo za vizualizaciju postojećih

sadržaja koja se može koristiti u prezentacijama i izvještajima.

Za razliku od elektronskih atlasa, sistemi za tematsko kartiranje omogućavaju

kreiranje grafičkih prikaza upotrebom informacija koje su pohranjene u bazama

podataka ili spreadsheet formatu. Ovi sistemi su posebno podesni za kreiranje

grafičkih prezentacija. Svaka proizvedena karta je zasnovana na temi koju


prikazuje i koje uglavnom imaju prostorne pretpostavke. Za detaljniju grafičku

obradu i prikaz sadržaja na karti se koriste postojeći alati za simbologiju na

svakoj od geografskih lokacija.

Razvijeniji sistemi za kartiranje mogu uvoziti baze podataka ili spreadsheet

format ili pružiti direktan pristup vanjskim izvorima informacija. Neki od ovih

sistema dopuštaju djelimično kreiranje i upravljanje tabelarnim informacijama

kako bi se izradile karte ili grafikoni pa čak i djelimičnu statističku analizu

informacija.

Za razliku od navedenih sistema, prave GIS aplikacije mogu izvesti sve ali i

mnogo naprednije operacije. Oni dozvoljavaju prikupljanje, procesiranje,

organiziranje, distribuciju, arhiviranje i dopunjavanje podataka prema brojnim,

različitim zahtjevima. Vizualizacija sadržaja je optimizirana brojnim alatima za

grafičku obradu podataka i odlikuje se dinamičkim vezama sa adekvatnim

bazama. Brojni alati za statističku obradu omogućavaju multikriterijski pristup u

procesiranju postojećih podataka i njihovu direktnu vizualizaciju. To, izmeñu

ostalog, podrazumijeva tzv. slojnu organizaciju podataka koji su u odreñenim

meñusobnim funkcionalnim vezama i sa kojima je moguće vršiti dalje, napredne

geoanalize i dobivati novi setovi geopodataka. Oni su takoñer podložni daljim

kompleksnim analizama koje su uglavnom usmjerene za uskospecijalističke

potrebe. Nadalje, pristup informacijama je potpuno relacijski, odnosno, moguće

je podacima pristupiti iz grafičkih sadržaja, kao i obrnuto, pristupiti grafičkim

sadržajima iz baze podataka.

Na osnovu istaknutih činjenica moguće je dati jednu sveobuhvatnu definiciju GIS-

a koja uključuje svu njegovu objektnu kompleksnost, a istovremeno uvažava i

informatičku organiziranost:


GIS predstavlja informacioni sistem (hardver, softver, stručnjaci i podaci)

koji je dizajniran za automatiziranu grafičku i numeričku obradu

geografskih podataka sa aspekta njihovog unosa, (metodološki

kontrolisanog) procesiranja unesenih podataka, njihovog prezentovanja,

izlaza finalnih (papirnih i digitalnih) proizvoda i arhiviranja.

Njegovo suštinsko obilježje dao je Jack Dangermond, predsjednik ESRI

kompanije, u sljedećem smislu: „GIS se razvija od pristupa bazi podataka do

pristupa znanju.“

1.1. Elementi Geografskog Informacionog Sistema

Tipičan geografski informacioni sistem se sastoji od računarske opreme (hardver

i softver) koji služe za unos podataka, njihovo procesiranje, prezentaciju i

oganizaciju baza podataka. Ovi elementi GIS-a sugerišu procesno orijentiranu

prirodu ove discipline (slika 1).

Slika 1. Elementi geografskog informacionog sistema.


Hardver

Hardver (engl. hardware – tvrdi) predstavlja fizički dio računarskog sistema. Čini

ga niz sastavnih dijelova: CPU (centralna procesorska jedinica, matična ploča

(mother board), tvrdi disk (hard disc), monitor, tastatura, elektronski miš i dr.).

Zahvaljujući brzom razvoju računarske tehnologije, danas postoje vrlo snažni

personalni računari na kojima je moguće koristiti široki spektar različitih GIS

softvera koji se nalaze na tržištu.

Slika 2. Personalni računar sa GIS softverom (Desktop GIS)

Zahtijevana minimalna hardverska struktura za instalaciju i korištenje većine GIS-

ovih softvera su:

� Procesor: Intel Pentium IV

� RAM memorija: 1 GB

� Grafička memorija: 512 MB


Osim računara postoje i brojni prateći ureñaji koji se mogu koristiti kako bi se

poboljšala upotreba GIS softvera. Tu, prije svega, spadaju različiti tipovi skenera

koji se koriste za skeniranja papirnih karata, digitajzeri koji služe za digitalizaciju

kartografskih sadržaja, GPS ureñaji koji omogućavaju vrlo precizno odreñivanje

geografske lokacije te ploteri koji omogućavaju štampanje karata većih

dimenzija.

Softver

Softver za kartiranje i analize koji se danas mogu naći na tržištu su veoma brojni

i variraju od od onih koji služe samo za vizualizaciju geografskih sadržaja (različiti

elektronski atlasi) do kompletnih geografskih informacionih sistema (koji uključuju

sve strukturalne elemente GIS-a). U odnosu na iznesena shvatanja o GIS-u

može se konstatirati da danas postoji veoma veliki broj različitih softvera, koji

mogu samo parcijalno ili potpuno obuhvatiti analize prostornih elemenata.

Izmeñu pojedinih tipova softvera za prostorne analize granica nije precizno

definirana. Softveri se meñusobno razlikuju prema načinu vizualizacije

geografskih sadržaja, mogućnostima upravljanja bazama podataka,

mogućnostima korisničke prilagodbe i sl. Ovdje ćemo samo ukratko dati prijegled

značajnijih GIS softvera koji se mogu naći na našem tržištu.

Osim ArcGIS-a, koji predstavlja vodeći softver u oblasti GIS tehnologija, postoje i

neki drugi, koji su ovdje samo ukratko predstavljeni.


Slika 3. ArcGIS softver: ArcView, ArcEditor i ArcCatalog

Microsoft MapPoint - Microsoft MapPoint® verzija 2002 kombinuje snažne alate

za upravljanje i analizu sa jednostavnošću Officea kako bi pomogao u donošenju

što boljih korisničkih odluka. Microsoft MapPoint 2002 koristi MapPoint

tehnologiju koja predstavlja platformu za sve Microsoftove proizvode za kartiranje

pri čemu se osigurava visok kvalitet za izradu detaljnih karata.

Detaljnije informacije o ovom softveru možete dobiti na internet adresi:

http://www.microsoft.com/office/mappoint

Map Info – MapInfo Professional je softver koji predstavlja vrlo snažan alat za

vršenje složenih analiza kombinovanjem grafičkog prikaza karata i obrade

podataka sadržanih u bazi podataka.


http://www.mapinfo.com

WinGIS 2000 - WinGIS se sastoji od dvije nezavisne aplikacije koje su

zasnovane na MS Windows sistemu. Prvu aplikaciju čini grafički editor (WinGIS),


a drugu editor baze podataka (WinMonitor). Obje aplikacije se nalaze u

meñusobnoj direktnoj vezi tako da je istovremeno moguće vidjeti i kartografske i

podatkovne informacije, što zajedno čini funkcionalnu osnovu ovog programa.


http://www.progis.com

Podaci

Niti jedan GIS softver ne može funkcionirati bez podataka. Mi živimo u

informatičkom društvu tako da smo okruženi ogromnim količinama podataka i

informacija od kojih mnoge sadržavaju geografsku komponentu. Takvi podaci se

prevode u računarske i mogu se koristiti za različite analize čiji rezultati se

vizualiziraju i predstavljaju, najčešće, u formi karata. Izvori podataka mogu biti u

grafičkoj formi (karte, slike ili videozapisi) ili u formi računarskih baza podataka

vrlo različitih ekstenzija, poput Microsfot Excel, Lotus 1-2-3, dBase, mdb itd. Bilo

o kojim podacima da je riječ, svaki od njih posjeduje odreñena atributivna

(opisna) obilježja koja ih definišu i čine upotrebljivim za GIS analize.

Prostorna baza podataka je set digitalnih osnovnih karata u GIS-u koje opisuju

“geografiju” Zemljine površine. U ovom kontekstu, termin geografija se odnosi i

na prirodne i na vještačke objekte na površini kao i na imaginarne granice, kao

što su, npr., granice općina i sl. Karte u prostornoj bazi podataka pokrivaju isti

geografski prostor i postavljaju se u slojevima jedne preko drugih kako bi se

ustanovili odnosi izmeñu pojedinih slojeva. Pojedinačni sloj u prostornoj bazi

podataka se često označava kao tema.


Takoñer je bitno spomenuti da se, kod većine softvera za GIS, podaci

organiziraju u dvije, meñusobno povezane grupe, i to:

� grafički podaci koji mogu biti rasterskog i vektorskog tipa i

� za njih vezana prateća baza podataka, predstavljena najčešće u obliku

tabelarnih zapisa.

Podaci su u meñusobnoj funkcionalnoj i dinamičkoj vezi, što podrazumijeva da

se svakog trenutka grafički prikazi mogu pregledati i preko obilježja koja se nalazi

u bazi podataka i obrnuto. Takoñer, postojeći sadržaji se uvijek mogu dopuniti sa

novim podacima i na taj način praktično istovremeno dobiti novi dopunjeni

kartografski prikazi.

Slika 4. Klasična topografska karta (lijevo) i skenirana i geokodirana karta uvezena u GIS (desno)


Analize

Jedna od suštinskih prednosti GIS softvera je mogućnost izvoñenja različitih

tipova analiza, kojima se dolazi do odreñenih zaključaka a samim tim i do novih

podataka na kojima se ponovo mogu obavljati nove analize. Veoma je bitno

naglasiti da ovaj proces nije uvijek linearan. Analize mogu, naprimjer, otkriti da su

neophodni novi podaci, a samim tim i novi unos i manipulacija podacima. Krajnji

rezultat svake analize jeste vizualizacija u obliku karte čiji sadržaj odgovara

strukturi dobivenih podataka. Vrlo često, za dobivanje odgovora na kompleksne

probleme, analize su multikriterijske i najčešće se funkcionalno nadovezuju jedna

na drugu u nizu, pri čemu se najčešće ide od prostijih ka složenijim.

Slika 5. Primjer GIS analize korištenjem alata za topologiju.


Primjer

Prilikom izgradnje dionice novog autoputa na koridoru Vc (Doboj - Sarajevo)

terenska istraživanja su pokazala da ova dionica prolazi kroz zonu koja uključuje

i vrlo rijetke biljne zajednice na specifičnom tipu geološke podloge u zoni oko

Žepča. Prema projektnom zadatku, autoput mora biti udaljen najmanje 500 m od

staništa ove biljne zajednice koja se tipično razvija na (1) južnim ekspozicijama,

koja imaju (2) blagi nagib i (3) na serpentinama.

GIS je korišten kako bi se pomoću ova tri kriterija, uz upotrebu topografskih

karata te zračnih i satelitskih snimaka, predvidjele sve potencijalne lokacije na

kojima bi se mogle razvijati ove biljne zajednice, što bi se kasnije potvrdilo

terenskim istraživanjima. Za analizu su korišteni slojevi sa podacima o

predloženoj ruti autoputa, geološkoj podlozi i digitalni model elevacije terena

(DEM).

Pomoću DEM izračunat je nagib u procentima, a ekspozicija je izražena u

stepenima. Izlazni rezultat za nagib je preračunat tako da je onim zonama koje

imaju umjereni nagib (od 10 do 20 %) data vrijednost 1, a svim ostalim zonama

je data vrijednost 0. Rezultat ove operacije reklasifikacije je novi sloj. Rezultat za

ekspoziciju je takoñer reklasificiran tako da je onim padinama koje su izložene

jugu (135 do 225˚) dodijeljena vrijednost 1, a svim ostalim zonama vrijednost 0.

Izlazni rezultat ove reklasifikacije je takoñer novi sloj. Sloj sa geološkom

podlogom je reklasificiran kako bi se kreirao još jedan sloj sa serpentinama

kojima je dodijeljena vrijednost 1, dok je ostalim tipovima geološke podloge

dodijeljena vrijednost 0.

Nakon toga je izvršeno preklapanje ova tri sloja kako bi se dobio sloj koji

prikazuje potencijalna staništa ugroženih biljnih zajednica. Sloj autoputa je

korišten za kreiranje 500 m širokog pufera koji okružuje predloženu rutu. Zona

unutar pufera ima vrijednost 0. Kako bi se identificirala potencijalna staništa

unutar cestovnog pufera, izvedena je još jedno preklapanje. Konačni rezultat

zadovoljava kriterije nagiba, ekspozicije i geološke podloge i prikazuje

potencijalna staništa koja se nalaze unutar 500 metara od predloženog autoputa.


Nakon toga se ovi rezultati provjeravaju na terenu kako bi se, ukoliko to bude

neophodno, izvršila modifikacija pravca pružanja ove dionice autoputa.

2. ORGANIZACIJA PODATAKA U GIS-u

GIS je sistemski organiziran u više različitih serija informatičkih setova za koji

služe za analizu, prikazivanje i upravljanje geografskim informacijama.

Konkretnije, GIS procesira i upravlja geografskim znanjem kroz pet

organizacijskih elemenata:

� geografski setovi podataka i modeli podataka

� karte i globusi

� geoprocesni modeli i skripte (komandne datoteke)

� GIS metodi i procesi rada

� metapodaci

Ovih pet informacijskih setova su osnovni elementi geografske informacije.

2.1. Geografski setovi podataka i modeli podataka

Geografski setovi podataka su georeferirane prostorne informacije dobivene

različitim terenskim mjerenjima, opisivanjem obilježja odreñenih objekata,

slikanjem, kartiranjem i druge vrste geografskih informacija koje opisuju

geografsku sredinu. Dobivene informacije su zapisane u obliku tabelarnih

izvještaja unutar kojih su podaci sortirani prema odreñenim kriterijima.

Modeli podataka su baze podataka koje sadrže geografske informacije

klasificirane prema odreñenim kriterijima – npr., slikovne fajlove i njihove

prostorne atribute, vektorsku grafiku i njihova obilježja i sl. Takoñer, modeli

podataka se koriste i za organizaciju geografskih informacija u arhivima. Pomoću

njih se izvršava složeni procesni postupak, koji se zahtijeva u svakoj GIS


aplikaciji, bazirajući se, pritom, na zakonima geostatistike, klasifikacijskim

sistemima, semantičkim definicijama, definiranim pravilima i na drugim različitim

vezama koje ih povezuju. GIS-ov sistem upravljanja bazama podataka

(Database Management System – DBMS) ne podrazumijeva samo setove

podataka sadržane u tabelama ili zaseban arhiv podataka na disku. To su,

ustvari, geobaze podataka koje objedinjavaju složene postupke integriranja i

upravljanja tabelarnim podacima.

Modeli podataka igraju važnu ulogu u GIS-u jer se njima definiraju pravila i

sheme u postupcima operisanja podacima i njihovog arhiviranja.

2.2. Karte i globusi

Karte i globusi sadrže interaktivne prijeglede gotovih geografskih podataka

kojima se odgovara na data pitanja i operira rezultatima. Njihovu izgradnju

osiguravaju napredne GIS aplikacije za interakciju sa geografskim podacima.

GIS-ove karte su rezultat računarske vizualizacije geografskih karata koje se

koriste da predstave konkretne geografske fenomene i omoguće izgradnju upita

na njima da bi se dobili odgovori i nove karte. Globusi predstavljaju

reprezentativni model Zemlje kao planete sa razmjernim umanjenjem objekata

koji se predstavljaju na njima: reljefa, riječne mreže, vegetacije, državnih i drugih

političkih i administrativnih granica, gradskih aglomeracija i drugih naseljenih

mjesta, saobraćajnica i sl.

Karte i globusi doprinose poboljšanju računarske grafičke tehnike za kartografsko

prikazivanje najrazličitijih podataka, od naučnoistraživačkih do primijenjenih.

Ovakvi dokumenti omogućavaju da kartografsko znanje bude dosljedno

primjenjivano i da se na osnovu njega ostvaruju bolje komunikacije širom svijeta.


Slika 6. ArcGlobe – 3D prikaz Zemlje .

2.3. Geoprocesni modeli i skripte

Geoprocesiranje je metodičko izvršenje sekvence automatizirane operacije na

geografskim podacima u svrhu kreiranja novih geoinformacija ili za kreiranje

novih sofisticiranih analitičkih modela koji služe za dodatnu automatizaciju GIS

zadataka. Geoprocesiranje osigurava mogućnost za korisnike da programiraju

svoje ideje i koncepte, da automatiziraju posao i budu produktivniji. Skripte su

komandne datoteke u kojima se ispisuje cijeli postupak izvršenja odreñenog

zadatka, što podrazumijeva izvršenje odabira podataka i metodski postupak

operacije na njima.


Slika 7. Primjer pisanja skripte u ArcGIS-u.

2.4. GIS metodi i procesi rada

Rješavanje zadataka u GIS-u je bazirano na serijama metoda koje se koriste za

potrebe: stvaranja novih karata, editovanja podataka, analize i modeliranja,

vizualizacije sadržaja i informacijskog upravljanja.

Ključni aspekt uspješnog korištenja GIS-a je razvoj serija aplikacija za izvoñenje

radnih procesa i procedura. GIS-ovi procesi rada su jedinstveni i istovremeno

uključuju primjenu najbolje prakse da bi se poboljšali i uspješno primijenili puni

potencijali GIS-a.

2.5. Metapodaci

Dokumenti metapodataka opisuju dodatne elemente geografskih informacija.

Katalog metapodataka omogućava korisnicima da otkriju, dobiju pristup i

organiziraju za vlastite potrebe podatke u tzv. podijeljenom geografskom znanju.

Navedeni elementi geoinformatičkog znanja, zajedno sa iscrpnom softverskom

logikom, formiraju temelj za izgranju „inteligentnog“ GIS-a. Ovakav GIS


omogućava korisnicima da „digitalno“ zaokruže geografsko znanje i vrše njegovu

razmjenu sa drugim korisnicima istog ili sličnog nivoa korištenja. Navedena

razmjena može biti u raznim oblicima, kao što su napredni GIS setovi podataka,

karte, modeli podataka, standardizovani procesi rada i napredni modeli

analitičkih procesa.

„Inteligentni GIS“ takoñer omogućava izgradnju i upravljanje centralnim GIS

serverima, a koji mogu biti korišteni za servisiranje i razmjenu geografskih

informacija i aplikacija meñu različitim korisnicima. Drugim riječima, GIS softver

mora biti izgrañen tako da dozvoljava kreiranje, korištenje, upravljanje i razmjenu

svih pet navedenih elemenata geografskih informacija.

2.6. Glavni funkcionalni nivoi GIS-a

Danas je, prema velikom broju relevantnih mišljenja, GIS okarakteriran kao jedan

od najmoćnijih informacijskih tehnologija jer je baziran na integriranje znanja iz

višestrukih izvora i i ima vrlo podesnu okolinu za individualni razvoj i korisničku

saradnju. Pored toga, GIS kombinira vrlo snažnu vizualizaciju okoline sa

naprednim analitičkim i modelirajućim radnim okvirom što za rezultat ima vrlo

intenzivan i dinamičan razvoj novih geografskih spoznaja.

Za praktičnu realizaciju navednih karakteristika, GIS treba da podržava nekoliko

osnovnih elemenata koji su osnova za rad sa geografskim informacijama:

� geobaze podataka: GIS je baza prostornih (geografskih) informacija

organiziranih u setove podataka prilagoñene za potrebe generičkog GIS

modeliranja. Podaci imaju odreñena numerička ili tekstualna obilježja prema

kojima su prilagoñeni za odreñene GIS operacije, kao što su atributi rastera ili

vektora i sl.

� geovizualizacija: GIS omogućava kreiranje setova novih karata i drugih

prikaza koje reprezentuju analizirane fenomene na površini Zemlje i dijelom u


njenoj unutrašnjosti. Različite vrste karata su konstrurane na digitalnim

geografskim infromacijama i istovremeno mogu biti korišteni kao „prozori u

geografskoj bazi podataka“ kao dodatna podrška ispitivanjima, analizima i

editovanju arhiviranih podataka. Svaki GIS posjeduje alate za rad sa

geografskim informacijama kroz serije dvodimenzionalnih (2D) i

trodimenzionalnih (3D) aplikacija kojima se kartografsko prikazivanje dovodi

na najviši kvalitativni nivo.

� geoprocesiranje: GIS posjeduje vrlo moćan set alata za informatičku

transfromaciju geografskih informacija sadržanih u bazi podataka kojima se

stvaraju nove informacije, odnosno, za geoinformatičko modeliranje.

Geoprocesni alati, koristeći geoinformacije iz postojećih setova podataka,

primjenjuju analitičke funkcije na njima i na taj način daju rezultate u nove,

izvedene setove podataka. Geoprocesiranje uključuje mogućnost za

programiranje odreñenih zadataka i automatiziranje procesa rada spajanjem

zadanih sekvenci operacija.

Navedena tri aspekta GIS-a su definirana ESRI-jevim ArcGIS katalogom i bazom

podataka (GIS je kolekcija geografskih setova podataka) i alatima (GIS je set

geoprocesnih alata). Zajedno, sva tri aspekta su odlučujući dijelovi čitavog GIS-a

i koriste se na različitim nivoima u svim GIS aplikacijama.

3. GEOBAZE PODATAKA

Geobaze podataka su homogene digitalne kolekcije geografskih informacija koje

opisuju dati prostor i koje su u GIS-u organizirane u više serija tema ili slojeva

podataka koji su meñusobnoj funkcionalnoj vezi.

Geopodaci su dakle kolekcije setova geografskih podataka različitih tipova koji se

koriste u ArcGIS-u i organizirani su ili u fajl folderima ili kao relacijske baze

podataka.


Baza geopodataka je dizajnirana kao model za arhiviranje podataka sa

otvorenom, jednostavnom geometrijom i podržava mnoge moguće opcije za

arhiviranje kao što su:

� višekorisnički DBMS-ovi – Oracle, Microsoft SQL Server, IBM DB2 i

Informix;

� lične baze gopodataka koje koriste Microsoft Access;

� arhivske baze podataka koje korespondiraju sa različitim operativnim

sistemima;

� XML baze geopodatka za otvorenu razmjenu i interoperabilnost.

Geografski setovi podataka mogu predstavljati:

� gruba ili preciznija mjerenja kao što su satelitske slike, aviosnimci ili

topografski premjeri;

� kompilirane i ranije interpretirane informacije rasterskog ili vektorskog

tipa kao što su različite geografske karte;

� podatke koji su nastali kroz geoprocesirajuće operacije za analizu i

modeliranje u GIS-u.

Baza geopodatka predstavlja struktuirani set srodnih zapisa ili podataka koji su

pohranjeni u računarima i koji se mogu razmjenjivati izmeñu korisnika. Podaci

koji se obrañuju kako bi se dobio odgovor na postavljeni upit predstavljaju

informacije koje se koriste za donošenje odluka. Podaci su u bazama

organizirani na način koji korisnicima olakšava pristup i spriječava njihovo

ponavljanje. Računarske baze podataka koje je lako održavati, ažurirati i

istraživati putem jednostavnih upita omogućavaju čuvanje podataka neovisno o

aplikaciji koja ih koristi kao i spriječavanje dupliranja podataka. Ovakve baze

podataka imaju pristup koji se može kontrolisati putem sigurnosnih mehanizama.


Slika 8. Primjer geobaze podataka.

GIS suštinski rukuje sa dva osnovna tipa podataka: prostornim i atributskim

podacima. Odreñeni vektorski objekat sadrži i prostorne (gdje je to?) i atributne

(šta je to?) podatke. Na primjer odreñeni pojedinačni objekat, npr. izvor je u GIS-

u predstavljen tačkom sa podacima o lokaciji, odnosno geografskoj širini i dužini,

kao i atributskim podacima koji nam govore šta taj tačkasti objekat predstavlja.

Atributi rijeke, na primjer, mogu uključiti njen naziv, dužinu, prosječnu dubinu,

protok, kvalitet vode, broj sagrañenih brana, ili broj mostova. Atributi za odlike

karte koja predstavlja odreñenu biljnu zajednicu mogu uključiti njen naziv, broj

vrsta, nagib, ekspoziciju, geološku podlogu, tip tla, itd.

Geobaza podataka koja je poznata i kao prostorna baza podataka je baza

podataka sa ekstenzijom za čuvanje, istraživanje, i rukovanje geografskim

informacijama i prostornim podacima koji su tretirani na isti način kao i svi ostali

podaci. Vektorski podaci (tačka, linija, poligon) mogu biti povezani sa prostornim

podacima. Zapis u prostornoj bazi podataka koristi geometrijski tip podataka za

prikaz lokacije odreñenog objekta u stvarnom svijetu te standrdni tip podataka za

čuvanje atributa.


Prostorne baze podataka su komponenta GIS-a koja se koristi za čuvanje i

manipulaciju podacima. Ova baza podataka se može koristiti i za pohranjivanje

podataka direktno u web map server softver, kao što je npr., ESRI ArcGIS

Internet Map Server. Prostorna baza podataka omogućava izradu vrlo složenih

prostornih upita.

Informacije koje desktop GIS čuva o odlikama karata se označavaju kao

atributske informacije ili atributi. Desktop GIS formatira atribute u redove i stupce,

i čuva ih kao tabele. Svaki stupac čuva različite atribute a svaki red se odnosi na

odreñenu pojedinačnu odliku.

Veza izmeñu odlika karte i njenih atributa je osnovni princip koji stoji iza desktop

GIS-a, i predstavlja izvor njegove snage. Kada se povežu odlike na karti sa

atributima, moguće je uspostaviti pristup atributima za bilo koju odliku karte ili

locirati bilo koju odliku iz atributa u tabeli. GIS ne samo da može pristupiti

odlikama iz tabele sa atributima ili pristupiti atributima sa karte, on takoñer može

prikazati odlike na osnovu bilo kojeg atributa u tabeli.

Budući da je veza izmeñu odlika i atributa dvosmjeran odnos, promjena atributa

u tabeli automatski rezultira promjenom na karti. Desktop GIS postavlja odlike i

njihove atribute i upravlja njima zajedno u jedinicama koje se zovu teme. Jedna

tema sadrži set povezanih odlika, kao što su putevi, rijeke, parcele, ili staništa

ugroženih vrsta, zajedno sa atributima za ove odlike.

Teme su sačinjene od odlika sa setom zajedničkih atributa. Na primjer, sve ceste

imaju trake, materijal od kojeg su izgrañene, te naziv. Sa druge strane,

željeznička pruga ima drugačiji set karakteristika, kao što je značaj pruge,

količina tereta u tonama, itd. Ponekad se odlike koje dijele zajednički atributi

smještaju u odvojene teme radi lakšeg rukovanja.


Danas se u upotrebi većinom nalaze relacijske baze podataka koje mogu

predstavljati značajan izvor podataka za GIS ili se mogu integrisati sa GIS-om

kako bi se izgradila odgovarajuća korisnička aplikacija.

Računarski program koji se koristi za upravljanje i istraživanje baze podataka se

označava kao sistem za upravljanje bazom podataka (Database management

system – DBMS). DBMS predstavlja računarski program koji podržavaju procese

definisanja, izrade, i manipulisanja podacima u fajlovima. Modeli podataka baza

podataka za GIS uključuju hijerarhijske, mrežne, relacijske, objektno orijentirane

modele koji su u suštini vrlo slični onima koji se koriste i za druge baze podataka.

Danas se najčešće koriste relacijski modeli baza podataka, iako sve više raste

značaj objektno orijentiranih modela podataka.

Relacijski model podataka danas ima vro široku primjenu u industriji. Kod

relacijskih modela baza podataka podaci su organizovani u tabele koje sadrže

polja (zapis) i stupce (atributi zapisa) a meñusobno su povezane zajedničkim

poljem koje se označava kao ključ. Fleksibilna struktura baze podataka

omogućava gradnju širokog spektra upita fokusiranih na samo jednu ili veći broj

tabela putem ključnih polja. Upitima se grade privremen tabele koje se obično ne

čuvaju. Upiti se grade korištenjem različitih operacija kao što su npr. Select ili

Join. Osnovni termini koji se koriste kod relacijskog modela podataka su relacija,

atribut i domena. Relacija je tabela sa stupcima i redovima. Atributi u nazivi

stupaca relacija, a domena je set vrijednosti koje atributi mogu uzimati. Tabela je

osnovni element relacijskog modela u kojoj su informacije oranizovane u stupce i

redove. Jedna od prednosti relacijske baze podataka je da vrijednosti koji se

javljaju u dva različita zapisa ukazuju na vezu izmeñu ta dva zapisa. Takoñe je

moguće striktno definisati veze izmeñu odreñenih zapisa putem jednog ili više

atributa koji djeluju kao “ključ” koji se koristi za identifikaciju istih zapisa u tabeli.

Ključ koji se koristi za identifikaciju reda u tabeli se naziva primarni ključ. Ključevi

se obično koriste za pridruživanje ili kobinovanje podataka iz različitih tabela.


Za istraživanje relacijskih baza podataka je izgrañen poseban vrlo jednostavan

jezik koji se označava kao SQL (structured query language). Ovaj programski

jezik sadrži set komandi kojima se vrši rukovanje podacima u relacijskim

tabelama. Na ovaj način vrlo složena struktura relacijskih baza podataka je

maskirana jednostavnim tabelama. Korištenjem SQL komandi korisnik treba

samo precizirati tabele, stupce i redove za istraživanje podataka iz baze. Sistem

rukovanja bazom podataka provodi složene procedure neophodne za uspješno

izvršavanje postavljenih zadataka.koji su pisani u posebnom jeziku SQL.

Relacijski modeli baza podataka imaju vrlo snažnu matematičku teorijsku

osnovu. Iako su relacijske baze podataka namjenjene prvenstveno za rad sa

jednostavnim poslovnim podacima one se danas koriste za manipulisanje

atributnim podacima u GIS-u. Na primjer, ArcGIS manipulira atributnim

relacijskim bazama podataka korištenjeme jedinstvenog ID za povezivanje sa

prostornim podacima

3.1. Kreiranje geobaze podataka

Kreiranje baze podataka je proces koji se obično odvija u nekoliko koraka. Prije

svega je neophodno istražiti tip, kao i kvalitet i obim podataka koji će biti

skladišteni u bazu. Sljedeći vrlo značaja korak je modeliranje podataka koji

predstavlja proces istraživanja odnosa izmeñu različitih objekata i atributa. U

relacijskim bazama podataka postoje tri tipa odnosa izmeñu entiteta: jedan

prema jedan, jedan prema mnogo, i mnogo prema mnogo. Za odnose jedan na

jedan tabele entiteta se mogu spojiti ili zasebno čuvati. Kod odnosa jedan prema

mnogo potrebne su dvije tabele sa ključnim poljem koje omogućava povezivanje,

dok se kod odnosa mnogo prema mnogo tabele čuvaju zasebno.

Nakon toga slijedi dizajniranje baze podataka što podrazumijeva definisanje tipa,

strukture i naziva polja, pri čemu treba uvijek voditi računa o odabranom DBMS.

Konačno, posljednji korak je implementacija baze podataka što podrazumijeva


pohranjivanje atributnih podataka u bazu, što je praćeno modifikacijama i

ažuriranjem.

Kod većine geografskih informacionih sistema prostorni podaci se čuvaju u GIS

strukturi podataka dok se atributni podaci čuvaju u relacijskom DBMS. Na ovaj

način se omogućava integracija postojećih baza podataka (atributa) sa vizualnim

prikazom prostornih podataka (tačka, linija, poligon) dodjeljivanjem jedinstvenog

ID svakom objektu u GIS-u.

Slijedi kratki prijegled nekih ključnih principa geopodataka važnih za GIS.

3.2. Tematski slojevi i setovi podataka

Homogene kolekcije geografskih objekata u GIS-u su organizirane u serije tema

ili slojeva podataka koji opisuju dati prostor. Oni su vizualizirani adekvatnim

kartama kao što su npr., karte reljefa, nagiba i ekspozicija površina, riječne

mreže, cestovne mreže, naseljenih mjesta, administrativnih i političkih granica,

satelitske slike i sl.

Mnogi od prostornih odnosa meñu slojevima mogu biti lahko izvedeni kroz svoju

uobičajenu geografsku lokaciju. Opisivanje tačne lokacije i oblika obilježja

zahtijeva radni okvir za definiranje prostornih lokacija u stvarnom svijetu.

Geografski koordinatni sistem je jedan takav opći radni okvir. Drugi je ravan ili

projektiran kooridinatni sistem izveden iz općeg radnog okvira.


4. GIS TIPOVI PODATAKA

ArcGIS koristi jednostavne slojeve podataka kao generičke klase GIS objekata i

koristi složenu kolekciju alata za izvoñenje mnogih ključnih odnosa meñu njima,

odnosno za procesiranje.

Ključni geografski koncept za GIS organizaciju geografskih informacija je set

podataka. GIS sadrži tri osnovna tipa seta podataka:

� klase obilježja – ureñene kolekcije podataka vektorski baziranih

obilježja kao što su setovi tačaka, linija i poligona;

� raster setovi podataka kao što su digitalni modeli reljefa i slike;

� tabele udruženih atributa koje sadrže opisne informacije o geografskim

objektima i obilježjima.

GIS-ova organizacija geografskih informacija započinje izgradnjom odreñenog

broja osnovnih tipova setova podataka. GIS dizajn geobaza podataka dozvoljava

da korisnici sami odreñuju kako će izvjesna obilježja biti prezentirana. Npr.,

parcele će obično biti prezentirane poligonima, vodotoci i ulice centriranim

linijama, izvori i individualni objekti tačkama itd.

Kada su jednom reprezenti obilježja organizirani u setove podataka (dakle, kao

klase obilježja, raster setovi podataka i tabele), onda korisnici mogu dodavati ili

proširivati svoje geobaze podataka naprednijim mogućnostima koji oblikuju GIS

postupak. Konkretnije, moguće je dodavati složene setove različitih tipova

podataka za geobaze, kao što su topologije, mreže i njihovi podtipovi na bazi

kojih se može izvršiti njihova integracija i povezivanje u relevantne prostorne

veze.


Primjeri za proširene tipove GIS podataka uključuju:

� mreže koje se koriste da povežu individualna obilježja, napr. u saobraćaju,

vodama, raznim objektima i drugim mrežama;

� teren i digitalni model nagiba terena (digital elevation model – DEM) koji

se koristi za modeliranje nagiba i ekspozicija trodimenzionalnih površina;

� geometrija sa koordinatama (Coordinate Geometry - COGO) i prijegledna

topografska premjeravanja za osiguravanje kontrolnog radnog okvira za

visokoprecizne GIS setove podataka;

� druge tipove podataka, kao što su lokatori adresa i imena mjesta, sistemi

linijskog referensiranja, katastarski materijal za upravljanje parcelama,

tematske geografske karte i sl.

GIS često koristi brojne setove podataka sa prezentacijama i iz organizacija koje

su se specijalizirale za korištenje GIS-a u pojedinim oblastima. Zato je veoma

važno za GIS setove podataka da budu:

� jednostavni za upotrebu i razumijevanje;

� da se mogu lahko povezivati sa ostalim geografskim setovima podataka;

� jednostavni za kompiliranje i procjenjivanje;

� jasno dokumentirani po sadržaju, namjeravanim upotrebama i ciljevima.

Svaka GIS baza podataka ili digitalni arhiv treba se pridržavati ovih jednostavnih

uobičajenih principa i koncepata. Zato GIS posjeduje standardiziranu proceduru

za opis geografskih podataka u ovim terminima kao i iscpni set alata za njihovu

upotrebu i upravljanje.


4.1. Opisni atributi

Tabele atributa i veza igraju ključnu ulogu u GIS modelima podataka kao i u

tradicionalnim aplikacijama baza podataka. GIS setovi podataka uključuju

tradicionalne tabelarne atribute kao dodatak geografskoj prezentaciji.

Atributi se koriste da opišu geografske objekte kao što su vektori (oblici) i rasteri.

Mnoge tabele mogu biti linkovane na geografske oblike korištenjem uobičajenog

polja ili tipke.

4.2. Struktura podataka

Prostorni podaci su srce svakog GIS projekta, ili aplikacije. Prostorni podaci

sadrže lokacije i oblike objekata na karti. Poznati i kao digitalni kartografski

podaci, oni predstavljaju podatke koji su potrebni za izradu karata i studiranje

prostornih odnosa.

Prostorni podaci uključuju tačke koje predstavljaju pojedinačna stabla objekte

kao što su, izvori, kote, i linije koje predstavljaju puteve, vodotoke. Oni takoñer

uključuju i poligone koji predstavljaju ekosisteme, zaštićena područja, općine,

kantone, itd. Geografske granice često dolaze sa svojim površinama i

perimetrom koji su već izračunati.

Slika stvarnog svijeta se dobiva na osnovu kombinacije vektorskih i rasterskih

podataka.

3.7. Raster

Rasterski podaci predstavljaju geografske objekte dodijeljene vjednostima u

kvadratnim ćelijama koje grade mrežu, tako da i granice izmeñu odreñenih

kategorija slijede ovu mrežu. Rasterska ćelija se označava kao slikovni element

ili piksel (picture element). Rasterom se najčešće prikazuju prostorni fenomeni

koji imaju kontinuiranu numeričku skalu, kao što je to npr., nadmorska visina,


temperatura, itd. Rasteri uključuju različite vrste skeniranih karata, satelitske i

zračne snimke, kao i digitalne modele terena (DEM), i tematske prostorne

podatke (nagib terena, ekspozicija, itd.).

Vrijednosti u svakoj rasterskoj ćeliji su predstavljene alfanumeričkim kodom.

Minimalna linearna vrijednost ćelije koja predstavlja prostornu rezoluciju se

izražava u tačkama po inču (dots per inch – dpi) na slikama ili kao realna mjera

na tlu (metri ili kilometri). Što je manja veličina ćelije to je veća rezolucija i

obrnuto. Rezolucija se za skenirane crno-bijele karte kreće oko 2000 dpi, dok

karte u boji ili one urañene u sivoj skali mogu imati manju rezoluciju, izmeñu 300

i 600 dpi. Rezolucija satelitskih i zračnih snimaka se izražava mjerama na tlu što

se danas kreće od nekoliko cm pa do nekoliko stotina km za regionalne ili

globalne setove podataka DEM.

Slika 9. Satelitski snimak centra Sarajeva (Izvor: Google Earth).

Računarska memorija koja se koristi za skladištenje ovih podataka se označava

kao dubina slike i izražava se u bitima.


Formati fajlova rasterski podataka

Format fajla koji se koristi za čuvanje rasterskih podataka ovisi u prvom redu o

izvoru podataka i metodi kompresije. Generički raster fajl ormat predstavlja vrlo

jednostavan format koji čuva vrijednosti u rasterskim ćelijama. Kod ASCII

formata podaci se u ćelijama čuvaju putem ASCII karaktera.

Format za razmjenu rasterskih podataka omogućava razmjenu rasterskih

podataka izmeñu različitih GIS aplikacija. Napopularniji tip ovog formata je TIFF

(Tagged Image File Format) kojeg podržava široki spektar različitih ureñaja za

skeniranje slike i programskih aplikacija za obradu slike (npr., Corel). TIFF fajl

koji sadrži georeferentne informacije se označava kao GeoTIFF.

Format za kompresiju rasterskih podataka je od velikog značaja budući da

omogućava čuvanje rasterskih podataka koji obično zahtjevaju veliki skladišni

prostor na računarima u relativno malojj memoriji računara. Ovo je posebno

značajno za satelitske ili zračne snimke visoke rezolucije koji zahtjevaju veliku

memoriju računara.

Najpoznatiji formati su JPEG (Joint Photographic Experts Group) i GIF (Graphics

Interchange Format) sa stopom kompresije od 5:1 do 10:1. JPEG omoguća

dobru kompresiju slike ali uz manje modifikacije i gubitak kvaliteta, što se može

kontrolisati.

Formati satelitskih snimaka

Satelitski snimci koje snimaju sateliti kao što su Landsat MSS, Landsat TM,

SPOT i drugi se čuvaju u binarnom formatu koji sadrži zaglavlje fajla sa

georeferentnim informacijama o slici. Proprietarni formati rasterskih podataka su

specifični za različite GIS softvere, kao što je npr., GRID format za ArcGIS.


Rastersko geoprocesiranje

Metode rasterskog geoprocesiranja imaju brojne prednosti kao što su efikasno

prikazivanje kontinuiranih površina kao što je topografija što čini rasterske

modele podesnim za prostorno modeliranje odreñenih zona upotrebom

višestrukih setova podataka (npr., geološka podloga, tip tla, nagib, ekspozicija,

hidrološka mreža, itd.) koji se mogu kombinovati kako bi se dobio novi sloj sa

kombinovanim efektima. Ove operacije se mogu izvesti brzo i lako, budući da

rasterski podaci imaju predeterminisane vrijednosti u svakoj ćeliji. Svaki atribut

se prema tome može logički ili aritmetički kombinirati sa onim u odgovarajućoj

ćeliji drugog sloja kako bi se dobio novi sloj sa novim vrijednostima atributa. Ovo

se bitno razlikuje od vektorskih modela u kojima su prostorne jedinice pojedinih

slojeva neovisne jedne o drugim, te je stoga nemoguće vršiti poreñenje slojeva

bez prethodne obrade kako bi se identificirala priroda prepoklapanja. Jedna od

prednosti je i relativno brz prikaz podataka što je omogućeno korištenjem

vrijednosti u rasterskim ćelijama za npr., prikaz boje podataka. Ovaj proces je

moguće čak i dodatno ubrzati korištenjem metoda za izradu tzv., piramidalnih

rasterskih slika koje se odlikuju progresivno smanjenom rezolucijom slike.

Prilikom prikaza cijelog seta podataka koriste se samo podaci male rezolucije što

omogućava brzi prikaz slike. Prilikom zumiranja prikazuju se podaci više

rezolucije, dok se brzina prikaza održava jer se sada prikazuje manja površina.

ArcGIS softver automatski odabire piramidalni sloj koji je najpodesniji za prikaz u

odreñenom razmjeru. Rasterske metode omogućavaju rukovanje vrlo velikim

setovima podataka korištenjem tehnika koje se nazivaju tilling (tehnika kojom se

velike rasterske mreže dijele na manje blokove) i adaptiva rasterska kompresija

(reducira potrebe za skladištenjem rasterskih podataka i znatno ubrzava pristup

vrijednostima u ćelijama za prostorni prikaz i analizu vrlo velikih rasterskih

fajlova). Brojne prostorne aplikacije i analize se mogu izvesti samo korištenjem

rasterskih podataka zbog složenosti vektorskog pristupa. Slike visoke rezolucije

su znatno podesnije za vizualizaciju prostornih fenomena. Takoñer, znatno je


lakše predstaviti odreñene prostorne procese kao što je npr., širenje poplave

rasterskim podacima.

Meñutim, rasterski podaci imaju i odreñene nedostatke. Ovdje u prvom redu

spada primjena rastera u aplikacijama koje se bave tačkama, linijama ili

poligonima. Ograničavajući faktor za primjenu rastera je i rezloucija koja se u

većini slučajeva kreće izmeñu 300 i 500 dpi.

4.4. Vektor

Vektorski podaci se koriste za prikazivanje pojedinačnih prostornih objekata

upotrebom tri osnovna grafička elementa: tačke, linije i poligona. Ovi objekti su u

bazi podataka označeni kao klase objekata. Svaki vektorski podatak ima

pridružen par koordinata (tačka) ili seriju koordinatnih parova (linija ili poligon).

Dakle, za pravilan topološki prikaz izvora (tačka) je dovoljan samo par koordinata

(x, y) koji ga locira u prostoru. Za prikaz linije (potok, rijeka, itd.) potreban je set

tačaka (luk, segment) sa definisanom polaznom i krajnjom tačkom (čvorovi) što

definiše početak i kraj linije. Kod poligona (jezero) potrebno je da ove površine

budu zatvorene, bez praznina.

Veliko j.

Crno j.

Bijelo j.

Platno j.

0.2 0 0.2 0.4km

Slika 10. Primjer vektorskog seta podataka (okolina Sarajeva).


Vektorski podaci se koriste primarno u onim aplikacijama koje se fokusiraju na

osobine individualnih klasa prostornih objekata na odreñenom geografskom

području.

Klase objekata su organizirane u slojeve ili teme, pri čemu se objekti koji su

predstavljeni različitim grafičkim elementima moraju zasebno čuvati. Na primjer,

iako odreñeno slivno područje koje se čuva kao tema čine izvori, potoci i rijeke i

jezera, oni su svrstani u zasebne slojeve jer su to objekti koji su predstavljeni

tačkama (izvori), linijama (potoci i rijeke) i poligonima (jezera). Prema tome, tema

Slivno područje predstavlja skup neovisnih klasa objekata.

Unošenje vektorskih podataka

Ovaj proces se odvija u nekoliko faza koje uključuju nabavku potrebnih podataka,

digitalizaciju, njihovo ureñivanje, ako je to potrebno, formatiranje i konverziju u

odgovarajući format, te povezivanje prostornih podataka sa atributima u

tabelama.

Digitalizacija

GIS paketi omogućavaju digitalizaciju korištenjem stolića za digitalizaciju koji je

povezan sa računarom ili digitalizaciju na ekranu korištenjem rasterske slike u

pozadini. Ovo je najčešće korišten metod za geokodiranje prostornih podataka,

posebno papirnih karata ili štampanih zračnih snimaka. Proces digitalizacije se

odvija u pet faza: 1) registracija koja podrazumijeva fiksiranje karte na stolić i

odabir kontrolnih tačaka (četiri u uglovima i jedna u sredini), 2) digitalizaciju

tačkastih objekata, 3) digitalizaciju linijskih objekata, 4) digitalizaciju poligona, te

5) dodavanje atributnih podataka.


Manualna digitalizacija, bilo korištenjem stolića za digitalizaciju ili na ekranu je

jedan od najvećih izvora grešaka u GIS-u. Stoga se danas sve više joristi

automatska digitalizacija za što se najčešće koriste skeneri.

Skeniranje

Danas se u konverziji podataka za GIS u velikoj mjeri koriste skeneri koji u prvom

redu moraju imati visoku rezoluciju (300 – 600 dpi je podesna za GIS aplikacije

koje uključuju papirne karte, dok je rezolucija od 2000 dpi potrebna za skeniranje

zračnih fotografija), tačnost od ± 0.1% (odnos izmeñu veličine rasterske slike i

originalnog dokumenta), minimalnu širinu od 91.4 cm, izlazni format koji

prepoznaje softver za vektorizaciju (npr. TIFF), te kvalitetan softver.

Slika 11. Skener A3 formata visoke rezolucije

Nakon skeniranja potrebno je izvesti i naknadnu obradu podataka kako bi se

izvela konverzija rastera u vektor, rastera u tekst, kao i konverzija rasterskih


simbola i ureñivanje grafičkih podataka, odnosno čišćenje grafike od nastalih

grešaka, što se obično radi upotrebom funkcija za ureñivanje ugrañenim u GIS.

Uvoženje gotovih vektorskih podataka

Zahvaljujući razvoju savremenih tehnologija danas je moguće nabaviti digitalne

podatke koji se mogu uvesti u GIS. Različiti GIS softverski paketi danas

prepoznaju i uvoze široki spektar podataka različitih formata, uključujući i CAD

format, posebno vrlo popularni AutoCAD DXF format. Za uspješan uvoz digitalnih

podataka koristi se transformacija koordinata kada ovi podaci nisu u

koordinatnom sistemu koji koristi data aplikacija. ArcGIS softver podržava vrlo

široki spektar standardnih projekcija i koordinatnih sistema.

Ureñivanje grafičkih podataka

Jedna od ključnih funkcija GIS-a je i ureñivanje grafičkih podataka čiji je cilj

osiguravanje njihovog integriteta. Naime, u procesu digitalizacije se vrlo često

potkradaju greške koje imaju uticaj na kvalitet i integritet podataka. Proces

ureñivanja podataka se odvija u četiri koraka koji uključuju definisanje tolerancije

odnosno udaljenosti od objekta na kojoj se još uvijek može selektovati dati

objekt, čime se povećava brzina i efikasnost rada. Sljedeći korak je gradnja

topologije što podrazumijeva prije svega kreiranje tačaka, linija ili poligona, nakon

čega slijedi identifikacija i automatsko ispravljanje pogrešaka. Posljednji korak se

odnosi na aplikacije koje sadrže više slojeva a podrazumijeva njihovo spajanje u

jedinstven sloj.

4.5. Digitalna konverzija atributnih podataka

Atrbutni podaci se kod prostornih baza podataka čuvaju u tabelama u bazama

podataka. Osnovni cilj konverzije atributnih podataka je kreiranje tabela u

bazama podataka koje će sadržavati opisne podatke vezane sa grafički


elementima putem identifikacijskih polja. Atributnim podacima se može upravljati

interno (u okviru GIS komponente upravljanja bazama podataka) ili eksterno

(putem sistema upravljanja bazama podataka). ArcGIS podržava komercijalne

sisteme upravljanja bazama podataka kao što je to npr., Oracle. Na ovaj način se

omogućava integrisanje postojećih setova podataka u GIS, te razmjena

prostornih podataka sa drugim aplikacijama, udobnije istraživanje baze podataka

putem SQL-a, kao i efikasnija zaštita i sigurnost podataka.

Digitalna konverzija se odvija u tri koraka koji uključuju definisanje strukture fajla

sa podacima, odnosno objekata i njihovih karakteristika putem SQL-a. Nakon

toga slijedi punjenje fajla sa podacima što se može izvesti bilo direktnim unosom

korištenjem maske za unos podataka ili unosom podataka iz postojećeg fajla.

Ovaj proces zahtijeva dosta vremena i često je podložan greškama koje je

ponekad vrlo teško uočiti. Slijedeći korak je povezivanje atributnih sa grafičkim

podacima pomoću zajedničkog identifikatora. Ova veza može biti logička (dva

zasebna fajla kojima se pristupa kao jednom fajlu za vrijeme obrade podataka) ili

fizička (stapanje atributa i grafike u jedan fajl).

4.6. Pristupi vektorskom geoprocesiranju

Korištenje komandne linije

Korištenje komandne linije u geoprocesiranju vodi porijeklo iz prvih generacija

GIS-a koje su bile zasnovane na DOS-u. Komandnu liniju obično čine operator i

parametri za unos kojima se definiše aktivnost operatera, odnosno odakle će se

uzeti podaci, način na koji će se procesirati i gdje će se pohraniti rezultati ove

obrade. Nakon unosa neophodnih parametara pritiskom na tipku Enter se

izvršava komandna linija. Ovo je vrlo zahtjevan i složen zadatak, tako da su

vremenom nastala odreñena poboljšanja koja su dovela do automatizacije ovog

procesa. Danas se komandnom linijom većinom koriste programeri za testiranje

ideja prije nego što napišu aplikaciju.


Korištenje čarobnjaka i dijaloških kutija

Kao i većina savreemnih aplikacija i GIS je dizajniran za korištenje grafičkog

korisničkog sučelja (GUI). Čarobnjak predstavlja seriju od nekoliko koraka koji

vode korisnika od odabira odreñenih alata za geoprocesiranje pa sve do njihovog

korištenja. Ovaj proces se zasniva na odabiru jedne od nekoliko ponuñenih

opcija sa padajućeg menija. Dijaloška kutija može sadržavati i kutije za unos

odreñenih podataka. Nakon toga korisnik klikom na opciju next potvrñuje

odabranu operaciju i nastavlja dalje sa zadatkom sve do njegovog okončanja. Na

ovaj način je u velikoj mjeri pojednostavljeno korištenje GIS aplikacija.

5. GEOVIZUALIZACIJA

Geovizualizacija je postupak prikazivanja geografskih informacija sadržanih u

geobazi podataka u obliku dvodimenzionalnih interaktivnih i štampanih karata,

trodimenzionalnih scena, različitih sumarnih tabela, grafikona, shema mreža i sl.

Karte predstavljaju sredstvo za definiranje i standardiziranje interakcije sa

geografskim informacijama. Interaktivne karte osiguravaju osnovno korisničko

sučelje za većinu GIS aplikacija. Koristeći geografske prikaze kao što su karte i

glubusi moguće je ukazati na odreñene lokacije, otkriti nove veze izmeñu njih,

izvoditi editovanje i analizu i prilagoñavati rezultate istraživačkim potrebama.

Ineraktvine karte, štampane karte, 3D scene i globusi, sumarni grafikoni i tabele,

prikazi bazirani na vremenu i shematski prikazi mreža su primjeri geovizualizacije

u GIS-u.

GIS-ove karte osiguravaju pristup geografskim informacijama pomoću palete

alata za analizu i interakciju sa njihovim sadržajima. Takoñer, programiranjem se

karte često ugrade u uobičajene aplikacije i kao takve se objavljuju na Internetu,

za ciljanu upotrebu u GIS-u.


Slojevi karata se koriste da pridruže simbole i označe obilježja bazirana na

vrijednostima selektovanih atributa. Npr., parcele mogu biti osjenčene bojama

baziranim na upotrebi zemljišta ili mogu biti označena katastarskim brojevima koji

označavaju vlasništvo. Isto tako veličina tačke za naseljena mjesta može ovisiti o

broju stanovnika.

Vrlo važno svojstvo geovizualizacije je korištenje opcija kao što su „klizi“ (pan) i

„zumiraj“ (zoom) za navigaciju po interaktivnim kartama. Konkretne informacije o

odreñenoj lokaciji ili objektu se mogu dobiti opcijom „ubosti“ (point to) na objekt ili

lokaciju. Za različite potrebe mogu biti izvoñena odreñena prostorna istraživanja.

Npr., prodavnice odreñenog tipa mogu biti pronañene unutar zadane distance od

škole ili mogu biti prepoznata močvarna područja unutar 500 m od izabranih

puteva. Takoñer je kroz interaktivne GIS karte moguće editovanje podataka i

obilježja na njima.

Kroz interaktivne GIS karte, korisnici izvode uobičajene GIS zadatke od

jednostavnih do naprednih. Glavni „poslovni oblik“ GIS-a je omogućavanje

različitim organizacijama da selektivno i shematski pristupaju dostupnim

geografskim informacijama.

Kao dodatak tradicionalnim dvodimenzionalnim kartama postoje i drugi

interaktivni prikazi za uvid u GIS baze podataka kao što su vremenski prikazi i

animacije, 3D scene i shematski crteži.

5.1. Uobičajene karakteristike GIS karata

GIS-ove karte su interaktivne karte kojima se može pristupiti i koristiti ih preko

računara ili mobilnog servisa. GIS karte proširuju korisnički opseg u odnosu na

tradicionalne štampane karte na više načina:


� GIS karte imaju više nivoa. One mogu automatski prikazati informaciju na

odgovarajućem nivou onako detaljno kako zumirate bliže i dalje na karti –

od općeg pogleda na nju do nivoa ulice ili gradskog kvarta.

� GIS karte su interaktivne. Često možete raditi sa informacijom kad ste u

prilici i dodati nove slojeve informacije kako vam postaju dostupne.

� Svaka GIS karta ima set alata kao dio svog korisničkog sučelja koji vam

dopušta da radite sa njenim sadržajem. Mogućnosti mogu varirati od

običnog ispitvanja karte i zadataka prepoznavanja i pronalaženja do

adresiranja geokodiranja, ucrtavanja puteva, kompilacije podataka i

njihovog editovanja i geografske analize. Mnogo karata sadrži ciljani

korisnički alat koji pomaže korisnicima završiti ključne radne zadatke.

� GIS karte mogu biti dinamične i animirati prikaz informacija kroz vrijeme.

� GIS karte dolaze u mnogim različitim aplikacijama i veličinama i mogu biti

razvijene kao desktop karte (za individualnu upotrebu), web karte, 3D

karte, specijalizirane aplikacije karata i mobilne karte.

� GIS karte često sastavljaju informaciju iz kruga GIS web servisa i postoji

mogućnost korištenja i integriranja alata i geografskih informacija iz

višestrukih izvora;

� GIS karte su prilagodljive. Raznovrsnost GIS aplikacija karata i radnih

okvira podržava širok krug razvojnih mogućnosti. Svaki tip karte ima

odgovarajuću GIS softver aplikaciju koja se koristi za izvoñenje zadataka.

Svaki tip GIS karte je pogodan za odreñeni tip korisnika i procese rada.

5.2. Priprema informacija za prezentacije

Desktop GIS nudi širok spektar alata za prezentiranje informacija na vrlo

kvalitetan način. Ove prezentacije mogu uključiti karte, grafikone, tabele, skupa

sa grafikom koju uvozite iz drugih programa ili vašom vlastitom grafikom.

Prezentacije koje kreirate mogu biti štampane ili prikazane na ekranu vašeg

računara.


Da bi se informacije prezentirale na pravi način potrebno je poznavati publiku.

Zatim je potrebno odlučiti koje informacije trebju biti uključene u vašu

prezentaciju. Ako vaša prezentacija uključuje karte, onda koliko mnogo

informacija treba biti uključeno na svakoj karti, i na koji način te informacije

trebaju biti organizovane i prikazane? Da li je potrebno koristiti grafikone umjesto

karata ili kao dodatak kartama? Koja dodatna grafika može poboljšati vašu

prezentaciju?

Svaku od ovih tema ćemo zasebno obraditi a zatim ćemo pokazati kako je lako

kreirati atraktivnu prezentaciju koja zadovoljava vaše ciljeve.

Prije nego što počnete sa izradom prezentacije koju će vidjeti drugi ljudi, zapitajte

se ko su oni i koliko već znaju. Da li je riječ o grupi sa posebnim znanjem teme

koju prezentirate? Recimo da vaša prezentacija uključuje karte. Informacija o

tome ko će vidjeti tu kartu će determinisati boje i simbole koje birate, količinu

detalja koje pokazujete, i način na koji organizujete informacije. Samo kada vam

je poznato ko je vaša publika, možete kreirati prezentaciju koja najbolje šalje

vašu poruku. Vi posjedujete bazu podataka punu informacija, kojima je moguć

pristup. Ali, koliko tih informacija trebate prikazati na karti? Previše informacija će

zbuniti i preopteretiti vašu publiku, i neće poslati vašu poruku. Tada ćete dobiti

takve reakcije kao što su: "Ne shvatam. Šta predstavljaju sve te linije? Ove tačke

jedne preko drugih su zbunjujuće. Ne želim više da gledam ovu kartu. Zbunjuje

me."

Desktop GIS nudai alate za kontrolu onoga što se pojavljuje na karti. Na primjer,

postoje alati za kontrolu veličine odlika kao i za redukciju broja odlika, tako da se

prikazuju samo one odlike koje su potrebne. Ostali alati omogućavaju

uključivanje ili isključivanje tema, ili stvaranje više od jednog pogleda na

informacije.


Skala karte determiniše veličinu odlika koje se prikazuju kao i broj detalja koji se

mogu prikazati. Ako publika treba da vidi veliki broj detalja skala karte to mora

omogućiti. Jedan od načina kontrole količine detalja je zumiranje karte.

Bez obzira koliko zumirate detalje, još uvijek može postojati više odlika na temi

nego što to vi želite pokazati. Vi ne želite eliminisati odlike, nego samo

privremeno sakriti neke od njih dok vam ponovo ne zatrebaju. Ovo možete izvesti

procesom koji se naziva filterisanje. Na primjer, imate temu sa naseljenim

mjestima u BiH i želite prikazati samo gradove sa više od 30 000 stanovnika.

Jednostavnom primjernom filtera sakrivaju se naselja koja su previše mala.

Filterisanje ne uklanja odlike sa karte. Odlike se mogu opet prikazati, uvjek kada

to poželite, uklanjanjem filtera. GIS baza podataka obično sadrži veliki broj tema

sa informacijama. Možete odabrati teme koje su vam potrebne kako biste poslali

vašu poruku.

Ponekad je zaista potrebno prikazati više informacija nego što se uklapa na

jednu kartu. Da biste izbjegli nagomilavanja koja je teško čitati na karti možete

kombinovati seriju karata u jednoj prezentaciji. Na ovaj način možete pokazati

odvojene teme ili različite dijelove iste geografske oblasti, ili promijene u

geografskoj oblasti u toku odreñenog vremenskog perioda. Sada je potrebno

izvršiti organizaciju informacija na kartama na najbolji mogući način za

prezentaciju. Za što tačnije prezentovanje informacija potrebno je odabrati

najpodesnije simbole. Neke boje su obično prihvaćene kao najpodesnije za

odreñene stvari, zeleno za vegetaciju i plavo za vode, na primjer. Na

topografskim kartama mali trouglovi gotovo uvijek predstavljaju planinske vrhove.

Debljina i boja linija mogu definisati pojedine tipove puteva.

Klasifikacija informacija

Ponekad je potrebno prezentirati informacije koje sadrže veliki broj jedinstvenih

rijednosti kao što je na primjer populacija ili prihod. Budući da bi bilo previše


konfuzno prikazati svaku vrijednost, one se dijele u grupe. Svaki član grupe

prima isti simbol. Dijeljenje vrijednosti u grupe, ili klasifikacija, omogućava

prezentaciju velikog broja informacija na karti bez opterećivanja publike. Pojedine

informacije imaju više smisla kada se zna više o tome kako su one rangirane, od

najniže prema najvišoj, kao što su informacije o prihodima, cijenama zemljišta,

temperaturi, itd. Kolorna rampa koristi spektar boja za indikaciju rangiranja ili

reda meñu klasama. Boje mogu biti poredane od najsvijetlije prema najtamnijoj ili

od jedne boje ka drugoj. Upotreba kolorne rampe za indikaciju rangiranih klasa

čini karte informativinijima.

Ovisno o tome kako definišete klase, možete kreirati i različite karte koje

prikazuju različite trendove. Na primjer, ako se koriste dva različita metoda za

podjelu vrijednosti načina upotrebe zemljišta u jednak broj klasa, nastaće dvije

različite karte. Trendovi koje prikazuju ove karte se razlikuju. Tekst identifikuje

odlike znatno pouzdanije od samog simbola. Zeleno sjenčenje na karti može

ukazivati da je riječ o parku, ali kojem. Tekst daje naziv. Plava boja može

indicirati vodu, ali koju? Neke tekstualne etikete predstavljaju više od samog

naziva odlike. Oni daju nadmorsku visinu planinskog vrha, udaljenost izmeñu

tačaka na putu, i druge vrijednosti atributa.

Desktop GIS predstavlja više od samog kartiranja. Upotrebom njegovih alata

mogu se kreirati tradicionalne prezentacije upotrebom različitih tipova grafikona i

table. I ne samo to, vi možete uključiti i grafiku i tekst u odreñenu prezentaciju.

Kao i karte, sami grafikoni su vrlo snažan način prezentiranja informacija. U

kombinaciji sa kartama, grafikoni daju publici različit pogled na informacije.

Tabele mogu biti efikasan format za prezentiranje detaljnih informacija o

kartama. Moguće je prikazati odabrani dio tabele kao dio prezentacije na karti ili

uključiti cijelu tabelu u izvještaj.

Završna prezentacija se može poboljšati dodavanjem teksta i grafike. Strelica na

odreñenom mjestu, ili objašnjenje na drugom, mogu biti upravo ono što je


potrebno publici da bolje shvati poruku. Postavljanje grafike kao što su slike,

skenirane fotografije ili dokumenti, u prezentaciju daje sasvim drugu dimenziju.

Tabelarni podaci

Tabelarni podaci su deskriptivni podaci koje GIS povezuje sa odlikama na karti.

Oni predstavljaju inteligenciju koja stoji iza karata. Tabelarni podaci se prikupljaju

za specifične zone kao što su gradovi, općine, kantoni, i često dolaze zajedno sa

podacima o odlikama.

Vi već vjerovatno posjedujete neke tabelarne podatke podesne za upotrebu u

desktop GIS-u. Neki tabelarni podaci sadrže geografske lokacije, kao što su

lokacije pojedinih endemičnih vrsta, značajnih istorijskih objekata, itd. Ove

lokacije se mogu koristiti za izradu odlika na kartama koje se mogu prikazivati i

analizirati zajedno sa drugim prostornim podacima.

Slike

Slike uključuju vrlo različite elemente kao što su satelitski snimci, zračne

fotografije, ili skenirani podaci (podaci koji su konvertovani iz štampanog u

digitalni format).

Slike zemlje snimljene iz satelita ili aviona se mogu prikazivati kao karte skupa sa

drugim prostornim podacima koji sadrže odlike na karti. Ove slike se mogu

koristiti i kao atributi odlika na karti. Satelitski snimak Sarajeva se može povezati

sa odlikama na karti tako da odabirom na odliku dobijete prikaz slike. Gotovo

svaki dokumnet ili slika se mogu skenirati i sačuvati kao atribut u GIS bazi

podataka. Slike odreñene biljne vrste se mogu povezati sa kartom odreñenog

područja; terenski podaci se mogu povezati sa slikama lokaliteta, a skenirane

dozvole za gradnju sa grañevinskim lokacijama. Desktop GIS omogućava pristup

ovim informacijama kada je to potrebno jednostavnim klikom na prikaz karte.


Kompatibilnost formata

Format podataka koje koristite mora biti kompatibilan sa desktop GIS-om koji

koristite. Dokumentacija koja dolazi sadesktop GIS softverom sadrži podatke o

formatima prostornih, tabelarnih i slikovnih formata koje taj softver podržava.

Geokodiranje adresa

Adrese su najobičnija forma informacija o lokaciji. Adresa precizira lokaciju na

gotovo isti način kao što to rade i geografske koordinate. GIS treba mehanizam

da bi računao koordinate goegrafskih lokacija prije nego što ih prikaže na karti.

Geokodiranje adresa omogućava prikaz tabelarnih podataka koji sadrže adrese

kao tačke na karti. Da bi se ovo postiglo, GIS povezuje adrese koje se nalaze u

tabelarnim fajlovima sa setom prostornih podataka.

Kreiranje odlika iz formi koje ste nacrtali

Upotrebom GIS alata mogu se nacrtati različiti oblici (kutije, krugovi, tačke, linije i

poligoni) na kartama. Takoñer je moguće sačuvati oblike kao odlike karte. Na

primjer, moguće je izdvojiti zonu nukleusa u okviru zaštićenog područja. Kada

sačuvate ove oblike onda je moguće i dodijeliti njima atribute i vršiti potrebne

operacije.

Crtanje oblika je moguće i na slikama. Slike su idealne za kreiranje odlika karata

kada je izvršena korekcija za fotografsku distorziju i ubačena projekcija. Mogu se

pratiti različiti objekti koji se nalaze na slikama - rijeke, putevi, šumske površine -

kako bi se kreirale teme odlika karte. Na ovaj način se mogu kreirati baze

podataka karte iz samo jedne slike.


5.3. Klasifikacija i prikazivanje tema

ArcView Legend Editor nudi niz opcija za klasificiranje i prikazivanje odlika

atributa. Stil prezentacije se može odabrati selektovanjem odgovarajuće legende.

Tip legende koju odaberete determiniše da li će odlike biti podijeljene u klase i

koji će atributi odlika biti potrebni za klasifikaciju. Možete odabrati i metod

klasifikacije koji odreñuje način na koji se atributi dodjeljuju klasama kao i broj

klasa. Možete koristiti i Legend Editor za izradu vlastitih korisnički definisanih

klasa i prikaza.

6. GEOPROCESIRANJE

Geoprocesiranje je automatsko metodološko izvršenje sekvence operacija na

geografskim podacima da bi se kreirala nova informacija.

Proces koji se izvodi može biti rutinski, kao npr., da omogući konvertiranje fajlova

iz jednog formata u drugi. Operacija, meñutim, može biti i prilično kompleksna

kao što je, npr., kreiranje visokokvalitetnih karata, kreiranje sofisticiranog

analitičkog modela za razumijevanje i rješenje važnih naučnih problema ili za

izgradnju GIS modelirajućih web servisa.

Temeljni cilj geoprocesiranja je automatiziranje GIS zadataka. Gotovo svi GIS

korisnici koriste iste ili slične postupke u radu što stvara potrebu za metodima za

automatizaciju, dokumentaciju i razmjenu procedura u više koraka koje se

ponavljaju.

GIS uključuje bogat set alata za rad sa geografskim informacijama i njihovo

procesiranje. Kolekcija alata se koristi za operiranje GIS informacijskim objektima

kao što su setovi podataka, polja atributa i kartografski elementi za štampane

karte. Zajedno, ovi iscrpni alati i objekti podataka na kojima alati operiraju čine


bazu za složen geoprocesni radni okvir, koji se u najkraćem obliku može

prezentirati na sljedeći način:

Postojeći podaci + alat = novi podaci + geovizualizacija = nova karta

GIS alati su operativno sredstvo za satavljanje operacija u više koraka. Alat

pokreće baznu operaciju na postojeće podatke da bi se dobili novi podaci.

Geoprocesirajući radni okvir u GIS-u se koristi da poveže zajedno serije ovih

operacija, omogućavajući korisnicima automatizaciju radnih procesa,

programiranje analitičkih modela i izgradnju komandnih datoteka za izvršavanje

često korištenih procedura.

Zajedničko povezivanje sekvenci operacija formira procesni model koji se koristi

za automatizaciju i bilježenje brojnih zadataka u GIS-u. Izgradnja i primjena

ovakvih procedura je bazirana na geoprocesiranju.

Geoprocesiranje se virtualno koristi u svim fazama GIS-a za automatizaciju i

kompilaciju podataka, upravljanje podacima, analizu i oblikovanje, arhiviranje i u

naprednoj katrografiji.

Geoprocesiranje se koristi da oblikuje način na koji se podaci transformiraju iz

jedne strukture u drugu da bi se izveli mnogi uobičajeni GIS zadaci – npr., za

uvoz podataka iz brojnih formata, njihovo integriranje u GIS, izvoñenje brojnih

standardnih provjera kvaliteta uvezenih podataka kao i izvoñenje različitih analiza

i modelovanja. Sposobnost da automatizuje i ponovi ovakve procese rada je

ključna mogućnost GIS-a.

Geoprocesiranje se široko primjenjuje u brojnim GIS aplikacijama i scenarijima.

Glavni metod koji se koristi za izgradnju geoprocesnih modela rada je korištenje

brojnih alata u specifičnoj sekvenci. Korisnici mogu grafički sastaviti ovakve

procese koristeći ModelBuilderTM aplikaciju u ArcGIS-u odnosno mogu se


sastaviti skripte koristeći moderne alate za skripte kao što su Phyton, VBScript i

JavaScript.

6.1. Kompilacija podataka

Procedure kompilacije podataka su korištenjem geoprocesiranja automatizirane

u svrhu osiguranja kvaliteta i integriteta podataka i izvoñenja zadataka

ponovljenog kvalitativnog osiguranja tj. kontrole kvaliteta kompiliranih podataka.

Automatizacija takoñer omogućava razmjenjivanje serija procedura i

komuniciranje njima, izvoñenje niza procesnih tokova i dokumentiranje ovih

ključnih procesa za izvedene podatke.

6.2. Analiza i modeliranje

Geopreocesiranje je ključni radni okvir za modeliranje i analizu. Neke uobičajene

modelirajuće aplikacije ukjučuju:

� modele za pogodnost i mogućnost, predviñanje i procjenu alternativnih

scenarija;

� integracijske i vanjske modele;

� razmjenu modela.

6.3. Upravljanje podacima

Upravljanje podacima je odlučujuće u svim GIS aplikacijama. Brojne

geoprocesne funkcije se primjenjuju da:

� premjeste podatke iz baza podataka i u baze podataka;

� objave podatke u raznim formatima (kao što su Geography Markup

Language - GML profili);

� ujedine susjedne setove podataka;


� apdejtuju sheme GIS baza podataka;

� izvode brojne procese na svojim GIS bazama podataka.

6.4. Karte

Napredni geoprocesirajući alati se koriste za izvoñenje kartografskih prezentacija

na nekoliko nivoa, za izvoñenje generalizacijske logike i automatiziranje kontrole

kvaliteta kartografskih radnih procesa tokom pripreme karata za štampanje.

7. GIS INFORMACIJSKO UPRAVLJANJE

GIS informacijsko upravljanje dijeli mnoge zajedničke koncepte i karakteristike sa

arhitekturama standardne informacijske tehnologije (IT) i može dobro raditi u

centraliziranim, poduzetničkim računarskim okolinama. Npr., GIS setovima

podataka se može upravljati u povezanim bazama podataka kao i sa drugim

tipovima informacijama. S tim u vezi GIS sistemi omogućavaju upravljanje

stalnim promjenama i apdejtovima u geografskim bazama podataka (DBMS).

Ipak, neke transakcije za apdejtovanje podataka u GIS-u se, u odnosu na druge

informatičke modele, često razlikuju u brojnim odlučujućim aspektima.

GIS-ovi podaci su složeni i prilično veliki i po broju i po veličini elemenata. Npr.,

jednostavno ispitivanje baze podataka za popunjavanje obične poslovne forme

koristi nekoliko redova podataka iz DBMS, dok će crtanje karte u GIS-u

zahtijevati ispitivanje baze podataka koje imaju stotine, čak hiljade bilješki

(snimaka). Dodadno, vektorska ili rasterska geometrija koja biva ponovo vraćena

za prikazivanje može biti veća i za nekoliko megabajtova za svako analizirano

obilježje. GIS podaci takoñer imaju složene odnose i strukture, kao što su mreže,

tereni i topologije.

Kompilacija gis podataka je napredna, specijalizirana aktivnost. Da bi se izgradili

i održavali GIS setovi podataka potrebne su iscrpne editirajuće aplikacije.


Specijalizirano procesiranje, zajedno sa geograskim pravilima i komandama, je

potrebno za održavanje integriteta geografskih obilježja i rastera i vladanje njima.

Dakle, kompilacija GIS podataka može biti izazov. Ovo je jedan od razloga zašto

GIS korisnici često razmjenjuju GIS setove podataka.

Rad u GIS-u dozvoljava jedinstvenu kombinaciju naučnog i poslovnog računanja.

To podrazumijeva istovremeni rad sa brojnim setovima podataka u brojnim

različitim formatima i strukturama podataka. Dodatnom kompilacijom stalno se

proizvode setovi novih podataka a time se generiraju novi rezultati modela, karti,

slojeva podataka i izvještaja. Kompletni GIS uključuje alate za upravljanje da bi

se organizirale kolekcije informacija i upravljalo njima što rezultira iz ovih procesa

rada. Dodatno, GIS mora takoñer osigurati sredstva za katalogizaciju i razmjenu

informacije preko metapodataka.

GIS je ujedno i transakcijski sistem. Kao i u drugim sistemima upravljanja

podacima, brojni apdejtirane informacije se stalno arhiviraju u GIS-ovu bazu

podataka što praktično znači da su podržane i apdejtovane transakcije. Meñutim,

rad u GIS-u često ima neke posebne transakcijske zahtjeve u procesu apdejta

podataka, što se često naziva druga transakcija. U mnogo slučajeva, dopuna

baza novim podacima prolazi kroz serije faza zbog čega apdejti vremenski mogu

trajati dosta dugo. Ipak, GIS baza podataka uvijek zahtijeva stalnu dostupnost za

svakodnevne operacije dopunjavanja i izdavanja podataka za predviñene

potrebe tzv. podijeljene GIS baze podataka.

Često korisnici žele sinhronizirati sadržaje GIS podataka u serijama kopija baza

podataka zvanih „replike“ gdje svaki sajt izvodi vlastiti apdejt svoje lokalne baze

podataka. Vrlo često je neophodno prebacivanje apdejtiranih podataka iz svake

replike baze podataka u druge i sinhroniziranje njihovih sadržaja. GIS alati za

transakciju i promjenu strukture podataka omogućavaju ovakav rad u DBMS-u

bez obzira na različite formate. Konkretnije, u GIS-u je moguće da se repliciraju i


sinhronizuju podaci širom kruga komercijalnih DBMS-ova kao što su SQL Server,

Oracle i IBM DB2.

Operacije editiranja u GIS-u mogu uključiti promjene višestrukih redova u

višestrukim tabelama. U tu svrhu se koriste alati koji omogućavaju editovanje ali i

poništenje i vraćanje promjena na nivo prije početka promjena. Sesije editiranja

podataka mogu trajati nekoliko sati ili čak dana. Često je vrlo važno da se

pomenuta preureñenja izvode u sistemu koji nije povezan sa centralnom

podijeljenom bazom podataka.

8. GIS KAO DISTRIBUCIONI INFORMATIVNI SISTEM

Danas je uobičajeno da slojevi podataka i tabela u većini geografskih

informacionih sistema dolaze iz više različitih GIS organizacija. Svaka od njih

uglavnom razvija samo neke, ali ne i sve, od svojih ukupnih sadržaja podataka.

Takoñer, barem neki od korištenih slojeva podataka dolaze izvan dotične

organizacije. Iz navedenog se jasno može uočiti potreba za stalnom opskrbom

novim podacima što podrazumijeva da se razmjena podataka izmeñu GIS

korisnika obavlja na efikasan i blagovremen način. Najrašireniji način za pristup,

objavljivanje i integriranje geografskif informacija su WEB servisi.

8.1. Meñuoperativnost

Distribuciona priroda GIS-a ima mnogo implikacija za meñuoperativnost i

saradanju izmeñu više različitih GIS organizacija i sistema. Trenutni trendovi i

napori koji postoje kod izrade GIS standarda (poput inicijative koje vodi Open

Geospatial Consortium, Inc. - OGC i komiteti za prostorne standarde

Meñunarodne organizacije za standardizaciju - International Organization for

Standardization - ISO) odvijaju se u smjeru odražavanja i daljnjeg razvoja

meñuoperatvnosti i saradnje izmeñu GIS organizacija. Pridržavanje ove opće

usvojene GIS prakse istaknutih standarda je odlučujuće za uspjeh bilo koje GIS


platforme. Na ovaj način mnogi geografski setovi podataka mogu biti kompilirani

kao generički informacijski resurs koji dozvoljava daljnje direktno GIS upravljanje

odnosno mogu biti direktno dati na razmjenu i upravljenje drugim korisničkim

organizacijama. Za realizaciju navedenih zahtjeva predvidjeni su protokoli koji

omogućavaju transakciju općekorištenih GIS setova podataka kroz Web.

GIS Web serveri se koriste za pružanje geografskih informacija Web servisima u

servisno orijentiranoj arhitekturi koja integrira više heterogenih sistema koji

podržavaju razne tipove GISa kao i za brojne druge radne okvire Web servisa

baziranih na informacijskim tehnologijama. Ova vizija postoji više od jedne

dekade i opisana je u dokumentima National Spatial Data Infrastructure (NSDI) ili

u Global Spatial Data Infrastructure (GSDI). Ovi koncepti su u uopćoj upotrebi

danas, ne samo na nacionalnom i općem nivou, već takoñer unutar država i

lokalnih zajednica. Koncept je kolektivno predstavljen kao Spatial Data

Infrastructure (SDI). Zbog toga se infrastruktura za razmjenu prostornih podataka

može okarakterisati kao federacija korisničkih sajtova koja otkriva, koristi i

objavljuje podijeljenu geografsku informaciju na Web-u.

9. GIS KAO ISCRPNA PLATFORMA

Korisnička arhitektura GIS može biti konfigurirana i razvijena u različitim radnim

okvirima, kao napr. za ličnu upotrebu, za grupni rad, rad na odsjecima, rad širom

organizacije ili kao dio državne ili regionalne GIS mreže koja je uspostavljena

izmeñu većeg broja organizacija, biroa i servisa. Kompletna GIS platforma je

orjentirana tako da omogućava sjedinjavanje velikih, sofisticiranih, višekorisničkih

sistema. No takva GIS platforma istovremeno podržava i zahtjeve manjih grupa i

individualnih korisnika.

Zato iscrpna GIS platfoma mora osigurati sve mogućnosti neophodne za podršku

navedenoj kompleksnoj viziji, kao što slijedi:


� Profesionalni GIS desktop za stvaranje, editiranje, analizu i vizualizaciju

geografske infromacije;

� Geografsku bazu podataka za arhiviranje i upravljanje svim geografskim

objektima;

� GIS server radni okvir baziran na Web dizajnu za distribuirano upravljanje,

analizu, razmjenu i korištenje geografskihe informacija;

� Alate za softverske programere za objedinjavanje bilo koje GIS aplikacije i

za integriranje GIS-a sa drugim tehnologijama preko desktopa, servera,

korisničkih aplikacija i mobilnih ureñaja;

� Mogućnost izbora za mobilne aplikacije za prenošenje GIS-a na teren;

� Otvorenu GIS arhitekturu baziranu na navedenim standardima, alate za

meñuoperativnost (za rad sa različitim tipovima podataka),

meñuoperativnost baziranoj na korištenje web servisa i rad na

poduzetničkoj servisno orjentiranoj arhitekturi velikog kapaciteta ili unutar

bilo kojeg radnog okvira orijentiranog na servise;

� Sučelje sa vremenskim („real-time“) senzorskim mrežama za podršku

realnim situacijama analogno vremenskim promjenama senzorskih

informacija.

GIS je baziran na savremenoj informacionoj tehnologiji i GIS standardima. Svi

ArcGIS proizvodi su sakupljeni iz modularnih softverskih komponenti koje

omogućavaju da opća GIS logika bude korištena na profesionalnim GIS

desktopima, poduzetničkim GIS serverima, uklopljenim u korisničke aplikacije i

penesena na teren mobilnim ureñajima.


10. RAZVOJNI TRENDOVI U GIS-u

Jedna od osnovnih karakteristika GIS-a je da se stalno razvija i evoluira. GIS

tehnologija je dugo vremena bila cijenjena zbog unapreñenja mogućnosti

komunikacije i poboljšanja saradnje pri donošenju raznih odluka, uvećanja

produktivnosti procesa rada kod različitih organizacija, poboljšanja pristupa

informaciji i posebno u oblasti prostornog planiranja i zaštiti životne sredine.

U naporu da što efikasnije isporuče odnosno iskoriste geoprostorne informacije i

funkcionalnost većina organizacija su u današnjem periodu izabrale da prošire

svoje desktop implementacije sa GIS solucijama i Web servisima baziranim na

serveru. Dodatno, ciljani setovi GIS logike mogu biti uklopljeni i razvijeni u

korisničke aplikacije. Takoñer, GIS je sve više razvijen u mobilnim ureñajima.

Navedene funkcionalnosti najbolje opisuju sva dostignuća koja karakterišu

savremene GIS platforme. U odnosu na korisničke varijacije i zahtjeve može se

konstatovati da je uloga GIS-a promjenljiva. Primarno GIS je bio orjentiran na

prikupljanje podataka i ciljane aplikacijske projekte kojima se nastoji „obogatiti“

GIS baza podataka i dalje razviti geografsko znanje. GIS radne stanice se koriste

za kompiliranje geografskih setova podataka, kontrolu kvaliteta proizvoda,

stvaranje karata i analitičkih modela i dokumentiranje svog rada i metoda u

podijeljenom geografskom znanju. Radne stanice imaju otvorene GIS platforme

sa naprednom GIS logikom i alatima koji se koriste za završavanje GIS

navedenih zadataka. Vremenom, GIS korisnici sve više počinju da koriste

rezultate u brojnim GIS aplikacijama i postavkama.

Dalnji razvoj GIS-a će uglavnom i dalje biti baziran na stvaranju i servisiranju

geografskog znanja. Meñutim, takav rad će se sve više bazirati na velikim GIS

serverima koji dozvoljavaju obimnu razmjenu podataka izmeñu različitih

korisnika. To znači da će uticaj GIS-a i dalje rasti i da će i dalje biti najmoćniji

medij za upravljanje, vizualizaciju i komuniciranje o našem realnom svijetu.


I.2. ARCGIS

ArcGIS je je veoma raznovrstan set profesionalnih GIS aplikacija za kreiranje,

upravljanje, integrisanje, analizu i distribuciju geografskih podataka. ArcGIS

programi imaju multikorisničke karakteristike i mogu se koristiti za:

� najrazličitije tipove prostornih analiza;

� povećanje efikasnosti kod obavljanja odreñenih zadataka;

� donošenje najboljih i najefikasnijih odluka;

� vizualizaciju sadržaja, izgradnju komunikacijskih sistema i prezentaciju

novih ideja, planova, problema ili postojećih stanja.

U rješavanju navedenih zadataka, korisnici ArcGIS-a mogu se koristiti brojnim

programskim nivoima za rad, kao što su:

� rad na općim geografskim i tematskim kartama;

� prikupljanje, organizacija, ureñivanje, dopunjavanje i održavanje

geografskih podataka različitog nivoa: jednokorisničkog i višekorisničkog;

� automatizacija postavljenih zadataka bazirana na alatima za

geoprocesiranje;

� analiza i modeliranje uz korištenje alata za geoprocesiranje;

� vizualizacija i prikaz rezultata rada kreiranjem novih tematskih karata u 2D

i 3D izgledu i dinamička vizualizacija vremenskih serija podataka;

� korištenje GIS resursa u cilju kreiranja novih programskih aplikacija za

potrebe različitih korisnika;

� dokumentiranje i katalogiziranje karata, globusa, geoprocesnih skripti,

setova geografskih podataka, GIS servisa, aplikacija itd.

ArcGIS čini integriranu skupinu GIS softverskih proizvoda koja sadrži vrlo širok

spektar mogućnosti za brojne, na GIS-u bazirane aktivnosti koje pojedinačni ili

grupni korisnici mogu da obavljaju na PC-iju, na serverskim računarima (pomoću


intraneta), na internetu ili na terenu. U osnovi ova programska skupina se može

podijeliti na četiri korisnička nivoa (Izvor: ArcGIS 9, ESRI, USA, 2006.):

� ArcGIS Desktop – integrirarni skup profesionalnih GIS aplikacija

sastavljene iz tri glavna proizvoda: ArcView, Arc Editor i ArcInfo;

� Server GIS – ArcIMS, ArcGIS Server i ArcGIS Image Server;

� Mobilni GIS – ArcPAd i ArcGIS Mobile za terensko računarstvo;

� ESRI Developer Network (EDNSM) – uklopljive softverske kompnente za

programere za proširenje GIS desktopa, izgradnju korisničkih GIS

aplikacija, dodavanje korisničkih GIS servisa i Web aplikacija i za kreiranje

mobilinih solucija.

11. ARCGIS DESKTOP

ArcGIS Desktop je bazna platforma za profesionalni rad u GIS-u: za upravljanje

složenim GIS procesima rada i projektima i za izgradnju i distribuciju podataka,

karata, modela i novih aplikacija. To je početna tačka i osnova za izgradnju i

razvoj GIS slojevite organizacije.

ArcGIS Desktop je osnovna aplikacija koju koriste GIS korisnici da kompiliraju,

stvore i koriste gografsku informaciju i znanje. Dostupna je na tri funkcionalna

nivoa:

� ArcView - usmjeren na iscrpno korištenje podataka, kartiranje i analize;

� ArcEditor - dodaje napredno geografsko editovanje i kreiranje podataka;

� ArcInfo - potpun profesionalni GIS desktop koji sadrži iscrpne GIS

funkcionalnosti, uključujući bogate alate za geoprocesiranje.

ArcGIS Desktop takoñer može biti proširen nabavkom kruga opcijskih ekstenzija

koje imaju specijalizirane mogućnosti, kao što su npr.:


� ekstenzija „Spatial Analyst“ dodaje raster geoprocesiranje i modeliranje;

� „3D Analyst“ ekstenzija dodoaje mnoge 3D GIS mogućnosti i vizualne

aplikacije;

� „Data Interoperability“ ekstenzija dodaje mogućnost za direktno korištenje

desetina GIS formata podataka u ArcGIS.

ArcGIS Desktop uključuje integrirani skup iscrpnih desktop aplikacija koji ujedno

čine izdvojene organizacione segmente:

� ArcCatalog,

� ArcMap,

� ArcGlobe,

� ArcToolbox i

� ModelBuilder.

Koristeći zajedno ove aplikacije i sučelja korisnici mogu izvoditi bilo koji GIS

zadatak, od jednostavnog do najsloženijeg.

Programski proizvodi ArcGIS Desktopa imaju sve funkcionalnosti koje se očekuju

od modernog GIS-a. To uključuje integraciju s internet uslugama, geokodiranje,

alate za napredno editiranje, visokokvalitetnu kartografiju, poboljšanu korisničku

podršku za meta podatke kao i i direktno čitanje više od 40 različitih informatičkih

formata podataka.

ArcGIS Desktop je dinamičan sistem, što znači da možete izraditi karte koje nisu

ograničene na jedan trenutak u vremenu. Jednostavnim dopunjavanjem

informacija povezanih sa kartom rezultira adekvatnim izmjenama na karti. Ova

operacija se može izvesti brzo i jednostavno, bez posebnog dodatnog truda.


ArcGIS Desktop omogućava kreiranje prikaza karata i karata za prezentaciju na

vrlo jednostavan način. On omogućava vizualizaciju i analizu informacija na

potpuno nov način, otkrivajući prethodno skrivene odnose, trendove i šeme.

ArcGIS Desktop danas ima vrlo široku i raznovrsnu upotrebu. Koriste ga gotovo

sve oblasti poslovanja: od onih koje istražuju prostor, preko ekonomskih

djelatnosti do zaštite čovjekove okoline. Brojni stručnjaci zaposleni u vladinim i

drugim javnim službama i agencijama, obrazovnim i istraživačkim institucijama

koriste ArcGIS Desktop za razna istraživanja i upravljanje prirodnim resursima,

analizu tržišta i sl. Desktop GIS je u velikoj mjeri promijenio moderni način

poslovanja bez obzira o kojoj oblasti je riječ.

Dodatno, karte, podaci, i metapodaci kreirani sa ArcGIS Desktop mogu biti

podijeljeni sa velikim brojem korisnika kroz korištenje ArcGIS Publisher i

besplatnog ArcReader sjedišta, korisničkih ArcGIS Engine aplikacija, i GIS Web

servisa koji koriste ArcIMS i ArcGIS server.

Takoñer još neke pogodnosti mogu biti dodane desktop aplikaciji kao serije

ArcGIS Desktop ekstenzivnih proizvoda bilo od ESRI-ja ili drugih GIS

organizacija. Korisnici, isto tako, mogu razviti vlastite korisničke ekstenzije za

ArcGIS Desktop radeći sa ArcObjects - ArcGIS softverskom komponentnom

bibliotekom. Korisnici razvijaju ekstenzije i korisničke alate koristeći standardna

Windows programska sučelja kao što su VisualBasic (VB), i Visual C++.

11.1. ArcCATALOG

ArcCatalog je aplikacija koja locira, pretražuje i upravlja prostornim podacima.

Pomoću ArcCataloga možete stvarati i upravljati prostornim bazama podataka.

ArcCatalog je mjesto gdje korisnici ureñuju svoje shematske podatke u bazi

podataka te specificiraju i koriste meta podatke.


ArcCatalog aplikacija pomaže korisnicima da organizuju i upravljaju svim

geografskim informacijama, kao što su karte, globusi, arhivi podataka, geobaze

podataka, zatim alatima za geoprocesiranje, metapodacima i GIS servisima.

Uključuje alate za:

� pretraživanje i pronalazak geografskih informacija;

� prijegled, organizaciju i upravljanje metapodacima;

� izvoz i uvoz i definiranje modela geobaza podataka;

� ispitivanje GIS podataka i otkrivanje GIS podataka na lokalnim mrežama

i Webu;

� administriranje i upravljanje ArcSDE geobazama podataka koje koriste

SQL Server Express;

� administriranje i upravljanje arhivskim i ličnim geobazama podataka;

� administriranje i upravljanje serijama podataka GIS servisa.

Korisnici mogu uposliti ArcCatalog da pronañe, organizira i koristi GIS podatke

kao i da dokumentira pakete podataka koristeći metapodatke zasnovane na

standardima.

GIS administratori za baze podataka mogu koristiti alate ArcCataloga da

definiraju i izgrade geobaze podataka.

11.2. ArcMAP

Glavna apliakcija u ArcGIS Desktopu je ArcMap, koja se koristi za cjelokupno

kartiranje, editovanje, ispitivanja i analize bazirane na kartama. ArcMap je

aplikacija koja se koristi da pripremi karte na stranicama za štampanje i

objavljivanje.

ArcMap organizira geografske informacije kao kolekciju slojeva koji se nalaze u

bazi kartografskih prikaza – interaktivnih karata. Osnovni kartografski elementi


uključuju okvir podataka koji sadrži slojeve karte za datu veličinu, razmjer,

strjelicu za sjever, naslov, opisni tekst i legendu simbola.

Postoje dva osnovna prikaza u ArcMap-u: okvir podataka i raspored (razmještaj)

izgleda. Okvir podataka osigurava geografski “prozor” ili okvir karte u kojem

možete prikazati geografsku informaciju i raditi sa geografskom informacijom kao

serijom slojeva karte. Raspored izgleda osigurava kreiranje izgleda stranice sa

mogućnošću ureñivanja pojedinačnih elemenata karte.

ArcMap dokumenti mogu biti objavljeni kao GIS servisi karata uz korištenje

ArcGIS Servera, gdje su karte osnovni ArcGIS servisni produkt. Koriste se za

opsluživanje karata i kao osnov za mobilne GIS razvoje, editovanje, analize i

automatizaciju procesa rada. Servisi karata mogu biti opsluživani korištenjem

OGC WMS i KML.

11.3. ArcGLOBE

ArcGLOBE aplikacija je uključena u opcijsku ArcGIS 3D Analyst ekstenziju.

Osigurava stalno, multirezolutno interaktivno trodimenzionalno viñenje

geografske informacije. Kao i ArcMap, ArcGlobe radi sa GIS slojevima podataka,

prikazujući informaciju iz geobaza podataka i drugih podržavajućih formata GIS

podataka. ArcGlobe ima dinamički 3D izgled geografske indformacije.

ArcGlobe slojevi su smješteni unutar jednog općeg konteksta, koji integrira sve

izvore GIS podataka u obični opći okvir. On upravlja brojnim rezolucijama

podataka praveći setove podataka vidljivim na odgovarajućoj skali i nivoima

detalja. ArcGlobe interaktivni pogled geografske informacije značajno unapreñuje

mogućnost GIS korisnika da integriraju i koriste dotada nespojive GIS setove

podataka.


Globusni dokumenti kreirani u ArcGlobe mogu biti objavljeni kao GIS servisi

koristeći ArcGIS Server. Ovi globusni servisi su dostupni širom Weba, kroz

ArcGIS Server, širokom krugu 3D klijenata – kao što su ArcGlobe i ESRI-jeva

nova ArcGIS Explorer aplikacija, koji su slobodno podijeljeni svim ArcGIS

korisnicima.

11.4. ModelBUILDER

ModelBuilder sučelje osigurava grafički modelirajući okvir za dizajn i

implementaciju geoprocesirajućih modela a koji mogu uključivati alate, skripte i

podatke. Korisnici mogu vući alate i setove podataka na model i povezati ih da

kreiraju zadanu sekvencu koraka za izvoñenje složenih GIS zadataka.

ModelBuilder osigurava interaktivni mehanizam za izgradnju i izvršenje složenih

GIS procedura. To je produktivan put za dijeljenje metoda i procedura sa

drugima unutar, kao i izvan, vaše organizacije.

12. GEOPROCESIRANJE U ARCGIS DESKTOPU

Gotovo svi korisnici ArcGIS Desctop-a imaju zahtjeve za provjeru rada što

nameće potrebu za automatizacijom i dijeljenjem procedura u više koraka

poznate kao procesi rada. Geoprocesiranje u ArcGIS Desctop-u podržava

automatizaciju procesa rada osiguravajući bogate setove alata i mehanizama za

kombiniranje procedura u sekvencama operacija koristeći modele i skripte.

Geoprocesiranje u ArcGIS Desctop-u je zasnovano na modelu transformacije

podataka. Tipični alat za geoprocesiranje izvodi operaciju u ArcGIS Desctop setu

podataka (kao što su raster ili tabela) i proizvodi novi set podataka kao rezultat

tekuće operacije na podacima, kao što je npr. projektiranje setova podataka sa

jedne projekcije karte na drugu, dodavanje polja tabeli ili kreiranje bafer zone oko

oblika. Arc GIS Desctop uključuje stotine ovakvih alata za geoprocesiranje.


Arc GIS Desctop geoprocesiranje omogućava uvezivanje sekvenci procesa,

povezujući izlaz jednog procesa sa početkom narednog. Ova mogućnost

dozvoljava sastavljanje mnoštva modela geoprocesiranja (sekvenci alata) koji

osigurava automatiziranje poslova, izvoñenje analiza i riješavanje složenih

problema.

Radni okvir za geoprocesiranje ArcGIS Desktop-a omogućava kreiranje,

korištenje, dokumentovanje i dijeljenje geoprecesirajućih modela. Dva glavna

dijela okvira za geoprocesiranje uključuju:

� ArcToolbox, organiziranu kolekciju alata za geoprocesiranje

� ModelBuilder, vizualni jezik za modeliranje za izradu procesa rada i skripti.

Geoprecesiranje je uključeno u ArcView, ArcEditor, i ArcInfo. Svaki proizvodni

nivo uključuje dodatne alate za geoprocesiranje:

� ArcView podržava jezgro seta alata za popunu podataka i konverziju kao i

fundamentalne alate za analizu;

� ArcEditor dodaje brojne alate za kreiranje, popunu i upravljanje shemama

geobaza podataka;

� ArcInfo osigurava iscrpan set alata za vektorske analize, konverzije

podataka, popunu podataka i geoprocesni obuhvat.

Iako je geoprocesiranje dostupno u ArcView i ArcEditor, ArcInfo je osnovno

geoprocesno sjedište u GIS organizaciji zato što sadrži iscrpne geoprocesne

alate za izvoñenje najznačajnih GIS analiza. Najmanje jedno ArcInfo sjedište je

potrebno u GIS organizaciji da se izgrade GIS podaci i izvede analiza.

Dodatni geoprocesni setovi alata dolaze sa mnogo ArcGIS ekstenzija, kao što su

ArcGIS Spatial Analyst, koji uključuje približno 200 raster alata za modelovanje i


ArcGIS 3D Analyst koji uključuje mnogo modelirajućih alata na bazi triangulirane

nepravilne mreže (TIN) i alate za terenske analize.

Radni okvir alata kao geoprocesni servis moguće je učiniti dostupnim koristeći

ArcGIS Server tako da se osigura širok pristup za upravljanje podacima,

automatizaciji ključnih procesa rada i objavljivanju analitičkih modela.

13. FUNKCIONALNI NIVOI U ARCGIS DESKTOP-u

ArcGIS Desktop je proizveden kao tri odvojena softverska proizvoda od kojih

svaki osigurava veći nivo funkcionalnosti (Izvor: ArcGIS 9, ESRI, USA, 2006.).

ArcView osigurava iscrpno kartiranje, korištenje podataka, analize i alat za

vizualizaciju zajedno sa jednostavnim editovanjem i geoprocesiranjem.

ArcEditor uključuje napredne editorske mogućnosti za šejpfajlove i geobaze

podataka kao dodatak punoj funkcionalnosti ArcView. ArcEditor takoñer uključuje

mogućnost administriranja i korištenja ArcSDE geobaza podataka u Microsoft

SQL Server Express.

ArcInfo je potpuno funkcionalni ArcDesktop proizvod. On proširuje

funkcionalnost ArcView i ArcEditor naprednim geoprocesiranjem. Takoñer

uključuje aplikacije za ArcInfo Workstation (ArcPlot, ArcEdit, ARC Macro

Language (AML)) itd.

Zato što ArcView, ArcEditor i ArcInfo dijele uobičajenu arhitekturu, korisnici koji

rade sa bilo kojim od ovih GIS desktopova mogu podijeliti svoj rad sa drugim

korisnicima. Kartama, podacima, simbolima, slojevima na kartama, korisničkim

alatima i sučeljima, izvještajima, metapodacima, itd., se može pristupiti

naizmjenice u sva tri proizvoda. Korisnička povlastica od korištenja jedne

arhitekture jeste minimiziranje potrebe da uči i implementira nekoliko različitih


arhitektura. Mogućnosti sva tri nivoa mogu dalje biti proširena korištenjem serija

opcijskih dodavajućih softverskih ekstenzija kao što su ArcGIS Spatial Analyst i

ArcGIS Network Analyst.

Funkcionalna organizacija ArcGis Desktopa ima sljedeću shemu:

• Interaktivno kartiranje • Dizajniranje i prijelom papirnih karata • Istraga i analiza bazirane na kartama • Direktno korištenje raznih formata

podataka • Alati za osnovno geoprocesiranje i

analizu • Editovanje • Naučni dijagrami i grafikoni • 2D i 3D animacije • Meñuoperativna podrška • Radni okvir za razvoj i prilagodbu

korisniku • Pokretni GIS • ArcPress za ArcGIS za napredno

štampanje karti • U.S. kartiranje i geokodiranje ulica

ArcEditor ArcView

• Upravljanje i administriranje shemama baza geopodataka

• Kompilacija i editiranje baza geopodataka

• Verziranje i transakcije baza geopodataka • COGO editiranje • Skenersko digitaliziranje i raster

editovanje • Alati za napredno geoprocesiranje i

analizu • Personalni ArcSDE • SQL Server Express

ArcInfo ArcView ArcEditor • Alati za potpuno

geoprocesiranje i analizu • Maplex za ArcGIS

napredno označavanje

ArcView =

=

= +

+

+


13.1. ARCVIEW

ArcVIEW je prvi od tri funkcionalna proizvodna nivoa ArcGIS Desktopa. ArcVIEW

je skupina aplikacija: ArcMap, ArcCatalog, ArcToolbox, i ModelBuilder (Izvor:

ArcGIS 9, What is ArcGIS 9.2?, ESRI, USA, 2006.). ArcView je moćan GIS set

alata za korištenje podataka, kartianje i analize bazirane na kartama.

ArcView ima sljedeće funkcionalnosti i ekstenzijsku strukturu:

Interaktivno kartiranje

• Definicija karata bazirana na slojevima

• Slika i katalog slikovnih slojeva • Slojevi terena i površina • Tematsko kartiranje • Označavanje

=

+

ArcView

ArcMap

ArcCatalog

ArcToolbox

ModelBuilder

Istraga i analiza bazirana na kartama

• Geokodiranje adresa • Prepoznavanje • Tabele pridruženih i odnosnih

atributa • Prostorni izbor i izbor atributa • Generiranje grafikona i izvještaja • Dinamička segmentacija • Asistent (Wizard) za geoprocesiranje

Dizajniranje i prijelom papirnih karata

• Grafika, tekst, legende i razmjere • Iscrpna biblioteka simbola • Generiranje grafičkih metafajlova • Štampanje karata velikih formata

+

+


Animacija

• Animacijske vremenske serije • Let (Fly) kroz karte • Pravljenje filmova

Direktno korištenje mnogih formata

podataka

• Fajlovi za oblik, CAD, dBAse, gridovi, TINs i brojni slikovni formati

• Microsoft Access • Višekorisnički DBMS (preko

ArcSDE), uključujući Oracle, SQL Server, Informix i DB2

+

Alati za osnovno geoprocesiranje i

analizu

• Kutije (Boxes) za alat i dijalog • ModelBuilder • Skriptiranje • Komandna linija • Više od 90 alata

Naučni dijagrami i grafikoni

• Link sa kartama i tabelama • Dinamički grafikoni • Bogati tipovi naučnih grafikona

Editovanje

• Editovanje šejpfajlova i bilješki • Editovanje jednostavnijih geobaza

podataka

+

+

+

+


Radni okvir za razvoj i prilagodbu

korisniku

Mobilni GIS

• GPS podrška • Tablet PC podrška • ArcPAd integracija

• Iscrpni modeli objekata • Alati i trake za alate • Fiunkcije geoprocesiranja • Opsežnost sa .NET, VB i VC++ • ArcObjects • ArcGIS mobilna integracija

+

Meñuoperativna podrška

• OGC WMS, WFS, GML, WCS, kataloški servisi

• FGDC i ISO metapodaci • OGC i ISO jednostavna obilježja • Unos i izbacivanje podataka • XML

ArcPress za napredno štampanje

karata • ArcPress za ArcGIS ekstenzije • Raster slikovno procesiranje za grafike • Upravljanje bojama • Upravljanje veličinom stranice • Podrška za formate štampanja i

predštampanja

U.S. kartiranje i geokodiranje ulica

• Ulice širom zemlje za U.S. • Kartiranje i geokodiranje

+

+

+


13.2. ARCEDITOR

ArcEditor je radna stanica za automatizaciju i sakupljanje GIS podataka za

izgradnju i održavanje geobaza podataka, šejpfajlova, i drugih geografskih

inforamcija. ArcEditor, uz ArcInfo, omogućava GIS korisnicima da potpuno

iskoriste bogati infomacijski model, napredno ponašanje, i transakcijsku podršku

geobazama podataka (Izvor: ArcGIS 9, What is ArcGIS 9.2?, ESRI, USA, 2006.).

ArcEditor osigurava sve mogućnosti ArcView kao i mogućnost kreiranja i

upravljanja svim tipovima geobaza podataka (ličnim, arhivskim i ArcSDE

geobazama podataka).

Kopija Microsoft SQL Server Express je uključena u ArcEditor. ArcCAtalg se

koristi za kreiranje i administriranje ArcSDE geobazama podataka u SQL Server

Express. Nije potreban DBMS administrator.

ArcEditor uključuje Arc Scan za ArcGIS ekstenziju za korištenje u scan

digitaliziranju. ArcEditor takoñer uključuje iscrpne geoprocesne alate za procese

rada za automatsko upravljanje podacima i izvoñenje analiza.

Implementacija DBMS i pristup preko ArcSDE olakšava višekorisničko editiranje i

održavanje geobaza podataka sa kompletnim verzijskim upravljanjem u

ArcEditoru. Ovo uključuje napredne alate za verzijsko upravljanje – npr., verzijski

alati za spajanje koji prepoznaju i rješavaju protivriječnosti, izvode prekinuto

editiranje, i vode historijsko upravljanje.

Shodno iznesenom ArcEditor je strukturalno organiziran na način kako slijedi.


ArcView

ArcMap

ArcCatalog

ArcToolbox

ModelBuilder

Potpuno upravljanje i

administriranje shemama baza

geopodataka

• Objekti i veze • Model vektor podataka sa 3D

geometrijom, krivinama i mjerama • Bilješke • Adrese i geokodiranje • Topologija • Mreže objekata i transportne mreže • Linearno referensiranje • Raster setovi podataka i kataloga • ArcGIS modeli podataka

Kompilacija i editiranje baza

geopodataka

• Alati za editiranje slični CAD-alatima

• Alati editiranja topologije • Alati za koordinantnu geometriju • Alati za editiranje mreže • Alati za editiranje bilješki • Undo / Redo (Poništi / Vrati

(Ponovi))

Transakcije i modificiranje

baza geopodataka

• Modificiranje baza podataka • Checkout / Check-in (Odjavi /

Prijavi) • Upravljanje raspodjelom podataka • Prevazilaženje konflikta • Podijeljeno editiranje za

neograničeni broj korisnika • Modificiranje koje se koristi u

koordinaciji sa ArcSDE i DBMS

= +

+

+

+

ArcEditor


COGO editiranje

• Poprečna i COGO konstrukcija • Ulaz sa tastature • Vrhunska izvedba

+

Skenersko digitaliziranje i

raster editiranje

• ArcScan za ArcGIS ekstenzije • Raster editiranje i pospremanje • Automatizirano i interaktivno linijsko

praćenje • Radni postupci učinkovite konverzije

rastera u vektor i njihovo editiranje

Alati za napredno

geoprocesiranje i analizu

• Više od 100 alata za geoprocesiranje • Konverzija podataka • Više od 50 alata za upravljanje

podacima • Geokodiranje • Linijsko referensiranje • Prostorna statistika

Personalni ArcSDE

• korištenje SQL Server Express • Administriranje sa ArcCatalog • Jedan urednik i tri korisnika

istovremeno

SQL Server Express

• Maksimalna veličina DBMS od 4GB • Administriranje sa ArcCatalog

+

+

+


13.3. ARCINFO

ArcInfo je najfunkcionalniji nivo ArcGIS Desktopa. ArcInfo proizvod osigurava sve

mogućnosti ArcView i ArcEditora. Dodatno, uključuje iscrpnu kolekciju alata u

ArcToolboxu za podršku naprednom geoprocesiranju i procesiranju poligona.

Klasične aplikacije i mogućnosti radne stanice sadržane u ArcInfo Workstation,

kao što su Arc, ArcPlot, i ArcEdit su takoñer uključene. Dodavanjem naprednog

geoprocesiranja, ArcInfo je potpun sistem za kreiranje, obnavljanje, ispitivanje,

kartiranje i analize GIS podataka. ArcInfo takoñer uključuje Maplex za ArcGIS

ekstenziju (Izvor: ArcGIS 9, What is ArcGIS 9.2?, ESRI, USA, 2006.).

Svaka organizacija koja zahtijeva iscrpan GIS treba najmanje jednu kopiju

ArcInfo da pristupi njegovim punim geoprocesnim mogućnostima za

automatizaciju posla i izvoñenje bogatog modeliranja i analiza.

U skladu sa navedenim karakteristikama ArcInfo je struktuiran prema sljedećim

funkcionalnostima:

ArcInfo

ArcMap

ArcCatalog

ArcToolbox

(potpuni setovi

alata)

ModelBuilder

ArcView ArcEditor

Alati za potpuno geoprocesiranje i

analizu

• Više od 200 alata za geoprcesiranje • Definicija i upravljanje bazama

geopodataka • Vektor-analiza • Konverzija podataka • Geokodiranje • Upravljanje podacima • Linearno referensiranje • Raster upravljanje • Upravljanje tabelama • Upravljanje koordinatama • Alati za geoprocesiranje

= +

+


14. OPCIJSKE EKSTENZIJE ZA ARCGIS DESKTOP

Za ArcGIS Desktop je dostupno mnogo opcijskih ekstenzija. Ekstenzije

omogućavaju korisnicima da izvode brojne zadatke kao što su raster

geoprocesiranje, trodimenzionalne analize i sl. Sve ekstenzije mogu biti korištene

u okviru svakog funkcionalnog nivoa – ArcView, ArcEditor i ArcInfo (Izvor:

ArcGIS 9, What is ArcGIS 9.2?, ESRI, USA, 2006.).

ArcScan ekstenzija za ArcGIS je uključena besplatno u ArcEditor i ArcInfo i

Maplex ekstenzija za ArcGIS je takoñer besplatno uključena u ArcInfo.

Maplex za napredno označavanje

• Maplex za ArcGIS ekstenzije • Otkrivanje sukoba oznaka • Visok kvalitet i produkcija

interaktivnog teksta karte • Podrška bilješkama

Napredna kartografija

• Kartografske prezentacije • Završavanje karata • Generalizacija • Napredni izlaz (output) karata

ArcInfo radna stanica

• Arc • ArcEdit • ArcPlot • AML • Iscrpne GIS komande • Podrška UNIX-u

+

+

+


14.1. ArcGIS 3D ANALYST

ArcGIS 3D Analyst omogućava efektivnu vizualizaciju i analizu površinskih

podataka. Sa ArcGIS 3D Analyst korisnici mogu vidjeti površinu iz više tačaka

gledišta, ispitivati površinu, odreñivati šta je vidljivo sa izabrane lokacije na

površini i kreirati realističnu perspektivnu sliku spuštajući raster i vektor podatke

preko površine. Jezgro ArcGIS 3D Analyst ekstenzije je ArcGlobe aplikacija. Ona

posjeduje korisničko sučelje za gledanje više slojeva GIS podataka i za kreiranje

i analiziranje površina.

ArcGIS 3D Analyst takoñer osigurava napredne GIS alate za trodimenzionalno

modeliranje kao što su isijeci / ispuni, linija prizora i terensko modeliranje.

Korištenjem 3D Analyst ekstenzije može se takoñer kreirati i upravljati terenskim

setovima podataka ArcGIS-a. Terenski setovi podataka su višerezolucijska, TIN-

bazirana površina izgrañena od z mjerenja (nadmorske visine) uskladišteni kao

oblici u geobazama podataka. Oni se tipično prave iz LIDAR, SONAR i

fotogrametrijskih izvora i mogu lako biti podržana milionima x, y i z tačaka kao

dijela višerezolucijske triangilacijske površine.

14.2. ArcGIS BUSINESS ANALYST

ArcGIS Business Analyst osigurava napredne alate za analiziranje i potpuni

paket podataka za analiziranje poslovnih i demografskih informacija kao pomoć u

pravljenju odlučujućih poslovnih odluka.

ArcGIS Business Analyst uključuje proširenu kolekciju poslovnih (ekonomskih) i

demografskih podataka i alata i podataka i alata potrošačkih domaćinstava za

analiziranje tržišta, pronalaženje najboljeg mjesta za novu poslovnu lokaciju i sl.

ArcGIS Business Analyst omogućava korisnicima izvoñenje sofisticiranih

poslovnih analiza. Kombiniranjem informacija, kao što demografske i


kompeticijske lokacije, sa geografskim podacima kao što su dogovorne granice,

teritorije ili lokacije prodavnica, ArcGIS Business Analyst pomaže korisnicima u

boljem razumijevanju tržišta, potrošača i kompeticije.

ArcGIS Business Analyst dozvoljava korisnicima da:

� izaberu najpovoljniju lokaciju prema odreñenim kriterijima;

� prepoznaju i dospiju do potencijalnih potrošača;

� pronañu nova tržišta;

� izvode potrošačke prijeglede;

� definiraju prostorni obuhvat područja baziranih na potrošačima ili na

trgovini u prodavnicama;

� prepoznaju lokacije slične onima na kojima su njihove najbolje trgovine;

� rukovode analizama prodora na tržište;

� izvode analize vremena za vožnju preko mreže ulica;

� tragaju za nacionalnim poslovima i dodaju rezultate bilo kojoj analizi.

14.3. ArcGIS INTEROPERABILITY

ArcGIS Interoperability ekstenzija omogućava direktni pristup očitavanju

desecima različitih formata prostornih podataka, uključujući GML profile, DWG /

DXF arhive, microStation Design Arhive Map Info, MID/MIF arhive i TAB arhive.

Korisnici mogu iskoristiti ove i mnoge druge vanjske izvore podataka u ArcGIS za

direktno korištenje u kartiranju, geoprocesiranju, upravljanju metapodacima i

korištenju 3D Globusa. Na primjer, moguće je učiniti dostupnim sve funkcije

kartiranja kao izvorne ESRI formate unutar Arc Map-a za ove izvore podataka

kao što su prijegled njihovih obilježja i atributa, prepoznavanje obilježja i njihov

izbor i sl.

ArcGIS Interoperability ekstenziju su razvili i održavaju je u saradnji ESRI i SAFE

Software inc, vodeći GIS interoperabiliti prodavač, i bazirana je na Safe software


popularnom proizvodu Feature Manipulation Engine – FME. ArcGIS

Interoperability ekstenzija uključuje FME Workbench koji sadrži serije alata za

transformaciju podataka za izgradnju konvertora za mnoge formate kompleksnih

vektorskih podataka. Sa ArcGIS Interoperability ekstenzijom se može:

� dodati podrška za mnoge formate GIS podataka za direktnu upotrebu

unutar ArcGIS, na primjer za upotrebu u ArcMAP, ArcCatalog i

geoprocesiranju;

� konektirati na uobičajene GIS formate i čitati ih, na primjer: TAB, MIF,

E00 i GML – kao i brojne konekcije na baze podataka;

� manipulirati podacima bogatim atributima i priključiti ih iz mnogih formata

tabela i DBMS-ova sa obilježjima;

� izvesti bilo koja klasa obilježja na više od 50 izlaznih formata – na primjer

izvesti na GML – i kreirati napredne prevodioce za korisničke izlazne

formate;

� koristiti FME Workbench za definiranje dodatnih formata i prevodilačkih

procesa rada.

14.4. ArcGIS GEOSTATISTICAL ANALYST

ArcGIS Geostatistical Analyst osigurava napredne statističke alate za površinsko

generiranje i za analizu i kartiranje neprekidnih setova podataka. ArcGIS

Geostatistical Analyst uključuje alate za istraživačku analizu prostornih podataka

koji osiguravaju uvid u konkretnu distribuciju podataka, globalne i lokalne

outlyere, globalne trendove, nivo prostorne autokorelacije i stepen variranja

izmeñu više setova podataka.

ArcGIS Geostatistical Analyst ekstenzije takoñer mogu mjeriti neočekivanosti

udružene sa predviñanjima, omogućavajući korisnicima da odgovore na pitanja

kao što je na pr. vjerovatnoća da novoi ozona prekorače standard Environmental

Protection Agency (EPA) na datoj lokaciji.


14.5. ArcGIS NETWORK ANALYST

ArcGIS Network Analyst je ekstenzija koja se koristi za pronalaženje i

identifikaciju puteva i prostorne analize bazirane na mreži. ArcGIS Network

Analyst dozvoljava ArcGIS Desktop korisnicima da modeluju realistične mrežne

uvjete i scenarije.

ArcGIS Network Analyst podržava:

� analize vremena vožnje;

� odreñivanje puta od tačke do tačke;

� pravce puteva;

� definiranje područnih servisa;

� prečice;

� optimalni put;

� najbliži objekt;

� polazak-dolazak.

ArcGIS Network Analyst omogućava ArcGIS korisnicima da riješe mnoštvo

problema koristeći mrežne setove podataka. Mogu biti izvoñeni mnogi zadaci

bazirani na mreži kao što su pronalaženje najadekvatnije ceste za putovanje ili

traženje najbližeg objekta, odreñivanje putnih pravaca i servisnih podučja i sl.

14.6. ArcGIS PUBLISHER I ArcREADER

ArcGIS Publisher je ekstenzija koja se koristi za objavljivanje podataka, karata i

globusa proizvedenih u ArcGIS Desktopu. ArcGIS Publisher omogućava

kreiranje formata arhiva objavljenih karata (PMF – published map file) za svaki

ArcMap dokument kao i za svaki globusni dokument proizveden sa ArcGIS 3D

Analyst ekstenzijom.


PMF se koristi u slobodnoj ArcReader aplikaciji i dozvoljava korisnicima da dijele

svoje ArcMap dokumente sa drugim korisnicima. Uz korištenje ArcGIS Publisher

setovi podataka mogu biti objavljeni, kompresovani i zaključani u formatu

visokoizvodljivoj read-only arhivskoj geobazi podataka i dozvoljavaju siguran

pristup senzitivnim ili visokovrijednim geografskim setovima podataka.

Dodavanje ArcGIS Publisher ArcGIS Desktopu dozvoljava korisnicima da otvore

pristup svojim prostornim informacijama mnogim drugim korisnicima. Sa ArcMap

i ArcGlobe, korisnici mogu proizvesti interaktivne karte i globuse, objaviti ih sa

ArcGIS Publisher, i dijeliti ih preko ArcReader, ArcGIS Servera i ArcIMS ArcMAP

Servera.

ArcReader

ArcReader je čitač karata i globusa koji može biti slobodno distribuiran bilo kojem

korisnika. ArcReader aplikacija je uključena u ArcGIS Desktop instalacioni medij

za brojne platforme, uključujući Microsoft Windows, Sun Solaris i Linux koji koristi

Intel hardver.

ArcGIS Publisher uključuje ArcReader kontrolu koja se može programirati za VB,

Visual C++, i .NET graditelje. Ovo omogućava korisnicima da ugrade ArcReader

u postojećim aplikacijama ili da izgrade korisnički ArcReader za gledanje PMF.

ArcReader pomaže korisnicima da razviju svoj GIS na mnogo načina: da otvare

pristup GIS podacima, prezentiraju informacije u visokokvalitetnim profesionalnim

kartama, mogućnost da interakitvno koriste i štampaju karte, istražuju i analiziraju

podatke, gledaju geografske informacije u interaktivnim 3D scenama i sl.


14.7. ArcGIS SCHEMATICS

ArcGIS Schematics proizvodi shematske i geoshematske grafičke reprezentacije

voñene bazama podataka. ArcGIS Schematics proizvodi mrežne grafove i

sheme na zahtjev, bilo da su u pitanju električne, plinske, telekomunikacijske ili

tabelarne mreže.

Izgled GIS mreže je shematski. Ova ekstenzija omogućava korisnicima da crtaju

mnoge grafičke prijeglede mrežne strukture i smjeste shematske prijeglede u

dokumente i karte.

14.8. ArcGIS SPATIAL ANALYST

ArcGIS Spatial Analyst osigurava širok krug moćnih modelirajućih i analitičkih

obilježja koji dozvoljavaju korisnicima da kreiraju, ispituju, kartiraju i analiziraju

rasterske podatke bazirane na ćelijskim vrijednostima. ArcGIS Spatial Analyst

može pružiti informacije o konkretnim rasterskim slikama, prepoznati prostorne

odnose i na bazi toga izvršiti odreñene analize.

ArcGIS Spatial Analyst osigurava ključni alat za više od 200 raster

geoprocesirajućih funkcija koje se koriste u okviru za geoprocesiranje u ArcGIS

Desktop.

14.9. ArcGIS SURVEY ANALYST

ArcGIS Survey Analyst ekstenzija uključuje alate koje koriste uglavnom GIS

profesionalci da kreiraju i održavaju premjer i katastarske podatke u ArcGIS.

Sa ArcGIS Survey Analyst, korisnici mogu upravljati iscrpnom premjernom

bazom podataka kao integralnim dijelom svog GIS-a, uključujući dodavanje novih

podataka na stare i poboljšanja iz premjera novih polja. Relativna tačnost i


greška u premjernom sistemu može biti prikazana za svaku premjernu lokaciju.

Dodatno, korisnici mogu udružiti istaknute lokacije sa tačkama premjera u

premjernom sistemu i podesiti istaknutu geometriju da se uklopi u premjerne

lokacije.

ArcGIS Survey Analyst koriste brojne GIS organizacije da poboljšaju prostornu

tačnost svojih GIS podataka koristeći savremene premjerne tehnike i GPS

tehnologiju.

Cadastral Editor

U sklopu ArcGIS 9.2, Survey Analyst uključuje podršku za novi sistem procesa

rada za upravljanje katastarskim podacima kao i novim modelom podataka za

upravljanje katastarskim materijalom. Ovaj model podataka uključuje

specializovanu topologiju parcela i odnose izmeñu parcela, granice parcela,

uglove parcela i kontrolna obilježja. Novi katastarski upravljački proces rada

omogućava da materijal mjerenja parcela bude korišten za apdejtovanje

postojećih okvira parcela baziranih na karti. Ovo uključuje primjenu serija alata

za upise koordinata, granica, podataka snimaka i razmjera, upravljanje

katastarskim podacima, i prilagoñavanje najmanjim kvadratom. Ovaj sistem

dozvoljava povezanim GIS podacima da budu prilagoñeni korištenjem istih

parametara prilagoñavanja najmanjim kvadratom koji se koriste za apdejtovanje

katastarskog materijala i praćenje historije prilagoñavanja. Takoñer uključuje

metode i alate procesa rada za katastarske poslove – npr., povećano

apdejtovanje katastarskih ili parcelskih materijala i povezanih podataka kako se

novi premjeri dodaju u sistem.


14.10. ArcGIS TRACKING ANALYST

ArcGIS Tracking Analyst dozvoljava uvide i analiziranje serija vremenskih

podataka što uključuje praćenje kretanja obilježja kroz vrijeme i praćenje sistema

vrijednosti za lokacije kroz vrijeme.

Konkretnije ArcGIS Tracking Analyst uključuje:

� prikazivanje podataka tačkom ili trakom;

� mogućnost simboliziranja vrijemena bojom (za prikaz starenja podataka);

� interaktivni plejbek;

� analize bazirane na ispitivanju prostornih atributa;

� mogućnost podvlačenja / highlight;

� zabranu / suppression;

� podršku za linije i poligone;

� vremenski histogram u plejbeku;

� mogućnost simboliziranja slojeva karata bazranih na vremenu;

� vremenske prozore bazirane na slojevima za upravljanje mnogim

vremenskim slojevima;

� vremenski ofset za poreñenja vremenskih dogañaja;

� arhiv animacija;

� vremenski sat za dodatne analize.

14.11. ArcSCAN for ArcGIS

ArcSCAN for ArcGIS dodaje funkcionalnost raster editovanja i scan digitaliziranja

editorskim mogućnostima ArcEditora i ArcInfo. Koristi se da proizvede podatke iz

skeniranih vektorskih karti i rukopisa i da pojednostavi procese rada editorskih

radnih stanica koristeći ArcGIS.


Sa ArcSCAN za ArcGIS korisnici mogu izvoditi zadatke konverzije raster u vektor

kao što su raster editovanje, raster uklapanje, ručno raster praćenje i paketnu

vektorizaciju.

ArcSCAN for ArcGIS je uključen u ArcEditor i ArcInfo i dostupan kao opcijska

ekstenzija za ArcView.

14.12. MAPLEX FOR ArcGIS

Maplex for ArcGIS dodaje napredno smještanje oznaka i otkrivanje

protivriječnosti ArcMapu. Maplex for ArcGIS može biti korišten da proizvede tekst

koji je sačuvan sa kartom kao i objašnjenja koja mogu biti sadržana u isrpne

slojeve u geobazama podataka.

Korištenje Maplex for ArcGIS može uštedjeti vrijeme za rad. Studije slučaja su

pokazale da Maplex for ArcGIS može sačuvati najmanje 50%, i čak i više, od

vremena potrošenog na zadatke označavanja karte.

Zato što Maplex for ArcGIS osigurava bolje predstavljanje teksta i kvalitet teksta

za štampanje, osnovni je alat za kartografiju baziranu na GIS-u. Svaki GIS sajt

koji pravi karte teba razmotriti posjedovanje najmanje jedne kopije Maplex for

ArcGIS.

Maplex for ArcGIS je uključen u ArcInfo i dostupan kao opcijska ekstenzija za

ArcView i ArcEditor.


15. SERVER GIS

Server GIS osigurava bazu za izgradnju integriranog sistema sa više odsjeka za

sakupljanje, organizaciju, analizu, vizualizaciju, upravljanje i diseminaciju

geografskih informacija. Njegove solucije nastoje se prilagoditi kolektivnim i

individualnim potrebama korisničkih organizacija sa aspekta dostupnosti

geoinformacija i servisnih GIS aplikacija korisnicima različitih nivoa znanja i

mogućnosti (Izvor: ArcGIS 9, ESRI, USA, 2006.).

Server GIS se razvija veoma brzo zbog poslovnih prednosti i mogućnosti da

podigne vrjedne GIS resurse i informacije koji su proizvedeni i kojima su

upravljali GIS profesionalci. U naporu da isporuče geoprostornu informaciju i

funkcionanost kroz preduzeće, organizacije proširuju svoje desktop GIS

implementacije sa GIS solucijama baziranim na serveru koje osiguravaju sadržaj

i mogućnosti preko Web servisa.

Korisnici širom GIS organizacije imaju koristi od podijeljene implementacije GIS

servera. GIS profesionalci sa znanjem i iskustvom u specifičnim domenima mogu

podijeliti vještine ili discipline sa drugima – profesionalcima i amaterima. Npr.,

GIS saobraćajni inžinjer koji je ekspert u multimodalnim saobraćajnim modelima

može objaviti i podijeliti mrežna rješenja koja mogu koristiti drugi GIS

profesionalci i korisnici unutar organizacije. Dijeljenje geografskog znanja

pomaže korisnicima GIS-a da standardizuju geografske procesne tehnike i

scenarije procesa rada, smanje troškove razvoja softvera i olakšaju posao oko

implementacije.

GIS profesionalci ne koriste samo GIS servere kao platforme da objave i

promoviraju svoj posao u formi dijeljenih karti, globusa, geoprocesnih modela i

aplikacija, oni takoñer koriste servise koji su drugi objavili u njihovoj GIS

zajednici.


GIS serveri nude slijedeće mogućnosti:

� širok pristup geoinformaciji;

� uobičajenu infrastukturu za nadogradnju i razvoj GIS aplikacija;

� uobičajeni radni okvir za GIS upravljanje podacima;

� centralizovano upravljanje GIS računarskim resursima i njihovo

dijeljenje da im mogu pristupiti drugi autorizovani korisnici;

� širok krug aplikacija i alata za klijente koji su dovoljno prilagodljivi da

podrže bilo koji GIS zadatak kao npr., pristup GIS podacima baziran na

pretraživanju, korištenje mobilnih ureñaja, editorskih aplikacija, i sl.;

� integacija i podrška sa drugim segmentnim sistemima preduzeća kao

što su odnosi sa potrošačima, ili sistemi planiranja resursa preduzeća

koji koriste softverska sučelja i metode bazirane na standardima;

� GIS serveri osiguravaju temelj za korištenje i razvoj geoprostorne

arhitekture orijentirane na servise;

� mogućnost da podrže srodne korisničke apliakcije koristeći

standardna industrijska programska okruženja, kao što su npr., .NET,

Java, AJAX, XML / SOAP, J2EETM, EJB i C++;

� uobičajeni set alata za dijeljene karata i GIS servisa što osigurava

konzistenciju u informatičkom upravljanju i uobičajenom GIS

operacijskom prijegledu;

� organizaciju GIS kataloga podataka, dijeljenje podataka, i pristup

servisima za podjelu informacija;

� Podrška za meñuoperativne standarde u GIS domenu (npr., OGC i

ISO) i domenu šire informacijske tehnologije kao npr., W3C i ISO.


Server GIS ukljčuje tri funkcionalna proizvoda:

� ArcIMS (Internet Maping Server) – Server za Web kartiranje i produkciju

karata za GIS na više nivoa, Web za razmjenu podataka i čuvanje

kataloških portala metapodataka uz korištenje otvorenih internet protokola.

ArcIMS je razvijen u desecima hiljada rganizacija širom svijeta koje

produkuju i čine dostupnim svoje proizvode prvenstveno za Web

razmjenu.

� ArcGIS Server – isrpan GIS baziran na Webu koji omogućava široke

nivoe korištenja poput „out-of-the-box“, korisničkih aplikacija i servisa za

prikupljanje podataka, analizu, kartiranje, editiranje i upravljanje

prostornim infromacijama. GIS Server osigurava funkcionalnu platformu

baziranu na standardu na kojoj korisnici ArcGIS Desktopa mogu lahko

objavljivati i ponuditi geografsko znanje široj organizaciji. ArcGIS Server

podržava pristup koristeći desktop radni okvir korisničkih, mobilnih i

pretraživačkih korisnika.

ArcGIS Server takoñer uključuje ArcSDE tehnologiju za upravljanje

višekorisničkim, transakcijskim bazama geopodataka koristeći veći broj

povezanih DBMS-ova.

� ArcGIS Image Server (ArcGIS IS) – Procsirajući server „on-the-fly“,

osigurava vrlo brz pristup velikim kolekcijama slika i značajno smanjuje

vrijeme izmeñu njihove nabavke i korištenja. Može dinamično kreirati

višestruke proizvode kao Web servis i podržati pristup slikama pomoću

klijentskih aplikacija.


16. MOBILE GIS

Danas se GIS sve više prenosi iz kabineta na teren posredstvom ciljanih GIS

aplikacijskih solucija na mobilnim ureñajima. GIS pristup na terenu se bazira na

bežične mobilne ureñaje sa GPS-om (GPS – Global Position Sistem) koji za rad

koriste digitalne karte i ciljane kolekcije terenskih geografskih podataka (Izvor:

ArcGIS 9, ESRI, USA, 2006.). Korisnici mobilnog GIS-a kao sredstva za rad na

terenu su danas vrlo brojni: javne službe (vatrogasci, komunalni radnici, vojnici,

policija i sl.), različite inžinjerske ekipe, izvještači, naučnici i dr.

ArcGIS osigurava iscrpnu grupu mobilnih GIS prozvoda dizajniranih za različite

primjene i platformske zahtjeve, odnosno:

� ArcPad - osigurava isrpno korisničko sučelje za GIS terenski orjentirani

rad na Windows kompatibilnim ureñajima. ArcPAd je u širokoj upotrebi u

više od 60.000 razvojnih oblika.

� ArcGIS Mobile - ArcGIS Server 9.2 uključuje računarsku opremu za

razvoj softvera, zvanu ArcGIS Mobile, koji može biti korišten za kreiranje i

razvoj ciljanih mobilnih aplikakcija za Smartphones, Pocket PC-ijeve i

Tablet PC-ijeve. Ove aplikacije podržavaju bežičnu sinhronizaciju rada sa

ArcGIS Server, GIS replikaciju podataka i njihovo editiranje.


17. GIS PROGRAMER

ESRI Developer Network (EDNSM) je programerski proizvod koji osigurava

iscrpne sistemske mogućnosti za razvojne aplikacije na ArcGIS platformi (Izvor:

ArcGIS 9, ESRI, USA, 2006.). EDN osigurava jednoobraznu programsku okolinu

i alate koji programiiranjem omogućavaju da se:

� uklope funkcionalnosti GIS-a i kartiranja u druge aplikacije;

� izgrade i razviju korisničke ArcGIS Desktop aplikacije i ekstenzije;

� korištenje konfiguriraju i prilagode ArcGIS proizvodi kao što su ArcView,

ArcEditor i ArcInfo;

� proširi ArcGIS arhitektura i modeliranje podataka;

� pišu korisničke aplikacije koristeći ArcGIS Engine;

� koriste drugi Web servisi i aplikacije bazirane na serveru (uz ArcGIS

Server i ArcIMS).

EDN uključuje sve programerske resurse ArcGIS Desktop, ArcGIS Server,

ArcIMS, ArcSDE i uklopljive komponente ArcGIS Engine.

Jezgro EDN je Developer Kit koji predstavlja biblioteku softverskih komponenti,

ArcObjects, koje programeri mogu koristiti da uklope i prošire GIS koristeći

standardne programske jezike kao što su C++, .NET i Java.

17.1. ARCGIS ENGINE

ARcGIS Engine je programeski proizvod koji osigurava korisničko programsko

sučelje za korištenje ArcObjects kao serije uklopljivih komponenti, sa kojima

programeri mogu graditi ciljane aplikacije sa jednostavnim, korisničkim sučeljima.

ArcGIS Engine osigurava seriju uklopljivih korisničkih komponenti za sučelje kao

što su npr., Map Control i Globe Control koji mogu biti korišteni da uklope


interaktivne karte i globuse u korisničkim aplikacijama. Koristeću ArcGIS Engine,

programeri mogu izgraditi ciljane GIS solucije koristeći C++, .NET ili Java.

Programeri mogu izgraditi potpune korisničke aplikacije sa ArcGIS Engine ili

uklopiti GIS logiku u postojeću korisničku aplikaciju – npr., dodati kartu u

Microsoft Word ili Excel.

Korištenje korisničkih aplikacija je važno za mnoge GIS organizacije zbog

pojednostavljenja procesa radai fokusiranja na korištenje odreñenih resursa GIS-

a za krajnje korisnike. Takve „uklopljene“ GIS aplikacije se koriste da podrže:

� terensku kolekciju podataka uz korištenje pokretnih laptopa i Tablet PC-ija

za korisnike koji trebaju da rade sa bazama geopodataka i detaljnim GIS

kartama;

� izgradnju korisničkih sučelja za hitne operacije;

� strukturalnu kompilaciju podataka za ciljane procese rada.

Documents

Uvod u GIS