Upload
others
View
10
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
48
Uzimajući u obzir procijenjeni tehnički potencijal kodigestije te gore navedene pretpostavke o učinkovitosti postrojenja, izračunat je tehnički potencijal proizvodnje električne energije (i topline) iz bioplina u kogeneracijskom postrojenju te tehnički potencijal proizvodnje električne energije iz bioplina u elektrani, na godišnjoj razini. Pritom treba uzeti u obzir da se procijenjeni potencijali ne mogu zbrajati odnosno da se isti odnose na korištenje poljoprivredne biomase kao sirovine u samo jednom od postrojenja, bez prejudiciranja i prioretiziranja postrojenja.
Tablica 5-1-9: Procijenjeni tehni čki potencijal proizvodnje elektri čne i/ili toplinske energije iz bioplina na godišnjoj razini na podru čju grada Lipika
Energija bioplina Energetsko
postrojenje Oblik
energije Učinkovitost
Tehnički energetski potencijal (izlazna
energija) Snaga
TJ/god. TJ/god. GWh/god. MWe
28,82
Kogeneracija Elek. energija 0,40 11,53 3,20 0,40
Toplina 0,30 8,65 2,40
Elektrana Elek. energija 0,30 8,65 2,40 0,30
Iz gornje tablice razvidno je da bi se iz bioplina, proizvedenog kodigestijom ukupne količine stajskog gnoja goveda i svinja uzgajanih na području grada Lipika te kukuruzne silaže, u kogeneracijskom postrojenju ukupne učinkovitosti od 70%, na godišnjoj razini moglo proizvesti 3,20 GWh električne energije i 2,40 GWh topline. Instalirana snaga kogeneracijskog postrojenja bila bi 0,40 MWe. Umjesto toga, u slučaju da se tehnički raspoloživa sirovina koristi samo za proizvodnju električne energije u elektrani, tada bi se godišnje moglo proizvoditi 2,40 GWh električne energije, a instalirana snaga takvog postrojenja bila bi 0,30 MWe.
5.2. Korištenje OIE za grijanje i hla đenje
5.2.1. Biomasa
5.2.1.1. Drvna biomasa
Kao što je već prethodno navedeno, primarnu energiju goriva odnosno drvne biomase moguće je u energetskim postrojenjima pretvoriti u električnu energiju (elektrane), toplinsku energiju (toplane) ili u električnu i toplinsku energiju (kogeneracija) te u tekuća i plinovita goriva koristeći različite termokemijske i biokemijske tehnologije. Na području RH drvo se tradicionalno koristilo i koristi prvenstveno za potrebe grijanja.
U nastavku se prikazuje tehnički potencijal drvne biomase za suproizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija) odnosno tehnički potencijal drvne biomase samo za proizvodnju toplinske energije uz pretpostavku da je ukupno raspoloživo prostorno drvo ukupno raspoloživa sirovina za proizvodnju energije u kogeneraciji i toplani (tablice 5-2-1 i 5-2-2). Ujedno su se pretpostavile i sljedeće karakteristike postrojenja:
49
• ukupna učinkovitost kogeneracije je 75% s tim da je električna učinkovitost 25%, a toplinska 50% - broj radnih sati postrojenja je 8000 h godišnje
• ukupna učinkovitost toplane je 90%, a broj radnih sati je 4000 h godišnje
Tablica 5-2-1: Procijenjeni energetski potencijal p rostornog drva na podru čju šumarije Lipik
Godišnji neto etat Godišnja neto drvna masa
Energetski potencijal prostornog drva (ulazna energija goriva)
m3/god. t/god. TJ/god. GWh/god.
21.983 17.542 214 60
Tablica 5-2-2: Procijenjeni tehni čki energetski potencijal šumske biomase na podru čju šumarije Lipik za proizvodnju toplinske energije
Energetsko postrojenje Oblik energije Učinkovitost
Tehnički energetski potencijal (izlazna energija) Snaga
TJ/god. GWh/god. MW
Kogeneracija Elek. energija 0,25 54 15 1,9
Toplina 0,50 107 30 3,7 Toplana Toplina 0,90 193 54 13,4
Treba istaknuti da gornji rezultati podrazumijevaju korištenje ukupno raspoloživog prostornog drva samo u jednom od postrojenja, dakle ili samo u kogeneracijskom postrojenju ili samo u toplani.
5.2.1.2. Poljoprivredna biomasa
Za procjenu tehničkog potencijala bioplina za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija) ili samo za proizvodnju topline, korišteni su isti ulazni podaci i iste pretpostavke kao pri procjeni tehničkog potencijala za proizvodnju električne energije. Pritom je važno napomenuti da se u okviru ove studije ne prejudicira tip postrojenja (iako je u RH najčešći oblik primjene u kogeneraciji) pa se stoga procijenjeni potencijali ne mogu zbrajati.
Slijedom navedenog, u tehničkom smislu, na razmatranom području iz govedarske i svinjogojske proizvodnje moglo biti raspoloživo oko 18.000 t stajskog gnoja godišnje, a udio od 20% kosupstrata značio bi potrebu za nešto više od 4.500 t kukuruzne silaže čijom proizvodnjom bi se zauzelo 134 ha poljoprivrednog zemljišta.
Tablica 5-2-3: Tehni čki raspoložive koli čine ulazne sirovine na podru čju grada Lipika Tehnički
raspoloživ stajski gnoj
Potrebna koli čina kuk. silaže
Potrebna poljoprivredna
površina za uzgoj kuk. silaže
t / god. t / god. ha / god.
Goveđa gnojovka 16.574 4.144 123
Svinjska gnojnica 1.435 611 11
UKUPNO 18.009 4.502 134
50
Procijenjeni tehnički potencijal proizvodnje bioplina monodigestijom i kodigestijom, na godišnjoj razini, prikazan je u donjoj tablici.
Tablica 5-2-4: Procijenjeni tehni čki potencijal proizvodnje bioplina na godišnjoj raz ini na podru čju grada Lipika
Ulazna sirovina
MONODIGESTIJA Ulazna sirovina
KODIGESTIJA
GWh/god. TJ/god. GWh/god. TJ/god.
Gnojovka goveda
3,10 11,16 Gnojovka goveda + kuk. silaža
7,40 26,62
Gnojnica svinja
0,24 0,86 Gnojnica svinja + kuk. silaža
0,61 2,20
UKUPNO 3,34 12,02 UKUPNO 8,01 28,82
Za procjenu tehničkog potencijala proizvodnje električne i toplinske energije ili samo topline iz bioplina, važne su pretpostavke vezane uz karakteristike samih postrojenja, a iste su kako slijedi:
• ukupna učinkovitost kogeneracije je 70% s tim da je električna učinkovitost 40%, a toplinska 30% - broj radnih sati postrojenja je 8000 h godišnje
• ukupna učinkovitost toplane je 90%, a broj radnih sati je 4000 h godišnje
Uzimajući u obzir procijenjeni tehnički potencijal kodigestije te gore navedene pretpostavke o učinkovitosti postrojenja, izračunat je tehnički potencijal proizvodnje električne i toplinske energije iz bioplina u kogeneracijskom postrojenju te tehnički potencijal proizvodnje samo toplinske energije iz bioplina u toplani, na godišnjoj razini. Pritom je potrebno ponovo naglasiti da se procijenjeni potencijali ne mogu zbrajati odnosno da se isti odnose na korištenje poljoprivredne biomase kao sirovine u samo jednom od postrojenja, bez prejudiciranja i prioretiziranja postrojenja.
Tablica 5-2-5: Procijenjeni tehni čki potencijal proizvodnje elektri čne i/ili toplinske energije iz bioplina na godišnjoj razini na podru čju grada Lipika
Energija bioplina Energetsko
postrojenje Oblik
energije Učinkovitost
Tehnički energetski potencijal (izlazna
energija) Snaga
TJ/god. TJ/god. GWh/god. MWt
28,82
Kogeneracija Elek. energija 0,40 11,53 3,20
Toplina 0,30 8,65 2,40 0,30
Toplana Toplina 0,90 25,94 7,21 0,90
Iz gornje tablice razvidno je da bi se iz bioplina, proizvedenog kodigestijom ukupne količine stajskog gnoja goveda i svinja uzgajanih na području grada Lipika te kukuruzne silaže, u kogeneracijskom postrojenju ukupne učinkovitosti od 70%, na godišnjoj razini moglo proizvesti 3,20 GWh električne energije i 2,40 GWh topline. Instalirana snaga
51
kogeneracijskog postrojenja bila bi 0,40 MWe i 0,30 MWt. Umjesto toga, u slučaju da se tehnički raspoloživa sirovina koristi samo za proizvodnju toplinske energije u toplani, tada bi se godišnje moglo proizvoditi 7,21 GWh toplinske energije, a instalirana snaga takvog postrojenja bila bi 0,90 MWt.
5.2.2. Sunčani toplinski sustavi
Sunčani toplinski sustavi u najvećoj mjeri koriste se za grijanje potrošne tople vode, a u nešto manjoj mjeri i kao podrška grijanju, gdje je to tehnološki i ekonomski opravdano, kao npr. u niskotemperaturnom grijanju. Osnovi dio koji sunčani toplinski sustav razlikuje od toplinskih sustava na druge energente jest sunčani kolektor, uređaj u kojemu se dozračenom energijom zagrijava radni medij. Radni medij cirkulira sustavom, te u spremniku tople vode zagrijava sanitarnu vodu. Spremnici tople vode služe za pohranu tople vode uz niske gubitke, te se zagrijana voda može koristiti tokom cijelog dana. Ovakvi sustav u pravilu imaju i dodatni energent za zagrijavanje (ogrjevno drvo, moderna biomasa, plin, el. energija) koji se koriste u nepovoljnim razdobljima.
Uobičajena primjena sunčanih toplinskih sustava je u objektima koji se koriste kroz cijelu godinu, poput obiteljskih kuća, bolnica ili domova umirovljenika, ali i u objektima koji se koriste sezonski, poput hotela ili apartmana za iznajmljivanje. U obiteljskim kućama se najčešće koristi relativno mali sustav koji se sastoji od sunčanih kolektora površine cca. 4 m2 i spremnika tople vode volumena 300 l. Takav sustav, na području grada Lipika, može zadovoljiti do 75 % energetskih potreba za zagrijavanje potrošne tople vode u slučaju kućanstva od četiri člana. Slika 5-2-1 prikazuje procjenu pokrivanja energetskih potreba kroz godinu, kao i stupanj korisnosti opisanog sunčanog toplinskog sustava, za lokaciju Lipik.
0,000,050,100,150,200,250,300,350,400,450,500,550,600,650,700,750,800,850,900,951,001,05
Siječan
j
Veljač
a
Ožu
jak
Trava
nj
Svibanj
Lipa
nj
Srpan
j
Kolov
oz
Rujan
Listo
pad
Stude
ni
Prosin
ac
Sun
čan
i stu
panj
po
kriv
anj
a f
(cr
ven
o)
S
tupa
nj k
oris
nost
i η
(siv
o)
Slika 5-2-1: Godišnji tijek sun čanog stupnja pokrivanja potreba za toplom vodom (crveno) i stupnja korisnosti (sivo) sun čanog toplinskog sustava za lokaciju Lipik
52
Tehnički potencijal sunčanih toplinskih sustava u stambenom sektoru moguće je odrediti na temelju broja stambenih zgrada, uzimajući u obzir udio pogodnih za instaliranje sustava (50% ukupnog broja trajno nastanjenih stambenih jedinica), te uz tipičnu veličinu površine kolektora od 4 m2. Slično kao i kod procjene tehničkog potencijala fotonaponskih sustava, procjena se bazirala na temelju broja stambenih jedinica, zbog nedostatka podatka o vrsti zgrade. Također, korištenje sunčanih kolektora u nestambenom sektoru (bolnice i slično, procijenjen je u odnosnu na stambeni sektor).
Tablica 5-2-6: Procjena tehni čkog potencijala korištenja sun čanih toplinskih sustava
Stambeni sektor
Broj trajno nastanjenih stambenih jedinica 3.299
Udio pogodnih 50 %
Broj pogodnih 1650
Površina kolektora tipičnog sustava 4 m2
Ukupna površina sunčanih kolektora za stambeni sektor 6598 m2
Nestambeni sektor Odnos prema stambenom sektoru 5 % Procjena površine sunčanih kolektora za nestambeni sektor
330 m2
Ukupna površina sun čanih kolektora 6928 m2
Na području grada Lipika, procjenjuje se tehnički potencijal ugradnje sunčanih toplinskih sustava od oko 6.900 m2 sunčanih kolektora.
5.2.3. Geotermalna energija
Toplice Lipik su jedna od dvadesetak lokacija u Hrvatskoj na kojima se geotermalna energija koristi za zagrijavanje vode u bazenima i za zagrijavanje prostora, a smještene su zapadno od rijeke Pakre koja tu teče uz krajnje jugozapadne padine Psunja. Voda se pojavljivala na nekoliko izvora koji zbog sve većih potreba nisu bili dostatni te je 1870. izbušena prva 235 m duboka bušotina iz koje je voda, temperature oko 58,2-63°C, koja je s izdašnoš ću od 12-16 l/s do 1957. zadovoljavala potrebe kupališta. Tijekom korištenja izdašnost bušotine se postepeno smanjivala od 16 l/s na 6,8 l/s. Tijekom 1960-tih izbušeno je još 6 bušotina od kojih su B-1 i B-2 povećale izdašnost radi povećanih potreba za vodom koja se počela koristiti kao stolna voda za piće. Kasnije su, za potrebe nove punionice vode „Lipik“, 1972. g. izbušene i bušotine B-7 (dubine 214 m) i B-8 (dubine 379 m) koje su naišle na termomineralnu vodu. Ukupna izdašnost novih bušotina nije ustanovljena jer je očito da postoji njihov međusobni utjecaj. Nakon provedenih hidrogeoloških i geoelektričkih ispitivanja i facijalne analize rasprostranjenosti tortonskih litotamnijskih vapnenaca i kalcitičnih krupnozrnatih klastita kao potencijalnih sekundarnih vodonosnika termalne vode određena je lokacija za bušotinu Lip-9 koja je izbušena do dubine 720 m 1990./91. Termalna voda akumulirana je u raspucanim i okršenim vapnencima, vjerojatno tortonske starosti koji su nabušeni od 531,0 m do konačne dubine od 720,70 m. Prva kompletna mjerenja hidrodinamskog obilježja vodonosnika izvedena su 31.01.1991. godine dubinskom pumpom UP-80-7 u trajanju od 10 sati, a izmjereni su slijedeći parametri:
- statički nivo podzemne vode na dubini od 48,10 m,
53
- dinamički nivo podzemne vode na dubini od 82 m,
- kapacitet pumpe Q = 5 l/s,
- temperatura vode 60°C uz konstantnu pojavu plinova .
Planirano je da se podzemna termo-mineralna voda bušotine Lip-9 u budućnosti koristi za daljnji razvitak i prosperitet zdravstveno-rekreacijskog turizma grada Lipika.
Proračun kapaciteta odnosno iskorištenja energije iz geotermalnog fluida na godišnjoj razini ovisi o nizu čimbenika kao što su protok, temperatura na ulazu, temperature vode na izlazu i broju dana korištenja tijekom godine. Stoga se izračun korištenog ili procijenjenog kapaciteta može razlikovati u ovisnosti o okolnostima korištenja, ali i mogućim promjenama hidrodinamičkih karakteristika ležišta. Uz prosječni protok pri korištenju geotermalnog fluida 5,75 kg/s godišnja proizvodnja toplinske energije koja se danas koristi u toplicama Lipik iznosi oko 11,38 TJ. S obzirom na protok koji je razmjerno niskih vrijednosti, ne može se očekivati veća količina proizvedene energije. S druge strane, nakon iskorištenja topline iz geotermalnog fluida za potrebe bolnice, preostala toplina mogla bi se koristiti za namjene kojima je dovoljna i manja količina topline kao što je plastenička proizvodnja, ribogojilišta i sl. Iskorištavanjem preostale topline fluida moglo bi se proizvesti još oko 15,17 TJ/god. (uz razliku temperature od 15°C) odnosno oko 18,96 TJ/g od. (za razliku temperature od 20°C).
5.3. Proizvodnja biogoriva
Tehnički potencijal za proizvodnju biogoriva predstavlja dio prirodnog (ukupnog) potencijala uvažavajući određena ograničenja (prostorna, okolišna i sl.). Kao i kod prirodnog potencijala, i ovdje je potrebno prije svega utvrditi raspoloživost površina. Kao što je već ranije navedeno, na području Lipika, ukupne površine oranica (bez obzira da li se trenutno koriste ili ne) zauzimaju oko 8.966 ha dok ARKOD baza ukazuje na oko 4.098 ha korištenih oranica. Razliku između tih podataka od oko 4.868 ha čine oranice koje se možebitno i koriste, ali nisu prijavljene u ARKOD sustav. Međutim, najvjerojatnije je da značajan dio tih površina je zapravo nekorišten odnosno zapušten te da je nastupila prirodna sukcesija koja je rezultirala zakorovljenošću i obraslošću različitim degradacijskim oblicima šume. Potonje može i predstavlja jedno od ograničenja za eksploataciju tih površina te se stoga te površine oranica izuzimaju kao moguće površine za proizvodnju usjeva za proizvodnju biogoriva. Nadalje, nužno je uzeti u obzir i proizvodnju hrane. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske navodi da je Republika Hrvatska odlučna u tome da sirovine za biogoriva ne konkuriraju hrani te da se prioritet daje podmirivanju prehrambenih potreba ljudi i životinja te formiranju obveznih rezervi zrna. Dakle, pretpostavlja se da proizvodnja hrane i stočne hrane mora biti primaran način korištenja poljoprivrednog zemljišta. Daljnja pretpostavka u okviru ove Studije je da je za prehranu 1 stanovnika potrebno 0,16 ha.10 Prema Popisu stanovništva 2011., područje grada Lipika ima 6.170 stanovnika što ukazuje da je za prehranu ljudi potrebno oko 987 ha. Također, s obzirom da je dan prioritet proizvodnji bioplina, potrebno je izuzeti i površine za proizvodnju kukuruzne silaže. Slijedom svega navedenog, od ukupno 8.966 ha
10 Ragossnig H., 2007.
54
oranica, za uzgoj jednog od razmatranih poljoprivrednih usjeva za proizvodnju biodizela ili bioetanola tehnički se smatra raspoloživim 2.977 ha.
Tablica 5-3-1: Površina oranica za uzgoj poljoprivr ednih kultura
Zemljište Površina / ha
Površina korištenih oranica - ARKOD 4.098
Površina oranica potrebna za proizvodnju hrane 987
Površina oranica potrebna za uzgoj kukuruzne silaže za proizvodnju bioplina
134
Površina oranica i vrtova za uzgoj poljoprivrednih kultura za proizvodnju teku ćih biogoriva
2.977
Isti podaci i pretpostavke vezane uz prosječne godišnje prinose pojedinih poljoprivrednih kultura, vrijednosti faktora pretvorbe te ogrjevne vrijednosti i gustoću biodizela i bioetanola, korišteni pri procjeni prirodnog potencijala, primijenjeni su i za procjenu tehničkog potencijala proizvodnje tekućih biogoriva za područje Lipika. Uzimajući u obzir gore opisani metodološki pristup, rezultati analize prikazani su u donjoj tablici. Ponovo se naglašava da iskazani potencijal biodizela odnosno bioetanola iz pojedine sirovine predstavlja ukupni potencijal za razmatrano područje pri čemu se ne prejudicira izbor kultura i derivata koji će se proizvoditi.
Tablica 5-3-2: Procijenjeni tehni čki potencijal proizvodnje sirovine i teku ćih biogoriva na podru čju Lipika na godišnjoj razini Masa sirovine Koli čina biogoriva Prirodni (teoretski)
energetski potencijal
t/god. t/god. l/god. GJ/god.
Biodizel
Uljana repica 8.335 3.402 3.852.639 125.870
Soja 6.787 1.285 1.455.685 47.559
Bioetanol
Kukuruz- suhi postupak 18.158 5.570 7.014.857 150.385
Kukuruz-mokri postupak 18.158 5.356 6.745.851 144.618
Šećerna repa 147.493 11.434 14.399.935 308.706
Pšenica 13.603 3.768 4.745.867 101.742
Ukoliko bi se angažiralo gotovo 3.000 ha oranica na području Lipika za uzgoj samo jedne od navedenih kultura, uz prosječne prinose, moglo bi se na godišnjoj razini tehnički proizvoditi:
• oko 8.300 tona uljane repice i time oko 3.400 tona biodizela (126 TJ) ili
• oko 6.800 tona soje i time oko 1.300 tona biodizela (48 TJ) ili
55
• gotovo 18.200 tona kukuruza i između 5.600 (150 TJ) i 5.300 tona (145 TJ) bioetanola, ovisno o vrsti postupka ili
• oko 147.500 tona šećerne repe i time oko 11.400 tona bioetanola (309 TJ) ili
• oko 13.600 tona pšenice i time oko 3.800 tona bioetanola (102 TJ).
Iz ovih rezultata razvidno je da bi se zauzećem iste površine, u energetskom pogledu, najviše moglo proizvesti bioetanola iz šećerne repe što je i logično s obzirom na visoke prinose. Najmanji doprinos proizvodnji biogoriva razvidan je za soju.
56
6. IMPLEMENTACIJSKI POTENCIJAL 6.1. Energija Sunca
Implementacijski potencijal korištenja sunčanih energetskih sustava (bilo fotonaponskih, bilo sunčanih toplinskih sustava) u najvećoj mjeri ovisi o dostupnim financijskim poticajnima. Financijski poticaji su pak, s druge strane, uvjetovani provedbom energetske politike na lokalnoj i državnoj razini. Ovakva sredstva su najčešće iscrpna i ograničena, a njihovo korištenje ovisi i o drugim korisnima. Većina korisnika i nositelja projekata odlučiti će se za realizaciju projekta ukoliko je takav projekt isplativ, ili donosi opravdane uštede. U tome smislu, ekonomski i implementacijski potencijal su usko povezani.
Budući da će implementacijski potencijal ovisiti o mjerama poticanja na državnoj razini, te ograničenima postavljenima od strane energetske politike, u studiji se ne prikazuje implementacijski potencijal u vidu instaliranih kapaciteta ili proizvodnje energije, već prema osnovnim parametrima isplativosti ulaganja (fotonaponski sustavi), odnosno prema proračunatoj cijeni energije (sunčani toplinski sustav).
6.1.1. Fotonaponski sustavi
Kako bi se utvrdio ekonomski isplativ potencijal za proizvodnju električne energije iz sunčanih elektrana/fotonaponskih sustava priključenih na mrežu proveden je proračun ekonomskog toka za pet tipskih projekata sunčanih elektrana. Tipski projekti su definirani s obzirom na instaliranu električnu snagu imajući u vidu trenutne odredbe Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz OIE i kogeneracije (NN 133/13, 151/13, 20/14,107/14) unutar kojeg su definirane različite otkupne cijene električne energije za postrojenja na građevinama (integrirani) do 10 kW, od 10 do 30 kW, od 30 do 300 kW, te postrojenja preko 300 kW, kao i samostojeće elektrane (neintegrirane). Analizirana tipska postrojenja, u pogledu integriranih elektrana, su instalirane električne snage od 10 kW, 30 kW, 300 kW i 1 MW te neintegrirane sunčane elektrane od 2 MW.
Postojeći Tarifni sustav definira ograničenja u pogledu ukupne instalirane snage sunčanih elektrana čija se proizvodnja potiče, te, upravo zbog dosegnutog ograničenja, operator tržišta trenutačno (ožujak 2015.) ne sklapa Ugovore o otkupu po poticajnoj cijeni. Iako trenutačno nije poznato u kojem će se pravcu razvijati mogućnosti realizacije sunčanih elektrana i preuzimanja proizvedene električne energije, može se s visokom sigurnošću pretpostaviti da će biti omogućeno korištenje energije za vlastite energetske potrebe, odnosno rad sustava na principu neto mjerenja (eng. net mettering). U tome slučaju, praktično se radi o uštedi potrošnje električne energije preuzete iz mreže, te se ekonomski parametri računaju na temelju visine tarifne stavke.
Navedena ekonomska analiza predstavlja tzv. analizu mogućnosti gdje su korištene pretpostavke iz dosadašnjih ostvarenih projekata te projekata koji su bili vrlo blizu realizacije i očekivanih trendova u sektoru. Ova analiza pokazuje jesu li projekti sunčanih elektrana u načelu isplativi te ima li poslovnog smisla istraživati mogućnost ulaganja u ovakva postrojenja uz pretpostavku tehničkog potencijala za proizvodnju električne energije iz energije Sunca. Prema analiziranom tehničkom potencijalu na područja grada Lipika, proizvodnost fotonaponskih sustava, odnosno količina električne energije koju može proizvesti sustav jedinične snage, iznosi oko 1020 kWh/kW godišnje.
57
U proračunu su valorizirani primitci od prodaje električne energije, rashodi poslovanja te trošak ulaganja. Svrha ekonomskog toka jest utvrditi isključivo ekonomski potencijal projekta, neovisan o financijskim i računovodstvenim odlukama investitora. Preciznije, ekonomski tok ne uzima u obzir trošak amortizacije te izvore financiranja.
Ekonomska analiza je napravljena temeljem osnovnih karakteristika pet promatranih postrojenja koji su prikazani u sljedećoj tablici: instalirana snaga, jedinični trošak ulaganja, ukupni sati rada godišnje s maksimalnom snagom te zajamčena otkupna cijena.
Tablica 6-1-1: Ulazni parametri za izra čun rentabilnosti projekata sun čanih elektrana
Instalirana snaga
(kW)
Jedini čni trošak
ulaganja (€/kW)
Proizvodnost
(kWh/kW)
Zajamčena cijena
(kn/kWh)
Integrirane sun čane elektrane
10 2.100 1.020 1,91
30 1.900 1.020 1,70
300 1.700 1.020 1,54
1.000 1.500 1.020 0,53
Neintegrirane sun čane elektrane
2.000 1.500 1.020 0,53
Pretpostavljeno je da postrojenja ostvaruju poslovne prihode isključivo iz prodaje električne energije po povlaštenoj tarifi tj. poticajnoj cijeni.
U sljedeće četiri tablice je pokazana rentabilnost projekata mjerena internom stopom povrata (IRR) u ovisnosti o razini jediničnog troška ulaganja i proizvodnosti. Kao kriterij prihvatljivosti definirana je interna stopa povrata veća ili jednaka od 5%.
Tablica 6-1-1: Utjecaj proizvodnosti i jedini čnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 10 kW
kW - integrirana sun čana elektrana
7,59% 1300 1200 1100 1000 900 8003.000 5,84% 4,68% 3,48% 2,21% 0,88% -0,53%
2.600 8,05% 6,79% 5,49% 4,13% 2,71% 1,20%
2.200 10,87% 9,48% 8,05% 6,56% 5,00% 3,36%
1.800 14,68% 13,10% 11,47% 9,79% 8,05% 6,22%
1.400 20,26% 18,37% 16,44% 14,45% 12,41% 10,28%
1.000 29,64% 27,17% 24,66% 22,11% 19,51% 16,83%
10Proizvodnost (kWh/kW)
Tro
šak
ulag
anja
(€
/kW
)
58
Tablica 6-1-2: Utjecaj proizvodnosti i jedini čnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 30 kW
kW - integrirana sun čana elektrana
7,30% 1300 1200 1100 1000 900 8003.000 4,17% 3,09% 1,96% 0,78% -0,46% -1,79%
2.600 6,22% 5,05% 3,84% 2,58% 1,25% -0,17%
2.200 8,83% 7,55% 6,22% 4,84% 3,39% 1,86%
1.800 12,33% 10,88% 9,38% 7,83% 6,22% 4,52%
1.400 17,42% 15,70% 13,94% 12,12% 10,24% 8,28%
1.000 25,90% 23,67% 21,41% 19,10% 16,73% 14,29%
Proizvodnost (kWh/kW)30
Tro
šak
ulag
anja
(€
/kW
)
Tablica 6-1-3: Utjecaj proizvodnosti i jedini čnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 300 kW
kW - integrirana sun čana elektrana
7,46% 1300 1200 1100 1000 900 8003.000 2,86% 1,84% 0,78% -0,34% -1,52% -2,78%
2.600 4,78% 3,69% 2,55% 1,36% 0,10% -1,24%
2.200 7,22% 6,03% 4,78% 3,48% 2,12% 0,68%
1.800 10,49% 9,14% 7,74% 6,30% 4,78% 3,19%
1.400 15,20% 13,62% 11,98% 10,30% 8,55% 6,72%
1.000 23,00% 20,96% 18,88% 16,76% 14,57% 12,31%
300
Tro
šak
ulag
anja
(€
/kW
)
Proizvodnost (kWh/kW)
Tablica 6-1-5: Utjecaj proizvodnosti i jedini čnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 1 MW
kW - integrirana sun čana elektrana
-2,80% 1300 1200 1100 1000 900 8003.000 -6,37% -6,96% -7,58% -8,25% -8,97% -9,76%
2.600 -5,29% -5,90% -6,55% -7,24% -7,99% -8,80%
2.200 -3,97% -4,61% -5,29% -6,02% -6,80% -7,64%
1.800 -2,29% -2,97% -3,69% -4,46% -5,29% -6,18%
1.400 0,00% -0,75% -1,54% -2,38% -3,28% -4,24%
1.000 3,44% 2,57% 1,67% 0,71% -0,30% -1,38%
600 9,90% 8,76% 7,58% 6,36% 5,07% 3,72%
Tro
šak
ulag
anja
(€
/kW
)
1.000Proizvodnost (kWh/kW)
59
Tablica 6-1-6: Utjecaj proizvodnosti i jedini čnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 2 MW
kW - neintegrirana sun čana elektrana
-2,80% 1300 1200 1100 1000 900 8003.000 -6,37% -6,96% -7,58% -8,25% -8,97% -9,76%
2.600 -5,29% -5,90% -6,55% -7,24% -7,99% -8,80%
2.200 -3,97% -4,61% -5,29% -6,02% -6,80% -7,64%
1.800 -2,29% -2,97% -3,69% -4,46% -5,29% -6,18%
1.400 0,00% -0,75% -1,54% -2,38% -3,28% -4,24%
1.000 3,44% 2,57% 1,67% 0,71% -0,30% -1,38%
600 9,90% 8,76% 7,58% 6,36% 5,07% 3,72%
2.000Proizvodnost (kWh/kW)
Tro
šak
ulag
anja
(€
/kW
)
Provedena analiza je pokazala da su projekti sunčanih elektrana, za koje su predviđeni poticaji veći od referentne cijene, u principu profitabilni za danu visinu proizvodnosti uz širi spektar investicijskog troška (uglavnom jednak ili niži od prosječnog). Drugim riječima, postojeći sustav poticanja omogućuje projektima rentabilno poslovanja ako zadovolje uvjet prihvatljivog troška ulaganja i relativno povoljnog broja radnih sati. Međutim, projekti većih sunčanih elektrana nisu profitabilni niti pri procijenjenoj proizvodnosti uz ekstremno nisku visinu ulaganja. S obzirom na strukturu poticaja, analiza pokazuje da su najisplativija postrojenja instalirane snage do 300 kW budući da je poticajna tarifa za postrojenja tih snaga značajno viša od referentne cijene, a jedinično trošak ulaganja se ne razlikuje značajnije između pojedinih grupa.
Gornji slučajevi prikazuju isplativosti ulaganja u teoretskom slučaju otkupa po poticajnoj cijeni. Međutim, zbog ograničenja u sustavu poticanja jasno je da nije moguće ostvariti poticajne otkupne cijene definirane postojećim Tarifnim sustavom. Ipak, za očekivati je da će zakonski okvir u budućnosti jasno definirati mogućnost rada postrojenje po principu neto mjerenja, tj. korištenja proizvedene električne energije isključivo za vlastite potrebe. U tom slučaju, proizvedena električna energija iz sunčane elektrane na objektu praktički nadomješta električnu energiju koja bi se preuzela iz mreže i na taj način predstavlja financijsku uštedu ovisno o visini tarifne stavke. Za indikativni izračun isplativosti ovog slučaja, razmatrana su dva scenarija:
• Sustav snage 10 kW na obiteljskoj kući, s osnovnim tarifnim modelom bijeli, uz
proizvodnju isključivo u višoj tarifi (0,85 kn/kWh bez PDV-a)
• Sustav snage 30 kW na poslovnom objektu, s osnovnim tarifnim modelom crveni,
uz proizvodnju isključivo u višoj tarifi (0,93 kn/kWh bez PDV-a).
U oba scenarija pretpostavljeno je korištenje osnovnog modela zajamčene opskrbe, koji je ujedno i najskuplji model na tržištu. Na sljedećim tablicama je pokazana rentabilnost projekata mjerena internom stopom povrata (IRR) u ovisnosti o razini jediničnog troška ulaganja i proizvodnosti. Kao kriterij prihvatljivosti definirana je interna stopa povrata veća ili jednaka od 5%.
60
Tablica 6-1-7: Utjecaj proizvodnosti i jedini čnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 10 kW, uz neto mjerenje
kW - integrirana sun čana elektrana
-0,71% 1300 1200 1100 1000 900 8003.000 -1,75% -2,45% -3,19% -3,97% -4,81% -5,72%
2.600 -0,45% -1,18% -1,96% -2,78% -3,66% -4,61%
2.200 1,17% 0,38% -0,45% -1,32% -2,25% -3,26%
1.800 3,27% 2,41% 1,51% 0,56% -0,45% -1,52%
1.400 6,20% 5,22% 4,21% 3,15% 2,03% 0,84%
1.000 10,81% 9,62% 8,40% 7,14% 5,81% 4,42%
10Proizvodnost (kWh/kW)
Tro
šak
ulag
anja
(€
/kW
)
Tablica 6-1-8: Utjecaj proizvodnosti i jedini čnog troška ulaganja na rentabilnost postrojenja od 30 kW, uz neto mjerenje
kW - integrirana sun čana elektrana
1,24% 1300 1200 1100 1000 900 8003.000 -0,81% -1,54% -2,31% -3,12% -3,99% -4,93%
2.600 0,54% -0,23% -1,03% -1,89% -2,80% -3,78%
2.200 2,23% 1,40% 0,54% -0,37% -1,34% -2,38%
1.800 4,43% 3,52% 2,58% 1,59% 0,54% -0,58%
1.400 7,52% 6,49% 5,42% 4,30% 3,13% 1,88%
1.000 12,43% 11,17% 9,86% 8,51% 7,11% 5,64%Tro
šak
ulag
anja
(€
/kW
)
Proizvodnost (kWh/kW)30
Iz prethodne dvije tablice, vidljivo je kako je profitabilnost ulaganja u sunčane elektrane uz neto mjerenje znatno manja od ulaganja uz poticajnu cijenu. Pri razini proizvodnosti na području grada Lipika, koja iznosi 1020 kWh/kW, projekti sunčanih elektrana bit će isplativi samo uz izrazito niske iznose jediničnog troška ulaganja.
6.1.2. Sunčani toplinski sustavi
Kao što je već navedeno u Poglavlju 2, ne postoji općeniti sustav poticanja korištenja sunčanih toplinskih sustava, već njihovo poticanja ovisi o godišnjim pozivima pojedinih županija i općina. Korist koju ulaganje u sunčani toplinski sustav daje investitoru manifestira se u obliku ušteda za troškove energenata koji se koriste za grijanje tople vode poput plina, električne energije, ugljena, biomase ili slično.
Ekonomska analiza se temelji na ekonomskom toku gdje je dan odgovor na sljedeće pitanje: Temeljem pretpostavljenih troškova ulaganja i održavanja pogona, za koju cijenu energije koju investitor trenutno koristi za grijanje tople vodi se isplati ulaganje u sunčani toplinski sustav? Stoga se u analizi ne obrađuju posebno pojedini izvori energije već se trošak energije svodi na jedinstveni iznos kn/kWh.
61
Pretpostavke korištene u analizi su:
• Diskontna stopa: 5%
• Životni vijek projekta: 20 godina
• Period izgradnje: 1 godina
Analizirana su dva sustava: manji s površinom od 4m2 i veći s površinom od 25 m2. Sljedeća tablica daje tehničke karakteristike sustava. Trošak ulaganja za manji sustav je procijenjen na 15.000,00 kuna, a za veći na 70.000,00 kn. Proizvodnja energije manjeg sustava je procijenjena na 2.400 kWh godišnje dok za veći sustav ona iznosi 15.000 kWh godišnje. Trošak održavanja je procijenjen na 250,00 kuna za manji sustav i 1.000,00 kuna za veći sustav.
Tablica 6-1-9: Tehni čka svojstva promatranih sustava
Instalirana površina Trošak ulaganja Jedini čna proizvodnja Ukupna proizvodnjam2 kn kWh / m2 / god kWh / god
4 15.000 600 2.400
25 70.000 600 15.000
Za navedene pretpostavke dobivene su kritične cijene energije za mali sustav od 0,71 kn/kWh te 0,52 kn/kWh za veliki sustav. Drugim riječima, ako je cijena energije koju investitor sada plaća za grijanje tople vode veća od 0,71 kn/kWh za mali sustav odnosno 0,52 kn/kWh za veliki sustav, navedena ulaganja su isplativa pretpostavljajući internu stopu povrata od 5%. Sljedeće dvije tablice daju prikaz ovisnosti kritične cijene energije o trošku ulaganja i trošku održavanja. Što su niži troškovi ulaganja i održavanja, kritična cijena energije je niža i obrnuto.
Tablica 6-1-10: Ovisnost kriti čne cijene energije o trošku ulaganja i trošku održa vanja – sustav od 4 m 2
500 400 300 200 10019.000 0,97 0,93 0,89 0,85 0,80
17.000 0,89 0,85 0,81 0,77 0,72
15.000 0,81 0,77 0,73 0,69 0,64
13.000 0,73 0,69 0,65 0,61 0,56
11.000 0,65 0,61 0,57 0,52 0,48
9.000 0,57 0,53 0,49 0,44 0,40
7.000 0,49 0,45 0,41 0,36 0,32
Trošak održavanja (kn/god)Mali sustav od 4m2
Tro
šak
ulag
anja
(k
n)
62
Tablica 6-1-11: Ovisnost kriti čne cijene energije o trošku ulaganja i trošku održa vanja – sustav od 25 m 2
2500 2000 1500 1000 500110.000 0,87 0,84 0,81 0,77 0,74
100.000 0,81 0,78 0,74 0,71 0,68
90.000 0,74 0,71 0,68 0,64 0,61
80.000 0,68 0,65 0,61 0,58 0,55
70.000 0,62 0,58 0,55 0,52 0,48
60.000 0,55 0,52 0,49 0,45 0,42
50.000 0,49 0,45 0,42 0,39 0,35
Trošak održavanja (kn/god)Veliki sustav od 25 m2
Tro
šak
ulag
anja
(k
n)
6.2. Biomasa
Za potrebe ove Studije, implementacijski potencijal biomase predstavlja kombinaciju potencijala resursa i ekonomskog potencijala. Implementacijski potencijal resursa je dio tehničkog potencijala koji u obzir uzima moguća dodatna ograničenja za primjenu sirovine u energetskom postrojenju, prije svega moguća dodatna ograničenja u domeni raspoloživosti samog resursa.
6.2.1. Drvna biomasa
Implementacijski potencijal može se definirati kao dio tehničkog potencijala, u kontekstu raspoloživosti sirovine, uvažavajući dodatno i segment ekonomskog potencijala odnosno moguću isplativost projekata.
Dakle, ponovno, osnovni ulazni podatak za procjenu implementacijskog potencijala drvne biomase je realna raspoloživost predmetne sirovine. Upravo ovaj segment predstavlja najznačajniji izvor nesigurnosti procjene potencijala jer je vrlo teško jednoznačno i potpuno sigurno utvrditi realno raspoloživu sirovinu za proizvodnju energije budući se radi o vrlo dinamičnom tržištu.
Prema prikupljenim podacima o lokalnoj potrošnji drvne biomase (maloprodaja, stanovništvo), za područje šumarije Lipik 2014. godine prodano je sa stovarišta Hrvatskih šuma 314 m3, u samoizradi prostornog drveta je bilo 794 m3, granjevine/leževine 833 m3. Potonje bi dakle činilo oko 9% ukupno raspoloživog prostornog drva međutim, smatra se da je lokalna potrošnja sigurno veća od navedene. Stoga se za procjenu implementacijskog potencijala konzervativno pretpostavlja da je lokalna potrošnja drvne biomase iz državnih i privatnih šuma na području koje obuhvaća šumarija Lipik 80% odnosno da je 20% ukupno raspoloživog prostornog drva raspoloživo za proizvodnju energije. Potonje čini oko 4.400 m3/god.
Uz već navedene pretpostavke za ulaznu sirovinu, pretpostavile su se već korištene karakteristike postrojenja za proizvodnju samo električne, električne i toplinske te samo toplinske energije:
• ukupna učinkovitost elektrane je 30%, a broj radnih sati je 8000 h godišnje
63
• ukupna učinkovitost kogeneracije je 75% s tim da je električna učinkovitost 25%, a toplinska 50% - broj radnih sati postrojenja je 8000 h godišnje
• ukupna učinkovitost toplane je 90%, a broj radnih sati je 4000 h godišnje Tablica 6-2-1: Procijenjeni energetski potencijal d ijela prostornog drva na podru čju šumarije Lipik
Godišnje raspoloživi dio prostornog drva
Godišnja neto drvna masa
Energetski potencijal dijela prostornog drva (ulazna energija goriva)
m3/god. t/god. TJ/god. GWh/god.
4.397 3.508 43 12
Tablica 6-2-2: Procijenjeni implementacijski energe tski potencijal šumske biomase na podru čju šumarije Lipik za proizvodnju elektri čne i/ili toplinske energije
Energetsko postrojenje Oblik energije Učinkovitost
Implementacijski energetski potencijal
(izlazna energija) Snaga
TJ/god. GWh/god. MW
Kogeneracija Elek. energija 0,25 11 3 0,4
Toplina 0,50 21 6 0,7 Elektrana Elek. energija 0,30 13 4 0,4 Toplana Toplina 0,90 39 11 2,7
Treba istaknuti da gornji rezultati podrazumijevaju pretpostavku korištenja dijela prostornog drva samo u jednom od postrojenja.
Za područje grada Lipika, prema provedenim analizama, implementacijski potencijal nije velik, ali ovisno o stanju na terenu i lokalnim potrebama, nije niti zanemariv (posebno kada je riječ o proizvodnji samo toplinske energije). Ukoliko se pretpostavi da je u kontinentalnoj Hrvatskoj jedinična godišnja ukupna energija za grijanje obiteljskih kuća 112 kWh/m2 11 te da je prosječna površina obiteljske kuće 100 m2, proizlazi da bi postrojenje od 2,7 MWt moglo grijati gotovo 1000 obiteljskih kuća dok bi kogeneracijsko postrojenje od 0,7 MWt moglo grijati gotovo 300 obiteljskih kuća.
Ekonomska isplativost postrojenja na drvnu biomasu za proizvodnju elektri čne energije
Kako bi se utvrdio ekonomski isplativ potencijal za proizvodnju električne energije iz biomase proveden je proračun ekonomskog toka za tipske projekte izgradnje kogeneracijskih postrojenja na biomasu, uvažavajući tehnički potencijal korištenja drvne mase za proizvodnju električne energije na području grada Lipika. Navedena analiza predstavlja tzv. analizu mogućnosti gdje su korištene pretpostavke iz dosadašnjih ostvarenih projekata, projekata koji su bili vrlo blizu realizacije te očekivanih trendova u sektoru. U proračunu su valorizirani primitci od prodaje električne energije, rashodi poslovanja te trošak ulaganja. Svrha
11 MGIPU: Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine (s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine)
64
ekonomskog toka jest utvrditi isključivo ekonomski potencijal projekta, neovisan o financijskim i računovodstvenim odlukama investitora.
Ekonomska analiza je napravljena temeljem sljedećih pretpostavki:
• Životni vijek projekta je 20 godina, a period poticanja proizvodnje električne energije 14 godina.
• Broj sati rada iznosi 8000 na godišnjoj razini, a uvažavajući učinkovitost kogeneracijskog postrojenja od 75% otkupna cijena je korigirana za faktor 1,2.
• Vlastita potrošnja električne energije iznosi 5% bruto proizvodnje električne energije.
• Proizvedena toplinska energija nema ekonomsku vrijednost.
• Period izgradnje postrojenja do puštanja u pogon iznosi 2 godine.
• Tečaj iznosi 7,70 HRK/EUR.
• Svi proračuni su provedeni koristeći konstantne cijene (bez indeksiranja za inflaciju).
Iskustveno, specifični investicijski trošak izgradnje kogeneracijskog postrojenja na drvnu biomasu iznosi od 3000 do 5000 EUR/kW instalirane snage električne energije. Trošak poslovanja iznosi oko 0,5 kn/kWh, a uključuje najvećim dijelom trošak sirovine. Trošak sirovina procijenjen je s obzirom na ostvarenu cijenu šumske biomase na javnom pozivu Hrvatskih šuma, u slučaju grada Lipika, cijenu bukve.
Ključni parametri koji utječu na profitabilnost projekta i na koje investitor može u određenoj mjeri utjecati su ukupni tj. jedinični trošak ulaganja te trošak rada i održavanja pogona. U nastavku su dane tablice koje prikazuju rentabilnost kogeneracijskih postrojenja na drvnu biomasu, uvažavajući procijenjeni implementacijski potencijal resursa, u ovisnosti o dva ključna parametra. Kao kriterij prihvatljivosti projekta definirana je interna stopa povrata od 5%.
Tablica 6-2-3: Utjecaj troška ulaganja i troška rad a i održavanja na rentabilnost postrojenja od 150 kW
150 kW
17,22% 1 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,35.250 #NUM! 5,47% 8,99% 11,73% 14,09% 16,22% 18,20% 20,07%
5.000 -0,40% 6,41% 9,89% 12,65% 15,04% 17,22% 19,24% 21,15%
4.750 1,51% 7,42% 10,86% 13,64% 16,07% 18,29% 20,37% 22,33%
4.500 3,09% 8,48% 11,91% 14,71% 17,19% 19,46% 21,59% 23,61%
4.250 4,57% 9,62% 13,04% 15,88% 18,41% 20,74% 22,93% 25,02%
4.000 6,05% 10,85% 14,27% 17,16% 19,75% 22,15% 24,41% 26,57%
3.750 7,56% 12,19% 15,62% 18,56% 21,22% 23,70% 26,05% 28,29%
3.500 9,15% 13,64% 17,11% 20,12% 22,86% 25,43% 27,87% 30,21%
3.250 10,83% 15,25% 18,77% 21,86% 24,71% 27,38% 29,93% 32,38%
3.000 12,66% 17,04% 20,63% 23,83% 26,79% 29,59% 32,27% 34,85%
Trošak rada i održavanja (kn/kWh)
Tro
šak
ulag
anja
(€/
kW)
65
Tablica 6-2-4: Utjecaj troška ulaganja i troška rad a i održavanja na rentabilnost postrojenja od 400 kW
400 kW
17,74% 1 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,35.250 #NUM! 3,20% 7,38% 10,36% 12,86% 15,08% 17,12% 19,03%
5.000 #NUM! 4,20% 8,27% 11,25% 13,78% 16,04% 18,12% 20,08%
4.750 #NUM! 5,24% 9,22% 12,21% 14,77% 17,08% 19,21% 21,22%
4.500 #NUM! 6,32% 10,24% 13,25% 15,85% 18,21% 20,39% 22,46%
4.250 #NUM! 7,48% 11,34% 14,38% 17,03% 19,44% 21,69% 23,83%
4.000 1,65% 8,71% 12,53% 15,61% 18,32% 20,80% 23,12% 25,33%
3.750 3,87% 10,03% 13,84% 16,97% 19,74% 22,30% 24,70% 26,99%
3.500 5,80% 11,47% 15,28% 18,47% 21,32% 23,97% 26,46% 28,85%
3.250 7,69% 13,05% 16,88% 20,14% 23,09% 25,84% 28,45% 30,95%
3.000 9,64% 14,79% 18,67% 22,03% 25,10% 27,97% 30,70% 33,33%
Tro
šak
ulag
anja
(€/
kW)
Trošak rada i održavanja (kn/kWh)
Iz tablice je vidljivo da promatrana kogeneracijska postrojenje na biomasu zadovoljavaju kriterij prihvata za široki spektar investicijskih troškova i troškova rada i održavanja. Ovisno o dostupnosti i trošku sirovine i odabranom tehničkom rješenju, moguće je očekivati izrazito profitabilne projekte. Ovdje valja naglasiti da analiza u sebi ne uključuje valorizaciju toplinske energije. U slučaju ekonomske valorizacije toplinske energije, isplativost projekta bi bila još veća.
Ekonomska isplativost korištenja drvne biomase u pr oizvodnji toplinske energije
Biomasa se kao gorivo može koristiti za grijanje obiteljskih kuća, većih privatnih i javnih zgrada, centralnog toplinskog sustava ili se može koristiti u industrijske svrhe. Kao što je već navedeno u Poglavlju 2, trenutno nije implementiran sustav poticanja proizvodnje samo toplinske energije za grijanje i hlađenje iz drvne biomase.
S obzirom na postojeću energetsku infrastrukturu grada Lipika, nije za očekivati da će se drvna biomasa koristiti u svrhu centralnih toplinskog sustava. Naime, takva vrsta iskorištavanja drvne biomase zahtijevala bi, osim izgradnje samog postrojenja i velika investicijska ulaganja u mrežu i infrastrukturu potrebnu za distribuciju topline do krajnjih korisnika. Prije same izgradnje bilo bi potrebno provesti analizu tržišta, tj, analizu krajnjih kupaca toplinske energije koji bi bili voljni dosadašnji sustav opskrbe toplinskom energijom (drvo, plin, električna energija, lož ulje i sl.) zamijeniti opskrbom toplinske energije iz centralnog toplinskog sustava.
Prema Zakonu o tržištu toplinske energije (NN 80/13, 14/14, 102/14), jedinice lokalne samouprave su dužne planirati i odobriti izgradnju zatvorenih toplinskih sustava na područjima gdje gospodarski nije isplativa izgradnja centralnih toplinskih sustava. Zatvoreni toplinski sustav obuhvaća više industrijskih i/ili stambeno-poslovnih zgrada/građevina koje počinju mjestom preuzimanja ulaznog energenta za proizvodnju toplinske energije do mjesta razgraničenja s kupcem, a uključuje mjerila toplinske energije i vanjske instalacije koje su kraće od 2000 metara te ima priključeno manje od 500 samostalnih korisnika.
Ekonomska analiza se temelji na ekonomskom toku gdje je dan odgovor na sljedeće pitanje: Temeljem pretpostavljenih troškova ulaganja i troškova sirovina, po kojoj kritičnoj cijeni investitor mora prodavati toplinsku energiju da bi ostvario pretpostavljenu graničnu
66
profitabilnost od 5%? Također, ta ista cijena, osim što mora biti isplativa za investitora, mora biti isplativa i krajnjem kupcu. To znači da cijena toplinske energije iz zatvorenog toplinskog sustava ne smije prelaziti cijenu toplinske energije koju trenutno plaća kupac za alternativni izvor toplinske energije. U analizi se ne obrađuju posebno pojedinačni izvori energije, već se trošak energije svodi na jedinstveni iznos kn/kWh.
Budući da u Hrvatskoj ne postoji reprezentativan uzorak projekata izgradnje postrojenja na biomasu isključivo u svrhu grijanja, a koji bi poslužili kao izvor podataka o troškovima projekata, procjene troškova ulaganja i održavanja su preuzete iz studije izrađene za potrebe Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske12.
U modelu su korištene sljedeće pretpostavke:
• Životni vijek projekta je 20 godina
• S obzirom na ogrjevnu sezonu, broj sati rada iznosi 3000 na godišnjoj razini
• Postrojenje ima instaliranu snagu od 1 MW (s obzirom na prosječnu potrošnju kućanstava, broj krajnjih korisnika iznosi oko 250)
• Trošak ulaganja je procijenjen na 185 EUR/kW instalirane snage • Trošak održavanja iznosi 5% troška ulaganja, a trošak sirovine iznosi oko 12
EUR/MWh proizvedene toplinske energije u ovisnosti o vrsti sirovine, u ovom slučaju bukve
• Period izgradnje postrojenja do puštanja u pogon iznosi 2 godine
• Tečaj iznosi 7,70 HRK/EUR
• Svi proračuni su provedeni koristeći konstantne cijene (bez indeksiranja za inflaciju)
U sljedećoj tablici su prikazane kritične cijene energije (kn/kWh) za postrojenje od 1 MW u ovisnosti o dva ključna parametra: trošku ulaganja te trošku sirovine.
Tablica 6-2-5: Visina kriti čne cijene toplinske energije u ovisnosti o trošku u laganja i trošku sirovine
18 16 14 12 10300 0,26 0,24 0,22 0,20 0,19
275 0,25 0,23 0,21 0,20 0,18
250 0,24 0,22 0,20 0,19 0,17
225 0,23 0,21 0,20 0,18 0,16
200 0,22 0,20 0,19 0,17 0,15
175 0,21 0,20 0,18 0,16 0,14
150 0,20 0,19 0,17 0,15 0,14
Cijena sirovine (EUR/MWh)
Tro
šak
ulag
anja
(€
/kW
)
Prethodne kritične cijene su izračunate bez uzimanja u obzir trošak izgradnje infrastrukture za distribuciju toplinske energije. Prema podacima iz studije za Ministarstvo gospodarstva
12 Direct Financing Facility: Institutional Capacity Building. Sub-assignment No 15: Croatia Support to the Ministry on development of RES regulatory and support system to comply with EU regulations and with a good practice, 2013
67
Republike Hrvatske13, prosječan trošak izgradnje jednog metra toplinske mreže iznosi oko 390 eura. Ako se pretpostavi da toplinska mreža, s obzirom na definiciju zatvorenog toplinskog sustava, može iznositi najviše do 2000 metara, iznos investicije raste za oko 6.000.000 kuna.
U sljedećoj tablici su prikazane kritične cijene energije za postrojenje od 1 MW u ovisnosti o dva ključna parametra: trošku ulaganja te trošku sirovine uz pretpostavljenu duljinu toplinske mreže od 2 kilometra.
Tablica 6-2-6: Visina kriti čne cijene toplinske energije u ovisnosti o trošku u laganja i trošku sirovine, uz duljinu toplinske mreže od 2 km
18 16 14 12 10300 0,42 0,40 0,38 0,37 0,35
275 0,41 0,39 0,37 0,36 0,34
250 0,40 0,38 0,37 0,35 0,33
225 0,39 0,37 0,36 0,34 0,32
200 0,38 0,37 0,35 0,33 0,31
175 0,37 0,36 0,34 0,32 0,31
150 0,37 0,35 0,33 0,31 0,30
Cijena sirovine (EUR/MWh)
Tro
šak
ulag
anja
(€
/kW
)
Ako usporedimo prethodne dvije tablice, vidljivo je kako investicija u toplinsku mrežu znatno povećava kritičnu visinu cijene toplinske energije. Također, valja napomenuti kako je ova investicija i najviše dopuštena ako je riječ o zatvorenom toplinskom sustavu. Za investicije manjih razmjera, duljina mreže treba biti kraća pa se predlaže da ovakvo postrojenje opskrbljuje toplinskom energijom rubna područja grada, poput novih naselja ili industrijske zone. Uzimajući u obzir dobivene kritične cijene toplinske energije i trenutne cijene ostalih energenata, proizvodnja topline iz biomase predstavlja realnu opciju.
6.2.2. Poljoprivredna biomasa za proizvodnju biopli na
Struktura poljoprivrednih kućanstava i poslovnih objekata za područje Lipika važan je ulazni podatak za procjenu implementacijskog potencijala poljoprivredne biomase za proizvodnju bioplina. U principu, što je rascjepkanija poljoprivredna proizvodnja (uglavnom mala poljoprivredna kućanstva s malim brojem životinja) i što je područje obuhvata veće, to je upitnija svrsishodnost realizacije projekta izgradnje bioplinskog postrojenja. Mala poljoprivredna kućanstva s malim brojem životinja izvor su manjih količina stajskog gnoja za kojeg je izglednija primjena direktno za gnojidbu tla.
Popis poljoprivrede 2003. pruža informaciju o strukturi poljoprivrednih kućanstava prema broju pojedinih kategorija životinja i to na razini općina. Informacije o strukturi poslovnih objekata prema broju pojedinih kategorija životinja postoje samo na razini županije te stoga nisu iskoristivi za potrebe ove Studije.
13 Direct Financing Facility: Institutional Capacity Building. Sub-assignment No 15: Croatia Support to the Ministry on development of RES regulatory and support system to comply with EU regulations and with a good practice, 2013
68
Za područje općine Lipik, navedeni podaci ukazuju na značajan (preko 90%) udio manjih poljoprivrednih kućanstava.
0
10
20
30
40
50
60
s 1govedom
2 3 4 5 6 7 - 10 11 - 15 16 - 20 > 20goveda
broj
kuć
anst
ava
broj goveda
Slika 6-2-1: Broj poljoprivrednih ku ćanstava na podru čju Lipika prema ukupnom broju
goveda Izvor: Popis poljoprivrede 2003.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
s 1svinjom
2 3 4 5 6 - 10 11 - 20 21 - 50 > 50 svinja
broj
kućan
stav
a
broj svinja
Slika 6-2-2: Broj poljoprivrednih ku ćanstava na podru čju Lipika prema ukupnom broju
svinja Izvor: Popis poljoprivrede 2003.
Uzevši navedeno u obzir, proizlazi da bi raspoloživa sirovina, u kontekstu implementacijskog potencijala za proizvodnju bioplina, bila jedan manji dio tehnički raspoložive sirovine odnosno pretpostavlja se da bi istu predstavljala ona količina stajskog gnoja s poljoprivrednih kućanstava s većim brojem životinja (u ovom slučaju >20 goveda i >20 svinja). Prema Popisu poljoprivrede 2003., udio poljoprivrednih kućanstava s više od 20 goveda bio je gotovo 4%. Potonje vrijedi i za udio poljoprivrednih kućanstava s više od 20 svinja. U nedostatku recentnijih podataka, pretpostavlja se da navedeni udjeli vrijede i danas. Slijedom toga proizlazi da bi raspoložive ulazne sirovine moglo biti oko 720 t godišnje, a udio od 20%
69
kosupstrata značio bi potrebu za oko 180 t kukuruzne silaže čijom proizvodnjom bi se zauzelo nešto više od 5 ha poljoprivrednog zemljišta.
Tablica 6-2-7: Raspoložive koli čine ulazne sirovine na podru čju grada Lipika
Raspoloživ stajski gnoj
Potrebna koli čina kuk. silaže
Potrebna poljoprivredna
površina za uzgoj kuk. silaže
t / god. t / god. ha / god.
Goveđa gnojovka 663 166 4,9
Svinjska gnojnica 57 14 0,4
UKUPNO 720 180 5,4
Za procjenu implementacijskog potencijala bioplina za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, korištene su iste pretpostavke o karakteristikama ulazne sirovine kao pri procjeni tehničkog potencijala. Pritom je važno napomenuti da se u okviru ove studije ne prejudicira tip postrojenja (iako je u RH najčešći oblik korištenja bioplina u kogeneraciji) pa se stoga procijenjeni potencijali ne mogu zbrajati.
Procijenjeni implementacijski potencijal proizvodnje bioplina monodigestijom i kodigestijom, na godišnjoj razini, prikazan je u donjoj tablici.
Tablica 6-2-8: Procijenjeni implementacijski potenc ijal proizvodnje bioplina na godišnjoj razini na podru čju grada Lipika
Ulazna sirovina
MONODIGESTIJA Ulazna sirovina
KODIGESTIJA
GWh/god. TJ/god. GWh/god. TJ/god.
Gnojovka goveda
0,12 0,45 Gnojovka goveda + kuk. silaža
0,30 1,06
Gnojnica svinja
0,01 0,03 Gnojnica svinja + kuk. silaža
0,02 0,09
UKUPNO 0,13 0,48 UKUPNO 0,32 1,15
Za procjenu implementacijskog potencijala proizvodnje električne i/ili toplinske energije iz bioplina, važne su pretpostavke vezane uz karakteristike samih postrojenja, a iste su kako slijedi:
• ukupna učinkovitost kogeneracije je 70% s tim da je električna učinkovitost 40%, a toplinska 30% - broj radnih sati postrojenja je 8000 h godišnje
• ukupna učinkovitost elektrane je 30%, a broj radnih sati je 8000 h godišnje • ukupna učinkovitost toplane je 90%, a broj radnih sati je 4000 h godišnje
Uzimajući u obzir procijenjeni implementacijski potencijal kodigestije te gore navedene pretpostavke o učinkovitosti postrojenja, izračunat je implementacijski potencijal proizvodnje
70
električne i/ili toplinske energije iz bioplina, na godišnjoj razini. Pritom je potrebno ponovno naglasiti da se procijenjeni potencijali ne mogu zbrajati odnosno da se isti odnose na korištenje poljoprivredne biomase kao sirovine u samo jednom od postrojenja, bez prejudiciranja i prioretiziranja postrojenja.
Tablica 6-2-9: Procijenjeni implementacijski potenc ijal proizvodnje elektri čne i/ili toplinske energije iz bioplina na godišnjoj razini na podru čju grada Lipika
Energija bioplina Energetsko
postrojenje Oblik
energije Učinkovitost
Implementacij ski energetski potencijal
(izlazna energija) Snaga
TJ/god. TJ/god. GWh/god.
kWe, kWt
1,63
Kogeneracija Elek. energija 0,40 0,46 0,13 16
Toplina 0,30 0,35 0,10 12 Elektrana Elek. energija 0,30 0,35 0,10 12 Toplana Toplina 0,90 1,04 0,29 36
Iz gornje tablice razvidno je da bi se iz bioplina, proizvedenog kodigestijom raspoložive količine stajskog gnoja goveda i svinja uzgajanih na području grada Lipika te kukuruzne silaže, u primjerice kogeneracijskom postrojenju ukupne učinkovitosti od 70%, na godišnjoj razini moglo proizvesti 0,13 GWh električne energije i 0,10 GWh topline. Instalirana snaga kogeneracijskog postrojenja bila bi svega 16 kWe i svega 12 kWt. Raspoloživa količina sirovine može se koristiti i u elektrani samo za proizvodnju električne energije te bi u tom slučaju godišnje mogla proizvoditi 0,10 GWh električne energije, a instalirana snaga takvog postrojenja bila bi 12 kWe. Umjesto toga, u slučaju da se raspoloživa sirovina koristi samo za proizvodnju toplinske energije u toplani, tada bi se godišnje moglo proizvoditi 0,29 GWh toplinske energije, a instalirana snaga takvog postrojenja bila bi 36 kWt.
Iz konačnih rezultata, uvažavajući primijenjene pretpostavke, razvidno je da na području Lipika nema značajnijeg implementacijskog potencijala bioplina za proizvodnju energije.
6.2.3. Biogoriva
Kao i kod prirodnog i tehničkog potencijala, i ovdje je potrebno prije svega utvrditi raspoloživost površina. Kao što je već ranije navedeno, na području Lipika, ukupne površine oranica (bez obzira da li se trenutno koriste ili ne) zauzimaju oko 8.966 ha dok ARKOD baza ukazuje na oko 4.098 ha korištenih oranica. Oranice koje su prijavljene u ARKOD su dakle u sustavu poljoprivredne proizvodnje i ti proizvodi zasigurno imaju već svoje tržišno mjesto i relativno ustaljene tržišne pravce. Ako potonje uzmemo u obzir, uz pretpostavku da proizvodnja usjeva za proizvodnju biogoriva ne ulazi u kompeticiju s postojećim korisnicima istih oraničnih površina, tada proizlazi da za energetske potrebe zapravo nema raspoloživih površina.
Međutim, s druge strane, za proizvodnju poljoprivredne biomase za proizvodnju tekućih biogoriva, u obzir bi se mogle uzeti i oranične površine koje trenutno nisu u funkciji. Razlika između ukupne površine oranica i površine oranica koje se koriste iznosi oko 4.868 ha. Ranije je već navedeno da se te oranice možebitno i koriste, ali nisu prijavljene u ARKOD sustav, ali i da je najvjerojatnije da je značajan dio tih površina zapravo nekorišten odnosno
71
zapušten te da je nastupila prirodna sukcesija koja je rezultirala zakorovljenošću i obraslošću različitim degradacijskim oblicima šume. To svakako jest jedno od ograničenja za eksploataciju tih površina, ali uz određeni trošak, i te površine se mogu privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Dapače, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13), poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, a pod tim se misli na sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti. Osim toga, navedeni Zakon propisuje i visoke kazne za ne-održavanje poljoprivrednog zemljišta.
Svakako je jasno da nije realno za pretpostaviti da se sve, sada nekorištene oranice, ubuduće koriste samo za proizvodnju sirovine za proizvodnju tekućih biogoriva. Stoga se pretpostavlja da bi do 20% sada nekorištenih oraničnih površina moglo biti korišteno za energetske potrebe.
Tablica 6-2-10: Površina oranica za uzgoj poljopriv rednih kultura
Zemljište Površina / ha
Ukupna površina oranica i vrtova 8.966
Površina nekorištenih oranica 4.868
Površina oranica i vrtova za uzgoj poljoprivrednih kultura za proizvodnju teku ćih biogoriva
974
Isti podaci i pretpostavke vezane uz prosječne godišnje prinose pojedinih poljoprivrednih kultura, vrijednosti faktora pretvorbe te ogrjevne vrijednosti i gustoću biodizela i bioetanola, korišteni pri procjeni prirodnog i tehničkog potencijala, primijenjeni su i za procjenu implementacijskog potencijala proizvodnje tekućih biogoriva za područje Lipika. Uzimajući u obzir gore opisani metodološki pristup, rezultati analize prikazani su u donjoj tablici. Ponovo se naglašava da iskazani potencijal biodizela odnosno bioetanola iz pojedine sirovine predstavlja ukupni potencijal za razmatrano područje pri čemu se ne prejudicira izbor kultura i derivata koji će se proizvoditi.
72
Tablica 6-2-11: Procijenjeni implementacijski poten cijal proizvodnje sirovine i teku ćih biogoriva na podru čju Lipika na godišnjoj razini Masa sirovine Koli čina biogoriva Implementacijski
energetski potencijal
t/god. t/god. l/god. GJ/god.
Biodizel
Uljana repica 2.726 1.113 1.260.078 41.168
Soja 2.220 420 476.109 15.555
Bioetanol
Kukuruz- suhi postupak 5.939 1.822 2.294.342 49.186
Kukuruz-mokri postupak 5.939 1.752 2.206.358 47.300
Šećerna repa 48.240 3.740 4.709.771 100.968
Pšenica 4.449 1.232 1.552.226 33.277
Ukoliko bi se angažiralo oko 974 ha za sad nekorištenih oranica na području Lipika za uzgoj samo jedne od navedenih kultura, uz prosječne prinose, moglo bi se na godišnjoj razini tehnički proizvoditi:
• oko 2.700 tona uljane repice i time oko 1.100 tona biodizela (41 TJ) ili
• oko 2.200 tona soje i time oko 420 tona biodizela (16 TJ) ili
• gotovo 6.000 tona kukuruza i između 1.800 (49 TJ) i 1.700 tona (47 TJ) bioetanola, ovisno o vrsti postupka ili
• oko 48.000 tona šećerne repe i time oko 3.700 tona bioetanola (101 TJ) ili
• oko 4.500 tona pšenice i time oko 1.200 tona bioetanola (33 TJ).
Iz ovih rezultata razvidno je da bi se zauzećem iste površine, u energetskom pogledu, najviše moglo proizvesti bioetanola iz šećerne repe što je i logično s obzirom na visoke prinose. Najmanji doprinos proizvodnji biogoriva razvidan je za soju.
Ekonomska isplativost proizvodnje biogoriva
Kako bi se utvrdio ekonomski isplativ potencijal za proizvodnju biogoriva, proveden je proračun ekonomskog toka za tipski projekt postrojenja koje proizvodi biodizel te tipsko postrojenje koje proizvodi bioetanol. Tipski projekt je definiran s obzirom na kapacitet proizvodnje, imajući u vidu procijenjeni implementacijski potencijal resursa za proizvodnju biogoriva na području grada Lipika.
U proračunu su valorizirani primitci od prodaje biogoriva, rashodi poslovanja te trošak ulaganja. Svrha ekonomskog toka jest utvrditi isključivo ekonomski potencijal projekta, neovisan o financijskim i računovodstvenim odlukama investitora. Preciznije, ekonomski tok ne uzima u obzir trošak amortizacije te izvore financiranja.
S obzirom da od 2015. godine nije jasan način implementacije sustava poticanja proizvodnje biogoriva, ekonomska analiza daje odgovor na sljedeće pitanje: Temeljem pretpostavljenih
73
troškova ulaganja i troškova sirovina, po kojoj kritičnoj cijeni investitor mora prodavati biogorivo da bi ostvario pretpostavljenu graničnu profitabilnost od 5%?
Ekonomska analiza je napravljena temeljem sljedećih pretpostavki:
• Životni vijek projekta je 20 godina
• Instalirani kapacitet za proizvodnju biodizela iznosi 1000 t godišnje, a za proizvodnju bioetanola 1500 t godišnje
• Jedinični trošak ulaganja je oko 70014 eura/toni instaliranog kapaciteta - naime postrojenja za proizvodnju biogoriva su kapitalno neintenzivna
• Period izgradnje postrojenja do puštanja u pogon iznosi 2 godine
• Operativni troškovi za proizvodnju biodizela procijenjeni su na 900 kn/t, a bioetanola na 1800 kn/t
• Trošak sirovine je određen prema otkupnim cijenama žitarica i uljarica na temelju podataka Tržišnog informacijskog sustav u poljoprivredi 15
• Tečaj iznosi 7,70 HRK/EUR
• Svi proračuni su provedeni koristeći konstantne cijene (bez indeksiranja za inflaciju)
U sljedećoj tablici su prikazane kritične cijene (kn/l) za prodaju biodizela iz postrojenja kapaciteta 1000 t, u ovisnosti o različitim visinama investicijskog troška te trošku sirovine. S obzirom na implementacijski potencijal resursa na području grada Lipika, uljana repica je uzeta kao sirovina za proizvodnju biodizela.
Tablica 6-2-12: Visina kriti čne cijene biodizela (kn/l) u ovisnosti o trošku ul aganja i trošku sirovine
3,0 2,5 2,0 1,5 1,0800 7,74 6,65 5,57 4,49 3,41
750 7,71 6,63 5,54 4,46 3,38
700 7,68 6,60 5,52 4,43 3,35
650 7,65 6,57 5,49 4,41 3,32
600 7,62 6,54 5,46 4,38 3,30
550 7,60 6,51 5,43 4,35 3,27
500 7,57 6,49 5,40 4,32 3,24
Trošak sirovine (kn/kg)Biodizel iz uljane repice
Tro
šak
ulag
anja
(E
UR
/t)
U sljedećoj tablici su prikazane kritične cijene (kn/l) za prodaju bioetanola iz postrojenja kapaciteta 1500 t, u ovisnosti o različitim visinama investicijskog troška te trošku sirovine. S obzirom na implementacijski potencijal resursa na području grada Lipika, kukuruz je uzet kao sirovina za proizvodnju bioetanola.
14 Copernicus Institute for Sustainable Development Department of Science, Technology & Society – Utrecht University (2005.): Supportive study for the OECD on alternative developments in biofuel production across the world, 15 http://www.tisup.mps.hr/
74
Tablica 6-2-13: Visina kriti čne cijene bioetanola (kn/l) u ovisnosti o trošku ul aganja i trošku sirovine
3,0 2,5 2,0 1,5 1,0800 9,58 8,29 6,99 5,70 4,41
750 9,55 8,26 6,97 5,68 4,39
700 9,53 8,24 6,94 5,65 4,36
650 9,50 8,21 6,92 5,63 4,34
600 9,48 8,19 6,89 5,60 4,31
550 9,45 8,16 6,87 5,58 4,29
500 9,43 8,13 6,84 5,55 4,26
Trošak sirovine(kn/kg)Bioetanol iz kukuruza
Tro
šak
ulag
anja
(E
UR
/t)
S obzirom na složenost situacije po pitanju poticanja proizvodnje biogoriva u Hrvatskoj i niz otvorenih pitanja vezanih uz konkretnu implementaciju tog sustava, za potrebe analiza u ovoj Studiji pretpostavljeno je da se takav sustav dalje neće primjenjivati. Time nema definirane niti prodajne cijene niti visine poticaja te je kao referentna prodajna cijena biodizela i bioetanola uzeta cijena na temelju koje je Ministarstvo gospodarstva do sada određivalo najviše dopuštenu prodajnu cijenu biogoriva. Cijena biodizela je određena prema kotaciji za proizvod dizelsko gorivo 10 ppm ULSD CIF Med , a cijena bioetanola prema kotaciji za proizvod motorni benzin Premium Unl 10 ppm CIF Med prema Mediterranean cargoes CIF
Med (Genova/Lavera) iz Platt’s European Marketscana16. Prema zadnjem izvješću Platt’s European Marketscana 17, cijena biodizela i bioetanola se kretala oko 3 kn/l u prosincu 2014.
S obzirom na dobivene kritične cijene biogoriva iz prethodne dvije tablice, može se zaključiti da je ulaganje u postrojenja za proizvodnju biogoriva neisplativo, jer je trenutna prodajna cijena znatno niža od kritične cijene biogoriva uz koju bi projekt ostvario graničnu profitabilnost.
6.3. Geotermalna energija
S obzirom da se geotermalna energija već dugo vremena u Lipiku uspješno iskorištava, dodatni realno ostvariv, odnosno implementacijski potencijal može se odrediti tek prema detaljno provedenim geološko-geofizičkim istraživanjima i informacijama s bušotina koje se nalaze na području grada Lipika uz uvažavanje već postojećih objekata u kojima se danas eksploatira geotermalna voda. Podrobno istraživanje bi utvrdilo današnju hidrodinamsku situaciju u korištenom ležištu te omogućilo pronalazak primarnog ležišta kojim bi došlo do povećanja proizvodnje geotermalne energije na području Lipika. Osnovna studija dala bi elemente za nužan obim potrošača za korištenje dodatne količine geotermalne energije, prije svega u toplinarstvu kompleksa bolnice Lipik, gdje balneološka tradicija nije zanemariva ili
16 Uredba o poticanju proizvodnje biogoriva za prijevoz (NN 1/14)
17 http://www.platts.com/IM.Platts.Content/ProductsServices/Products/euromktscan.pdf
75
nove potrošače u komunalnoj infrastrukturi. No, zbog visine ulaganja njih je ekonomski opravdano razvijati s drugim korisnicima, kao što su to npr. visokoproduktivna staklenička proizvodnja i prateća prerađivačka industrija.
Ekonomska isplativost korištenja geotermalne energi je
Radi sagledavanja moguće ekonomske isplativosti iskorištavanja punog potencijala geotermalne energije na području Grada Lipika prikazan je recentan primjer korištenja topline iz geotermalnog izvora uz izvedbu duboke bušotine s ciljem ostvarivanja sigurnog i isplativog izvora energije za plasteničku proizvodnju povrća na površini od 1 ha (Kolbah et al., 2013).
Ekonomsko-financijska ocjena rentabilnosti pridobivanja geotermalne vode razmatrana je na temelju sljedećih podataka:
• Životni vijek projekta je 20 godina
• Razdoblje izgradnje, do puštanja u pogon traje 2 godine
• Godišnja proizvodnja geotermalne vode iznosi 154.000 m3 što energetski odgovara potrošnji plina od oko 600.000 m3 godišnje koji je alternativni energent za grijanje plastenika
• Ukupna ulaganja u kompletan sustav za proizvodnju geotermalne vode iznose 12 milijuna kuna, a sastoje se od ulaganja u izradu bušotine, materijal za njezino opremanje te ulaganje u nadzemne objekte, troškove projektiranja i izrade propisane dokumentacije do ishođenja uporabne dozvole
• Prihodi su izračunati na temelju uštede u energentu potrebnom za grijanje plastenika
• Operativni troškovi uključuju materijalne troškove proizvodnje i naknade za koncesiju, a procijenjeni su na 400 000 kuna godišnje
• Troškovi likvidacije bušotine nisu računati jer će se i nakon dvadeset godina proizvodnja geotermalne vode nastaviti što će omogućavati karakteristike ležišta i kvaliteta ugrađene opreme
Koristeći prethodno navedene podatke, projekt ulaganja u iskorištavanje geotermalne energije za plasteničku proizvodnju povrća na površini od 1 ha ostvaruje internu stopu profitabilnosti od 9% te povrat investicije u devetoj godini. U sljedećoj tablici su dane stope profitabilnosti u ovisnosti cijene alternativnog energenta za grijanje staklenika (u ovom slučaju plina) te troška ulaganja.
76
Tablica 6-3-1: Stope profitabilnosti u odnosu na tr ošak ulaganja i trošak alternativnog energenta
9,25% 3,5 3 2,5
14.000.000 9,79% 7,28% 4,50%
13.000.000 10,82% 8,21% 5,32%
12.000.000 11,97% 9,25% 6,24%
11.000.000 13,30% 10,43% 7,28%
10.000.000 14,83% 11,80% 8,48%
9.000.000 16,64% 13,40% 9,88%
Trošak alternativnog energenta (kn/m3)
Tro
šak
ulag
anja
(k
n)
Iz tablice je vidljivo da promatrani projekt iskorištavanja toplinske energije iz geotermalnih izvora zadovoljava kriterij prihvata za široki spektar investicijskih troškova i cijene alternativnog goriva. Ovisno o cijeni alternativnog goriva te odabranom tehničkom rješenju, usprkos visokim troškovima početne investicije moguće je očekivati izrazito profitabilne projekte.
77
7. PRIJEDLOG MJERA ZA POTICANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Mjere za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije mogu se promatrati na tri razine: državnoj, regionalnoj (županijskoj) i lokalnoj (gradskoj, općinskoj). Generalno, za primjenu mjera važno je imati razvijenu svijest i znanje o svima aspektima korištenja obnovljivih izvora energije (uključujući posebno znanje o raspoloživosti resursa za promatrano područje) te osigurano financiranje.
Mjere za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije na državnoj razini su već definirane važećim propisima i strateškim i drugim dokumentima te su opisane u poglavlju 2. Uvažavajući ujedno i njihov način donošenja te nadležnost institucija, nije svrsishodno dalje analizirati niti predlagati nove, dodatne mjere u okviru ove Studije.
Područna (regionalna) i lokalna samouprava imaju određene alate kojima također mogu poticati korištenje obnovljivih izvora energije na svom području. U tom smislu najznačajnije je prije svega imati saznanja o raspoloživosti resursa (u smislu potencijala OIE) te osigurati prostorno-planske i druge uvjete za korištenje tih potencijala odnosno za realizaciju projekata OIE na svom području.
Mjere za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije na razini područne (regionalne) i lokalne samouprave, mogu se svrstati u dvije osnovne skupine:
A. Mjere općeg karaktera
B. Specifične mjere
7.1. Mjere op ćeg karaktera
Mjere općeg karaktera su mjere koje se generalno odnose na sve obnovljive izvore energije i doprinose razvoju svih vezanih projekata.
1) Obrazovanje i podizanje javne svijesti
Ova mjera je od izuzetnog značaja i predstavlja praktički prvi preduvjet za razvoj interesa i uspješnu realizaciju projekata korištenja obnovljivih izvora energije pri čemu će lokalna zajednica zaista imati višestruke koristi. Mjera podrazumijeva niz aktivnosti koje bi se provodile s ciljem obrazovanja podizanja javne svijesti različitih dionika i interesnih skupina. Aktivnosti uključuju:
a) Izradu, tiskanje i distribuciju obrazovnih i promotivnih materijala (brošura, letaka i sl.) za širu javnost te učenike i profesore
Obrazovni i promotivni materijali trebali bi biti jednostavni, sažeti, sadržavati osnovne informacije o svim obnovljivim izvorima energije, njihovim načinu korištenja (tehnologijama), utjecaju na okoliš, prednostima korištenja u odnosu na korištenje fosilnih goriva, dosadašnjim projektima u Hrvatskoj, iskustvima drugih država i sl.
b) Doradu i održavanje postojeće internetske stranice Županije i Grada
78
Postojeću internetsku stranicu doraditi tako da ima poseban dio posvećen samo obnovljivim izvorima energije gdje bi se omogućio pristup svim relevantnim publikacijama, novostima, planiranim događanjima, osnovnim informacijama o OIE i sl.
c) Održavanje radionica, tribina i sl. za različite dionike
Jedan od alata za poticanje korištenja OIE svakako mora biti interaktivnog karaktera te se u tom smislu predlaže organizirati niz radionica za različite dionike u okviru kojih bi se prodiskutirali različiti aspekti OIE te kako bi svi dionici dobili određene informacije za lakšu realizaciju OIE projekata, podigla osviještenost o mogućim preprekama, utvrdio optimalan način minimiziranja rizika i sl.
Organizacija stručnih posjeta realiziranim projektima u Hrvatskoj i onima u drugim, OIE razvijenijim državama (npr. Austrija, Italija, Njemačka, Danska) za predstavnike područne (regionalne) i lokalne samouprave
Predstavnici područne (regionalne) i lokalne samouprave, kao donosioci odluka, imaju vrlo značajno mjesto u smislu poticanja korištenja OIE. U tom smislu, vrlo je važna razmjena iskustava s drugim dionicima tako da se osim radionica i tribina predlaže organizirati stručne posjete realiziranim projektima, kako u Hrvatskoj tako i izvan nje. Najveći doprinos stručnih posjeta ogleda se u stjecanju znanja i informacija kojima se mogu smanjiti rizici realizacije takvih projekata i spriječiti potencijalne poteškoće/prepreke.
Dakle, kao najznačajnije dionike odnosno ciljne skupine za koje bi se provodile gore navedene aktivnosti prepoznati su:
o Lokalno stanovništvo - šira javnost
o Učenici i profesori osnovnih i srednjih škola
o Predstavnici područne (regionalne) i lokalne samouprave
o Sudionici tržišta (industrija, različita udruženja i sl.)
Ovaj obuhvat dionika za koje i s kojima bi se provodile aktivnosti trebao bi polučiti najbolje rezultate jer obuhvaća mlade, tek nadolazeće generacije, trenutne aktere na tržištu, donositelje odluka.
2) Izrada strateških, prostorno-planskih, stručnih i drugih relevantnih dokumenata
Ova mjera podrazumijeva izradu niza stručnih i drugih podloga i dokumenata kojima Županija i/ili Grad potiču korištenje OIE osiguravanjem uvjeta potrebnih za realizaciju takvih projekata. Županije i gradovi imaju značajno mjesto u lancu odlučivanja i vrlo je važno da određeni dokumenti odražavaju razvoj projekata obnovljivih izvora energije kao jedan od ciljeva.
Prije svega, s obzirom da je područna (regionalna) i lokalna samouprava donositelj odluka, treba imati odgovarajuća saznanja o resursima na svom području kako bi istima mogla raspolagati na održiv, optimalan način. Potonje se postiže izradom stručnih podloga (studija, elaborata i sl.) koje analiziraju i procjenjuju energetske potencijale obnovljivih izvora energije, a ovisno o veličini razmatranog područja procjenjuju energetske potencijale obnovljivih izvora
79
energije uključujući prostornu dimenziju radi primjerice utvrđivanja potencijalnih lokacija/zona koje bi bile najpogodnije za realizaciju OIE projekata.
Prema Zakonu o energiji (NN 120/12, 14/14), jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su u svojim razvojnim dokumentima planirati potrebe i način opskrbe energijom te takve dokumente usklađivati sa Strategijom energetskog razvoja i Programom provedbe Strategije energetskog razvoja. Kad županije i gradovi imaju odgovarajuća saznanja o potencijalu i prostornoj dimenziji svojih resursa, tada se predlaže izraditi strateške dokumente kojima se definiraju određeni kratkoročni, srednjoročni i dugoročni ciljevi te operativne dokumente (akcijske planove) u okviru kojih se razrađuje implementacija strategije (definiranje konkretnih mjera, nositelja provedbe, dinamike provedbe, troškova i mogućnosti financiranja itd.).
Nadalje, za konkretnu realizaciju OIE projekata izuzetno je važna prostorno-planska dokumentacija. Ovisno o vrsti i veličini projekta, u službenim postupcima ishođenja različitih rješenja i dozvola neophodno je dokazati usklađenost s prostornim planovima. Osim toga, prostorni planovi definiraju uvjete relevantne za realizaciju takvih projekata te je vrlo važno da isti ne koče i ne predstavljaju prepreku. Slijedom navedenog, ovisno o rezultatima stručnih analiza, definiranim strateškim ciljevima i implementacijskom okviru za ispunjenje tih ciljeva, uskladiti prostorno-plansku dokumentaciju s istima.
3) Pružanje stručne podrške pri osnivanju energetskih zadruga
Energetske zadruge su udruženja lokalnih aktera (pojedinaca, tvrtki, javnih ustanova, lokalnih samouprava itd.) koji zajedno razvijaju projekte obnovljivih izvora energije, a osnivaju se sukladno Zakonu o zadrugama (NN 34/11, 125/13, 76/14). Cilj takvih zadruga je promovirati obnovljive izvore energije u vlasništvu lokalnih zajednica. Zadruga je društvo čiji članovi ravnopravno sudjeluju u donošenju odluka („jedan član = jedan glas“). Zajedničkim ulaganjem smanjuje se rizik investicije i dijeli se dobit od projekta. Najuspješniji primjeri energetskih zadruga su u Njemačkoj i Danskoj dok u Hrvatskoj postoje četiri vrste energetskih zadruga. Svaki model ima svoje prednosti i nedostatke, no zajedničko im je da su osnovani radi lakšeg pregovaranja s dobavljačima, izlaska na tržište, jeftinije nabave kvalitetnih roba i usluga i radi lakšeg povezivanja s potrošačima. Prema raspoloživim informacijama, u Hrvatskoj trenutno djeluje 9 energetskih zadruga, ali niti jedna nije registrirana na području Požeško-slavonske županije. Prema Zakonu o zadrugama, država, lokalna i područna (regionalna) samouprava potiču razvoj zadrugarstva mjerama ekonomske i socijalne politike te drugim mjerama unapređenja razvoja zadruga i zadružnog sustava.
Ova mjera podrazumijeva pružanje stručne podrške od strane predstavnika područne (regionalne) i lokalne samouprave zainteresiranim stranama u cilju osnivanja područne odnosno lokalne energetske zadruge.
7.2. Specifi čne mjere
Specifične mjere odnose se na mjere za svaki pojedini obnovljiv izvor energije posebno. S obzirom na prostorni obuhvat i shodno tome mogućnosti te očekivane rezultate, najveći dio specifičnih mjera za poticanje korištenja OIE nije jednako primjenjiv na županijskoj i lokalnoj
80
razini. Uvažavajući i činjenicu da su u okviru ove Studije analizirani potencijali OIE samo za područje Grada Lipika, u nastavku su definirane mjere za primjenu samo na lokalnom nivou.
7.2.1. Energija Sunca
� Poticanje korištenja sunčanih toplinskih sustava za pripremu potrošne tople vode i podršku grijanju u obiteljskim kućama na području Grada Lipika
Grad Lipik u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dosad je već uspješno proveo dva javna natječaja za subvencioniranje fizičkih osoba u okviru Programa „Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama na području Grada Lipika“. Predlaže se nastavak ove aktivnosti koja rezultira kvalitetnijim i učinkovitijim sustavima grijanja te financijskom uštedom.
� Poticanje korištenja sunčanih toplinskih sustava za pripremu potrošne tople vode i podršku grijanju u objektima javne namjene na području Grada Lipika
Objekti koji se koriste tijekom cijele godine, poput bolnica, pogodni su kandidati za korištenje sunčanih toplinskih sustava za zagrijavanje potrošne tople vode zbog povećanog udjela Sunčeve energije u ukupnoj bilanci. U ovim objektima, sunčane toplinske sustave je moguće kombinirati s drugim obnovljivim energentom (npr. biomasa). Potencijalni kandidat je svakako Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik, posebice zbog korištenja bazena. Predlaže se razmatranje mogućnosti sufinanciranja ugradnje sunčanog toplinskog sustava od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te dimenzioniranje sustava prema energetskim potrebama objekata.
� Primjena fotonaponskih sustava za vlastitu opskrbu električnom energijom objekata
Poticanje proizvodnje energije iz fotonaponskih sustava prema Tarifnom sustavu je ograničeno, međutim, postoje drugi modeli korištenja, poput neto mjerenja. Ugradnja fotonaponskih sustava posebice je zanimljiva za objekte komercijalne namjene, zbog djelomičnog poklapanja potrošnje i proizvodnje. Sufinanciranjem ovakvih projekata od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost smanjila bi se potrebna sredstva za investiciju, te se na taj način poboljšala ekonomska slika projekta. Predlaže se razmatranje korištenja fotonaponskih sustava na objektima u vlasništvu Grada, uz određenu razinu sufinanciranja.
� Primjena fotonaponskih sustava za opskrbu električnih vozila
Za ostvarivanje prometa s nultom emisijom CO2 potrebno je osigurati proizvodnju električne energije iz izvora s niskom/nultom emisijom CO2. U tome smislu, moguće je koristiti fotonaponske sustave (s ili bez pohrane energije) za punionice električnih vozila, čime se izravno neutralizira utjecaj udjela električne energije iz termoelektrana na fosilna goriva.
7.2.2. Biomasa
� Poticanje primjene kotlova na krutu biomasu za sustave grijanja i potrošnu toplu vodu u obiteljskim kućama na području Grada Lipika
Grad Lipik u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dosad je već uspješno proveo dva javna natječaja za prikupljanje ponuda za subvencioniranje fizičkih
81
osoba u okviru Programa „Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama na području Grada Lipika“. Predlaže se nastavak ove aktivnosti koja rezultira kvalitetnijim i učinkovitijim sustavima grijanja te financijskom uštedom.
7.2.3. Geotermalna energija
� Ocjena geotermalnog potencijala na području Grada Lipika
Kao što je navedeno u prethodnim poglavljima, izvjesno je da prirodni potencijal za korištenje geotermalne energije postoji, a već se i koristi u Lipiku. No, potencijal bi se mogao još znatno više iskoristiti. Naime, imajući u vidu iskustva stečena u istraživanju i korištenju hidro-geotermalnih ležišta te ona vezana uz istraživanje ugljikovodika u svijetu i sjevernoj Hrvatskoj, kao i iskustva s prostora Grada Lipika na prirodnim izvorima i bunarima - plitkim bušotinama, može se zaključiti da je ovaj potencijal tek indiciran i vezan uz sekundarna ležišta. Naime, na temelju kemizma mineralne vode i geotermičkog modela, na prostoru Grada Lipika, već s prvom uspješnom bušotinom na primarno ležište, mogu se očekivati dotoci geotermalne vode energetski ekvivalentni 1,5 milijuna m3 prirodnog plina godišnje na vrlo prihvatljivim dubinama. Za usporedbu, geotermalna bušotina u Bošnjacima, gdje je za potrebe grijanja plastenika postignuta instalirana snaga od gotovo 3 MWt, uz protok od 20 l/s i temperaturu termalne vode od 60°C ostvaruje se pr oizvodnja energije od oko 55 TJ/god. što tijekom polugodišnje proizvodnje odgovara količini većoj od milijun m3 prirodnog plina. Za pokretanje potpunijeg iskorištavanja geotermalnog potencijala u Lipiku potrebno je izraditi istraživačku studiju koja bi na osnovi raspoloživih geološko-geofizičkih istraživanja definirala geološko zalijeganje glavnog i sekundarnih hidro-geotermalnih ležišta i njegovih hidrodinamskih i geotermičkih značajki i eventualno odabranoj korisničkoj lokaciji za direktno testiranje dubokom bušotinom. Ova inicijalna studija procijenila bi potrebu i eventualno predložila dodatna geološko-geofizička istraživanja, konstrukciju istražno-proizvodne bušotine, te u skladu s procijenjenim proizvodnim mogućnostima i korisničkim potrebama dala ekonomsku analizu opravdanosti provedbe daljnjih istraživanja.
Studiju je moguće financirati ponuđenim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Javni poziv (EnU-16/2015) za neposredno sufinanciranje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti (http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/JP%20EnU-16_2015.pdf).
� Studija unapređenja gospodarenja geotermalnim fluidom na području grada Lipika
U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik, pored primjene geotermalne energije za zagrijavanje bazena i prostora, moguća je, uz primjenu zatvorenih sustava i izmjenjivača te dodatnih potrošača topline, upotreba i za druge namjene. Za opcije dodatnog iskorištenja topline potrebno je načiniti studiju unapređenja gospodarenja geotermalnim fluidom s analizom postojećih i potencijalnih budućih potrošača te ekonomsku analizu opravdanosti nastavka istraživanja i mogućnosti korištenja geotermalne energije na prostoru Grada Lipika.
Ove usporedne analize također je moguće financirati ponuđenim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Javni poziv (EnU-16/2015) za neposredno sufinanciranje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti (http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/JP%20EnU-16_2015.pdf).
82
7.3. Izvori financiranja projekata korištenja obno vljivih izvora energije
Poduzećima, građanstvu te jedinicama lokalne samouprave, na raspolaganju su različiti izvori financiranja za projekte korištenja obnovljivih izvora energije, kako na europskoj, tako i na razini Republike Hrvatske
U nastavku je dan pregled izvora financiranja dostupnih na našem tržištu.
7.3.1. Fond za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je kao izvanproračunski fond sa ciljem sudjelovanja svojim sredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa imajući u vidu postizanje energetske učinkovitosti, odnosno korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva Fonda se dodjeljuju na temelju javnog natječaja objavljenog u Narodnim novinama, na Internet stranicama Fonda, te u javnim glasilima.
U nastavku je dan godišnji program javnih poziva i natječaja za 2015. godinu s pripadajućim iznosima i namjenama koji pokrivaju područje obnovljivih izvora energije.
83
Naziv javnog poziva/natje čaja
Maksimalno po pojedina čnom
ugovoru Namjena
POTICANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Javni poziv za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru
1.400.000 *(13.000.000)
Poziv je namijenjen vlasnicima kampova, hotela, apartmana i drugih turističkih objekata koji žele investirati u projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Po javnom pozivu dodjeljivat će se bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi.
Javni natječaj za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije
1.400.000 *(13.000.000)
Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima, obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora (JLP(R)S, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima) koji žele investirati u projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Po javnom pozivu dodjeljivat će se bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi.
POTICANJE OBRAZOVNIH, ISTRAŽIVA ČKIH I RAZVOJNIH SKTIVNOSTI U PODRUČJU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
Javni poziv za provedbu obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti
200.000
Poziv je namijenjen pravnim osobama i obrtnicima koje provode obrazovne, istraživačke i razvojne aktivnosti u području EnU i OIE. Poticat će se provedba aktivnosti kojima se utječe na povećanje razine svijesti o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, razvoj novih tehnologija, analitičkih modela i alata u ovom području.
ZAJEDNIČKI NATJEČAJ SEKTORA ZAŠTITE OKOLIŠA I SEKTORA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
Javni natječaj za sufinanciranje projekata u području zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
100.000
Natječaj je namijenjen organizacijama civilnog društva za projekte iz područja zaštite okoliša i prirode (biološka i krajobrazna raznolikost, ruralni razvoj, obrazovne, istraživačke i razvojne studije, programi i projekti), te projekte iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
MEĐUNARODNA SURADNJA
Javni poziv za sufinanciranje međunarodnih projekata sufinanciranih sredstvima EU
200.000
Poziv je namijenjen pravnim osobama i obrtnicima, koji sudjeluju u projektima sufinanciranim iz programa EU, a sufinancirat će se domaća komponenta.
* - Po javnom pozivu/natječaju moguće je dobiti bespovratna sredstva u iznosu do 1.400.000 kn ili beskamatni zajam u iznosu do 13.000.000 kn, prema uvjetima definiranim u Programu financiranja i sufinanciranja projekata u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije sredstvima koja se smatraju potporama male vrijednosti (http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/Program_potpora_male_vrijednosti.pdf)
84
7.3.2. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Za pružanje financijske potpore i poticanje ulaganja u projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije uveden su posebni financijski programi. Kredite je moguće realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje surađuju s HBOR-om.
Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA PROJEKATA ZAŠTITE OKOLIŠA,
ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Namjena programa
• osnivačka ulaganja, • zemljište, • građevinski objekti, • oprema i uređaji • trajna obrtna sredstva - do 30% ukupnog iznosa kredita
Korisnici programa • jedinice lokalne i regionalne samouprave • komunalna društva • trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe
Vrsta sredstava • kredit - kreditiranje krajnjih korisnika putem poslovnih banaka18 i izravno kreditiranje
Iznos ukupnog budžeta i pojedina čnog ugovora
• najveći iznos nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja
• HBOR kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a
• zahtjevi manji od 100.000,00 kn u pravilu se neće razmatrati
Uvjeti financiranja • kamata: 4% s mogućnošću snižavanja za projekte okoliša i energetske učinkovitosti
• poček: 3 godine • rok otplate: do 14 godina uključujući i poček
7.3.3. Fondovi Europske unije
Europski fondovi su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike Europske unije u zemljama članicama. Jedna od najznačajnijih je kohezijska politika, koja se provodi kroz strukturne fondove (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond) i Kohezijski fond, ali i kroz druge strukturne fondove: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo. Prema Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti države članice i regije bi trebalo poticati da u potpunosti iskoriste strukturne
18 Banco Popolare Croatia d.d., Zagreb; Banka Kovanica d.d., Varaždin; BKS Bank d.d., Rijeka; Croatia banka d.d., Zagreb; Erste & Steiermärkische bank d.d., Rijeka; Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb; Hypo-Alpe-Adria Bank d.d., Zagreb; Imex banka d.d., Split; Istarska Kreditna banka Umag d.d., Umag; Kentbank d.d., Zagreb; Kreditna banka Zagreb d.d., Zagreb; OTP banka Hrvatska d.d., Zadar; Partner banka d.d., Zagreb; Podravska banka d.d., Koprivnica; Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb; Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb; Sberbank d.d., Zagreb; Slatinska banka d.d., Slatina; Société Générale-Splitska banka d.d., Split; Štedbanka d.d., Zagreb; Zagrebačka banka d.d., Zagreb
85
fondove i Kohezijski fond kako bi potaknule ulaganja u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti.
Prema Operativnom programa - Konkurentnost i kohezija (2014.-2020.), usvojenom u prosincu 2014. godine, planirana je alokacija od 531.810.805 eura za prioritetnu os Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U donjoj tablici je dan pregled iznosa financiranja specifičnih ciljeva. Nositelj financiranja te način na koji će se financijska sredstva distribuirani krajnjim korisnicima bit će određen naknadno.
Prioritetna os 4: Promicanje energetske u činkovitosti i obnovljivih izvora energije
Ukupna alokacija
za Prioritetnu os 4:
531.810.805 €
Investicijski prioritet 4b
Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u poduze ćima
Specifični cilj 4b1
Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama
60.000.000 €
Specifični cilj 4b2
Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u privatnom uslužnom sektoru (turizam, trgovina)
40.000.000 €
Investicijski prioritet 4c
Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje OIE u javnoj infrastrukturi, uklju čuju ći javne zgrade i u stambenom sektoru
Specifični cilj 4c1
Smanjenje energetske potrošnje u zgradama javnog sektora
211.810.805 €
Specifični cilj 4c2
Smanjenje energetske potrošnje u stambenim zgradama
(u više stambenim zgradama i obiteljskim kućama)
100.000.000 €
Specifični cilj 4c3
Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva
80.000.000 €
Specifični cilj 4c4
Povećanje učinkovitosti javne rasvjete
20.000.000 €
Investicijski prioritet 4d
Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona
Specifični cilj 4d1
Uvođenje pametnih mreža na pilot područjima
20.000.000 €
86
7.3.4. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
Europska banka za obnovu i razvoj je najmlađa međunarodna financijska institucija, čija je misija financirati prvenstveno projekte u privatnom sektoru koji ne mogu pronaći izvor financiranja na tržištu, no samo one projekte koji potpomažu tranziciju prema tržišnoj ekonomiji i demokratskom društvu.
EBRD u Hrvatskoj ima mogućnost izravnog kreditiranja ili kreditiranja putem poslovnih banaka. U pravilu, izravno kreditira samo velike projekte (vrijednosti minimalno oko 3 milijuna eura), a sve ostale projekte financira preko poslovnih banaka. Za prihvaćanje velikih projekata, EBRD razmatra kreditnu sposobnost klijenta te isplativost projekta, a potom kredit i financiranje određuje putem financijskog modela. EBRD u sklopu kredita nudi i bespovratna sredstva krajnjim korisnicima (određen postotak od iznosa kredita) kojim se umanjuje glavnica kredita. Krajnji korisnik će imati pravo na bespovratna sredstva ukoliko je zadovoljio određene uvjete (npr. ostvario određeno postotno smanjenje CO2, smanjenje potrošnje energije).
U Hrvatskoj je trenutno aktualna jedna kreditna linija namijenjena financiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije: Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II (WEBSEFF II). Sredstva iz ovih kreditnih linija se distribuiraju putem sljedećih poslovnih banaka koje samostalno određuju komercijalne uvjete:
• Privredna banka Zagreb (budžet 20 milijuna eura) • Zagrebačka banka (budžet 20 milijuna eura) • Erste & Steiermärkische banka (budžet 10 milijuna eura)
Naziv programa Western Balkans Sustainable Energy Financing Facili ty II
(WEBSEFF II)
Namjena programa • energetska učinkovitost (energetska obnova zgrada, poboljšanje
energetske učinkovitosti) • obnovljivi izvori energije
Korisnici programa • javni sektor • privatni sektor
Vrsta sredstava • kredit • grant • besplatna tehnička pomoć
Iznos ukupnog budžeta i pojedina čnog ugovora
• ukupan budžet za Hrvatsku iznosi 50 milijuna eura, maksimalnog iznosa 2,5 milijuna eura po projektu za javni sektor te 2 milijuna eura za privatni sektor
Uvjeti financiranja • uvjete financiranja određuje banka sudionica pojedinačno za svakog korisnika kreditne linije
7.3.5. Europska investicijska banka (EIB)
Europska investicijska banka je razvojna banka Europske unije čija je uloga doprinijeti integraciji i uravnoteženom razvoju te gospodarskoj i socijalnoj koheziji zemalja članica EU, a slične ciljeve provodi i izvan teritorija EU. EIB i u Hrvatskoj sudjeluje u financiranju projekata javnog i privatnog sektora, i to direktnim financiranjem ili preko poslovnih banaka partnera.
87
EIB direktno financira samo projekte ukupne vrijednosti veće od 25 milijuna eura, a sve manje projekte financira putem poslovnih banaka.
Kreditna sredstva te pripadajuća bespovratna sredstva namijenjena financiranju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije plasira putem kreditnih linija preko Raiffeisen banke.
Naziv programa Raiffeisen banka
Namjena programa • proširenja i modernizacije proizvodnih kapaciteta, infrastrukture, ekonomije znanja, obrazovanja, energije , okoliša i zdravstva
Korisnici programa • mala i srednja poduzeća (do 250 zaposlenika na konsolidiranoj osnovi) i srednje kapitalizirana poduzeća (do 3000 zaposlenih)
Vrsta sredstava • kredit
Iznos ukupnog budžeta i pojedina čnog ugovora
• maksimalan iznos je 25 milijuna eura • za male i srednje poduzetnike i srednje kapitalizirana poduzeća do
100 % ukupnog iznosa projekta (do 12,5 milijuna EUR) • za jedinice javne uprave i ostale subjekte do 50 % ukupnog troška
projekta (do 12,5 milijuna EUR za infrastrukturne projekte za pružanje javnih usluga, koji su kandidati za odobrenje EU bespovratnih sredstava do 2,5 milijuna EUR)
Uvjeti financiranja • uvjete financiranja određuje poslovna banka • u dogovoru s EIB-om, kamatna stopa je povoljnija od tržišne
kamatne stope
Hrvatskoj su dostupna i sredstva iz Green for Growth Fonda (GGF) koji je pokrenut kao javno-privatno partnerstvo u prosincu 2009. od strane njemačke razvojne banke KfW i Europske investicijske banke (EIB), uz financijsku potporu Europske komisije, njemačkog federalnog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Za sada su dvije poslovne banke, Privredna banka Zagreb (budžet 25 milijuna eura) i Zagrebačka banka (budžet 20 milijuna eura) potpisale ugovore o financiranju s GGF-om.
Naziv programa Green for Growth (GGF)
Namjena programa • energetska učinkovitost • obnovljivi izvori energije
Korisnici programa • veliki korporativni klijenti • malo i srednje poduzetništvo • kućanstva • industrija • javni sektor
Vrsta sredstava • kredit
Iznos ukupnog budžeta i pojedina čnog ugovora
• mali projekti: do 500.000 eura za projekte koji će rezultirati 15%-tnim smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji
• veliki projekti: više od 500.000 eura za projekte koji će rezultirati 20%-tnim smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji
Uvjeti financiranja • uvjete financiranja određuje poslovna banka
88
7.3.6. ESCO tvrtke
Primjena ESCO modela osigurava niže troškove za energiju i održavanje ugradnjom nove opreme i optimiziranjem energetskih sustava. Što je veća potrošnja energije, to je i primjena ESCO modela isplativija. ESCO model najčešće se primjenjuje na postojećim objektima (rekonstrukcija, sanacija, zamjena ili modernizacija), jer je na taj način moguće uspoređivanje sadašnje i buduće potrošnje energije.
ESCO projekti garantiraju uštedu u potrošnji energije i troškovima za energiju te investiciju isplaćuju iz postignutih ušteda, a obuhvaćaju razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje.
U nastavku se navode osnovne informacije o primjeni ESCO modela u četiri odabrane tvrtke, koje primjenjuju ESCO model i/ili pružaju energetske usluge:
• HEP ESCO d.o.o. (http://www.hep.hr/esco/onama/) • ESCO RUDAN d.o.o. (http://www.rudan.com/esco/esco-projekti)
HEP ESCO d.o.o.
Naziv programa ESCO PROJEKTI
Namjena programa
• energetske analize: preliminarni energetski pregledi i investicijske studije
• energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje: energetski pregledi građevina i energetsko certificiranje
• konzalting usluge za energetsku učinkovitost: snimanje termovizijskom kamerom, mjerenje i verifikacija ušteda prema IPMVP Protokolu, gospodarenje energijom, optimizacije potrošnje energije, ESCO Monitor
• konzalting za EU projekte • područja rada: � javna rasvjeta � zgradarstvo � industrija � sustavi opskrbe energijom
Korisnici programa • javni i privatni sektor
Vrsta sredstava • financijska sredstava se generiraju iz postignutih ušteda
Iznos ukupnog budžeta i pojedina čnog ugovora
• ne postoji ograničenje u vezi budžeta projekta, ali u pravilu se ne prihvaćaju projekti manji od 1 milijun kuna
Uvjeti financiranja • uvjeti i karakteristike samog provođenja projekta se određuju i prilagođavaju svakom projektu pojedinačno
89
ESCO RUDAN d.o.o.
Naziv programa ESCO PROJEKTI
Namjena programa
• program obuhvaća energetsku analizu, planiranje i financiranje projekta, sve do provedbe i održavanja: � optimizacija energetskih sustava, primjenom mjera energetske
učinkovitost i obnovljivih izvora energije
� ušteda vode
Korisnici programa • privatni i javni sektor, s naglaskom na bolnice te privatne investitore
Vrsta sredstava • financijska sredstava se generiraju iz postignutih ušteda
Iznos ukupnog budžeta i pojedina čnog ugovora
• određuje se za svaki projekt pojedinačno
Uvjeti financiranja • uvjeti i karakteristike samog provođenja projekta se određuju i prilagođavaju svakom projektu pojedinačno
7.3.7. Poslovne banke
Brojne poslovne banke su u svoje ponude uvrstile različite kreditne linije i modele financiranja kao temelj za strateško opredjeljenje ka ponudi financijskih rješenja za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, u cilju povećanja sudjelovanja na ovom rastućem tržištu energije.
Neke od poslovnih banaka su već spomenute kao partneri HBOR-a te kao partneri na velikim europskim kreditnim linijama, dok je ostatak banaka razvio vlastite modele financiranja.
Pregledom svih modela financiranje od strane poslovnih banaka uočava se širok spektar kreditnih linija s različitim kamatnim stopama, uvjetima odobravanja samog kredita i rokovima otplate prilagođenih svakoj pojedinoj namjeni financiranja.
90
8. ZAKLJU ČAK
Svrha ovog projektnog zadatka bila je procijeniti prirodni, tehnički i implementacijski potencijal korištenja prepoznatih relevantnih obnovljivih izvora energije na području grada Lipika te predložiti mjere za veću primjenu obnovljivih izvora energije.
Trenutno u Hrvatskoj postoji sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (tarifni sustav) dok sustav poticanja proizvodnje toplinske energije nije implementiran. U pogledu biogoriva, uspostavljen je pravni okvir kojim je definiran sustav poticanja proizvodnje tekućih biogoriva, a koji je bio primjenjivan do kraja 2014. godine. Iako je potonji pravni okvir i dalje na snazi, prema raspoloživim informacijama, taj sustav poticanja ne provodi se od početka 2015. godine što ukazuje na složenost ovog pitanja.
Preliminarnom ocjenom potencijala korištenja svih obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa, geotermalna, hidro) utvrđeno je da je za područje grada Lipika opravdano dalje analizirati potencijal energije Sunca i biomase te geotermalne energije dok je za ostale obnovljive izvore energije (vjetar, hidro) procijenjen relativno mali potencijal.
Raspoloživost podataka značajno je utjecala na metodologiju i raspon nesigurnosti procjena energetskih potencijala relevantnih obnovljivih izvora energije. Slijedom toga, dobivene rezultate potrebno je promatrati uvažavajući sve primijenjene pretpostavke te činjenicu da bi za realno ostvarive potencijale bilo potrebno raspolagati nizom detaljnijih i sveobuhvatnijih podataka.
Za energiju Sunca, biomase i geotermalnu energiju provedene su daljnje detaljnije analize kojima se procjenjivao prirodni, tehnički i implementacijski potencijal. Prirodni potencijal zapravo predstavlja ukupni potencijal određenog obnovljivog izvora energije na razmatranom području dok je tehnički potencijal dio prirodnog potencijala raspoloživ unutar tehničko-strukturalnih uvjeta i uz primjenu raspoloživih tehnologija. Implementacijski potencijal predstavlja kombinaciju potencijala resursa, koji može biti jednak ili manji od tehničkog potencijala, i ekonomskog potencijala što u konačnici rezultira zaključkom o isplativosti ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije uvažavajući procijenjenu raspoloživost resursa. Raspoloživost resursa posebno je važna za biomasu koja je vrlo specifičan obnovljivi izvor energije.
Energija Sunca
Grad Lipik nalazi se u kontinentalnom dijelu Hrvatske koji ima relativno mali gradijent prostorne distribucije potencijala Sunčevog zračenja, te srednja godišnja ozračenost na području grada Lipika iznosi 1,23 MWh/m2. Na cjelokupno područje grada Lipika, godišnje se dozrači oko 1.167 PJ Sunčeve energije što predstavlja prirodni potencijal. Energija Sunca može se koristiti za proizvodnju električne ili toplinske energije. Fotonaponski (FN) sustavi zasnivaju svoj rad na pretvorbi Sunčevog zračenja u električnu energiju putem fotoelektričkog efekta. Pri procjeni tehničkog potencijala korištenja FN sustava u pravilu se uzimaju u obzir tri kategorije mogućeg korištenja: a) izgradnja samostojećih FN elektrana na tlu, b) ugradnja FN sustava u građevine stambene namjene te c) ugradnja FN sustava u građevine nestambene namjene. Najveći tehnički potencijal od oko 81,42 MWe procijenjen je za samostojeće FN elektrane dok je za FN sustave integrirane u građevine stambene namjene potencijal oko 7,65 MWe te za one integrirane u zgrade nestambene namjene oko
91
1,53 MWe. Slijedom navedenog, ukupno, tehnički potencijal energije Sunca na području Grada Lipika procijenjen je na oko 90,60 MWe. Uzimajući u obzir očekivanu proizvodnost FN sustava na području grada Lipika od 1.020 kWh/kW godišnje, te procijenjeni tehnički potencijal instaliranja FN sustava na području grada Lipika od 90,60 MWe, tehnički potencijal proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava iznosi 92,6 GWh. U pogledu korištenja energije Sunca za proizvodnju topline, koriste se sunčani toplinski sustavi. Isti se u najvećoj mjeri koriste za grijanje potrošne tople vode, a u nešto manjoj mjeri i kao podrška grijanju, gdje je to tehnološki i ekonomski opravdano. Na području grada Lipika, procjenjuje se tehnički potencijal ugradnje sunčanih toplinskih sustava od oko 6.928 m2 sunčanih kolektora pri čemu je samo 330 m2 procijenjena površina za nestambeni sektor, a 6.598 m2 za stambeni sektor.
Energija biomase
Biomasa je zakonski definirana kao biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka proizvedenih u poljoprivredi (uključujući tvari biljnoga i životinjskoga podrijetla), u šumarstvu i srodnim industrijama, kao i biorazgradivi dio industrijskoga i komunalnoga otpada. Za potrebe ove Studije procijenjeni su potencijali poljoprivredne i šumske biomase za proizvodnju električne i/ili toplinske energije te biogoriva (sektor prijevoza).
Ukupno posječena drvna biomasa iz gospodarenja šumama na području šumarije Lipik iznosi nešto više od 38.000 m3/god. i potonje može predstavljati prirodni odnosno ukupni potencijal na razmatranom području. Energetski, to je oko 371 TJ/god. ili 103 GWh/god. Međutim, ukoliko se uzme u obzir da je prostorno drvo, kao sortiment, primjerenije za proizvodnju energije, proizlazi da raspoloživost upravo prostornog drva može predstavljati tehnički potencijal. Godišnji neto etat prostornog drva na području šumarije Lipik iznosi gotovo 22.000 m3/god. Drvna biomasa najčešće se koristi u postrojenjima samo za proizvodnju toplinske energije i u kogeneracijskim postrojenjima. Primjenom godišnjeg neto etata prostornog drva u jednom od navedenih postrojenja, instalirana snaga mogla bi biti 13,4 MWt (toplana) ili 1,9 MWe i 3,7 MWt u kogeneraciji. Za procjenu implementacijskog potencijala konzervativno se pretpostavlja da je lokalna potrošnja drvne biomase iz državnih i privatnih šuma na području koje obuhvaća šumarija Lipik 80% odnosno da je 20% ukupno raspoloživog prostornog drva zapravo raspoloživo za proizvodnju energije. Potonje čini oko 4.400 m3/god., a korištenjem u jednom od spomenutih energetskih postrojenja, njihova instalirana snaga mogla bi biti 2,7 MWt (toplana) ili 400 kWe i 700 kWt u kogeneraciji. Jedno od mjerila za određivanje najprihvatljivijeg rješenja jest svakako i učinkovitost postrojenja koja je najveća u postrojenjima koja proizvode samo toplinu, potom u kogeneracijskom postrojenju i tek onda u postrojenjima za proizvodnju samo električne energije. Slijedom procijenjenog implementacijskog potencijala drvne biomase, analizirana je ekonomska isplativost projekata kogeneracije, pri čemu je valorizirana samo električna energija, i projekata zatvorenih toplinskih sustava gdje se proizvodi i valorizira samo toplinska energija. Analizom je utvrđeno da kogeneracijska postrojenja od 150 kW i 400 kW zadovoljavaju kriterij prihvata za široki spektar investicijskih troškova i troškova rada i održavanja. Ovisno o dostupnosti i trošku sirovine i odabranom tehničkom rješenju, moguće je očekivati izrazito profitabilne projekte. U slučaju ekonomske valorizacije toplinske energije, isplativost projekta bi bila još veća. U pogledu zatvorenih toplinskih sustava, utvrđeno je da za investicije manjih razmjera, duljina mreže treba biti kraća pa se predlaže da ovakvo postrojenje opskrbljuje
92
toplinskom energijom rubna područja grada, poput novih naselja ili industrijske zone. Uzimajući u obzir dobivene kritične cijene toplinske energije i trenutne cijene ostalih energenata, proizvodnja topline iz biomase također predstavlja realnu opciju.
Sektor poljoprivrede predstavlja izvor jedne kategorije biomase koja se može koristiti za proizvodnju bioplina, i konačno električne i/ili toplinske energije, ili za proizvodnju biogoriva za primjenu u sektoru prijevoza. Vezano uz kompeticiju s poljoprivrednim površinama za uzgoj kukuruzne silaže za proizvodnju bioplina s jedne strane i poljoprivrednih usjeva za proizvodnju tekućih biogoriva s druge strane, uzimajući u obzir Nitratnu direktivu (91/676/EEC) i njenu transponiranost u nacionalno zakonodavstvo, prioritet je dan proizvodnji bioplina. Prilikom procjene prirodnog potencijala, za proizvodnju bioplina pretpostavljena je kodigestija ukupne količine stajskog gnoja svih kategorija životinja na području grada Lipika (goveda, svinje, ovce i koze, konji, perad) te 20% masenog udjela kukuruzne silaže u ukupnoj količini ulazne sirovine. Slijedom navedenog, za razmatrano područje pretpostavlja se raspoloživost nešto više od 23.000 t/god. stajskog gnoja i oko 5.750 t kukuruzne silaže čijom proizvodnjom bi se zauzeo 171 ha poljoprivrednog zemljišta. Ovaj potencijal resursa ima energetski potencijal od 49,36 TJ/god. odnosno 13,71 GWh/god. Vezano uz tehnički potencijal, posebno u kontekstu tehničke dostupnosti stajskog gnoja za proizvodnju bioplina, u obzir je uzeta samo govedarska i svinjogojska proizvodnju na području Lipika zbog pretpostavljenog načina uzgoja tih životinja. Uvažavajući navedeno, na razmatranom području moglo bi biti raspoloživo oko 18.000 t stajskog gnoja godišnje, a udio od 20% kosupstrata značio bi potrebu za nešto više od 4.500 t kukuruzne silaže čijom proizvodnjom bi se zauzelo 134 ha poljoprivrednog zemljišta. Energetski potencijal te sirovine u kodigestiji iznosi oko 28,82 TJ/god. odnosno 8,01 GWh/god. Najčešći slučaj korištenja bioplina na području RH je primjenom tehnologije kogeneracije te bi korištenjem 28,82 TJ ulazne energije u takvom postrojenju, instalirana snaga mogla biti 400 kWe i 300 kWt. U kontekstu implementacijskog potencijala, pretpostavljena je dostupnost stajskog gnoja samo s većih farmi (>20 goveda i >20 svinja) što čini oko 4% poljoprivrednih kućanstava na razmatranom području. Slijedom toga proizlazi da bi raspoložive ulazne sirovine moglo biti oko 720 t godišnje, a udio od 20% kosupstrata značio bi potrebu za oko 180 t kukuruzne silaže čijom proizvodnjom bi se zauzelo nešto više od 5 ha poljoprivrednog zemljišta. Energetski potencijal navedenog iznosio bi oko 1,15 TJ/god. odnosno 0,32 GWh/god. S tim potencijalom, instalirana snaga kogeneracijskog postrojenja bila bi svega 16 kWe i 12 kWt što jasno ukazuje da na području Lipika nema značajnog implementacijskog potencijala za proizvodnju bioplina iz poljoprivredne sirovine.
Prema nacionalnom zakonodavstvu, biogorivo je tekuće ili plinovito gorivo za pogon motornih vozila i brodova za potrebe prijevoza, proizvedeno iz biomase. U okviru ove Studije procijenjeni su potencijali proizvodnje tekućih biogoriva I. generacije i to biodizela iz uljane repice i soje te bioetanola iz kukuruza, šećerne repe i pšenice. Potrebno je naglasiti da potencijal predstavlja potencijal za proizvodnju tekućih biogoriva pod pretpostavkom da se raspoloživo zemljište za proizvodnju tekućih biogoriva koristi za uzgoj samo jedne od razmatranih kultura. Time se predmetni potencijali ne mogu zbrajati niti se prejudicira izbor sirovine ili derivata. Na području Lipika ukupno raspoložive površine oranica za uzgoj sirovine za biogoriva koje čine temelj prirodnog potencijala, izuzimajući površine potrebne za uzgoj kukuruzne silaže za proizvodnju bioplina, iznose 8.795 ha. Zbog visokih prinosa,
93
najveći prirodni potencijal ima šećerna repa, a najmanji soja. Prema ARKOD podacima, na području grada Lipika ukupno je 4.098 ha korištenih oranica. Ukoliko se od navedene površine izuzme površina potrebna za proizvodnju kukuruzne silaže i površina potrebna za prehranu stanovništva i stoke, može se pretpostaviti da bi se tehnički potencijal za proizvodnju sirovine za proizvodnju tekućih biogoriva temeljio na zauzeću 2.977 ha. Tim zauzećem moglo bi se godišnje proizvoditi oko 8.300 tona uljane repice (3.400 tona biodizela) ili oko 6.800 tona soje (1.300 tona biodizela) ili gotovo 18.200 tona kukuruza (između 5.600 i 5.300 tona bioetanola, ovisno o vrsti postupka) ili oko 147.500 tona šećerne repe (oko 11.400 tona bioetanola) ili oko 13.600 tona pšenice (oko 3.800 tona bioetanola). U pogledu implementacijskog potencijala, moguća su dva slučaja. Ukoliko se pretpostavi da proizvodi s oranica koje su prijavljene u ARKOD imaju već svoje tržišno mjesto i relativno ustaljene tržišne pravce i da proizvodnja usjeva za proizvodnju biogoriva ne ulazi u kompeticiju s postojećim korisnicima istih oraničnih površina, tada proizlazi da za energetske potrebe zapravo nema raspoloživih površina. S druge strane, za proizvodnju poljoprivredne biomase za proizvodnju tekućih biogoriva, u obzir bi se mogao uzeti i dio oraničnih površina za koje se pretpostavlja da trenutno nisu u funkciji. Ukoliko se u poljoprivrednu proizvodnju uključi oko 20% tih oranica, tada bi moglo biti raspoloživo 974 ha. Korištenjem tog potencijala zemljišta moglo bi se godišnje proizvoditi oko 2.700 tona uljane repice (oko 1.100 tona biodizela) ili oko 2.200 tona soje (oko 420 tona biodizela) ili gotovo 6.000 tona kukuruza (između 1.800 i 1.700 tona bioetanola, ovisno o vrsti postupka) ili oko 48.000 tona šećerne repe (oko 3.700 tona bioetanola) ili oko 4.500 tona pšenice (oko 1.200 tona bioetanola). Analizom ekonomske isplativosti proizvodnje biogoriva, za postrojenje kapaciteta 1.000 tona biodizela ili 1.500 tona bioetanola, uz pretpostavku izostanka poticaja proizvođačima, može se zaključiti da su takva ulaganja neisplativa jer je trenutna prodajna cijena znatno niža od kritične cijene biogoriva uz koju bi projekt ostvario graničnu profitabilnost.
Geotermalna energija
Potencijal geotermalne energije ovisi o geološkim karakteristikama pojedinog područja, a izražava se geotermalnim gradijentom i/ili gustoćom toplinskog toka i mogućnošću formiranja i dohvaćanja potencijalnih hidro-geotermalnih ležišta. Geotermalni gradijent na prostoru grada Lipika kreće se oko 55°C/km. Uz geotermalni gradijent, gusto ća toplinskog toka također ukazuje na razmjerno visoki geotermalni potencijal, koji na području grada Lipika doseže vrijednosti od 70-80 mW/m2. Geotermalna energija koristi se prvenstveno za proizvodnju topline. Potencijal koji postoji na području grada Lipika već se dijelom i koristi u okviru toplica i to oko 11,38 TJ. S obzirom na protok koji je razmjerno niskih vrijednosti, ne može se očekivati veća količina proizvedene energije. S druge strane, nakon iskorištenja topline iz geotermalnog fluida za potrebe bolnice, preostala toplina mogla bi se koristiti za namjene kojima je dovoljna i manja količina topline kao što je plastenička proizvodnja, ribogojilišta i sl. Iskorištavanjem preostale topline fluida moglo bi se proizvesti još oko 15,17 TJ/god. (uz razliku temperature od 15°C) odnosno ok o 18,96 TJ/god. (za razliku temperature od 20°C). Potonje predstavlja tehni čki potencijal geotermalne energije. S obzirom da se geotermalna energija već dugo vremena u Lipiku uspješno iskorištava, dodatni implementacijski potencijal može se odrediti tek prema detaljno provedenim geološko-geofizičkim istraživanjima i informacijama s bušotina koje se nalaze na području grada Lipika, uz uvažavanje već postojećih objekata u kojima se danas eksploatira geotermalna
94
voda. U pogledu ekonomske isplativosti korištenja geotermalne energije, provedena je određena analiza kojom je utvrđeno da je kriterij prihvata (interna stopa od 5%) zadovoljena za široki spektar investicijskih troškova i cijene alternativnog goriva. Ovisno o cijeni alternativnog goriva te odabranom tehničkom rješenju, usprkos visokim troškovima početne investicije moguće je očekivati izrazito profitabilne projekte.
Mjere za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije
Mjere za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije na razini područne (regionalne) i lokalne samouprave, mogu se svrstati u dvije osnovne skupine: A) Mjere općeg karaktera i B) Specifične mjere za svaki pojedini OIE posebno.
U okviru ove Studije, predložene su 3 mjere općeg karaktera koje podrazumijevaju prije svega obrazovanje i podizanje javne svijesti kroz a) izradu, tiskanje i distribuciju obrazovnih i promotivnih materijala (brošura, letaka i sl.) za širu javnost te učenike i profesore, b) doradu i održavanje postojeće internetske stranice Županije i Grada te c) održavanje radionica, tribina i sl. za različite dionike (lokalno stanovništvo - šira javnost, učenike i profesore osnovnih i srednjih škola, predstavnike područne (regionalne) i lokalne samouprave, sudionike tržišta). Nadalje, predlaže se izrada strateških, prostorno-planskih, stručnih i drugih relevantnih dokumenata (pri čemu je značajnu pažnju potrebno posvetiti prostorno-planskoj dokumentaciji radi uklanjanja eventualnih prepreka realizaciji OIE projekata) te pružanje stručne podrške pri osnivanju energetskih zadruga.
U pogledu specifičnih mjera, primjenjivih prvenstveno na lokalnoj razini, dakle na području grada Lipika, predlaže se ukupno 7 mjera od kojih su 5 konkretne, implementacijske prirode dok su 2 studijsko-istraživačkog karaktera i sve se odnose na geotermalnu energiju. Tako se za poticanje korištenja energije Sunca predlaže poticati korištenje sunčanih toplinskih sustava za pripremu potrošne tople vode i podršku grijanju u obiteljskim kućama te u objektima javne namjene, primijeniti fotonaponske sustave za vlastitu opskrbu električnom energijom objekata i za opskrbu električnih vozila. Vezano za biomasu, predlaže se i dalje poticati primjenu kotlova na krutu biomasu za sustave grijanja i potrošnu toplu vodu u obiteljskim kućama. Za korištenje potencijala geotermalne energije, nužna su dodatna istraživanja te se predlaže izraditi dvije studije kojima bi se utvrdio implementacijski potencijal, opravdanost ulaganja i načini poboljšanja gospodarenja geotermalnim fluidom.
Za provedbu mjera postoji nekoliko mogućih izvora financiranja. Tu je svakako jedna od najznačajnijih Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, s kojim je uostalom grad Lipik već ostvario uspješnu suradnju. Značajna financijska sredstva za OIE projekte predviđena su i za 2015. godinu. Od domaćih izvora, tu je svakako i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) koja primjerice kreditira, između ostalog, opremu i uređaje. Od međunarodnih institucija valja spomenuti a) europske fondove (npr. Europski fond za regionalni razvoj), b) Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) koja u pravilu izravno kreditira samo velike projekte (vrijednosti minimalno oko 3 milijuna eura), a sve ostale projekte financira preko poslovnih banaka, c) Europska investicijska banka (EIB) koja je zajedno s njemačkom razvojnom bankom KfW pokrenula i omogućila dostupnim sredstva iz Green for Growth Fonda (GGF), d) ESCO tvrtke gdje se primjenjuje ESCO model i to najčešće na postojećim objektima (rekonstrukcija, sanacija, zamjena ili modernizacija) i niz poslovnih banaka.
95
9. LITERATURA
Agencija za zaštitu okoliša: Preglednik registra onečišćavanja okoliša (http://roo-preglednik.azo.hr/Default.aspx)
Agencija za zaštitu okoliša: CORINE – Pokrov zemljišta RH (http://corine.azo.hr/home/corine#sthash.McEUA2AG.dpbs)
Copernicus Institute for Sustainable Development Department of Science, Technology & Society – Utrecht University (2005.): Supportive study for the OECD on alternative developments in biofuel production across the world
Direct Financing Facility: Institutional Capacity Building. Sub-assignment No 15: Croatia Support to the Ministry on development of RES regulatory and support system to comply with EU regulations and with a good practice, 2013
Državni zavod za statistiku: Statistički ljetopis 2008.
Državni zavod za statistiku: Statistički ljetopis 2007.
Državni zavod za statistiku: Statistički ljetopis 2006.
Državni zavod za statistiku: Popis poljoprivrede 2003. Guidelines on State aid for environmental protection and energy 2014-2020 International Energy Agency: Biofuels for Transport – An International Perspective (http://www.cti2000.it/Bionett/All-2004-004%20IEA%20biofuels%20report.pdf) Ministarstvo gospodarstva: Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine (2013.) Ministarstvo poljoprivrede: Program ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine Požeško – slavonska županija: Regionalni operativni program (ROP) 2005. – 2010. - Nacrt
Prostorni plan uređenja Grada Lipika (http://www.lipik.hr/?vrsta=3&id=7)
Rutz D., Janssen R.: Biofuels Technology Handbook (2007.)
Studija o utjecaju na okoliš brze ceste Daruvar – Lipik, Hidroelektra – Projekt d.o.o.
Šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske 2006.-2015.
http://www.arcgis.com/home/webmap/viewer.html?webmap=9b86b26b533545ebb7edc6ae25d5057f&extent=12.5622,43.0023,20.6756,46.8016 http://www.tisup.mps.hr/ http://www.platts.com/IM.Platts.Content/ProductsServices/Products/euromktscan.pdf
Zakon o tržištu električne energije (NN 22/13)
Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09, 145/10, 26/11, 144/12, 14/14)
Zakon o trošarinama (NN 22/13, 32/13, 81/13)
96
Uredba o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 128/13)
Uredba za poticanje proizvodnje biogoriva za prijevoz (NN 1/14)
Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (NN 132/13, 81/14, 93/14)
Metodologija za određivanje iznosa tarifnih stavki za opskrbu električnom energijom u okviru univerzalne usluge (»Narodne novine«, broj 116/2013)
Odluka o jediničnom iznosu novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva u 2014. godini (NN 141/13)
Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/13, 151/13, 20/14 i 107/14)