33
1. Uvod u pčelarstvo Dr.sc. Teuta Benković-Lačić, pred. Veleučilište u Slav.Brodu

Uvod u pčelarstvo

  • Upload
    others

  • View
    19

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Uvod u pčelarstvo

1. Uvod u pčelarstvo

Dr.sc. Teuta Benković-Lačić, pred.

Veleučilište u Slav.Brodu

Page 2: Uvod u pčelarstvo

ULOGA PČELE U PRIRODI

• Pčele u prirodi – od velike važnosti

• Proizvodi: med, vosak, matičnu mliječ, propolis i pelud – korist za čovjeka.

• Pčele su dominantni i specijalizirani oprašivači - ima oko 17 000 poznatih vrsta pčela (1).

• Žive u uzajamno korisnoj zajednici sa većinom od poznatih 250 000 skrivenosjemenica (slika 1.) biljke kod kojih se sjeme nalazi unutar ploda.

• Pri skupljanju hrane po cvjetovima pčele prenose pelud i oprašuju biljke (slika 2.), odnosno vrše oplodnju.

• Oprašivanje rezultira proizvodnjom voća i povrća koje ima nezamjenjivu ulogu u ljudskoj ishrani.

Page 3: Uvod u pčelarstvo

Slika 1. Životni ciklus skrivenosjemenica (2)

Page 4: Uvod u pčelarstvo

Slika 2. Pčela u oprašivanju s peludum na nogama (3)

Page 5: Uvod u pčelarstvo

ULOGA PČELE U PRIRODI

• Najveći broj kulturnog bilja (oko 80%) oprašuju kukci, a među ovima najveću ulogu ima pčela medarica (4).

• Oplodnja je uspješna - mnogobrojnost pčelinjeg društva i karakteristika pčele da nekoliko dana posjećuje cvijet iste biljne vrste te prenosi pelud s jednog cvijeta na drugi.

• Jaka pčelinja zajednica može u toku dana oprašiti oko tri milijuna cvjetova.

• Jedan pčelinjak → 20 do 30 kg meda, a ponekad u jednom danu → 4 do 5 kg čistog meda (4).

Page 6: Uvod u pčelarstvo

ULOGA PČELE U PRIRODI

• Prave tunele ispod zemlje, neke vrste pčela poput crva održavaju ekološku ravnotežu.

• Pčelinje ličinke izbacuju izlučevine bogate dušikom koji obogaćuje zemljište

• Azijske džinovske medonosne pčele (Apis dorsata) razbacuju hranjive tvari tokom obilnog izlučivanja u toku ljeta.

• Kad postanu plijen, pčele su hrana za grabežljivce (pauke i druge kukce, guštere, ptice) koje su bitna karika za održavanje ravnoteže biosustava.

• Učestvuju u kruženju hranjivih tvari i drugih materijala u okviru mreže grabežljivaca.

Page 7: Uvod u pčelarstvo

OPASNOSTI ZA PČELE

• Masovna urbanizacija brojnim pčelama umanjuje površinu mogućih staništa

• Insekticidi → otrovni za pčele, većina izaziva smrtnost ili gotovo pogubne učinke za pčele skupljačice

• Herbicidi uništavaju korov, a on može biti važan izvor polena i nektara za slobodne i uzgajane pčele

• Putovi i autoputovi uništavaju okolnu vegetaciju i travnjake, uzrokujući uništavanje tisuće pčela i drugih oprašivača godišnje (5).

Page 8: Uvod u pčelarstvo

RASPROSTRANJENOST PČELA

• Najstariji povijesni zapisi (6) → prije 30 000. godina (spiljski crtež čovjeka pri uzimanju meda- kod Bakora, Španjolska)

• Zapisi prije 10 000 godina o uzgoju pčela starih Egipćana i Asiraca, a poslije Grci i Rimljani (6).

• Prema rasprostranjenosti roda Apis L. podijela na tri područja.

Page 9: Uvod u pčelarstvo

Prvo područje • Obuhvaća cijelu Europu, Afriku i Aziju bez južnog i istočnog

dijela i Sibira → udomaćena pčela medarica – Apis mellifica L. (slika 3.) te različiti varijeteti ili rase ove pčele.

Slika 3. Pčela medarica (Apis mellifica L.) (7)

Page 10: Uvod u pčelarstvo

Apis mellifica L.

• Medonosna pčela

• Domaća pčela

• Jedina se ona uzgaja u košnicama

• Povrste:

– Crna ili tamna pčela A. Mellifica Mellifica L.

– Žuta pčela Apis Mellifica Fasciata L.

Page 11: Uvod u pčelarstvo

Drugo područje

• Obuhvaća južnu i istočnu Aziju

• Tri vrste roda Apis:

Apis indica F. - Indijska pčela

Apis dorsata F. - Velika indijska pčela

Apis florea - Mala indijska pčela

Page 12: Uvod u pčelarstvo

Apis indica Fabricius – Indijska pčela (slika 4.)

• Biološki slična običnoj

pčeli medarici, živi u

zatvorenim prostorima

• Rasprostranjena u

Indiji, te na obližnjem

kopnu i otocima

• Saće je diferencirano i

izgrađeno od više

satina (6)

Slika 4. Indijska pčela (8)

Page 13: Uvod u pčelarstvo

Apis dorsata Fabricius - Velika indijska pčela (slika 5.)

• Rasprostranjena na cijelom azijskom kontinentu

• Radilice ove vrste dva puta su veće od europske pčele

• Nema razlike između radilica i matica

• Saće jedinstvene građe od čistog voska (slika 6.)

• Jednolike stanice saća bez diferenciranih radiličkih ili trutovskih stanica

• Nomadski način življenja (6)

Slika 5. Velika indijska pčela (8)

Page 14: Uvod u pčelarstvo

Slika 6. Saće velike indijske pčele (8)

Page 15: Uvod u pčelarstvo

Apis florea F. - Mala indijska pčela (slika 7.)

• Rasprostranjena u Aziji (slika 8.)

• Jedinstveno saće gradi na otvorenom prostoru ili u šumi te u žbunju (slika 9.)

• Stanice saća diferencirane - radiličke, trutovske i matičnjake

• Nomadski način življenja

Slika 7. Mala indijska pčela (9)

Page 16: Uvod u pčelarstvo

Slika 8. Mapa rasprostranjenosti Male indijske pčele (10)

Page 17: Uvod u pčelarstvo

Slika 9. Saće male indijske pčele (11)

Page 18: Uvod u pčelarstvo

Treće područje

• obuhvaća čitav američki kontinent, Australiju i Sibir

• U ovo područje su pčelu medaricu iz Europe unijeli europski doseljenici prvom polovicom 17. stoljeća, što se i nastavilo kroz povijest u 18. i 19. stoljeću sve do danas [4].

Page 19: Uvod u pčelarstvo

SISTEMATIKA PČELA

KOLO: ČLANKONOŠCI (Arthropoda)

RAZRED: KUKCI (Insecta)

RED: OPNOKRILCI (Hymenoptera)

PODRED: Apocrita

NATPORODICA: Apoidea

PORODICA : PČELE (Apidae)

POTPORODICA: DRUŠTVENE PČELE (Apinae)

ROD: Apis

VRSTU: Apis mellifica L.

Page 20: Uvod u pčelarstvo

• Pčele medarice mogu se podijeliti na europske i izvaneuropske vrste.

• Četiri europske rase su: Apis mellifica var. mellifica L., Apis mellifica var. caucasiaca,

Apis mellifica var. ligustica Spin , Apis mellifica var. carnica.

• Četiri izvaneuropske vrste: Apis dorsata F., Apis florea F., Apis indica F.,

Apis mellifica L.

Page 21: Uvod u pčelarstvo

Apis mellifica L.- europsko - afrička medonosna pčela

• Podvrste: A.M. Mellifica L. i A.M.Fasciata L. • Podvrste se dijele na rase i sojeve, a parametri za određivanje rasa

medonosne pčele su: – Boja pigmenta kutikule, – Dužina jezika pčele radilice, – Kubitalni ideks, – Afinitet prirodnom rojenju i grabeži, – Obranbena sposobnost, – Otpornost na bolesti, – Izlazak iz košnice pri nižim temperaturama, – Broj izgrađenih matičnjaka prilikom izmjene matice [6]. Na osnovi navedenih parametara medonosna pčela se dijeli na četiri osnovne rase.

Page 22: Uvod u pčelarstvo

Apis mellifica Var. mellifica L. – Sjeverno-europska (tamna europska-Njemačka pčela)

• U sjevernoj i zapadnoj Europi, te nekim zemljama srednje Europe i Ukrajini.

• Razvijene zajednice ove pčele su srednje snage, polaganog proljetnog razvoja, dok ljeti ostaju dugo na vrhuncu razvoja, a zimuju u jakim zajednicama [4].

• Krupne građe, zatupljen zadak, kratkog jezika i tamnosive gotovo crne boje (slika 10).

• Vrsta se umjereno roji, a članove zajednice karakterizira neuroza i nemir, te neotpornost na bolesti [12]

Page 23: Uvod u pčelarstvo

Slika 10. Apis Mellifica var. Mellifica L. [12]

Page 24: Uvod u pčelarstvo

Apis mellifica var. Caucasiaca - Kavkaska sive pčela (slika 11.)

• U planinskim dijelovima Kavkaza, a razlikujemo dvije vrste: siva i žuta [13],

• Ima umjereno brz proljetni razvoj,

• U ljeto su zajednice iznimno jake, te kao takve i prezimljuju.

• Odlično se brani od uljeza ali je sklona zalijetanju u tuđe košnice – grabeži,

• Ima veliku sposobnost prikupljanja propolisa, te se brzo prilagođava novim pašama,

• Od anatomskih osobitosti - nešto duži jezik (prosječno oko 7 mm),

• Slabo se roje,

• Vole izlaziti iz košnica za vrijeme niskih temperatura, što rezultira smrtnošću pčelinjeg društva.

Page 25: Uvod u pčelarstvo

Slika 11. Apis mellifica var. Caucasiaca [14]

Page 26: Uvod u pčelarstvo

Apis mellifica var. ligustica Spin- talijanska pčela (slika 12.)

• Rasprostranjena na cijelom području Italije, • Srednji proljetni razvoj, a cijeloga ljeta zajednice su jake, • Leglo se održava do kasno u jesen, • Prezimljuje u jakim zajednicama, a posljedica

mnogobrojnosti legla jest ubrzano trošenje hrane • Slabo se roji, na saću je mirna, blage ćudi, zalijeće u tuđe

košnice, sklona grabežu [4]. • Ima žutu pigmentiranu kutikulu, kod radilica su samo prva

dva – tri trbušna segmenta žuta, a matica je posve žuto obojena [6].

• Slabiji instinkt za sakupljanje hrane pa taj svoj nedostatak kompenzira brojnošću rojenja.

Page 27: Uvod u pčelarstvo

Slika 12. Apis mellifica var. ligustica Spin [15]

Page 28: Uvod u pčelarstvo

Apis mellifica var. Carnica Pollm- kranjska pčela (slika 13.)

• Rasprostranjena cijeli Balkan i Podunavlje • Postoji više podvrsta: alpska, panonska i sredozemna

(jadranska) • Crnog tijela obraslog sivkastosrebrnastim dlačicama • posebni oblici pčele medarice: Hrvatska pčela,

Banatska pčela, Makedonska pčela i Karpatska pčela [4].

• pčele radilice imaju izuzetan instinkt za skupljanje hrane.

• Maticu je iznimno plodna, te vrlo otporna prema različitim bolestima.

Page 29: Uvod u pčelarstvo

Slika 13. Apis mellifica var. Carnica [13]

Page 30: Uvod u pčelarstvo

Zanimljivosti

• Pčela radilica u sezoni živi 30-45 dana,

• Matica živi i do sedam godina,

• Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina,

• Pri sakupljanju nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko 1 000 cvjetova,

• Jaka i zdrava pčelinja zajednica u tijeku jednog dana može oprašiti do 3 000 000 cvjetova,

• Ovisno o tipu i veličini košnice, jedna pčelinja zajednica broji od 20 000 - 80 000 pčela,

• To je jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi,

• Sve pčele proizvode dobar i zdrav med, a loš med je rezultat industrijskog načina punjenja ili lošeg i needuciranog pčelara,

• Većina opasnih bakterija uopće ne mogu živjeti u medu –med je sigurna hrana [12].

Page 31: Uvod u pčelarstvo

Zanimljivosti

• Znanstvenici sa sveučilišta Oklahoma otkrili da u društvu pčele rado i popiju.

• Čini se da pčele najviše vole jaka alkoholna pića - kad im je ponuđen izbor između najače moguće šećerne otopine i 80 postotnog alkohola, pčelice su „stale u red za šankom”.

• "Čak smo ih uspjeli nagovoriti da popiju čisti etanol, rekao je Charles Abramson sa sveučilišta Oklahoma. "To, koliko znam, ne bi napravilo niti jedno drugo živo biće, čak ni student.„

• Znanstvenici pretpostavljaju da pčele, koje imaju vrlo razvijene društvene strukture, liječe svoje alkoholičare, tako što svoje prijestupnike izoliraju [12].

Page 32: Uvod u pčelarstvo

Zanimljivosti

• Npr. Radilice medonosne pčele izvrše oko 10 miliona sakupljačkih letova za nektar da bi se dobilo 0,5 kg meda (16)

• Pripadnici jedne košnice mogu izvršiti 4,5 miliona posjeta cvjetova u jednom danu, a za to vrijeme ugine oko 1000 radilica – uginu od iscrpljenosti (16)

• Pčele pripadaju podredu Apocrita, red Hymenoptera, a tu se ubrajaju sve Hymenoptera koje imaju suženje između I i II abdominalnog segmenta

• Prvi abdominalni segment - “Osinji struk” omogućava veliku pokretljivost abdomena, što je veoma važno pri polaganju jaja u uskim “saćama” gnijezda

• U svjetskoj fauni je opisano oko 25 000 vrsta pčela, oko 4000 vrsta u Severnoj Americi, Euroaziji i Africi, oko 7000 vrsta u Južnoj Americi i oko 3000 vrsta u Australiji (16)

Page 33: Uvod u pčelarstvo

Literatura 1. Michener C. D. (2000): The bees of the World; The Johns Hopkins University Press, Baltimore and London

2. http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Angiosperm_life_cycle_diagram.svg&filetimestamp=20120808122250 (8. 9. 2012.)

3. http://drgabriels.info/shake_and_slim.php (8. 9. 2012.)

4. Belčić, J., Katalinić, J., Loc, D., Lončarević, S., Peradin, L., Šimić, F., Tomašec, I. (1982): Pčelarstvo, Nakladni zavod Znanje, Zagreb

5. http://www.pcelari.ba/index.php?option=com_k2&view=item&id=88:ja%C4%8Danje-uloge-p%C4%8Dele-kao-opra%C5%A1iva%C4%8Da (8. 9. 2012.)

6. Tucak, Z., Bačić, T., Horvat, S., Puškadija, Z. (2005): Pčelarstvo, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek

7. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:2010-0318_(27)_Honey_bee,_Honigbiene,_Apis_mellifica.JPG (8. 9. 2012.)

8. http://www.payer.de/amarakosa2/amara209j.htm (8.9.2012.)

9. http://beeftadauchi.aiic.jp/ (10.9.2012.)

10. http://en.wikipedia.org/wiki/File:Apis_florea_distribution_map.svg (10.9.2012.)

11. http://en.wikipedia.org/wiki/File:Apis_florea_nest_thailand.jpg (10.9.2012.)

12. http://lanapcelarstvo.blogspot.com/2009_05_01_archive.html (16.9.2012.)

13. http://hr.wikipedia.org/wiki/Pčele (20.9.2012.)

14. http://www.flickr.com/photos/arthur_chapman/3028556325/sizes/z/in/photostream/ (9.10.2012.)

15. http://www.taringa.net/posts/info/2040960/Apicultura.html (9.10.2012.)

16. http://www.bio.bg.ac.rs/stari_sajt/WWW_BF/OBF/Organizacija/IZOO/KMSFZ/Kursevi/2009-10/01_Biologija_pcela_sa_pcelarstvom_2010.pdf (15.10.2012)