VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE - skripta

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Vanjskom trgovinom nazivamo cjelokupnu razmjenu robe i usluga izmeu neke zemlje i inozemstva. U uem smislu vanjska trgovina obuhvaa samo promet robe izmeu gospodarskih subjekata razliitih zemalja. U irem smislu vanjska trgovina, uz meunarodnu robnu razmjenu obuhvaa i razmjenu gospodarskih usluga (tzv.nevidljivi izvoz i uvoz), promet kapitala, promet ljudi itd. Cilj: efikasno iskoritavanje resursa + poveanje proizvodnje = vea zaposlenost tj. vii standard stanovnika Klasine teorije vanjske trgovine o Merkantilizam o Teorija apsolutnih prednosti o Teorija komparativnih prednosti Merkantilizam ima korijen u latinskoj rijei mercator to znai trgovac, a cijeli se misaoni sustav naziva tako upravo zbog toga to se najvei broj autora toga doba bavi rasprava o vanjskoj trgovini koju smatraju nainom stjecanja bogatstva i za zemlju i za pojedinca. Merkantilisti smatraju da je svim sredstvima potrebno ostvariti trgovinski suficit u razmjeni s inozemstvom jer se tako poveava bogatstvo zemlje. Savjetuju da se uvoz strane robe spreava, a vlastiti izvoz podupire na svaki mogui nain. Najvaniji instrument merkantilistikih vanjskotrgovakih politika bili su dravni monopoli na trgovinu s kolonijama i vrlo visoke (prohibitivne) uvozne carine, ali su se masovno rabile i zabrane uvoza i koliinska ogranienja uvoza te zabrana izvoza sirovina i kapitala i zabrana iseljavanja kvalificiranih radnika. Poslije su se poeli rabiti i neki instrumenti poticanja izvoza finalnih proizvoda, stimuliranja potronje domae robe na raun uvozne, stimuliranje uvoza sirovina itd. drava tog doba najvanija zadaa je bila osvojiti to vie kolonija iz kojih bi se onda crpile jeftine sirovine za razvitak industrije u metropoli, a potom u njih izvozili vlastiti skupi industrijski proizvodi. Teorija apsolutnih prednosti A.Smitha Adam Smith (1776.) tvrdi kako zlato i srebro nisu prava mjera bogatstva ve su to proizvodni i prirodni resursi te sposobnost nacije da se njima efikasno koristi. Pri tome efikasnost koritenja raspoloivih resursa mjeri utrokom rada, a za zemlju koja moe efikasnije proizvesti neku robu od neke druge, Smith kae kako ima apsolutnu prednost u proizvodnji te robe. Stoga zagovara specijalizaciju i meunarodnu podjelu rada, dokazujui kako zemlja ne smije proizvoditi svu robu koja joj je potrebna nego se mora specijalizirati iskljuivo za proizvodnju onu koju moe proizvoditi efikasnije od drugih. Meutim, specijalizacija i podjela rada nemaju smisla bez slobodne trgovine jer samo u tim uvjetima zemlja moe Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 1

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. slobodno izvesti vikove robe u ijoj se proizvodnji specijalizirala te ih na slobodnom tritu zamijeniti za potrebnu robu koju joj priroda nije podarila ili joj se ne isplati proizvoditi tu robu.

Ricardova teorija komparativnih prednosti pokazuje da je specijalizacija isplativa i u uvjetima kad bi jedna zemlja imala apsolutnu prednost u proizvodnji svih proizvoda, te da se zemlje trebaju specijalizirati u proizvodnji one robe koju proizvode relativno efikasnije, a uvoziti onu robu koju proizvode relativno manje uinkovito. Hecksher Ohlinova teorija prihvaa takoer naelo komparativnih trokova kao metodu kojom se objanjava nastanak vanjske trgovine izmeu dviju zemalja. Razlika u odnosu na Ricardovu teoriju je u tome to se razlike u komparativnim prednostima objanjavaju razlikama u raspoloivosti (obilnosti) proizvodnih faktora: rada, kapitala i zemljita u usporedivim zemljama. Suvremene teorije vanjske trgovine sve suvremene teorije vanjske trgovine prihvaaju naelo komparativnih trokova. Sve te teorije tvrde da se komparativne prednosti temelje na razlikama u trokovima proizvodnje. Kako se pak trokovi proizvodnje temelje na razlikama u cijenama faktora proizvodnje (rada i kapitala), onda bi meusobno trebale najvie trgovati one zemlje izmeu kojih su i te razlike najvie, dakle razvijene i nerazvijene zemlje. Teorija ekonomija opsega proizvodnje s poveanjem opsega proizvodnje dolazi i do smanjenja postojeih trokova proizvodnje, u ekonomiji se ta pojava naziva ekonomijom opsega proizvodnje, zakonom rastuih prinosa odnosno zakonom opadajuih trokova. Prirodno je da e svi proizvoai teiti poveanju svojih profita. Ako se bave proizvodnjom u kojoj vrijedi zakon rastuih prinosa, nastojat e poveavati svoju proizvodnju sve dotle dok to poveanje smanjuje prosjee trokove. Poveavat e svoju proizvodnju sve dok ne zaposle raspoloive kapacitete i na taj nain postignu najnie prosjene trokove. U tom se trenutku najee susretnu s problemom prodaje jer je domae trite maleno i ne moe ''progutati'' tako velike koliine robe. Oit izlaz i rjeenje problema je u plasmanu robe na trita drugih zemalja koja su, gledano ukupno, golema i koja mogu apsorbirati i te poveane koliine robe (strane zemlje moraju doputati slobodan uvoz ili makar ne poduzimati neka drastina ogranienja uvoza). Isplatit e se meusobno trgovati i zemljama koje raspolau slinim proizvodnim resursima i koje Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 2

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. proizvode s istom produktivnou ali pod uvjetom da jedna od njih ima prednost ekonomije opsega odnosno da ima vee proizvodne kapacitete i vee unutarnje trite. Zbog toga e ona proizvoditi jeftinije pa je i opravdano da se specijalizira za proizvodnju i izvoz te robe. Linderova teorija vanjske trgovine suvremenu vanjsku trgovinu nije mogue objasniti ako se svi proizvodi tretiraju na isti nain. Zato ih on dijeli u dvije skupine: sirovine i industrijske proizvode. Za razliku od vanjske trgovine sirovinama, Linder smatra da je struktura trgovine industrijskim proizvodima uvjetovana prvenstveno stupnjem tehnolokog razvoja, postojanjem ekonomije opsega pojedinih proizvodnji te razinom menaderskih znanja. Njegova je osnovna teza kako e veliina vanjske trgovine industrijskim proizvodima u nekoj zemlji biti vea to je vea slinost u strukturi potranje u toj zemlji i u zemljama s kojima ona trguje. Kako je pak ta struktura potranje funkcija visine nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, meusobna trgovina dviju zemalja bit e to vea to su im sliniji dohoci po glavi stanovnika. Trgovina industrijskim proizvodima biti e intenzivnija upravo izmeu razvijenih zemalja.

Teorija ivotnog vijeka proizvoda R. Vernon tvrdi kako e novi proizvodi proi kroz tri faze razvoja te da se svaka faza razliito reflektira na strukturu vanjske trgovine. U prvoj fazi se na osnovi tehnolokog otkria stvara novi proizvod koji je prilagoen obiljejima potranje na domaem tritu. Njegova proizvodnja e redovito zapoeti u toj visokoj razvijenoj zemlji jer je tako proizvod lake uvesti na trite, lake je odravati kontakte s potroaima, detektirati njihove zahtjeve i proizvod sustavno prilagoavati njihovim eljama. Kroz cijelu tu fazu domaa proizvodnja i potronja stalno rastu, proizvod se lako standardizira, i zapoinje i izvoz. U drugoj fazi, koje se naziva fazom sazrijevanja, proizvod je standardiziran to ve nudi mogunost dodatnog poveanja proizvodnje i iskoritavanje ekonomije opsega. Domaa potronja i dalje raste ali raste i izvoz u zemlje sa slinom strukturom potranje, dakle u razvijene zemlje. Zbog velikog izvoza, domai proizvoai poinju usporeivati trokove proizvodnje u zemlji i one u inozemstvu razmiljajui i o preseljenju dijela ili cjelokupne proizvodnje u inozemstvo, prodaju licenci ili zajednikoj proizvodnji s inozemnim partnerima. Neki proizvoai u inozemstvu uoavaju priliku i razmiljaju kako iskoristiti vlastite komparativne prednosti, prvenstveno nie cijena rada. Kako je tehnologija proizvodnje ve poprilino poznata, u drugim zemljama se pojavljuju i prvi imitatori koji inovatoru oduzimaju dio inozemnog trita. Zbog svega toga, domaa proizvodnja dostie maksimum i poinje opadati. U treoj fazi koja se naziva fazom Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 3

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. standardnog proizvoda, kompanija inovator je, poradi smanjenja vlastitih trokova proizvodnje, znatan dio proizvodnje ve preselila u inozemne podrunice, prodala je licence i ula u kooperacijske aranmane s inozemnim partnerima. Imitatori su ve usavrili proizvod, dodatno smanjili trokove proizvodnje i poveali svoj udio na tritu. Domaa proizvodnja je dodatno smanjena ali domaa potronja i dalje raste. Zapoinje i uvoz inovacijskog proizvoda tako da, s vremenom, zemlja inovator postaje i neto uvoznicom inovacijskog proizvoda. Uloga i evolucija meunarodnog monetarnog fonda o MMF osnovan 1945.god o Statutom definiran kao meunarodna monetarna organizacija za meusobnu suradnju lanica s ciljem: a. obnova i uvanje stabilnih teajeva, postupno ukidanje ogranienja na tekue transakcije, obnova i razvoj multilateralnih plaanja i postizanje konvertibilnosti valuta lanica u tekuim transakcijama ; b. davanje zajmova lanicama u privremenim tekoama s bilancama plaanja radi spreavanja devalvacija ili ogranienja u plaanjima i trgovini ; c. definiranje pravila za znatnije promjene teajeva valuta onih zemalja koje su u trajnijim neravnoteama. Krajnji su ciljevi bili pomo pri obnovi i rastu multilateralne meunarodne trgovine, zaposlenosti, nacionalnog dohotka i ukupnog razvoja lanica. Osnovne znaajke izvornog Bretton-woodskog zlatnodolarskog sustava bile su: 1. fiksan paritet dolara za zlato (35 $ za uncu zlata) i konvertibilnost dolara za zlato u slubenim transakcijama ; 2. fiksni paritet nacionalnih valuta izraenih u zlatu ili dolarima te obveza lanica da dre teaj unutar +/- 1% oko pariteta ; 3. zabrana devalvacija i revalvacija veih od 10% bez suglasnosti Fonda ; 4. obveza Fonda da financira povremene neravnotee u bilancama lanica. To se ini odobravanjem kredita u eljenoj valuti a na osnovi pologa domae valute koja se, u zadanom roku, mora otkupiti. U skladu s novim prilikama, 1976.god. se u Kingstonu na Jamajci usvaja novi statut Fonda u kojem je i slubeno utvreno: 1) ukida se funkcija zlata kao monetarnog medija (zlato se demonetizira) 2) ukida se fiksna i uvodi trina cijena zlata Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 4

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. 3) ukida se konvertibilnost dolara za zlato u slubenim transakcijama 4) ukidaju se fiksni teajevi i zlatni paritet valuta 5) uvode se fluktuirajui teajevi valuta 6) odreuju se naela za odreivanje plivajuih teajeva 7) odreuje se nova vrijednost i nova uloga specijalnih prava vuenja Osnivanje i uloga Svjetske banke meunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Developement IBRD), kasnije poznata kao Svjetska banka (World Bank WB). Kako joj i ime govori, njezin poetni cilj je bila pomo lanicama pri obnovi i prestrukturiranju na mirnodopsku proizvodnju te pomo u dugoronim razvojnim projektima. Poela je djelovati 1947., a ve poetkom pedesetih godina teite svoga djelovanja prenosi s obnove na financiranje razvitka. lanstvo u Banci je uvjetovano lanstvom u MMF-u, dakle sve lanice MMF-a su i lanice Svjetske banke. Svjetska banka djeluje kao zajmodavac, jamac i organizator velikih razvojnih projekata. Posluje po komercijalnim naelima. Zajmove odobrava iz kapitala prikupljenog uplatama lanica ali i iz zajmova koje sama uzima na svjetskim tritima kapitala. Iako su krediti koje Banka odobrava relativno maleni i po pravilu nisu dostatni za cjelovito financiranje projekta, njezina ocjena je dovoljno jamstvo privatnom kapitalu da se i on usmjeri u takve investicije i pokrije nedostajua sredstva. GATT multilateralni sporazum koji je nazvan Opi sporazum o carinama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade) u pregovorima (1946-1947) oko osnivanja ITO sudjelovale su 23 zemlje dogovori: smanjivanje carina, ujednaavanje carinskih postupaka te uklanjanje necarinskih prepreka Statut usvojen u Havani GATT kao privremeni multilateralni sporazum usvojen u listopadu 1947.god. 1/3 zemalja se zemalja obvezala primjenjivati od 1.sijenja 1948.god. san o osnivanju ITO pada u vodu GATT promoviran u trajni sporazum broj zemalja lanica raste s poetnih 23 na 123

Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui

5

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g.

TRIPS (Trade Related Aspects of Intellectual Property Rights Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasnitvo) sporazum koji ima za cilj osigurati meunarodnu zatitu tvorevina ljudskog uma kao to su pravo umnoavanja, patenti, industrijski dizajn, robni i trgovaki znakovi. TRIPS propisuje jedinstvene minimalne standarde i razdoblja u kojima zemlja lanica mora donijeti propise kojima se jami zatita intelektualnog vlasnitva. Osim toga, zemlje lanice ne smiju razliito tretirati strane i svoje dravljane u pogledu dobivanje, opsega i odravanja prava na zatitu intelektualnog vlasnitva (naelo nediskriminacije i naelo nacionalnog tretmana). Tim se sporazumom takoer trai da nacionalna zakonodavstva lanica organiziraju i provode odgovarajui nadzor nad primjenom mjera za zatitu intelektualnog vlasnitva. GATT 1994 SE SASTOJI OD ODREDBI odredbi GATT-a 1947, odredbi nekih pravnih instrumenata usvojenih tijekom djelovanja GATT-a 1947, tumaenja i interpretacija brojnih GATTovih usvojenih u Urugvajskom krugu, te Marrakeshkog protokola. GATS (General Agreement on Trade in Services Opi sporazum o trgovini uslugama) multilateralni sporazum koji ini skup obvezujuih pravila za liberalizaciju trgovine uslugama. Njime se lanicama propisuje da u trgovini uslugama primjene sva naela koja su propisana i koja se primjenjuju i pri trgovini robom, dakle trai se da se stranog pruatelja usluge tretira u skladu s naelom najpovlatenije nacije i naelom nacionalnog tretmana. Temeljne zadae GATT-a: osigurati provedbu ve sklopljenih i svih buduih multilateralnih sporazuma organizirati nove trgovinske pregovore o daljnjoj liberalizaciji nacionalnih trita razmatrati i nadzirati trgovinske politike zemalja lanica osigurati meunarodno sudite za rjeavanje trgovinskih sporova suraivati s ostalim organizacijama vanim za globalnu ekonomsku politiku pomagati i pruati tehniku pomo zemalja u razvoju i slabije razvijenim zemljama potivati i promicati norme za zatitu ljudskog okolia 6



Svjetska trgovinska organizacija o WTO osnovan 15.travnja 1994.god. u Marrakeshu Kljune razlike izmeu WTO-a i GATT-a jesu: a. WTO je organizacija s jasno odraenim ciljevima, naelima, strukturom i izvorima financiranja dok je GATT bio samo skup, u biti privremenih pravila s provizornom organizacijskom strukturom ; b. WTO regulira trgovinu robom, uslugama i trgovinu povezanu s pravima intelektualnog vlasnitva dok je GATT sadravao samo pravila za trgovinu robom ; c. rjeavanje sporova izmeu lanica u WTO-u je precizno definirano, institucionalizirano i brzo, a osiguran je i mehanizam za provedbu donesenih odluka. GATT nije imao tako precizne i razraene mehanizme pa je uvijek prijetila mogunost da gubitnika strana, posebno ako se radilo o monoj lanici, jednostavno ne prizna presudu i odbije njezinu provedbu tvrdei kako odluka nije utemeljena na tekstu Sporazuma. Osnovne zadae WTO-a: a. osiguravati provedbu ve sklopljenih i svih buduih multilateralnih sporazuma ; b. organizirati nove trgovinske pregovore o daljnjoj liberalizaciji nacionalnih trita ; c. razmatrati i nadzirati trgovinske politike zemalja lanica ; d. osigurati meunarodno sudite za rjeavanje trgovinskih sporova ; e. suraivati s ostalim organizacijama vanim za globalnu ekonomsku politiku ; f. pomagati i pruati tehniku pomo zemljama u razvoju i slabije razvijenim zemljama ; g. potivati i promicati norme za zatitu ljudskog okolia. Kljuni cilj WTO-a je daljnji razvitak sustava slobodne multilateralne trgovine ime se podrava i olakava postizanje breg rasta proizvodnje robe i usluga, pune zaposlenosti, poveanje stopa rasta realnog dohotka i efektivne potranje; a onda i bri rast ivotnog standarda stanovnitva u zemljama lanicama. Osnovna naela WTO-a - naelo nediskriminacije u trgovini je osnovno naelo multilateralnoga svjetskog trgovinskog sustava. Osniva se na dvjema klauzulama: klauzuli najpovlatenije nacije i klauzuli nacionalnog postupanja koje su uklopljene u sve multilateralne sporazume iz domene WTO-a. Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 7

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Po klauzuli najpovlatenije nacije, lanica WTO-a je obvezatna sve ostale lanice tretirati kao onu najpovlateniju te svim proizvodima iz zemalja lanica odobriti tretman jednak najpovoljnijem tretmanu. Naelo nacionalnog odstupanja zabranjuje diskriminaciju izmeu domae i uvozne robe i usluga odnosno diskriminaciju izmeu domaih i inozemnih dobavljaa i nositelja prava intelektualnog vlasnitva ; - naelo transparentnosti odnosno predvidivosti trgovakih politika odreuje carinu kao osnovni instrument zatite nacionalnoga gospodarstva, zabranjuje necarinska ogranienja, propisuje da sve zatitne mjere i relevantni propisi moraju biti registrirani u WTO-u i dostupni svakoj lanici i da se mogu mijenjati samo po propisanoj proceduri ; - naelo daljnje liberalizacije i sve lakeg pristupa tritima je osigurano obvezom pokretanja novih krugova multilateralnih pregovora za daljnju liberalizaciju trgovine, posebno trgovine poljoprivrednim proizvodima i tekstilom, uslugama i pravima intelektualnoga vlasnitva. Organizacijska struktura Svjetske trgovinske organizacije o o o o o najvanije tijelo WTO-a je Ministarska konferencija ovlatene su obavljati sve funkcije WTO-a tekue poslove WTO-a obavlja Ope vijee tajnitvo osigurava tehniku potporu razliitim vijeima WTO ima gotovo 150 zemalja lanica dok ih 30-tak ima status promatraa

Sporazum o antidampingu - odreuje to se smatra dampingom, koji je postupak utvrivanja, je li rije o dampinkoj cijeni te koje su mogue antidampinke mjere. Sporazum definira damping cijenu kao izvoznu cijenu koja je nia od normalne. Potom precizira da je normalna cijena : cijena proizvodnje predmetne robe u zemlji podrijetla robe ; cijena po kojoj se ta ista roba izvozi na trea trita ; izvozna cijena izraunata kao zbroj trokova proizvodnje u zemlji podrijetla, prosjenog profita i normalnih trokova izvoza. Ako je tzv. normalna cijena vea od dampinke, Sporazumom se pogoenoj zemlji doputa uvoenje dodatne, tzv. antidampinke, carine u visini te razlike. Sporazum o tehnikim preprekama u trgovini - je donesen jer je uoeno da su se tehniki standardi i procedure pribavljanja certifikata zloupotrebljavale odnosno to se mogu zloupotrijebiti i postati mjera za nelegalno ograniavanje uvoza. Prof.dr.sc.Goran Marijanovi 8 Asistent Draen ui

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Sporazumom se ne trai da zemlje lanice smanje dostignutu razinu zatite kojom tite zdravlje ljudi, biljaka i ivotinja, ali: potie se zemlje lanice da primjenjuju meunarodne standarde gdje je god mogue ; obvezuje se drave da njihova nacionalna tijela za standardizaciju redovito obavjetavaju WTO o svim promjenama na tom podruju ; vrlo se precizno propisuje postupak izdavanja razliitih certifikata. Sporazum o carinskoj vrijednosti - definira osnovicu odnosno postupak izraunavanja osnovice na koju se plaa uvozna carina. Kao osnovica iz koje se izraunava propisana carina za uvoz neke robe odreena je tzv. normalna cijena koja se na nekom tritu formira izmeu neovisnih kupaca i prodavatelja, a na koju se pribrajaju svi trokovi dopreme robe do granice zemlje kupca. Sporazum o pravilima o podrijetlu robe - ureuje uvjete i postupak za utvrivanje podrijetla robe, propisuje jedinstvenu formu, sadraj i postupak izdavanja odgovarajue isprave te propisuje kako tu ispravu treba potvrditi carinska sluba zemlje izvoza. Sporazum o postupku izdavanja uvoznih dozvola - propisuje u kojim se sluajevima mogu rabiti uvozne dozvole, kao i postupak izdavanja tih dozvola. Po njegovim odredbama sve zemlje lanice moraju publicirati detaljne i precizne informacije o tome za koju je robu potrebno pribaviti uvoznu dozvolu, kao i precizne informacije o postupku njihova izdavanja. Uvoznim dozvolama se uvodi red u trgovinu tom vrstom robe. Uvozne su dozvole naelno zabranjene. Mogu se uvesti najdulje na rok od 60 dana. Sporazum o subvencijama - naelo zabranjuje subvencioniranje izvoza osim u tono odreenim sluajevima. On odreuje i to da ga sve zemlje lanice WTO-a moraju prihvatiti, kao i to da e svaka primjena subvencija koje nisu doputene biti sankcionirana. Zabranjene subvencije su sve vrste izvoznih kao i subvencija za koritenje domaih proizvodnih faktora. Doputene subvencije jesu: subvencije za bazina znanstvena istraivanja ; subvencije za razvoj nerazvijenih podruja ; subvencije u ekoloki iste tehnologije ; subvencije u poljoprivredi. Temeljna pitanja vezana za deviznu odnosno valutnu stranu vanjske trgovine su Zakonom o deviznom poslovanju. Strana sredstva plaanja su devize, strana gotovina (efektivni strani novac), ekovi i drugi novani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji se mogu naplatiti u efektivnoj stranoj valuti. Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 9

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Efektivna strana valuta je svaka vaea novanica ili kovanica koja je zakonsko sredstvo plaanja u nekoj zemlji. Smatra se novanim potraivanjem od sredinje banke odnosno drave koja ju je izdala. U istom se znaenju rabe i izrazi strana gotovina i efektivna strana valuta odnosno efektivni strani novac. Devize su sva novana potraivanja od inozemstva. Potraivanja prema inozemstvu nastaju prodajom robe ili usluga nerezidentima za strane valute. Prema tome, devize od tog izvoza stjeemo danom izvoza robe ili usluga iako se stvarna naplata realizira poslije, u roku koji je dogovoren. Vano je naglasiti da se devize mogu prodavati i kupovati i prije dospijea naplate. To nazivamo kupnjom ili prodajom na termin. Konvertibilnim devizama (valutama) nazivamo one valute (valute) koje se mogu slobodno i bez ogranienja zamijeniti za valute (devize) drugih zemalja. Razlikujemo vanjsku i unutarnju konvertibilnost. Nekonvertibilne devize (valute) jesu valute (devize) one zemlje koje se ne mogu slobodno zamijeniti za valute (devize) drugih zemalja. Ne smiju se iznositi iz te zemlje i u inozemstvu nisu priznate. Rezidentima u deviznom smislu smatraju se: pravne osobe sa sjeditem u RH, osim njihovih podrunica u inozemstvu podrunice stranih trgovakih drutava i trgovaca pojedinaca upisane u registre RH poduzetnici i pojedinci koji samostalnim radom obavljaju djelatnost za koju su registrirani - fizike osobe s prebivalitem u RH fizike osobe koje u RH borave na osnovi vaee dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana diplomatska, konzularna i druga predstavnitva RH u inozemstvu te hrvatski dravljani zaposleni u njima i lanovi njihovih obitelji Nerezidenti su sve fizike osobe s prebivalitem i sve pravne osobe sa sjeditem u inozemstvu. Likvidnost je sposobnost pravodobnog podmirivanja dospjelih novanih obveza. Likvidan je dakle onaj koji u trenutku dospijea obveza plaanja raspolae najmanje tolikim novanim iznosom kolika je visina dospjele obveze. Solventnost je iri pojam od pojma likvidnosti i oznaava sposobnost pravodobnoga i potpunog podmirenja obveza cjelokupnom imovinom. To znai da je solventan onaj tko u trenutku kad treba ispuniti obvezu raspolae imovinom, novanom i svim drugim oblicima, koja je jednaka ili vea od njegovih ukupnih obveza.


10

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Bilanca plaanja ili platna bilanca je sustavan shematski popis vrijednosti svih transakcija koje rezidenti uine s nerezidentima u nekom razdoblju. Desna strana bilance odnosi se na potraivanja dok lijeva strana bilance prikazuje obveze. Ovlatene banke su domae banke koje je HNB ovlastila za odreene poslove s inozemstvom odnosno za odreene poslove s devizama. Korespondentne banke su strane banke s kojima su domae banke s velikim ovlatenjem u tzv. korespondentnim odnosima. To znai da je sklopljen meusobni sporazum o obavljanju plaanja za svoje komitente na osnovi kojega domaa banka otvara u inozemnoj banci svoj raun na koji e se uplaivati devize od izvoza robe njenih komitenata i s kojega e se inozemnim dobavljaima plaati roba isporuena tim komitentima. Teaj je cijena jedne jedinice ili sto jedinica neke valute (devize) izraena u nekoj drugoj valuti (devizi). Razlikujemo: kupovni, prodajni i srednji teaj. Devizne poslove na zakonodavac dijeli u dvije skupine: 1. tekui poslovi i tekua plaanja 2. kapitalni poslovi Poslovi tekuih plaanja i prijenosi po osnovi tekuih plaanja ukljuuju: plaanja po osnovi trgovine robom i uslugama s inozemstvom te uobiajena kratkorona meubankarska plaanja - plaanje kamata i neto dohotka od ulaganja u inozemstvo plaanja vezana za amortizaciju zajmova, raspodjelu dobiti i smanjivanja vrijednosti izravnih ulaganja prijenose vezane za radnike doznake, mirovine, poreze, lanarine, koncesije itd. Devizni kapitalni poslovi jesu svi kapitalni poslovi sklopljeni izmeu rezidenata i nerezidenata, kao i svi prijenosi imovine motivirani prijenosom kapitala. Devizni kapitalni poslovi ukljuuju: - izravna ulaganja - ulaganja u nekretnine - poslovi s vrijednosnim papirima na tritu kapitala - poslovi s vrijednosnim papirima na tritu novca - poslovi s udjelima u investicijskim fondovima - kreditni poslovi - depozitni poslovi Devizne raune u hrvatskim bankama mogu slobodno imati sve pravne i fizike osobe te stranci. Funkcije HNB-a: Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 11


1) ouvanje stabilnosti kune i odranje ope likvidnosti prema inozemstvu 2) izdavanje novanica i kovanog novca 3) nadzor banaka i ostalih financijskih institucija 4) obavljanje odreenih poslova za dravu i obavljanje dravnih plaanja prema inozemstvu 5) ouvanje ope likvidnosti banaka 6) kontrola i nadzor nad bankama, tedionicama i drugim depozitnim institucijama 7) devizna kontrola vanjskotrgovinskog i deviznog poslovanja

Devizne rezerve (priuve) osiguravaju meunarodnu likvidnost zemlje a ine ih: - potraivanja HNB-a i ovlatenih banaka na raunima u inozemstvu vrijednosnice u vlasnitvu HNB-a i ovlatenih koje glase na stranu valutu - monetarno zlato u vlasnitvu HNB-a - rezervna trana pri MMF-u - specijalna prava vuenja pri MMF-u - efektivna strana valuta Nadzor nad deviznim poslovanjem obavljaju HNB, Ministarstvo financija i Carinska uprava. Najvaniji nacionalni zakonski propisi koji ureuju carinski sustav RH: -carinski zakon -zakon o carinskoj tarifi -zakon o carinskoj slubi -zakon o slobodnim zonama -zakon o opem upravnom postupku podzakonski akti: pravilnik o obrascima za provedbu carinskih zakona uredba za provedbu carinskog zakona Carinsko podruje oznaava cjelokupni teritorij RH na koji se primjenjuju carinski i drugi propisi. Omeeno je carinskom crtom koja je identina graninoj crti RH. Carinska uprava je organizacijska jedinica u sastavu Ministarstva financija. Njezine su ustrojstvene jedinice Sredinji ured i carinarnice koje mogu obavljati radnje predviene carinskim propisima.


12

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Carinski status znai odrediti je li rije o stranoj ili domaoj robi u carinskom smislu i carinskim propisima. Carinski dug je tono utvrena (izraunata) svota novca uvozne ili izvozne carine koju je odreena osoba duna platiti za odreenu robu. Uvozna carina obuhvaa carinu i druga davanja iji je uinak jednak uinku carine a koja se naplauje pri uvozu robe. Izvoznu carinu ine carina i druga davanja koja imaju uinak carine a koja se plaaju pri izvozu robe. Carinski nadzor ine sve mjere i postupci koje poduzima Carinska uprava da bi osigurala provedbu carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju na onu robu koja je predmet carinskog nadzora. Carinsku provjeru ine radnje poput pregleda i pretrage robe, prijevoznih sredstava, osoba i njihove prtljage. Carinsko doputeno postupanje ili uporaba robe oznaava jedinih pet moguih naina uporabe carinske robe, a to su: a. stavljanje robe u neki od carinskih postupaka b. unos robe u slobodnu zonu ili slobodno skladite c. ponovni izvoz robe iz carinskog podruja RH d. unitenje robe e. ustupanje robe u korist drave Carinski postupci jesu: a. putanje robe u slobodan promet b. provozni postupak c. postupak carinskog skladitenja d. postupak unutarnje proizvodnje e. postupak preradbe pod carinskim nadzorom f. postupak privremenog uvoza/izvoza g. postupak vanjske proizvodnje h. izvozni postupak Carinska deklaracija je radnja ili isprava kojom se na propisan nain u propisanom obliku zahtijeva stavljanje robe u neki od carinskih postupaka. Deklarant je osoba koja podnosi carinsku deklaraciju u svoje ime ili osoba u ije ime se podnosi deklaracija. Podnoenje robe oznaava prijavljivanje carinarnici na propisan nain da se roba nalazi u jednoj od ustrojstvenih jedinica carinarnice ili na drugome mjestu koje je carinarnica odredila i odobrila. Putanje robe je radnja kojom carinarnica odobrava raspolaganje robom u skladu s uvjetima odobrenog postupka. Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 13

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Korisnik carinskog postupka je osoba za iji je raun podnesena carinska deklaracija ili osoba na koju se prenose prava i obveze navedene osobe u vezi s odobrenim carinskim postupkom. Korisnik odobrenja je onaj kome je u skladu s odgovarajuim carinskim propisima dano odgovarajue odobrenje. - podrijetlo robe je iznimno vano za odreivanje carinske vrijednosti Podrijetlo robe carinski zakon razlikuje robu s povlatenim i robu s nepovlatenim podrijetlom. Robom s povlatenim podrijetlom smatra se roba koja potjee iz zemalja s kojima je sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini. Na takvu se robu obraunava carina u visini koja je odreena tim ugovorom. Roba s nepovlatenim podrijetlom je ona roba podrijetlom iz svih drugih zemalja. Na uvoz te robe primjenjuje se postojei propis o uvozu, a carina se obraunava po stopama iz carinske tarife. Carinska vrijednost je ona cijena na koju se naplauje propisana carina. Carinska je vrijednost robe odreen kao osnovica za obraun carine a u nju ulazi (4): - cijena koja je plaena ili koju treba platiti na uvezenu robu - uobiajene provizije i naknade zastupnicima i posrednicima - trokovi ambalae i pakiranja - trokovi prijevoza do hrvatske luke odnosno do granice - trokovi utovara i istovara - trokovi osiguranja do hrvatske granice - trokovi prava industrijskog vlasnitva ako nisu ukljueni u cijenu trina cijena robe i usluga isporuenih besplatno ili uz snienu cijenu Carinsko zastupanje (posredovanje) je doputeno Carinskim zakonom tako da stranku u carinskom postupku moe zastupati i opunomoenik. - izravno i neizravno zastupanje Carinskom nadzoru podlijee sva roba koja je unesena u carinsko podruje RH i to od trenutka njezina ulaska ili unoenja u carinsko podruje pa sve do utvrivanja njezinog carinskog statusa. Redoviti postupak- podnosi se ispravno popunjena JCD uz koju se prilau i sve ostale propisane isprave. - carinska sluba prihvaa deklaraciju, pregledava isprave i robu te ako je sve u redu ovjerava deklaraciju i puta robu deklarantu Pojednostavljeni postupak je novina naeg carinskog sustava a odvija se u dva osnovna oblika. U prvom se sluaju carinarnici podnosi: - nepotpuna deklaracija (ne sadri sve propisane podatke i isprave) - neka trgovaka faktura - knjigovodstveni zapis o predmetnoj robi Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 14

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Drugi se oblik odnosi odobrenje carinarnice u vidu pregleda robe u prostorijama uvoznika. Provozni postupak se definira kao prijevoz robe od jedne do druge ustrojstvene jedinice Carinske uprave unutar hrvatskog carinskog podruja. - carinski nadzor ( plombe, tambilji, peati itd. ) Vrste proizvoda: - provoz za izvoz postupak u kojemu se pod carinskim nadzorom alje domaa izvozno ocarinjena roba od otpremne carinarnice do carinarnice istupa iz zemlje. - provoz za uvoz postupak u kojemu se neocarinjena strana roba alje pod carinskim nadzorom od carinarnice u kojoj je stupila u zemlju do carinarnice u kojoj zapoinje drugi doputeni carinski postupak (postupak putanja u slobodan promet ili neki od postupaka s gospodarskim uinkom) - (tradicionalni) provoz postupak u kojemu se pod carinskim nadzorom alje strana neocarinjena roba, koja nije namijenjena stavljanju u promet ili uporabu u RH, od carinarnice na kojoj stupa u zemlju do carinarnice na kojoj, nakon tranzita, istupa iz zemlje - provoz unutar zemlje postupak u kojemu se pod carinskim nadzorom alje ocarinjena ili neocarinjena roba od otpremne do odredine carinarnice unutar RH s tim da niti jedna od njih nije na granici. Pogodnosti skraenog provoznog postupka: - brzo rjeavanje formalnosti na graninom prijelazu u pogledu podnoenja provozne deklaracije - izravno upuivanje robe s graninog prijelaza u vlastite prostore - mogunost samostalnog ukidanja carinskih obiljeja - naknadno podnoenje deklaracije za zahtijevani postupak za sve poiljke u odreenom razdoblju Carinskim postupcima s gospodarskim uinkom carinski postupci u okviru kojih postoji mogunost odgode plaanja carine ili povratak prethodno plaene carine. Postupak carinskog skladitenja podrazumijeva smjetaj robe u carinsko skladite, tj. u prostor koji odgovara propisanim uvjetima, koji je pod nadzorom carinarnice i koji je carinarnica odobrila za skladitenje uvezene robe ili za izvoz. Postupak unutarnje proizvodnje je carinski postupak s gospodarskim uinkom unutar kojega se doputaju radnje: - obrade, prerade, postavljanja i sastavljanja - popravak, obnavljanje i osposobljavanje upotreba strane robe u proizvodnji na nain da se ona troi ali ne ugrauje niti postoje dio novog proizvoda Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 15

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Postupak prerade pod carinskim nadzorom je postupak s gospodarskim uinkom u kojemu se naplata carine i drugih pristojbi odgaa sve dok se postupak prerade ne zavri. Postupak privremenog uvoza se primjenjuje samo u sluaju uvoza robe koja se u inozemstvo vraa u nepromijenjenom stanju. - max. 24 mjeseca Postupak vanjske proizvodnje restriktivan postupak, odobrava se u sluajevima kada za potrebne proizvodne postupke u zemlji nema odgovarajuih proizvodnih kapaciteta. - odobrenje daje carinarnica na zahtjev zainteresirane osobe Carinska skladita su Carinskim zakonom definirana kao prostor to ga je odobrila carinarnica, koji se nalazi pod carinskim nadzorom i u koji se roba smjeta pod tono odreenim uvjetima. - ukidaju se konsignacijska skladita dranje carinskog skladita odobrava se pravnoj osobi sa sjeditem u RH Ciljevi: 1) omoguuje domaim gospodarskim subjektima da bez carinskih i poreznih optereenja skladite robu 2) smjetaj robe radi reeksporta Skladite tipa A - je javno skladite u kojem je za sve obveze odgovoran posjednik skladita. Otvaranje takovog skladita, uz pisanu suglasnost Sredinjeg ureda Carinske uprave, odobravaju mjerodavne carinarnice i to osobama koje su registrirane za pruanje usluga skladitenja. Skladite tipa B - je javno skladite u kojemu svaki korisnik skladita ima iskljuivu odgovornost za robu smjetenu u carinsko skladite prema deklaraciji za postupak carinskog skladitenja. Otvaraju ga otpremnici. Skladite tipa C - je privatno skladite u kojemu je posjednik skladita istodobno njegov korisnik iako ne nuno i vlasnik robe. To znai da carinsku deklaraciju za poetak postupka carinskog skladitenja mora podnijeti korisnik odobrenja. Privatno skladite tipa D je privatno skladite u kojemu je posjednik skladita istodobno i korisnik ali ne nuno ii vlasnik robe. Iz tog skladita uvoznu robu moe pustiti u slobodan promet prije podnoenja odgovarajue dokumentacije s tim da se visinu carine odreuje prema obraunskim elementima koji vrijede u vrijeme kad je roba stavljena u postupak carinskog skladitenja. Privatno skladite tipa E - podrazumijeva skladite kojega je posjednik istodobno korisnik ali ne nuno i vlasnik robe. U tim se skladitima doputa skladitenje robe u prostorima koji pripadaju korisniku odobrenja odnosno doputa se postupak carinskog Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 16

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. skladitenja bez smjetaja u carinsko skladite. Skladitenje robe posebnih svojstava npr. ivotinje Carinsko skladite tipa F - je javno skladite u nadlenosti carinarnice. Njegovu lokaciju odobrava Sredinji ured Carinske uprave, a odluka o njegovu otvaranju objavljuje se u Narodnim novinama. Carinski dug predstavlja obvezu plaanja odreene svote carine i svih drugih davanja koja se naplauju pri uvozu robe. Carinski dug nastaje: - putanjem robe u slobodni promet stavljanjem robe u postupak privremenog uvoza s djelominim oslobaanjem od plaanja carine - nezakonitim unosom robe koja podlijee obvezi plaanja carine - nezakonitim izuzimanjem robe ispod carinskog nadzora neispunjenjem neke od obveza koje su propisane za deklarirani carinski postupak uporabom robe u slobodnoj zoni ili slobodnom skladitu na nain i pod uvjetima koji nisu doputeni Naplata carinskog duga zapoinje im carinarnica dobije sve potrebne podatke, obrauna i proknjii obraunati carinski dug te o tome, na primjeren nain, obavijesti dunika. - naplata u roku 15 dana - otpis u sluaju zastare Carinski se dug moe otpisati u sluaju zastare, utvrene dunikove nesposobnosti da plati dug te u drugim sluajevima kada utvruju opi propisi. On se otpisuje i u sluajevima: - plaanja duga - odustajanjem od naplate duga - naknadnim ponitenjem prihvaene deklaracije - zapljenom ili oduzimanjem robe pri nezakonitom uvozu Jedinstvena carinska deklaracija je pisana isprava koja se rabi kao jedinstveni obrazac carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka. Carinska deklaracija se podnosi carinarnici kojoj je podnesena i roba, i to u uredovno vrijeme carinarnice. Iznimno, carinarnica moe dopustiti da se carinska deklaracija podnese prije podnoenja robe. Takoer moe biti podnesena izvan uredovnog vremena ali na troak deklaranta. - JCD ini komplet od 8 primjeraka Isprave koje se prilau u jedinstvenoj carinskoj deklaraciji za putanje robe u slobodni promet jesu: raun i ostale trgovake isprave na osnovi kojih je prijavljena carinska vrijednost robe Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 17

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. deklaracija o carinskoj vrijednosti robe isprave potrebne za utvrivanje povlatenog podrijetla robe sve druge isprave potrebne za provedbu propisa koji ureuju putanje deklarirane robe u slobodni promet

Carinska tarifa je sustavan popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja (nomenklature) robe s pripadajuim iframa odnosno oznakama te pripadajuim stopama carine. Vrste carinske tarife: - prema smjeru kretanja robe (uvozne, izvozne, provozne) - prema broju stupaca stopa carine (jednostupane, dvostupane) - prema nainu donoenja (ugovorne ili konvencionalne, autonomne) - prema nainu predvianja odnosno obraunavanja carine (po vrijednosti, specifine, kombinirane) - prema carinskim obveznicima na koje se odnosi (ope, posebne ili specifine) - prema vrsti robe na koju se odnosi (opa i djelomina) - prema broju stopa carine koju sadri (uniformne, specijalizirane) Vrste hrvatske carinske tarife: uvozna, jednostupana, autonomna, kombinirana, opa prema carinskim obveznicima i prema vrsti robe, te specijalizirana prema broju carinskih stopa. Trgovina je djelatnost kupnje i prodaje robe te djelatnost trgovakog posredovanja na domaem i inozemnom tritu. Trgovac je pravna ili fizika osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti trgovine u skladu sa Zakonom o trgovini. Izvoznik je hrvatska tvrtka ili trgovac pojedinac koji, radi obavljanja djelatnosti za koju je registriran, obavlja poslove izvoza robe iz nae zemlje. Uvoznik je trgovac te druga pravna ili fizika osoba koja radi obavljanja poslova iz djelatnosti za koju je registrirana, uvozi robu iz inozemstva. Posredovanje u vanjskoj trgovini je oblik trgovinske djelatnosti u kojoj trgovac iz jedne zemlje posreduje u trgovini izmeu poslovnih partnera iz drugih dviju zemalja. Trgovina na veliko je kupnja robe radi njezine daljnje prodaje drugim trgovcima na veliko, trgovcima na malo, velikim industrijskim i trgovakim korisnicima te razliitim ustanovama. - posredovanje u kupnji ili prodaji za tree osobe - obavlja se u posebnim prostorijama, skladitima itd. Tranzitna trgovina podrazumijeva kupnju ili prodaju robe na putu, dakle prodaju bez dopreme i zadravanja u skladitu prodavatelja. Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 18

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. - nije potrebno imati nikakve prostorije Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje stanovnitvu za osobnu potronju odnosno za uporabu u kuanstvu. Drabe (aukcije) su oblik organizirane prodaje robe najboljem ponuditelju na temelju javne objave i javnog nadmetanja na unaprijed odreenom mjestu i u unaprijed odreeno vrijeme. - mogu biti stalne i povremene Posredovanjem u trgovini na Zakon naziva pruanje zastupnikih i agencijskih usluga, komisionih usluga, usluga robnih burzi, usluga skladitenja robe i drugih uobiajenih usluga u trgovini. Posebni oblici trgovanja u skladu sa Zakonom o trgovini, jesu iskljuiva distribucija, selektivna distribucija, franchising, prodaja na daljinu te prodaja od vrata do vrata. Iskljuiva distribucija je sustav prodaje robe temeljen na ugovoru o iskljuivoj distribuciji koji se sklapa izmeu dobavljaa i distributera, a po kojemu se proizvoa obvezuje isporuiti distributeru odreenu robu radi njezine daljnje prodaje na odreenom podruju dok se distributer obvezuje tu robu prodavati u svoje ime i za svoj raun a u skladu s uvjetima koji su dogovoreni s proizvoaem. Selektivna distribucija se zasniva na ugovoru o selektivnoj distribuciji kojim proizvoa uvjetuje prodaju svoje robe samo onom distributeru koji zadovoljava posebne zahtjeve proizvoaa u pogledu strunosti osoblja, izgleda i lokacije poslovnih prostora i mogunosti servisiranja robe. Franchising je poseban oblik trgovanja u kojemu tvrtka koja je razvila uspjean oblik uslunog poslovanja ustupa, na osnovi ugovora o franchisingu i uz financijsku naknadu, primatelju franchise pravo uporabe franchise radi prodaje odreene robe i/ili usluga. Prodaja na daljinu je prodaja putem jednog ili vie komunikacijskih sredstava koju trgovac organizira na osnovi posebnog ugovora s potroaima. Prodaja od vrata do vrata je poseban nain prodaje koju smiju organizirati samo osobe koje su registrirane za takvu prodaju. Uvjeti za obavljanje vanjske trgovine Minimalni uvjeti: - min. tehniki uvjeti - opi sanitarni i zdravstveni uvjeti - minimalna struna sprema Danom izvoza odnosno uvoza smatra se dan kad je roba ocarinjena. - datum na JCD Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 19


Izvoz bez naplate i uvoz bez plaanja su iznimka od naela da se izvezena roba treba naplatiti, a uvezena platiti. - humanitarne, portske, kulturne svrhe Privremeni uvoz odnosno izvoz robe je doputen uz uvjet da se obavlja s tono odreenom svrhom i s obvezom vraanja robe u odreenom roku, i to u istom ili promijenjenom stanju. Leasing poslovi u meunarodnoj robnoj razmjeni doputaju privremeni uvoz odnosno izvoz robe na temelju ugovora o leasingu a radi uporabe u proizvodnji ili radi pruanja usluga. - rok trajanja ugovora leasinga Posebni oblici trgovine s inozemstvom: kompenzacijski poslovi poslovi posredovanja s inozemstvom malogranini izvoz i uvoz konsignacijska prodaja Kontingenti su koliinska ogranienja uvoza koja se uvode zbog otklanjanja poremeaja u bilanci plaanja ili otklanjanja i spreavanja teta nastalih ili koje mogu nastati poveanjem uvoza neke robe u kratkom razdoblju. - zatitna mjera RH - Vlada = izvozni kontigenti (npr. neobnovljivi prirodni izvori) Dodatne zatitne carine mogu se uvesti u iznimnim okolnostima kad bi odgoda uvoenja kontingenata mogla prouzroiti teko otklonjive tete domaoj proizvodnji. - max. 200 dana Izvozne i uvozne dozvole smiju se rabiti samo zbog osiguranja provedbe meunarodnih ugovora, osiguranja dravne sigurnosti, zatite ivota i zdravlja ljudi itd. Antidampinke mjere se primjenjuju u sluaju kad se, u propisanom postupku, utvrdi da se neka roba uvozi u Hrvatsku po dampinkoj cijeni zbog ega taj uvoz nanosi ili prijeti nanoenjem materijalnih teta domaoj proizvodnji. - Vlada = antidampinka pristojba Kompenzacijske pristojbe se mogu propisati za odreenu robu koja se uvozi ako se u proizvodnji i /ili izvozu te robe odobravaju nedoputene subvencije, odnosno ako uvoz subvencionirane robe nanosi materijalnu tetu ili prijeti nanoenjem tete domaoj proizvodnji. Osnivanje predstavnitva u RH doputeno je stranim osobama koje u naoj zemlji obavljaju odreenu gospodarsku djelatnost, promidbene i informativne poslove i poslove vlastitog predstavljanja. - propisi zemlje strane osobe = hrvatski rezidenti Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 20


Nepotenim trinim natjecanjem smatraju se sve radnje kojim se zbog trinog natjecanja kre dobri poslovni obiaji. Najei oblici nepotenog trinog natjecanja jesu: prikrivanje mane robe ili usluga radnje usmjerene na prekid poslovnih odnosa drugih trgovaca neopravdan raskid ugovora s jednim trgovcem da bi se sklopio isti ili povoljniji ugovor s drugim trgovcem protupravno pribavljanje poslovne tajne reklamiranje ili ponuda robe na nain da se drugog trgovca vrijea Niz je imbenika koji e odluivati o nainu na koji e neko poduzee sklopiti neki vanjskotrgovinski posao. Najvaniji jesu: vanjskotrgovaki, devizni i carinski reimi zemalja sudionica obiaji i uzance u trgovini tom robom i uslugama vrsta, koliina i kakvoa roba i usluga poslovni rizici vezani za trite uobiajeni nain plaanja i naplata u trgovini dotinom robom nekomercijalni rizici vezani za zemlju partnera postojanje specijaliziranih trita Prodaja robe putem izravnih trgovakih pregovora - najstariji i najraireniji nain prodaje - u vanjskotrgovakom poslu inicira ga kupac Prodaja po vienju robe u cijelosti - prisutnost prodavatelja i kupca u inu kupoprodaje - kakvoa robe - sklapanje ugovora ograniena u meunarodnoj trgovini (npr. drvena graa, iva stoka,...) Prodaja po uzorku ili modelu - potrebne analize od strane kupca - uzorak uzet iz procesa proizvodnje - dva uzorka (prvi = analiza i proba, drugi = usporedba) trea osoba (organizacija za ugovornu kontrolu kvalitete i koliine robe) - prodaja na temelju kontra-uzorka

Prodaja robe po standardnoj oznaci - najvaniji dio tzv. prodaje na nevieno - iri se automatizacijom proizvodnih procesa i serijske proizvodnje - standardi HRN, DIN, GOST, UNI itd. Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 21

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. kupac se poziva na standard

Trite oznauje mjesto na kojem se susreu ponuda i potranja pri emu se formiraju cijene ponuene robe. - trite u uem smislu (kupnja/prodaja robe i usluga) trite u irem smislu (kupnja/prodaja robe i usluga, kretanje radne snage, kapitala) Sajam - najstarije institucije meunarodne robne razmjene antika vremena srednji vijek feudalizam do danas oblik su organiziranog trita (prostorna i vremenska koncentracija ponude i potranje robe ponuaa iz vie zemalja) Opi sajam izlae se i nudi raznovrsna roba iroke i/ili proizvodne potronje. Specijalizirani sajam izlau se uzorci iz jedne skupine proizvoda ili uzorci proizvoda iz odreene gospodarske grane. Burza eng. Exchange jesu stalna i organizirana trita na kojima se trguje standardiziranom, tipiziranom i zamjenjivom robom. - ponuda i potranja Vrste roba kojima se trguje na burzi: Standardizirana i zamjenjiva roba Javne burze posluju po odobrenju i uz poseban nadzor dravnih organa. - nisu profitne organizacije (takse, lanarine) - Srednja i Zapadna Europa Privatne burze najee posluju kao dionika drutva. - ogranien br. lanova - rukovoene upravnim odborom - anglosaksonske zemlje Novano devizne burze namijenjene su trgovini novca i deviza, te bitno djeluju na formiranje njihovih teajeva. - najstarije burze - transakcije pokrivene kratkoronim vrijednosnim papirom Efektnim burzama nazivamo burze na kojima se trguje razliitim vrstama prvoklasnih obveznica i dionica. - pravila burze - formiranje cijena Robnim burzama nazivamo one burze na kojima se trguje samo onom realnom robom koju je uprava burze uvrstila u kotacije, ija je kvaliteta opisana burzovnim uzancama. Npr. pamuk, nafta, zlato itd Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 22

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Burzama usluga se nazivaju specijalizirane institucije i trita usluga prijevoza, osiguranja i kooperacije. Burzovni broker sklapa kupoprodajne ugovore u svoje ime a za raun svojeg nalogodavca. - voenje dnevnika - provizija Dileri su ovlateni burzovni posrednici koji trguju u svoje ime i za svoj raun. - zarada = razlika u cijeni Bulls optimisti (kupnja transakcijskih ugovora po nioj cijeni te prodaja po vioj cijeni) Bears pesimisti (ekaju do datuma dospijea terminskog ugovora, kupuju ga i odmah prodaju) Promptni (spot, kasa, efektivni poslovi) poslovi jesu poslovi koji se sklapaju s namjerom da se stvarno i obave, dakle s namjerom da prodavatelj isporui prodanu robu a kupac isplati dogovoreni iznos. - trgovina postojeom robom - dokaz (pomorska teretnica, tovarni list, skladinica itd.) Loko posao se sklapa u sluaju kad se roba stvarno nalazi u mjestu u kojemu je sjedite burze i u kojemu se odrava burzovni sastanak. - dokaz = skladinica Promptna isporuka podrazumijeva da kupac odmah dobije robnu ispravu koja jami stvarnu isporuku robe (u roku od 10-14 dana). - vrijednosni papiri (48h) Promptni utovar (equal promptna isporuka) prodavatelj u roku, po instrukcijama kupca, mora utovariti robu na odreeni brod. - dokaz = pomorska teretnica Promptni posao za robu na putu je varijanta burzovnih promptnih poslova koji se sklapaju kada se predmetna roba nalazi na prijevoznom sredstvu. Oroeni promptni posao je posao pri kojemu je na burzovnoj zakljunici odreen rok unutar kojeg treba doi do isporuke. - sredinom mjeseca, krajem mjeseca i sl. Terminski ili roni poslovi jesu takva vrsta burzovnih poslova ija se provedba ugovora na neki odreeni, budui datum (rok, termin). Prodavatelj i kupac dogovaraju isporuku po odreenoj cijeni (teaju) koja je formirana na taj dan s tim da se roba dobavi i plati u nekom kasnijem terminu.


23

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Najvanija funkcija terminskog trita je u tome da omogui prijenos rizika promjene cijene s onih koji ga ne mogu ili ne ele prihvatiti na one koji su ga spremni prihvatiti, raunajui da e tako i zaraditi. Hedging poslovi mogu se definirati kao kombinacija promptnog i terminskog burzovnog posla iji prvenstveni motiv nije zarada nego tenja da se smanji vlastita izloenost riziku cijene. Dugi hedging rabe oni gospodarski subjekti koji se ele zatiti od mogueg porasta cijena robe koja e im biti potrebna u budunosti. Stoga kupuju terminske ugovore za termin kada im je roba potrebna, anticipirajui tako i budue kupnje na promptnom tritu. - pogodan za izvoznike Kratki hedging rabe oni gospodarski subjekti, proizvoai i distributeri, koji se ele zatiti od mogueg pada cijena postojee robe u budunosti. U tom cilju oni prodaju terminske ugovore na uskladitenu robu i zauzimaju kratku poziciju na terminskom tritu. Osnovni pojmovi i instituti terminskog trgovanja Terminski ugovor je svaki ugovor o kupnji ili prodaji odreene koliine robe za odreeni mjesec u budunosti. Kljune razlike izmeu burzovni terminskih ugovora u odnosu na sline vrste trgovakih ugovora jesu: 1. terminsku ugovori su standardizirani 2. terminski ugovori su meusobno zamjenjivi 3. ugovorne strane uvijek mogu izii iz obveza preuzetih terminskim ugovorom Opcija na terminske ugovore se mogu definirati kao posebna vrsta standardiziranih burzovnih ugovora kojima kupci stjeu pravo, ali ne preuzimaju obvezu, kupnje ili prodaje opcijom odreenoga terminskog ugovora. Call opcija je ugovor kojim kupac (imalac opcije) stjee pravo, ali ne i obvezu, prodati odreeni terminski ugovor prodavatelju (piscu), i to po unaprijed odreenoj (izvrnoj) cijeni i u bilo kojemu trenutku prije dospijea opcije. - pekulanti = rast cijena Put opcija je ugovor kojim kupac (imalac opcije) stjee pravo, ali ne i obvezu, prodati odreeni terminski ugovor prodavatelju (piscu), i to po unaprijed odreenoj (izvrnoj) cijeni i u bilo kojem trenutku prije dospijea opcije. - pekulanti = pad cijena Premija je cijena koju kupac opcije plaa prodavatelju (piscu) opcije kao naknadu za ustupanje prava kupnje ili prodaje odreenog terminskog ugovora u odreenom roku i po unaprijed utvrenoj izvrnoj cijeni. Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 24

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. - odreuju se na osnovi ponude i potranje, a najvaniji imbenici koji utjeu na visinu premije jesu intrizina i vremenska vrijednost. Intrizina (stvarna) vrijednost je razlika izmeu izvrne cijene opcije i njezine trenutane terminske cijene. Izvrna cijena moe biti: via, jednaka ili manja od trenutane terminske cijene. ako je izvrna cijena via od terminske, kae se da je opcija u novcu - ako je ona jednaka terminskoj cijeni, kae se da je na novcu - ako je ona manja, kae se da je izvan novca Vremenska vrijednost opcije je odraz mogunosti da, tijekom vremena, opcija koja je izvan novca postane opcija koja se nalazi u novcu, odnosno da opcija koja se ve nalazi u novcu dospije jo dublje u novac. Vremensku vrijednost opcije odreuju sljedei imbenici: - kratkorona kamatna stopa - rok do isteka opcije stupanj nestabilnosti cijena terminskih ugovora na koje se opcije odnose Delta je broj kojim se oznaava oekivana postotna promjena opcijske premije koja nastaje poradi oscilacije cijene samog terminskog ugovora na koji se opcija odnosi. Obraunska blagajna burze je institucija ija je osnovna zadaa osigurati nesmetanu trgovinu terminskim ugovorima. - prisutna uz svaku terminsku burzu - privatno vlasnitvo Ona jami za sve sklopljene ugovore , te predstavlja mjesto na kojemu se svi ugovori registriraju, prebijaju ili ispunjavaju isporukom robe. - s radom zapoinje po zavretku burzovnog radnog dana Zadae obraunske blagajne jesu: 1. Obraunavanje sklopljenih transakcija i preuzimanje uloge suprotne strane u svim ugovorima sklopljenim tog dana te pruanje bezuvjetnog jamstva za njihovo ispunjenje 2. knjienje dobitaka i gubitaka i osiguranje likvidnosti trita 3. odreivanje mari i njihovo usklaivanje prema stanju na tritu Mara je posebna vrsta depozita koji trgovci terminskim ugovorima moraju poloiti kod brokera kako bi mogli zapoeti trgovati. Najee se polae u novcu, dravnim obveznicama, robnim vrijednosnim papirima itd. - min. maru odreuje burza (5%-10% vrijednosti konkretnog terminskog ugovora) Razlikujemo: izvornu i dodatnu maru Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 25


Izvorna mara novani je iznos koji klijent mora deponirati kod svod brokera prije ulaska u svoj prvi posao. - ovisno o cijeni zatvaranja (na kraju radnog dana), raun se klijenta uveava ili smanjuje Dodatna mara iznos je dodatnih sredstava koji je potrebno uplatiti na brokerov raun kad postojea sredstva na raunu padnu ispod propisane minimalne razine koja omoguuje odravanje postojee pozicije. - iznos mare odravanja odgovara iznosu koji je potreban da se raun klijenta vrati na visinu prvobitne mare Burzovni nalog na terminskom tritu sadri: 1. naziv robe te naziv burze 2. oznaku posla ili aukcijsku ifru 3. broj komada terminskog ugovora koji treba kupiti li prodati 4. oznaku za pojedinu vrstu terminskog ugovora 5. cijenu 6. razdoblje za koje nalog vrijedi 7. ime i prezime komitenta i broj njegova rauna

Trini nalog je nalog u kojem se od brokera trai da ga provede po trenutanoj trinoj cijeni. navodi se samo koliko konkretnih ugovora treba kupiti ili prodati za odreeni mjesec - cijena se ne odreuje Ogranieni nalog je nalog na kojemu je odreena gornja odnosno donja cijena po kojoj se on mora provesti. - prednost: poznata najnepovoljnija mogua cijena Trini nalog ako se postigne eljena cijena daje se u elji da se na trite ue ili s njega izae po cijeni koja je povoljnija od one kojom se trenutano trguje. Stopirajui nalog oznauje nalog za obustavljanje kupnje terminskog(ih) ugovora u sluaju da cijena dosegne odreenu razinu viu od trenutanih trinih cijena, odnosno nalog za obustavljanje prodaje ako se cijena spusti na razinu niu od trenutanih trinih cijena. Stopirajui ogranieni nalog kombinacija je stopirajueg i ogranienog naloga koji se, kad se postigne eljena razina cijena, pretvara u ogranieni a ne u trini nalog.


26

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Trini nalog pri otvaranju je nalog kojim se od brokera trai da nalog ispuni odmah na poetku trgovanja, to na veini burzi, znai u prvih 15 min. trgovanja. - ako se nalog ne ispuni u to vrijeme bit e poniten Nalog ispuni ili uniti je nalog kojim se brokeru daje instrukcija da ga ispuni odmah po trenutanoj vaeoj cijeni ili da ga poniti ako ga ne moe ispuniti. - koristimo ga u sluajevima kad investitor eli brzo zatvoriti ili otvoriti poziciju Nalog koji vrijedi do opoziva je nalog koji je valjan sve dok ga klijent ne otkae ili dok se ne ispuni. - nazivamo ga i otvoreni nalog - jedina vrsta naloga koji moe trajati nekoliko dana - tjedana Havarirana roba je oteena roba u prijevozu koju kupac odbija preuzeti i koju je zato potrebno brzo rasprodati. - aukcija za takove robe predstavlja najbolje rjeenje Vrste drabi ( aukcija) - javne aukcije, stalne aukcije, povremene (ad hoc) aukcije, aukcije na veliko, aukcije na malo, sudske i prisilne aukcije Javne aukcije su aukcije kojima je pristup slobodan, nazivamo ih tzv. otvorene aukcije. Stalne aukcije odravaju se redovito u odreeno vrijeme i na nekomu odreenom mjestu. - najee su smjetene u veim trgovakim sreditima posluju po stalnim pravilima koja reguliraju javno nadmetanje kupaca Povremene (ad hoc) aukcije odravaju se prema potrebi i od sluaja do sluaja. Organiziraju se kao posljedica nastupa nepredvienih ili izvanrednih dogaaja koji vlasnika robe prisiljavaju na aukcijsku prodaju. - npr. havarirana roba, roba s grekom i sl Aukcije na veliko ine posebnu skupinu robnih aukcija na kojima veletrgovci prodaju velike koliine robe. - kupci su najee trgovci na malo ili veliki industrijski potroai Aukcije na malo ine komadnu prodaju (npr. antikviteta ili umjetnikih djela) ili prodaju manjih koliina druge vrste robe. Sudske i prisilne aukcije organiziraju se nakon to neki dravni organ (npr. carina ili policija) ili pak sud provedu odreeni zakonski postupak nakon kojeg je potrebno podmiriti neke trokove odnosno platiti neki odreeni novani iznos. - na ovakvim se aukcijama prisilno prodaje roba zbog podmirenja dugova poduzea u steaju, roba koja je zaplijenjena i sl. Prof.dr.sc.Goran Marijanovi Asistent Draen ui 27


Engleski sustav nadmetanja - najraireniji oblik nadmetanja naziva se i aukcija s otvorenim izvikivanjem i aukcija s nuenjem na vie Nizozemski sustav nadmetanja - dominira pri aukcijskoj prodaji cvijea - u tom sustavu aukcije nadmetanje poinje od vrlo visoke cijene Aukcija na prvu cijenu oznaava situaciju kad se na drabi prodaje samo jedan predmet jer samo tada stvarno i pobjeuje najbolji ponua. Draba na drugu cijenu ima dosta slinosti sa zatvorenom aukcijom na prvu cijenu . - nazivamo je jo Vickreyeva aukcija - natjecatelji daju zatvorene ponude - pobjednik je ponua s najboljom cijenom, on ne plaa cijenu koju je sam ponudio, ve plaa cijenu drugog najboljeg ponuaa Aukcijska lista sadri: 1. naziv i mjesto odravanja aukcije 2. datum odravanja aukcije 3. ime ili naziv aukcionara 4. opis cjelokupne koliine robe koja dolazi na aukcijsku prodaju 5. opis svakog pojedinanog lota 6. naznaku mjesta gdje se roba nalazi 7. vrijeme u kojem se roba moe razgledati prije poetka aukcijske prodaje 8. uvjete prodaje na aukciji Elektronika trgovina na veliko je oblik prodaje robe koja nije namijenjena konanoj potronji nego daljnjoj prodaji. - nije mogua bez prodavatelja i kupca tj. bez odgovarajue opreme i programa Elektronikim aukcijama nazivamo svaki onaj oblik aukcije u kojem se jedna ili vie standardnih aukcijskih aktivnosti zbiva elektronikim putem. - sniavaju cijene - masovnost - sigurnost internetskih transakcija ??? Elektronike drabe izmeu poduzea jesu veleprodajne aukcije odnosno aukcije u kojima jedno poduzee prodaje neki predmet drugim poduzeima radi koritenja u komercijalne svrhe ili preprodaje. - mogu se odravati preko posrednika


28

VANJSKOTROGOVINSKO POSLOVANJE 2007 g. Elektronine drabe izmeu poduzea i potroaa su maloprodajne aukcije putem kojih se krajnjim potroaima prodaje neka roba. - najee se radi o prodaji robe s grekom - prodaja putem posrednika Elektronike drabe izmeu potroaa su drabe koje organiziraju i vode specijalizirane aukcijske kue radi aukcijske prodaje meu fizikim osobama tj. krajnjim potroaima Neovisne aukcije su vrlo sline klasinim aukcijskim organizacijama. Prodavatelj angaira aukcionara da kreira aukcijske stranice na Internetu i samostalno, kao njegov agent prodaje robu. - aukcionar = provizija Aukcije bez aukcionara su takav oblik aukcija u kojima prodavatelj ne angaira agenta aukcionara nego i kupac i prodavatelj pristupaju aukcijskim stranicama neposredno prije poetka aukcije. Aukcije preko privatnih aukcijskih stranica organizira sam prodavatelj radi prodaje svoje robe.


29

Documents

VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE - skripta