V.boutenko Zeleno Za Zdravlje

U potrazi za savrenom prehranom za ljude, Victoria Boutenko standardnu zapadnu prehranu usporeuje s prehranom divljih impanzi. Te ivotinje imaju izuzetno jak prirodni imunitet na AIDS, hepatitis C, rak i druge smrtonosne bolesti ljudi. Procjenjuje se da impanze imaju 9 9 , 4 % zajednikih gena s ljudima, ali njihova prehrana drastino se razlikuje od nae. Najupadljivija razlika je to to impanze jedu znatno vie zelenog lia od ljudi. Victoria je kreirala niz zelenih kaastih sokova koji svakome omoguuju da konzumira potrebnu koliinu zelenja na vrlo ukusan nain i tako vidno pobolja vlastito zdravlje ili se izlijei od niza bolesti.

Jasan, jednostavan i majstorski koncept Victorie Boutenko tako je dragocjen, tako moan; moemo oekivati da emo vidjeti i osjetiti kako e se svijet zdravlja zatresti do temelja unutar jednog desetljea.

Thomas C. Chavez, homeopat, autor knjige Body Electronics

Victoria, opet si uspjela! Oboavam tvoju novu knjigu. Donijet e zdravlje milijunima, smanjit e budue rizike od degenerativnih bolesti za nove generacije i odmah e olakati ivot svima nama. Obavezno proitati!

Dr. Rua Bogdanovich, meunarodno priznata predavaica i uiteljica prave prehrane, autorica slavne knjige The Cure is in the

Cause

U Zeleno za zdravlje Victoria nam daje jedinstvenu, a ipak jednostavnu i slasnu strategiju dizanja naih razina hranjivih tvari. Zeleni kaasti sokovi upravo su revolucionarni! Ovu knjigu preporuila bih ba svakom. Ona zadovoljava potrebe onih koji nastoje prijei sa standardne amerike prehrane na zdraviji ivotni stil, kao i onih koji su ve godinama 'sirovi'!

Phyllis Linn, zagovornica sirove prehrane

I

U p o z o r e n j e : Informacije sadrane u ovoj knjizi n i su medicinski savjeti. Victoria B o u t e n k o

ne preporuuje k u h a n u hranu ili s tandardne medic inske prakse. Autori, izdavai i/ili

distributeri nee preuzeti odgovornost za bilo kakve negat ivne posl jedice nastale zbog prihvaanja naina ivota opisanog u knjizi.

Knjiga je dosad prevedena i na sl jedee jezike: ruski, njemaki, portugalski, francuski, kineski i

maarski .

Zeleno za

zdravlje Victoria Boutenko

Sadraj

Rije autorice vii Zahvala ix

P r e d g o v o r xi

1 U s u d i t e se promatrat i ! 1

2 to je nedostajalo u naoj sirovoj prehrani? 7 3 K a k o se h r a n e i m p a n z e 11

4 Revolucija zelenih kaastih sokova 21 5 Za to je teko voljeti zelenje? 31 6 Zelenje: N o v a skupina namirn ica 37 7 Obil je bjelanevina u zelenju 41 8 Vlakna: arobna spuva 49 9 Zelenje za h o m e o s t a z u 57 10 Vanost e luane kisel ine 61

11 Roseburka studija 69 12 Zelenje ini tijelo alkalnij im 79 13 Z d r a v o tlo vrjednije je od zlata 87 14 Ljekovita svojstva klorofila 93 15 M u d r o s t bil jaka 99 16 Vjebe za eljusti 105 17 Priznanje dr. A n n 109

Svjedoanstva 113 Svjedoenja sudionika R o s e b u r k e studije 135 Recept i za zelene kaaste sokove 163

Bil jeke 171 Bibliografija 177

Posveta

Ovu knjigu posveujem dr. Ann Wigmore i drugima koji se usuuju misliti svojom glavom.

Rife gutorice

Dragi itatelju, Ushiena sam to ovu knjigu mogu podijeliti s

vama. U sljedeim poglavljima razotkrit u mnoge zapanjujue injenice o zelenju i objasniti zato je ono najnuniji dio ljudske prehrane. Otkako sam shvatila da jc klju izvrsnog zdravlja bio pred mojim nosom, poela sam itati sve knjige o zelenju do kojih sam mogla doi.

U poetku sam samo htjela unaprijediti klasinu prehranu sirovom hranom. Na svoje iznenaenje, prilikom istraivanja otkrila sam da dodavanje izmik-sanog zelenja bilo ijoj prehrani dovodi do tako radikalnog poboljanja zdravlja da to moe ak nadmaiti koristi od tipine potpuno sirove prehrane u kojoj je relativno mali udio zelenja. Osim toga, pijenje kaastih sokova daleko je izvodljivije od naglog prelaska na iskljuivo sirovu hranu. Istovremeno, otkrila sam da ljudi koji u svoje svakodnevne obroke ukljue izmiksano zelenje sami od sebe poinju jesti vie ive hrane.

Izmiksani zeleni kaasti sokovi jednostavan su i slastan nain iskoritavanja ljekovitih svojstava zelenja. Bez obzira da li ste vegetarijanac, vegan, na sirovoj

VII

viii ZELENO ZA ZPRAVUE

prehrani ili uobiajenoj amerikoj prehrani, redovno pijenje zelenih kaastih sokova moe znatno popraviti vae zdravlje. Taj udotvoran napitak dostupan je svakoj osobi u svakoj zemlji. Pridruite mi se u otkrivanju razloga zato je zelenje savrena hrana za ljude. Nadam se da su ove informacije i za vas pravo osvjeenje, kao to su to bile meni.

Zgbvglg

Victoria Boutenko

Mom voljenom suprugu Igoru, to sam se uvijek mogla potpuno pouzdati u njega u svim svojim nastojanjima, to je posluao i sa mnom raspravio bezbrojne nove koncepte, i na njegovoj beskrajnoj udnji za istinom. Mojoj keri Valji, na njenom ljubaznom strpljenju i predanosti u pojanjavanju teksta ove knjige. Mom sinu Sergeju na podrci punoj oduevljenja i elokventnim kritikama. Mom sinu Stephanu na njegovim dragocjenim uvidima i inspirativnim telefonskim pozivima. Dr. Paulu Fieberu i njegovoj supruzi Susie na njihovoj aktivnoj pomoi u organizaciji i provedbi Roseburke studije. Svim sudionicima Roseburke studije na njihovom vremenu i predanosti. Vanessi Nowitzky, na njenim brzim prstima, nepogreivoj gramatici i slatkom smislu za humor. Lauri Hamilton, Shavvni Hu-ggins i Kendallu Olsonu Cassidyu na dugim satima koje su proveli pripremajui ovaj rukopis za objavljivanje. Elizabeth Bechtold, Phyllis Linn, Offeku Ohn-baru, Grahamu VV. Boyesu, Penny Budinsky, Danielu i Judy Sapon-Borson na njihovoj velikodunoj financijskoj pomoi mojim istraivanjima i objavljivanju ove

X ZELENO ZA ZDRAVLJE

knjige. Svima koji su mi poslali svoju podrku oduevljenja. Hvala vam. Neka vam pijenje zelenih kaastih sokova svima pomogne.

Predgovor

Kl

U preko trideset i pet godina rada kao psihijatar na Medicinskom fakultetu Sveuilita Harvard do

bro sam nauio jednu stvar: ljudsko se ponaanje vrlo teko mijenja.

Victoria Boutenko sada me uspjela uvjeriti u suprotno. Jer ta je izvanredna ena razvila strategiju koja obinim Amerikancima (onima koji vole sladoled, odrezak s pomfritom i pizzu) pomae da u svoje ivote unesu zelenu ivu hranu na slastan nain koji stvara naviku. Nita od onoga to kae u svojoj knjizi Zeleno za zdravlje - o sposobnosti naeg tijela da obnovi svoje zdravlje ako mu se prue odgovarajue hranjive tvari - samo po sebi nije novo. Pa ipak, Zeleno za zdravlje prekretniko je djelo zato to je ga Boutenko shvatila da nain da svoje itatelje potakne da pokrenu svoje prirodne mehanizme za ienje svojih tijela od kolesterola, masti i toksina - i time poprave svoj fiziki, a zatim i mentalni i duhovni ivot - nije u tome da svoje itatelje upozorava na potrebu da jedu vie ive biljne hrane, nego u tome da im to olaka i uini ugodnim.

Zeleni kaasti sok - ili, tonije, jedna litra zelenog kaastog soka kojom bismo, kako nam ga Boutenko

ZELENO ZA ZPRAVUE

preporuuje u ovoj knjizi, trebali zapoeti dan - sam je po sebi ogromna injekcija klorofila, vitamina, minerala, enzima i antioksidanata u tipinu ameriku prehranu. Litra zelenog kaastog soka dnevno takoer destimulira konzumiranje denaturirane i masne hrane. Naime, teko je prejedati se rafiniranim krobom i eerima kad ste puni nekog od ukusnih i energetizira-juih napitaka gde Boutenko. (Probajte neki od sedamnaest primamljivih recepata za slatke zelene kaaste sokove sa stranice 163.) A ako vas jo jedan izazovan zeleni kaasti sok doeka u hladnjaku kad se vratite kui s posla, veera koju pripremite i pojedete nakon to ga s uitkom popijete gotovo e sigurno biti manja, a moda i zdravija.

Trideset dana pijenja zelenih kaastih sokova takoer e promijeniti nain kako se osjeate i to mislite o sebi. To je nemalo postignue za jednu malu knjigu.

estitam gi Boutenko. Savjetujem vam da Zeleno za zdravlje shvatite vrlo ozbiljno.

Vjerujem da vam moe pomoi da promijenite svoj ivot.

A. William Menzin, dr. med. Katedra za psihijatriju Medicinski fakultet Sveuilita Harvard Bivi savjetnik pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO)

Usudite se promatrat i !

Sumnja je majka d o m i l j a t o s t i -Galileo Galilei

Promatranje predstavlja temelj svake znanosti. Vi i ja, poput bilo koga na ovom planetu, imamo pravo promatrati i donositi vlastite zakljuke, bili znanstvenici ili ne. Naa osobna eksperimentiranja pomau nam da zadrimo nadzor nad naim ivotima. Nikakvi znanstveni podaci ne mogu zamijeniti nae osobno iskustvo.

Kada djetetu kaemo da ne dira vatru, to upozorenje ne znai puno dok ono ne pokua dodirnuti plamen i opee se. Samo kroz promatranje moemo nauiti povezivati posljedice s uzrocima, postati svjesni to moemo oekivati. Na primjer, ako se prejedemo kasno naveer, ne bismo trebali oekivati da emo se ujutro osjeati krepko. Prednost svijesti o tome to e se dogoditi omoguava nam da u naim svakodnevnim ivotima ostvarujemo eljene ciljeve kroz svjesno djelovanje, umjesto da neprekidno slijepo slijedimo savjete nekoga tko zna bolje.

1

2 ZELENO ZA ZPRAVUE

Ja sam odrasla u Sovjetskom Savezu gdje je svatko bio pod strogom kontrolom vladajuih struktura. Od najranijeg sam djetinjstva dobivala stroge upute o tome to bih trebala raditi, misliti, pa ak i govoriti. Bojala sam se isprobati bilo to novo. Meutim, imala sam veliku sreu u ivotu upoznati brojne nevjerojatne ljude od kojih sam nauila da se moram usuditi isprobati sve to elim.

Jednostavno vam moram ispriati o Alexanderu Suvorovu s kojim sam se susrela nekoliko puta i koji je postao moj junak i dugogodinje nadahnue. Alexander je potpuno oslijepio i ogluio u dobi od tri godine. Usprkos tome, tako je arko elio proivjeti ivot u potpunosti da je nauio govoriti i razumjeti to drugi ljudi govore drei ih za ruke. Zavrio je srednju kolu s visokim ocjenama, a nakon toga je doktorirao na Moskovskom sveuilitu, napisao mnoge briljantne znanstvene radove o pomaganju slijepoj i gluhoj djeci, objavio nekoliko knjiga i snimio 40-minutni dokumentarni film o svojoj percepciji ivota. Taj je film sedamdesetih u Moskvi postigao ogromnu gledanost. Ljudi su bili pod dubokim dojmom Alexanderove iskrenosti i strasti. Sjeam se kako dugo nakon zavretka filma nitko nije napustio kino-dvoranu. Jednostavno smo ostali sjediti, smeteni, uplakani i posramljeni zbog naih kukavikih ivota i glupih strahova. Alexander Suvorov, ivei svoj ivot u fizikoj tami i neprekidnoj tiini, sanjao je da posjeti druge zemlje. Tako je nauio dva strana jezika i sam otputovao u nekoliko zemalja. Kad su ga ljudi pitali zato je otiao, odgovorio je da je elio sam vidjeti svijet.

Kad sretnem nevjerojatna ljudska bia kao to je Alexander, ili itam o ljudima koji se usuuju vidjeti

lAucjite se promatrati 3

sami, dobivam elju da potpunije istraim ivot oko sebe i saznam dokle mogu pomicati svoje granice.

Dok ivimo nae ivote, isprobavajui nove stvari i traei prave odgovore, stjeemo mnoga vlastita iskustva. Nae znanje postaje detaljno i praktino. Osjeamo se prilino samopouzdano u bilo kojim ivotnim okolnostima, posebno kada trebamo donijeti hitne odluke. Nasuprot tome, kada je zbirka tuih uputa sve ime raspolaemo, najbolje to moemo uiniti je nadati se i moliti da su autori tih uputa bili djelotvorni u prikupljanju svoga znanja i poteni u svojim namjerama. Drugim rijeima, nadamo se da netko drugi brine o nama vie nego to mi brinemo o sebi.

Kad dopustimo da drugi promatraju i razmiljaju za nas, na neki nain svjesno odluujemo ostati slijepi i gluhi. Postajemo prisiljeni pratiti tue upute, jednu za drugom, i obavljati radnje koje za nas nemaju mnogo smisla. Pokoravamo se tuem autoritetu. Preputamo drugima svoju mo.

Nae neotuivo pravo je da promatramo. Koristimo li nau sposobnost da promatramo, moemo se osloboditi iz labirinta konfuzija. Vjerujem da su naa osobna svjesna zapaanja tisuu puta vanija od bilo koje krute znanstvene tvrdnje.

Zato se u posljednje vrijeme objavljuje tako mnogo knjiga o prehrani? Oigledno, javnost ima brojna pitanja o zdravlju na koja znanstveno krilo nae svjetske zajednice ne daje zadovoljavajue odgovore. Veina nas potpuno je odvojena od istraivaa, i istovremeno, znanstvenici su odvojeni od obinih ljudi. Pitam se zato se to dogodilo, s obzirom da je izvorni cilj znanosti dobrobit ljudi.

4 ZELENO ZA ZPRAVUE

Veina rezultata iste znanosti obinim je ljudima nedostupna ili si ih ne mogu priutiti. Da bih, primjerice, dobila izvjetaj od dvije ili tri strane za gotovo svaku medicinsku studiju morala sam platiti mnogo novca, ponekad stotine dolara po izvjetaju. Prosjean istraivaki rad napisan je sloenim, znanstvenim jezikom, to ga ini nerazumljivim ljudima koji ne pripadaju toj grani znanosti. Primijetila sam da grane znanosti postaju sve brojnije, i da se u jeziku koji koriste neprekidno poveava broj strunih izraza. Tijekom svog ivota razgovarala sam s desecima znanstvenika iz raznih krajeva svijeta, i nikada nisam srela nekog znanstvenika koji bi bio u stanju razumjeti i objasniti studije iz svih grana istovremeno. U stvari, to znanstvenici vie tvrde da znaju o nekoj temi, to su skloniji rei To nije moje podruje za druge.

Iz te sklonosti moe se zakljuiti da je znanost sve manje razumljiva prosjenom ovjeku prema znanosti koja je sama sebi svrha. Dok javnost eli biti upoznata s najnovijim postignuima, znanstveni svijet je sve manje dostupan za njenu goruu znatielju. Informacijski vakuum raste, posebno na podruju zdravlja i prehrane.

Kao zamjenu za te nedostajue, a ipak tako potrebne informacije, javnost poinje stvarati vlastitu znanost. Ona moda nije potpuno tona, ali je razumljiva veini ljudi. Zbog toga smo svjedoci stotina, ako ne i tisua knjiga o prehrani iji su autori prosjeni ljudi koji su proveli razne istraivake studije, ponekad bez nunog predznanja. Oajniki traei odgovore na svoja- pitanja, ljudi upijaju to obilje informacija i esto postaju jo zbunjeniji.

Usudite se promatrati 5

Primjeujem da mnogi ljudi pisanoj rijei vjeruju vie nego izgovorenoj. Zbog nedostatka vlastitog promatranja i sklonosti da usvajaju cijele koncepte kao da su Sveto pismo, tragatelji za zdravljem prihvaaju odreeni koncept, esto ovisno o tome koju su knjigu prvu proitali. Kako se pojavljuje sve vie knjiga o prehrani, one jedna drugoj poinju proturjeiti. Kao rezultat toga danas je mogue sresti stotine ljudi s potpuno razliitim savjetima o tome to jesti, sa stotinama raznih razloga koji se meusobno pobijaju.

Kad sam poela sa svojim istraivanjima o zelenju, odmah sam beznadno potonula u ocean informacija. U situaciji u kojoj sam bila, morala sam pronai pravi odgovor ili umrijeti. Osjeala sam odgovornost ne samo prema svom suprugu i djeci, koje sam povukla za sobom na prehranu sirovom hranom, nego i prema svim onim tisuama ljudi u svijetu koje sam nadahnula da usvoje potpuno sirovu prehranu. Na kraju sam odluila ostaviti sve po strani na nekoliko mjeseci, sjesti i proitati to vie izvornih istraivakih radova o prehrani. Odluila sam zanemariti sva miljenja i usredotoiti se samo na izvorne podatke jer ljudsko zakljuivanje moe graditi logike lance misli koji glatko navode itatelja do potpuno netonih zakljuaka s katastrofalnim rezultatima. (Kasnije u knjizi iznijet u primjere takvih pogreaka u koje sam sama upala.)

Otkrila sam da u podacima postoje velike rupe i da svojstva mnogih vanih namirnica nikada nisu bila prouena. Shvatila sam da u, elim li doi do pravih zakljuaka, morati sama pokrenuti barem neke pilot-studije. Napokon, moj je ivot ve bio eksperiment u kojem sam ja bila pokusni kuni.

6 ZELENO ZA ZPRAVUE

vrsto vjerujem, danas vie nego ikad, da je sigurnije prijei na sirovu hranu na dva tjedna i sami vidjeti kako se osjeate nego proitati deset knjiga i slijediti njihove preporuke nemajui pojma zato. Pomou naih paljivih promatranja svi mi imamo sposobnost jasno vidjeti rezultate naih djela.

Dragi itatelju! Nadam se da u vas ovom knjigom nadahnuti da ponete promatrati koji vam od vaih postupaka pomau da se osjeate i izgledate najzdravije, i da kao rezultat toga stvorite vlastiti osobni plan koji e za vas biti najdjelotvorniji. Sami ste svoj najbolji strunjak.

Sto je nedostajalo u naoj sirovoj prehrani

Moj suprug, naa dva najmlaa djeteta i ja od sijenja 1994. hranili smo se iskljuivo sirovom hranom, due od jedanaest godina. Na tu radikalnu prehranu preli smo iz potpunog oaja, nakon to su nam lijenici rekli da nema izgleda da se oporavimo od naih uasnih bolesti.

Moj suprug Igor bio je neprestano bolestan od svog ranog djetinjstva. Do osjetljive dobi od 17 godina ve je imao devet operacija. S progresivnom hipertireo-zom i kroninim reumatoidnim artritisom, u 38. je bio potpuna zdravstvena olupina. Za kinih dana morala sam mu zavezivati vezice na cipelama jer se njegova artritina kraljenica nije mogla saviti. Igorov broj otkucaja srca u minuti najee je bio iznad 140, oi su mu suzile za sunanih dana, a ruke su mu se tresle. Osjeao je neprestan umor i skoro je stalno bio u bolovima. Igorov lijenik za titnjau rekao mu je da e umrijeti za manje od dva mjeseca ako ne pristane

8 ZELENO ZA ZDRAVUE

da mu se odstrani titna lijezda. Njegov lijenik za artritis rekao mu je da se pripremi za to da e ostatak svog ivota morati provesti u invalidskim kolicima.

Meni su dijagnosticirali istu bolest koja je odnijela mog oca; aritmiju ili nepravilan rad srca. Noge su mi bile neprekidno nateene od edema, imala sam preko 127 kila i stalno sam se debljala. Cesto bi mi nou tr-nula lijeva ruka i bojala sam se da u umrijeti i da e moja djeca ostati siroad. Sjeam se da sam uvijek bila umorna i depresivna.

Naa ki Valya roena je s astmom i alergijama, esto je po itave noi jako kaljala. Naem sinu Sergeiju dijagnosticiran je juvenilni dijabetes tipa 1.

Jednoga dana, nakon to sam cijele noi plakala, odluila sam da moramo poduzeti drugaije mjere elimo li dobiti drugaije rezultate. Tada smo poeli isprobavati razne oblike lijeenja i na kraju smo doli do ideje da prijeemo na sirovu hranu. U to vrijeme nismo znali nita o pripremanju raskonih sirovih jela, pa ak ni da moemo suiti lanene krekere. Usprkos tome, trajno iskljuivi penicu i prestavi kuhati, uspjeli smo izlijeiti sve nae neizljeive, po ivot opasne bolesti. Nae se zdravlje popravljalo tako brzo da smo za tri i pol mjeseca svo etvero trali utrku Bolder Boulder 10K s 40.000 drugih natjecatelja.

ak se i Sergeijev eer u krvi stabilizirao zahvaljujui njegovoj novoj prehrani i redovitom joggin-gu. Otkad smo poeli jesti sirovu hranu, nikada vie nije imao nikakve simptome dijabetesa. Uvelike smo se iznenadili ne samo brzinom kojom se nae zdravlje vratilo u normalno stanje, nego i time koliko smo zdraviji nego to smo ikada prije bili. Priu o naem

to je nedostajalo u naoj sirovoj prehramV 9

udesnom izljeenju detaljno smo iznijeli u naoj knjizi Raw Family: A True Story of Awakening.

Meutim, nakon nekoliko godina prehrane sirovom hranom, svi smo poeli osjeati kao da smo stigli do platoa na kojem je na proces ozdravljenja stao, pa ak pomalo krenuo unatrag. Nakon otprilike sedam godina na iskljuivo sirovoj hrani, poeli smo s vremena na vrijeme, sve ee i ee, osjeati nezadovoljstvo naim tadanjim programom prehrane. Poela sam osjeati teinu u elucu nakon to bih pojela skoro bilo koju vrstu sirove hrane, a posebno salatu s preljevom. Zbog toga sam poela jesti manje zelenja i vie voa i oraastih plodova. Poela sam dobivati na teini. Moj suprug je poeo intenzivno sijedjeti. lanovi moje obitelji bili su zbunjeni u vezi s prehranom, i inilo se da se esto pitaju: to da jedemo? Bilo je udnih razdoblja kad smo osjeali glad, ali nam se nije jelo nita od hrane koja je za nas bila dozvoljena u sklopLi tipine sirove prehrane: voe, orasi, sjemenke, itarice ili sueno voe. Salate (s preljevima) bile su izvrsne, ali od njih smo se osjeali umorno i pospano. Osjeali smo se kao u zamci. Sjeam se kako bi Igor gledao po unutranjosti hladnjaka i stalno ponavljao: Da mi se bar jede neto od toga. Takva razdoblja nisu dugo trajala. Za sve smo okrivljavali prejedanje i uspijevali smo povratiti apetit postom, vjebanjem ili tako to smo vie radili. U mojoj obitelji vrsto vjerujemo da je sirova hrana jedino rjeenje i zato smo se meusobno ohrabrivali da ostanemo na sirovoj prehrani bez obzira na sve, neprestano izmiljajui nove trikove. Mnogi od mojih prijatelja priali su mi o slinim iskustvima nakon kojih su odustali od prehrane 100% sirovom hranom i ponovno poeli dodavati kuhanu

10 ZELENO ZA ZPRAVUE

hranu u svoj jelovnik. Moja je obitelj ostala na sirovoj hrani zahvaljujui tome to smo jedni drugima neprestano pruali podrku.

U mom je srcu svakim danom raslo jedno gorue pitanje. Pitanje je glasilo: Nedostaje li neto u naoj prehrani? Odmah bi doao odgovor: Ne. Nita ne bi moglo biti bolje od sirove prehrane.

Ipak, koliko god sitni, poeli su se javljati neeljeni znaci nesavrenog zdravlja, kao to su bradavica na ruci ili sijeda kosa, koji su unosili sumnju i pitanja u vezi cjelovitosti prehrane sirovom hranom u njenom tadanjem obliku. Konano, kad su se moja djeca poela aliti na poveanu osjetljivost zuba, dola sam do faze u kojoj nisam mogla misliti ni o emu drugom osim o toj zdravstvenoj zagonetki. Izluivala sam sve oko sebe svojim neprestanim raspravama o tome to bi moglo nedostajati.

U svojoj revnoj potrazi poela sam prikupljati podatke o svakoj postojeoj vrsti hrane koju ljudi jedu. Kao to je moja baka obiavala govoriti: Trai i nai e. Nakon brojnih krivih pokuaja, konano sam pronala pravi odgovor. Pronala sam jednu odreenu grupu namirnica koja je ispunjavala SVE ljudske prehrambene potrebe - zelenje. injenica je da moja obitelj dotad nije jela dovoljno zelenja. tovie, nije nam se ni svialo. Znali smo da je zelenje vano, ali nikada i nigdje nismo uli koliko je tono zelenja potrebno u naoj prehrani. uli smo samo neodreen savjet da ga jedemo to je vie mogue. Kako bih saznala koliko zelenja trebamo jesti, odluila sam prouiti prehrambene navike impanza, budui da su one jedan od najbliih srodnika ljudskih bia.

Kako se hrane impanze

impanze su vrlo sline ljudskim biima. Znanstvenici s Instituta za komunikaciju impanza i ljudi s Centralnog sveuilita u Washingtonu (WCU) smatraju da bi impanze trebalo kategorizirati kao ljude.1 Nakon detaljnog prouavanja ponaanja tih inteligentnih bia istraivai WCU-a postali su uvjereni da su impanze znatno pametnije nego to to veina ljudi misli. Prema znanstvenicima s WCU-a, impanze imaju vlastiti jezik i kulturu za koje ljudi nisu ni slutili da bi mogle imati, vjerojatno zato to impanze ne govore. Meutim, one koriste vlastiti znakovni jezik koji znanstvenici paljivo prouavaju ve due od tri desetljea. Istraivai s WCU-a priznaju: Novi dokazi pokazuju da tehnologija i komunikacija zajednice impanza zadovoljavaju definiciju kulture. Takoer znamo da su spoznajne sposobnosti impanza vrlo sline naima, i u intelektualnom i u emocionalnom pogledu. Po bilo

V. ZELENO ZA ZPRAVUE

kojoj razumnoj definiciji, impanze bi trebalo kategorizirati kao ljude.2

Veina medicinskih istraivakih instituta slae se da su impanze i ljudi vrlo slini. Naalost, na temelju toga koriste impanze za znanstvene eksperimente. Samo pogledajte sljedee citate iz brojnih medicinskih lanaka:

ProcjenJLije se da moderni ljudi i impanze dijele 99,4% sekvencije DNA, zbog ega su obje vrste u bliem srodstvu meusobno nego s bilo kojom drugom ivotinjskom vrstom.3

Cimpanze nalikuju na ljude vie nego bilo koja druga ivotinja... Ljudski mozak vrlo je slian mozgu impanze. Glavne razlike izmeu ljudi i ovjekolikih majmuna nisu anatomske, nego u ponaanju.4

Cimpanze imaju iste krvne grupe A-B-0 kao i ljudi, i koriste se za studije kompatibilnosti kod transplantacije tkiva, za istraivanja hepatitisa i druga medicinska istraivanja.5

Nehumani primati [imaju] kritinu ulogu u biomedicinskom istraivanju razumijevanja, tretiranja i prevencije vanih zaraznih bolesti kao to su AIDS, hepatitis i malarija, te kroninih degenerativnih poremeaja sredinjeg ivanog sustava (kao to su Parkin-sonova i Alzheimerova bolest)... Evolucijska srodnost nehumanih primata s ljudima ne samo to otvara putove za istraivanje sigurnosti i djelotvornosti novih lijekova i cjepiva, nego obeava i mogunost procjene potencijala novih genskih terapija za zarazne i genetske bolesti kod ljudi.6

Nehumani primati su odlini modeli za prouavanje ljudske biologije i ponaanja zbog njihove filo-genetske bliskosti s ljudima. Njihovo koritenje u bi-

Kako se brane impanze 13

omedicinskim istraivanjima od presudne je vanosti za napredak u medicinskoj znanosti... [ukljuujui] otkrie Rh faktora i razvoj cjepiva protiv virusa djeje paralize... Njihovo koritenje proirilo se na doslovno sva podruja medicine.7

Pitam se, ako su impanze i ljudi zaista u tako bliskom srodstvu, i ako je prouavanje te bliskosti od tako presudne vanosti za nae zdravlje, zato mi ljudi ne bismo primjenjivali nae studije i na dobro i na zlo? Kako je mogue da zaraavamo impanze najgorim ljudskim bolestima, ali ne uimo od njih? Umjesto da unitavamo njihovo zdravlje, zato ne bismo popravili svoje? Zato ne bismo barem probali ono to one jedu?

Otila sam na internet i potroila 300 dolara na knjige i DVD-ove o impanzama, njihovoj prehrani i

14 ZELENO ZA ZDRAVLJE

nainu ivota. Poslala sam pismo sa svojim pitanjima Sveuilitu Jane Goodall. Otputovala sam u tri velika zooloka vrta koji dre impanze i razgovarala s mnogim ljudima koji ih svakodnevno hrane i brinu se o njima. Otkrila sam fascinantne informacije o impanzama koje su potpuno promijenile moje gledite na njih.

Doista me impresioniralo otkrie da impanze mogu nauiti koristiti ameriki znakovni jezik:

Pod dvostruko slijepim uvjetima utvrdili smo da impanze amerikim znakovnim jezikom (ASL) prenose informacije ljudskim promatraima. One koriste znakove za prirodne jezine kategorije: npr. PAS za bilo kojeg psa, CVIJET za bilo koji cvijet, CIPELA za bilo koju cipelu, itd. impanze usvajaju i spontano koriste svoje znakove za komuniciranje s ljudima i meusobno o normalnom tijeku dogaaja koji ih okruuju. Pokazale su sposobnost izmiljanja novih znakova ili kombiniranja znakova za metaforiko oznaavanje novog predmeta, kao na primjer: rotkvicu su nazvale PLAE BOLI HRANA, a lubenicu PIE VOE. U dvostruko slijepim uvjetima impanze mogu razumjeti i koristiti nove prijedlone fraze, razumjeti izgovorene rijei na engleskom jeziku, prevoditi rijei na svoje izraze u amerikom glasovnom jeziku, pa ak i prenositi svoje vjetine koritenja znakova sljedeoj generaciji bez ljudske intervencije. Njihovo ponaanje u igri pokazalo je da se slue matom na isti nain kao ljudi. Takoer je utvreno da meusobno vode razgovore znakovima kad su same. Konverzacijska istraivanja pokazuju da impanze zapoinju i vode razgovore na naine koji su poput ljudskih. impanze mogu ispraviti razgovor ako doe do nesporazuma. Osim toga,


priaju same sa sobom pomou znakova, a primijetili smo da priaju znakovima i u snu.8

Kad sam nauila vie o impanzama postale su jedna od mojih najdraih vrsta. Shvaajui njihovu inteligentnu prirodu, duboko alim 1.500 impanza koje provode ivote u malim kavezima medicinskih laboratorija u Sjedinjenim Dravama.

Usprkos svim znanstvenim istraivanjima ljudsko zdravlje neprestano slabi. Mnogi nutricionisti povezuju zdravstvene probleme ljudi s nedostatkom hranjivih tvari. Ljudi su izgubili svoj prirodan nain hranjenja. Zbog toga sam tako zahvalna to na ovom svijetu postoji jo jedna vrsta koja nam je vrlo slina. Posebno mi je bilo drago kada sam saznala da u dolini Gom-be u Africi ivi na tisue impanza. Najizvanrednija je injenica to veina impanza iz doline Gombe, [za razliku od ljudi] nije bila u dodiru s civilizacijom. To je velika srea za nas ljude! Daje nam nadu da emo pronai odgovore na naa najvanija pitanja: kako bi trebala izgledati ljudska prehrana? Kakva je izvorno bila?

Razumijevanje prehrambenih navika impanza moglo bi nam pomoi da bolje shvatimo ljudske prehrambene potrebe. Molim vas da pogledate ovu tablicu prosjene prehrane impanza u prirodi, koju sam izradila na temelju podataka iz knjige Jane Goodall:

Kao to moete vidjeti, dvije glavne skupine namirnica za impanze su voe i zelenje. Molim vas, nemojte zelenje brkati s korjenastim povrem kao to je mrkva, cikla ili krumpir. Takoer nemojte brkati zelenje s nesla tkim voem kao to su krastavac, rajica, tikvica i paprika. impanze korjenasto povre jedu samo u sluajevima sue ili gladi, kao zadnju opciju.9 Prema

16 ZELENO ZAZPRAVUE

Prehrana impanza

Jane Goodall, svjetski poznatoj istraivaici impanza, udio vremena koje impanze provode jedui zelene biljke u odnosu na ostatak njihove prehrane varira od 25 do 50%, ovisno o godinjem dobu.10 Dva do sedam posto njihove prehrane ine srika i kora. (Pod sri-kom podrazumijevamo i stabljike i druge vlaknastije dijelova biljaka.)

U vrijeme cvatnje stabala, u oujku i travnju, cvjetovi ine do 10% prehrane impanza. impanze ne jedu mnogo oraastih plodova, ali u njihovoj prehrani moe biti do 5% sjemenki. Takoer, posebno u studenom, jedu male koliine kukaca, pa ak i male ivotinje, no Goodall kae da je taj dio njihove prehrane neredovit i neznatan, jer mogu mjesecima ne jesti nikakve ivotinje i ini se da to na njih ne ostavlja tetne posljedice. Postoje i druga istraivanja koja pokazuju da kod divljih impanza unos kukaca i drugih ivotinja nikada ne ini vie od 1% njihove prehrane.11

K a k o se hrane impanze 17

Otkad pamtim, impanze obino prikazuju s bananom ili naranom u ruci, to me svakako navelo na pretpostavku da jedu samo voe. Spoznaja da zelene biljke ine gotovo polovicu njihove prehrane za mene je bilo iznenaujue otkrie. Moja su me istraivanja vrsto uvjerila da bi ljudi trebali jesti daleko vie zele-nja nego to sam ranije mislila.

Usporedimo standardnu ameriku prehranu s prehranom impanza. Kao to moete vidjeti, izgledaju potpuno razliito. Te dvije prehrane nemaju praktino nieg zajednikog! Mi ljudi uglavnom jedemo stvari koje impanze uope ne jedu, kao to su kuhana hrana bogata krobom, ulja, maslac, jogurt, sir, hamburgeri itd. Dok veinu naeg povra ini korjenasto povre, divlje impanze gotovo nikada ne jedu korjenasto povre, osim u sluaju sue i kada im voe i zelenje nisu dostupni. Upravo je unos zelenja najdramatinije opao u ljudskoj prehrani. Naa potronja zelenja openito je spala na dva smeurana lista salate u naim sendviima.

Kukci


Usporedimo standardnu ameriku prehranu s prosjenom sirovom prehranom

Mislim da sirova prehrana pokazuje golemo poboljanje u odnosu na uobiajenu prehranu. Kao prvo, u sirovoj prehrani svi su sastojci nekuhani i puni enzima i vitamina; zbog toga je sirova prehrana poput revolucije u usporedbi sa standardnom amerikom prehranom. To objanjava zato tako velik broj ljudi izvjetava da su se poeli osjeati bolje im su preli na sirovu prehranu. Vidimo da ljudi na sirovoj prehrani jedu mnogo voa, posebno ako imamo na umu da su paprike, krastavci, tikvice i rajice takoer voe. Meutim, iako ljudi na sirovoj prehrani tipino jedu znatno vie zelenja od ljudi na uobiajenoj prehrani, zelenje goto-vo nikad ne ini 45 posto njihove prehrane. Sto onda ljudi na sirovoj prehrani jedu umjesto zelenja koje im nedostaje? Odgovor je: veina ljudi na sirovoj prehrani konzumira velike koliine voa, oraastih plodova i sjemenki. Cesto koriste oraaste plodove kao zamjenu za ugljikohidrate, posebno kad pokuavaju imitirati kuhana jela pomou sirovih sastojaka, iako se oraasti


plodovi sastoje od 70 do 80% ulja. K tomu, ljudi na sirovoj prehrani poveavaju svoju potronju ulja i avokada zato to salate, svoje glavno jelo, najee jedu pomijeane s preljevom, umakom ili guacamoleom. Jo jedan veliki udio u tipinoj sirovoj prehrani otpada na korjenasto povre, uglavnom zbog pripreme sokova. Takoer, korjenasto povre slaeg je okusa od zelenja i zato ini velik dio sirovih salata.

Uzevi u obzir sve te faktore, kad usporedimo tipinu sirovu prehranu s prehranom impanza, moemo jasno vidjeti da postoje dva glavna naina da dodatno poboljamo nae individualne obrasce hranjenja: da poveamo unos zelenja i da smanjimo unos oraastih plodova, sjemenki i ulja.

Na primjer, na temelju koliine voa koju pojedemo u mojoj obitelji (oko 1,8 do 2,3 kg dnevno po osobi) procjenjujem da bismo trebali jesti oko dva ovea svenja tamnozelenog lisnatog povra po osobi dnevno. .

Jo jedan upadljiv, karakteristian aspekt prehrane impanza je da nikada ne jedu kasno poslijepodne ili

2 0 ZELENO ZA ZPRAVUE

naveer. impanze se bude vrlo rano, s prvim zrakama zore. Nakon to napuste svoja gnijezda, nekoliko minuta jedni drugima iste krzno, a onda kreu u potragu za hranom. impanze moraju naporno raditi da dou do svoje hrane, penjui se po mnogim stablima i pretraujui brojno nisko grmlje. Ujutro se najee hrane voem i manjom koliinom lia. Nakon otprilike etiri sata odmore se jedan do dva sata, igrajui se ili drijemajui na suncu. Nakon toga impanze nastavljaju s hranjenjem, jedui uglavnom zelene biljke sve do otprilike tri ili etiri sata poslijepodne, nakon ega se meusobno iste i pripremaju gnijezda za noni poinak.

Nasuprot tome, moj osobni obrazac hranjenja potpuno je drukiji. Obino ne jedem nita do podneva ili kasnije, a naveer se nakrcam hranom. Trenutno se trudim prestati jesti nakon 6 popodne. Iako osjeam pozitivne rezultate i konano skidam neto suvinih kilograma, moram priznati da mi suzdravanje od kasnih obroka pada puno tee nego to sam oekivala. To pripisujem veoj koliini stresa koju obino akumuliramo prema kraju dana.

Revolucija zelenih kaastih sokova

Tijekom svojih istraivanja primijetila sam da impanze doista vole zelenje. Sjeam se kako sam gledala impanze u zoolokom vrtu i primijetila koliko bi se uzbudile kad bi dobile svjee granice akacije, mlado i mekano palmino lie, ili kelj. Gledajui ih, osjetila sam se toliko nadahnutom da sam otila do oblinjeg grmlja i sama probala lie akacije. Meutim, zeleno lie nije mi bilo odve ukusno, to je predstavljalo jo jedan problem. Zelenje sam uvijek jela kao po dunosti. Govorila bih si: Moram pojesti svoju dozu zelenja. Ponekad bih varala i cijedila svoje zelenje pomou sokovnika. Brzo bih popila alicu zelenog soka i raunala bih da sam mirna za sljedeih nekoliko dana. Ili bih napravila izvrstan sirov preljev za salatu i potopila svoje zelenje u njega. To je za mene bio jo jedan nain da uivam u zelenju. Ali nikada se ne bih mogla zamisliti kako sjedim i jedem dva svenja kelja ili pinata.

21

2 2 ZELENO ZA ZDRAVU E

Iako meni povre nije bilo drago, moj suprug Igor jednostavno ga nije podnosio. Dok je odrastao poticali su ga da jede uglavnom meso i kruh, kao pravi ruski mukarac. Dok smo ivjeli u Rusiji, u trgovinama nikada nismo viali nikakvo zelenje. Ljudi su samo ljeti mogli kupiti kopar, perin i mladi luk od seljaka na trnici. Sjeam se da bih salatu vidjela otprilike samo dvaput svakog ljeta, smatrajui ju rijetkim i egzotinim povrem.

v

Sto sam vie itala o prehrambenom sastavu zelenja, to sam bila uvjerenija da je zelenje najvanija hrana za ljude. Kad bih samo uspjela pronai nain da uivam u njemu dovoljno da mogu pojesti optimalnu koliinu koja je potrebna da postignem savreno zdravlje!

Bezbroj sam se puta pokuala natjerati da jedem velike koliine zelenja u obliku salata ili samog, samo kako bih otkrila da to fiziki nisam u stanju uiniti. Nakon otprilike dvije alice sjeckanog zelenja dobila bih garavicu ili muninu.

Jednog dana, dok sam itala knjigu o biologiji, za-intrigirao me zapanjujue ilav sastav biljaka. Izgleda da celuloza, glavni sastojak biljaka, ima jednu od najvrih molekularnih struktura na planetu. Zelenje sadri vie vrijednih hranjivih tvari nego bilo koja druga grupa namirnica, ali sve su te hranjive tvari pohranjene u unutranjosti biljnih stanica. Te se stanice sastoje od otpornih materijala, koji vjerojatno biljkama olakavaju preivljavanje, inei ih teko jestivim za ivotinje. Kako bi se oslobodile sve hranjive tvari iz stanica, potrebno je pokidati stanine stijenke. Pokidati te vrste stanice nije lako. Zato jedenje zelenja bez temeljitog vakanja ne bi zadovoljilo nae prehrambene potrebe. Jednostavnije reeno, nae povre moramo

Revolucija zelenih kaastih sokova

savakati do kremaste konzistencije da bismo od njega imali koristi.

Osim toga, kako bismo probavili osloboene minerale i vitamine, solna kiselina u naem elucu mora biti vrlo jaka, s pH izmeu 1 i 2.

Ta dva uvjeta su apsolutno, vitalno nuna za asimilaciju hranjivih tvari iz zelenja. Oigledno, kad sam pokuavala jesti samo zelenje nisam ga dovoljno va-kala, a mogue je i da u elucu nisam imala dovoljnu koliinu solne kiseline. Kao rezultat toga, doivljavala sam neugodne znakove loe probave i zelenje mi se openito zgadilo.

Nakon mnogih desetljea konzumiranja uglavnom visoko preraene hrane, moderni ljudi izgubili su sposobnost normalnog vakanja.12 Nae eljusti postale su tako uske da ak i nakon vaenja umnjaka moramo nositi aparati za zube.13 Nai eljusni miii postali su preslabi za temeljito vakanje ilavih vlakana. Od svog sam stomatologa nekoliko puta ula preporuku da budem njenija prema svojim zubima i da ne gri-zem tvrdo voe, ve da mrkvu i jabuke radije naribam. Pored tih problema, mnogi ljudi imaju puno zubnih plombi, umjetne zube ili im nedostaju zubi. Sve te prepreke ine vakanje povra do potrebne konzistencije doslovno nemoguim.

Zbog toga sam odluila pokuati vakati svoje zelenje u Vitamix mikseru. Prvo sam izmiksala sveanj

*

Htjela bih objasniti da Vitamix nije samo obian mikser poput onih koje moete kupiti u bilo kojoj robnoj kui. Zove se brzi mikser, zato to se njegova brzina penje do 390 km/h! To znai da njegovi noevi ak i ne moraju biti otri; ak i kad bi bili samo tupi metalni tapii jo uvijek bi mogli izmiksati u tekuinu neto tvrdo poput, recimo, komada drve-ta. Kako bi postigao takve performanse, Vitamix ima motor maksimalne


listova kelja s vodom. Mislila sam: Samo u zamiriti, stisnuti nos i to popiti. Ali im sam dignula poklopac, brzo sam ga opet zatvorila jer sam osjetila muninu od jakog mirisa na mlado lie penice. Tamno zelena, skoro crna smjesa bila je potpuno nejestiva. Nakon kraeg mozganja, dodala sam nekoliko banana i opet promiksala. I tada je poela arolija! Polako, i pomalo strepei, otvorila sam poklopac i pomirisala, i na moje ogromno iznenaenje ta svijetlo zelena mjeavina mirisala je vrlo ugodno. Oprezno sam probala jedan gutljaj i oduevila se! Bilo je i vie nego ukusno! Ni preslatko, ni pregorko, bilo je najneobinijeg okusa koji sam ikada probala, i mogla bih ga opisati jednom rijeju - svjeina.

U etiri sata popila sam sve to sam izmiksala, a to je bio sveanj kelja, etiri banane i litra vode. Osjeala sam se divno i pripremila sam jo. Pobjedonosno sam shvatila da sam te veeri po prvi put u ivotu pojela dva velika svenja zelenja u jednom danu. Osim toga, pojela sam ih bez imalo ulja ili soli! Uivala sam u cijelom tom iskustvu. Osjeaj u elucu bio je ugodan i bila sam sretna to sam ostvarila svoj cilj.

Bio je kolovoz 2004. Rjeenje za moju dilemu oko zelenja bilo je tako neoekivano jednostavno. Konzumiranje zelenja na taj nain oduzimalo je tako malo vremena da sam prirodno nastavila eksperimentirati s miksanjem zelenja i voa dan za danom.

snage od preko dvije konjske snage. Bilo koji obian mikser moe mik-sati ilavu celulozu iz zelenja samo dok su njegovi noevi otri. Naalost, kad se noevi istupe, samo se okreu oko komada banane i mikser se vrlo brzo pregrije. Prije jedanaest godina, nakon to mi je pregorjelo nekoliki) miksera, konano sam si kupila Viliinii.x na seoskom sajmu. Jo uvijek radi kao nov.

Revolucija zelenih kaastih sokova 25

Ovdje moram priznati da ideja miksanja zelenja za mene nije bila nova. Jedanaest godina ranije, dok se moja obitelj obrazovala na Institutu za kreativno zdravlje (CHI) u Michiganu, uili su nas o izvanrednim ljekovitim svojstvima energetske juhe: miksanih klica, avokada i jabuka. Tu je juhu izmislila dr. Ann Wigmore, pionirka ivotnog stila ive hrane u 20. stoljeu. Iako su nam bezbroj puta rekli kako je energetska juha izuzetno korisna za zdravlje, veina gostiju Instituta nije bila u stanju pojesti vie od nekoliko lica energetske juhe jer nije bila ukusna.

Duboko su me se dojmila svjedoanstva ljudi o koristi od energetske juhe. Kad sam se vratila kui, oajniki sam eksperimentirala s energetskom juhom pokuavajui joj poboljati okus, jer sam htjela da moja obitelj ima koristi od jedenja te juhe. Moj posljednji pokuaj usavravanja energetske juhe zavrio je jednog dana kad sam ula Valyu kako u dvoritu vie Sergei-ju: Bjei! Mama opet pravi onu zelenu kau!

Usprkos svim dokazima o ljekovitim svojstvima energetske juhe, otkrila sam da se, naalost, ak ni ljudi koji su je oajniki trebali i htjeli nisu mogli natjerati da je redovito jedu.

Zadivilo me to sam jedanaest godina nakon upoznavanja s energetskom juhom, kada sam ve potpuno na nJLi zaboravila, opet dola do iste ideje miksanja zelenja iz jednog potpuno novog smjera. Kada sam poela piti zelene kaaste sokove nisam to nikom spomenula i nisam oekivala da e se neto vano dogoditi. Budui da nisam imala nikakvih velikih zdravstvenih problema, nisam nastojala postii nikakve dramatine promjene. Samo nisam htjela tako vidno starjeti. Meutim, nakon otprilike mjesec dana nesustavnog pije-


nja zelenih kaastih sokova, dva madea i bradavica koje sam imala od ranog djetinjstva otpali su s mog tijela. Osjeala sam da imam vie energije nego ikad prije, i poela sam dijeliti svoje iskustvo sa svojom obitelji i prijateljima. Sljedea stvar koju sam primijetila bila je da je potpuno nestala ona jaka potreba za tekom hranom poput oraastih plodova ili krekera koju sam ranije povremeno osjeala, posebno naveer. Primijetila sam da su mnoge bore na mom licu nestale, i poela sam dobivati komplimente od drugih ljudi o tome kako izgledam svjee. Nokti su mi postali vri, vid mi se izotrio, i imala sam divan okus u ustima, ak i ujutro odmah nakon buenja (zadovoljstvo koje nisam imala od djetinjstva).

Moj san konano se ostvario! Konzumirala sam obilne koliine zelenja svakoga dana. Poela sam se osjeati lake i energija mi se poveala. Moji ukusi poeli SLI se mijenjati. Otkrila sam da mi je tijelo bilo tako gladno zelenja da sam nekoliko tjedana ivjela gotovo iskljuivo na zelenim kaastim sokovima. Samo voe i povre postalo mi je puno privlanije, a moja jaka potreba za masnom hranom drastino se smanjila. Potpuno sam prestala konzumirati bilo koju vrstu soli, ak i alge.

Dva tjedna kasnije moj suprug i ja etali smo uz travnatu povrinu u Kaliforniji, a meni je iznenada poela CLiriti slina od pogleda na tamnozelene sone granice sljeza koje su u velikim koliinama rasle du staze. Vie puta sam se uhvatila kako ih elim ubrati i pojesti. Podijelila sam svoja zapaanja s Igorom i on me paljivo posluao, ali se nije uznemirio. Ve je bio primijetio da se u posljednje vrijeme drukije hranim. Umjesto da si pripremam ogromne porcije salate sa-


stavljene od raznog sjeckanog povra, velikog avokada, morske soli, ptino luka i maslinovog Ltlja, sad bih nasjeckala sveanj salate i rajicu, nakapala limunovog soka i neizmjerno uivala u tome, prevrui oima i predui od zadovoljstva. Nije mi nedostajala hrana koju sam ranije jela, i osjeala sam se potpuno zadovoljno jedui tako jednostavne obroke. Sada znam da ljudsko tijelo moe nauiti udjeti za zelenjem!

Postojala je jo jedna promjena koja me zapanjila. Nekada sam, kad bih se umorila, eznula za nezdravom hranom. Na primjer, u prolosti, kad bismo putovali i proveli no u avionu, ili nakon to bismo se vozili cijelu no, osjeala sam jaku elju za tekom sirovom hranom ili ak nekom autentinom mskom kuhanom hranom iz djetinjstva koju nisam jela due od desetljea. Ta elja bila je vrlo jaka i dosadna. Tjerana tim porivom, pripremila bih si neku vrstu teke sirove hrane, poput sira od sjemenki s krekerima, ili bih se prejela oraastih plodova, ponekad i kasno naveer. ula sam od mnogih drugih ljudi da proivljavaju sline situacije. Usto, tijekom prethodnih godina kada bih dola kui iz svog ureda, esto iza deset naveer, uivala sam u tome da prebacujem fokus s rada na druge lake teme, bilo itanjem kojeg poglavlja iz neke knjige ili tako to bih pogledala dobar film. Primijetila sam da kada bih si dopustila da uzmem jabuku ili akLi oraha, obino bih nastavila zobati i nikad ne bih mogla postii osjeaj da sam se najela. ak i kad bih primijenila snagu volje i ne bih dirala nikakvu hranti kod kue, nastavila bih osjeati nezadovoljstvo i misli su mi stalno bjeale na hranu.

Kad sam poela piti zelene kaaste sokove, odmah sam primijetila da su elje takve vrste nestale. Tad je

2 8 ZELENO ZA ZDRAVLJE

moj suprug stvarno primijetio promjenu u mom ponaanju. Naveer, nakon iscrpljujueg radnog dana, on bi i dalje osjeao jaku potrebu da neto pojede, dok sam ja bila oputena i zadovoljna samo itanjem knjige i razgovorom. Kad je Igor vidio koliko sam naveer sretna, zajedno s primjetnim poboljanjem mog zdravlja, pridruio mi se u pijenju zelenih kaastih sokova. Poeo je traiti alicu te zelene stvari svaki put kad bih je pripremala.

Ni Igor ni ja nismo imali nikakve bolesti, pa je u poetku bilo teko rei da li smo samo uzbueni ili se zaista osjeamo bolje. Ali uskoro smo i Igor i ja mogli posvjedoiti da smo doivjeli pomlaivanje i poeli izgledati mlae.

Nakon samo dva mjeseca pijenja zelenih kaastih sokova Igorovi brkovi i brada poeli su tamnjeti, inei da izgleda kao to je izgledao u doba kad smo se upoznali.

Igor je postao tako entuzijastian zbog svog mladolikog izgleda da je postao najvei pobornik zelenih kaastih sokova u mojoj obitelji. Probudio bi se rano i pripremio dva ili tri galona [1 gal = 3,78 1] kaastog soka svaki dan: jedan za mene, jedan za sebe, i jedan Sergeiju i Valyji da ga podijele. Oboje nae djece s uitkom je ovo ukusno zeleno pie ukljuilo u svoj dnevni jelovnik, iako im je zdravlje ve bilo izvrsno. Primijetili su dodatna poboljanja, kao sposobnost da manje spavaju, potpunije pranjenje crijeva, vre nokte, i iznad svega, poboljanje stanja njihovih zuba, koji su postali manje osjetljivi.

Jedan od mojih strahova bio je da u se jednog dana umoriti od zelenih kaastih sokova i da ih vie neu eljeti. Ipak, nakon est mjeseci redovnog pijenja ui-


vala sam u njima vie nego ikad. Danas ne bih mogla zamisliti ivot bez svojih zelenih kaastih sokova, budui da su postali 80% moje prehrane. Pored zelenih kaastih sokova, jela sam lanene krekere, salate, voe i - povremeno - sjemenke ili oraaste plodove. Kako bih uvijek bila u prilici da si pripremim svje zeleni kaasti sok, kupila sam jo jedan Vitamix mikser za svoj ured. Svaki put kad bi moji prijatelji ili kupci doli u moj ured, vidjeli bi veliku zelenu alicu pored mog raunala, a ja bih ih im dala da kuaju moje novo otkrie. Na moje veliko zadovoljstvo, svima se svialo, usprkos njihovim razliitim prehrambenim navikama. Neoekivano, neki od mojih prijatelja i suradnika poeli su komentirati da im se zdravlje popravilo od svega jedne alice zelenog kaastog soka koju bi popili u mom uredu! Bez ale! Moj web dizajner poeo je udje-ti za sirovom hranom kao rezultat neredovitih porcija zelenog kaastog soka, izgubivi sedam kilograma u nekoliko mjeseci. Jedna ena iz ureda preko puta rijeila se svog ekcema pijui alicu zelenog kaastog soka gotovo svaki dan. Svidio se ak i ovjeku iz UPS-a.

Nadahnuta toplim prijemom, napisala sam lanak Oda zelenim kaastim sokovima i e-mailom ga poslala svima iz mog internetskog adresara. Gotovo odmah sam poela primati vrlo pozitivne povratne informacije i mnoga detaljna svjedoenja mojih prijatelja, studenata i kupaca. Iako sam se osjeala obaveznom provesti dodatna istraivanja, inilo se da su mnogostruke koristi od zelenih kaastih sokova bile oigledne svima koji su ih probali, a brojni ljudi koji su pili zelene kaaste sokove postali su zeleni val koji se brzo irio iz dana u dan.

Zato je t e k o voljeti zelenje? Oekivani ivotni vijek strelovito bi rastao kad bi zeleno povre

mirisalo tako dobro kao slanina. - Doug Larson

Zelenje nikada nije bilo ukljueno LI nau prehrambenu piramidu kao posebna skupina namirnica zato to ga ljudi nikada nisu doivljavali kao pravu hraiut. Nadzemni dio mrkve ima nekoliko puta veu prehrambenu vrijednost od korijena, ali nas miljenje da je zelenje hrana za zeeve, ovce i krave prijei da mrkvino lie jedemo u salatama. Rutinski bacamo najhranjiviji dio biljke mrkve! Korijen je puno ugodniji ovjekovom nepcu od nadzemnog dijela zato to korijen sadri znatno vie eera i vode. Nadzemni dijelovi su gorki zbog obilnih koliina hranjivih tvari LI njima.

Sljedea tablica (na stranama 33-35 ) jasno pokazuje prehrambenu superiornost lia nad korijenjem kod tri razliite biljne vrste: cikle, perina i repe.14 Jedine tri kategorije u kojima korijenje ima veu vrijednost su kalorije, ugljikohidrati i eer (osim kod repe). To su tri sastavna elementa koji nam korijenje ine ukusnijim

31


od nadzemnih dijelova. Nadam se da e vas se dojmiti neke od ovih brojki. Na primjer, kalcija u nadzemnim dijelovima cikle ima 7 puta vie nego u njenom korijenu, a vitamina A ima 192 puta vie u nadzemnim dijelovima nego u korijenu! Kod repe, vitamina K u nadzemnim dijelovima ima 2.500 (!) puta vie nego u korijenu. Uvjerljiva razlika izmeu koliine nutrijena-ta u ta dva dijela biljke oigledna je i neosporiva. Razmislite o tisuama tona izuzetno vrijedne hrane, zelenih nadzemnih dijelova korjenastog povra, koje se godinu za godinom bacaju zbog naeg neznanja, dok veina ljudi pati od kroninih nedostataka hranjivih tvari.

Prirodno, na um nam pada jedno pitanje. Zato nam se ne svia okus zelenja? Nije li nae tijelo dovoljno pametno da intuitivno udi za onim to mu je potrebno? Svega sam nekoliko puta u ivotu srela ljude koji stvarno vole i eznu za zelenim povrem. Rekli su mi da im njihovi roditelji nisu davali stimulirajui! hranu kao to su slatkii ili prena jela kad su bili djeca. Te svoje prijatelje smatram najsretnijim ljudima na svijetu. Raspamete se od sree zbog komada krastavca ili svjee

Zato je teko voljeti zelenje^ 33

34 ZELENO ZA ZPRAVUE Zato je teko voljeti zelen je* 35


rajice. Od pogleda na graak krene im voda na usta. Moja prijateljica Vanessa kae:

Jednostavna hrana odLivijek mi je imala najbolji okus. Ne moete stvarno osjetiti bit hrane ako ju ne jedete samu za sebe. Tada moete istinski uivati u njenom pravom okusu. Kad moja mama i ja odemo na zabavu, obino jedemo samo listove povra koje stavljaju kao ukras ispod kriki sira. Bilo bi mi drae kad bi kelj stavljali preko sira, ali barem ga ima.

Meutim, veina ljudi bila bi zbunjena kad bi na zabavi zatekli samo krastavce, rajice i graak, ili jo gore, samo tu podlogu od lisnatog povra. Meni se ini jasnim da ako eznemo za hranom sa stimulansima kao to su eer, kofein i bijelo brano, to znai da je naa osjetljiva tjelesna homeostaza postala poremeena.

U posljednja dva stoljea ljudsko se tijelo promijenilo. Vrste hrane koje imaju stimulativniji okus postale su nam primamljivije od prirodne, nepreraene hrane. Meutim, svi priznaju injenicu da ne moemo ivjeti samo na okoladi i tjestenini, koliko nam se god one inile ukusnima. Iz svojih istraivanja nauila sam da ljudi veinom ne bi pristali na bljutavu ili gorkLi prehranu radi zdravlja, ak ni ako imaju bolest koja im ugroava ivot. Ipak, mnogi i dalje pitaju: Sto bismo trebali jesti? Kako bismo trebali hraniti svoju djecu da budu zdravija? Zadivljujue, ali zeleni kaasti sokovi su ne samo hranjivi, nego i izvanredno ukusni, ak i djeci.

vrsto vjerujem da je mogue povratiti nau sposobnost da volimo zdravu hranu i udimo za njom. Mogli bismo nauiti ivjeti na prirodnoj, zdravoj prehrani, iako smo razvili neke vrlo jake, neprirodne e-lje.

Zelenje: nova skupina namirnica

Pitam se kako je zelenje kao to je kelj, rimska salata, pinat, lie mrkve i tome slino zavrilo kategorizirano kao povre? Zato mnoge, potpuno razliite, skupine namirnica zovemo povre, kad izgledaju razliito i sadre razliite grupe hranjivih tvari? Voditelj odjela povra iz lokalne trgovine zdrave hrane poalio mi se da se njegovi kupci esto zbune kada trae odreen sastojak izmeu preko 150 razliitih vrsta okupljenih pod istim imenom: povre. Taj je ovjek radio na odjelu povra preko deset godina. Predloio je da se odjel povra podijeli na nekoliko manjih grupa biljnih namirnica sa specifinim slinostima, npr. korjenasto povre (mrkva, cikla, daikon, itd.), jestive cvatove (brokula, cvjetaa, artioka, itd.) i neslatko voe (krastavac, tikvica, tikva, rajica itd.). Kombiniranje namirnica sa slinim prehrambenim vrijednostima ne samo to bi pomoglo kupcima da bre pronau potrebne sastojke, nego bi im pomoglo da se upoznaJLi s veim brojem biljnih namirnica i poveaju raznolikost svoje potronje vegetarijanske hrane.

37


Oigledno, ljudi nikada nisu smatrali biljke dovoljno vanima da ih se ispravno klasificira. ak i u obinom supermarketu moemo vidjeti da na odjelima s drugim skupinama namirnica postoji detaljnija klasifikacija. Na primjer, odjel s mesom podijeljen je na perad, ribu i crveno meso, koje je dodatno podijeljeno na manje odjeljke, kao to su teletina, mljeveno meso, kosti i potproizvodi. Svaki artikl je paljivo kategoriziran, i navodi se s kojeg dijela tijela je uzet. Sirevi imaju vlastitu specifikaciju. Nitko nikada ne bi zajedno klasificirao sir i meso u jednu grupu kao to je hrana za sendvi, jer bi to bilo nepraktino i nejasno. Ipak, takva zbrkanost i pogreke neprestano se dogaaju na odjelu s povrem. Neke greke su prilino ozbiljne, do te mjere da bi mogle uzrokovati zdravstvene probleme. Na primjer, stavljanje korjenastog povra bogatog krobom u istu kategoriju s rajicama i rabarbarom moglo bi potaknuti potroae na loe odluke u vezi s kombiniranjem hrane. Mnogi nutricionisti vjeruju u korist od ispravnog kombiniranja hrane.15 Primjerice, krobasto povre kombinirano u istom obroku s kiselim voem ili povrem moe izazvati fermentaciju i plinove u naim crijevima.

Svrstavanje zelenja u istu kategoriju s povrem dovelo je do toga da neki ljudi pogreno primjenjuju pravila kombiniranja krobastog povra na zelenje. Potaknuti tom konfuzijom, mnogi zabrinuti ljudi pisali su mi elei znati da li je mijeanje voa sa zelenim povrem ispravno kombiniranje hrane. Oni su uli da nije dobro mijeati voe i povre. Da, kombiniranje krobastog povra s voem ne bi bilo dobra ideja. Takva kombinacija moe uzrokovati plinove u crijevima. Meutim, zelenje nije povre i zelenje nije krobasto.

Zelenje: nova skupina namirnica 39

U stvari, zelenje je jedina skupina namirnica koja pomae probavljanje ostale hrane poticanjem luenja probavnih enzima. Zbog toga se zelenje moe kombinirati s bilo kojom hranom. Osim toga, zabiljeeno je da impanze esto jedu plodove i lie s istog stabla u istom obroku. U stvari, Jane Goodall i drugi istraivai primijetili su da ponekad zamataju plodove u listove i jedu ih kao sendvie.

Meutim, postoji jo jedno veliko pogreno shvaanje koje je posljedica svrstavanja zelenja i povra u istu kategoriju. Takve neprikladne generalizacije istraivae su dovele do pogrenog zakljuka da je zelenje lo izvor bjelanevina. Suprotno tom popularnom vjerovanju, zelenje je izvrstan izvor bjelanevina, kao to ete vidjeti u sljedeem poglavlju.

Predlaem da zelenje odvojimo od povra, sada i zauvijek. Zelenje nikada nije dobivalo zasluenu panju i nikada nije prikladno istraeno zato to se pogreno izjednaava s povrem. U veini jezika nemamo ak ni pravi naziv za zelenje. Naziv tamnozeleno lisnato povre je dug i nezgodan za upotrebu, slino kao rogata ivotinja koja daje mlijeko.

Ne raspolaemo potpunim nutricionistikim podacima o zelenju. Za ovu knjigu morala sam prikupiti djelie podataka iz knjiga i asopisa objavljenih u raznim zemljama, i jo uvijek nemam sve dijelove. Na primjer, nigdje nisam uspjela pronai potpun popis hranjivih tvari u Uu mrkve. Usprkos tome, imam dovoljno podataka da izvuem neke osnovne zakljuke: zelenje je osnovna grupa namirnica koja najpotpunije zadovoljava prehrambene potrebe ljudi.

U sljedeoj tablici moete vidjeti popis vanih minerala i vitamina koje preporuuje Ministarstvo poljo-


privrede SAD-a i popis tih hranjivih tvari dostupnih u kelJLi i lobodi (jestivom korovu). Na temelJLi ovih podataka, moemo zakljuiti da je zelenje najvanija hrana za lJLide.

Obil je bjelanevina u zelenju Smatram da znanstvenici jo nisu istraili skrivene mogunosti bezbrojnog sjemenja, lia i plodova za pruanje najpotpunije

mogue prehrane ljudskom rodu. -Mahatma Gandhi

Svaka molekula bjelanevine sastoji se od lanca ami-nokiselina. Esencijalna aminokiselina je ona koju tijelo ne moe sintetizirati, i zato ju treba unositi LI sklopu prehrane. Ljudi u svoju prehranu moraju ukljuiti odgovarajue koliine 9 aminokiselina.

Profesor T. Colin Campbell je LI svojoj knjizi The China Study pokazao da je preporuena dnevna doza bjelanevina u SAD-u daleko pretjerana. Studije u kojima je prehrana impanza usporeena s ljudskom pre-hranom potvrLiju istu istinu. Cimpanze odravaju prilino nizak i konstantan Linos bjelanevina, zbog svoje Lisredotoenosti na voe...17

ProLiila sam sadraj hranjivih tvari vie desetaka vrsta razliitog zelenog povra i sa zadovoljstvom sam utvrdila da aminokiselina kojih u jednoj biljci ima malo u drugoj ima mnogo. Drugim rijeima, ako odravamo raznovrsnost zelenja LI naoj prehrani, dobivamo sve esencijalne aminokiseline u obilnim koliinama.

41


Molim vas da pogledate tablicu sadraja esencijalnih aminokiselina u kelju i lobodi. Izabrala sam kelj zato to je dostupan u veini trgovina koje dre povre. Loboda je jedan od najeih jestivih korova koji raste u razliitim klimama. Veina poljoprivrednika trebala bi vam znati pokazati lobodu.

U lijevom stupcu moete vidjeti preporuene koliine aminokiselina za prosjenu odraslu osobu.18 U desnom stupcu moete vidjeti koliine tih aminokiselina u lobodi i kelju. Obratite panju na injenicu da tamnozeleno lisnato povre sadri sline ili vee koliine aminokiselina od preporuenog dnevnog unosa (RDA).

Kao to moete vidjeti iz ove tablice, jedna funta (0,454 kg) kelja sadri ak i vie bjelanevina od dnevnog unosa koji preporuuje ministarstvo poljoprivrede. Ipak, pogrenim svrstavanjem svih dijelova biljaka (korijena, peteljke, cvata, izdanaka, listova itd.) u istu kategoriju povra, i uz pretpostavku da imaju ista svojstva, pogreno smo zakljuili da je zelenje slab izvor bjelanevina. Taj netoan zakljuak doveo je do desetljeima dugog pothranjivanja i patnji ljudi. Nedostatak istraivanja o sadraju hranjivih tvari u zelenju doveo je do velike zbunjenosti kod veine ljudi, ukljuujui mnoge strunjake. Dr. Joel Fuhrman je u svojoj knjizi Eat to Live napisao: Cak se i lijenici i dije-tetiari... iznenade kada saznaju da... ako jedete velike koliine zelenog povra, dobivate znaajnu koliinu bjelanevina.

Odakle ja dobivam svoje bjelanevine? Budui da sam svjesna konfuzije oko povra, jasno mi je zato je to postalo popularno pitanje. Kako veina ljudi nije bila svjesna da u zelenju ima obilje dostupnih esenci-

Obilfe bjelanevina u zelenju 4-3

jalnih aminokiselina, pokuavali su jesti namirnice iz drugih grupa koje su poznate po svom viskom sadraju bjelanevina. Meutim, eljela bih objasniti razliku izmeu sloenih bjelanevina koje se nalaze u mesu, mlijenim proizvodima, ribi itd. i pojedinanih aminokiselina koje se nalaze u vou, povru, a posebno u zelenju.

4 4 ZELENO ZA ZDRAVLJE

Jasno je da tijelo treba raditi daleko manje kada stvara bjelanevine iz pojedinanih aminokiselina dostupnih iz zelenja nego iz ve kombiniranih, dugih molekula bjelanevina, sastavljenih prema stranom uzorku nekog potpuno drugaijeg stvorenja kao to je krava ili pile. Htjela bih objasniti razliku izmeu sloenih aminokiselina i pojedinanih aminokiselina pomou jednostavne anegdote.

Zamislite da trebate saiti vjenanicu za svoju ker. Konzumiranje sloenih bjelanevina koje dobivamo od krava i drugih stvorenja je kao da odete u trgovinu s rabljenom odjeom, kupite mnogo koritene odjee drugih ljudi, doete kui i provedete nekoliko sati kidajui na dijelove haljine koje vam se sviaju i kombinirajui ih u novu haljinu za svoju ker. Ta mogunost oduzela bi vam mnogo vremena i energije, ostavila mnogo smea. Na taj nain nikada ne biste mogli saiti savrenu haljinu.

Konzumiranje pojedinanih aminokiselina je kao da odvedete svoju ker u tvornicu tekstila kako biste kupile prekrasne nove tkanine, ipke, dugmad, vrpce, niti i perle. S tim osnovnim elementima moete saiti prelijepu haljinu koja e savreno pristajati njenom jedinstvenom tijelu. Slino tome, kada jedete zelenje, kupujete nove aminokiseline, svjee napravljene uz pomo Suneve svjetlosti i klorofila, koje e tijelo koristiti za obnavljanje svojih dijelova u skladu s vaom vlastitom DNK.

Nasuprot tome, tijelo bi vam se moralo muiti pokuavajui sastaviti savrene molekule bjelanevina iz tuih molekula, koje se sastoje od potpuno drukijih kombinacija aminokiselina. Osim toga, vae bi tijelo najvjerojatnije dobilo mnogo nepotrebnih dijelo-

Obilje bjelanevina u zelenju 45

va koje je teko probaviti. Ti bi dijelovi dugo kruili vaim krvotokom poput smea, izazivajui alergije i druge zdravstvene probleme. Profesor W. A. Walker s Katedre za nutricionizam na Harvardskoj koli javnog zdravlja kae: Nepotpuno probavljeni dijelovi bjelanevina mogu se apsorbirati u krvotok. Apsorpcija tih velikih molekula doprinosi razvoju alergija na hranu i imunosnih poremeaja.19

Ironian rezultat jedenja tih nesavrenih izvora bjelanevina (ivotinjskih bjelanevina), je da mnogi ljudi pate od nedostatka esencijalnih aminokiselina. Takvi nedostaci ne samo to su opasni po zdravlje, nego kod ljudi dramatino mijenjaju percepciju ivota i nain na koji se osjeaju i ponaaju. U proizvodnji neuro-transmitera tijelo koristi neke esencijalne aminokiseline, poput tirozina, triptofana, glutamina, histamina i drugih. Neurotransmiteri su prirodni kemijski spojevi koji olakavaju komunikaciju izmeu stanica mozga. Tvari su to koje upravljaju naim emocijama, pamenjem, raspoloenjima, ponaanjem, sposobnostima za uenje i obrascima spavanja. Tijekom posljednja tri desetljea neurotransmiteri su bili u sreditu istraivanja mentalnog zdravlja.

Prema istraivanju Julie Ross, specijalistice za prehrambenu psihologiju,20 ukoliko vaem tijelu nedostaje odreenih aminokiselina, kod vas se mogu pojaviti jaki simptomi mentalne i fizioloke neravnotee te jaka udnja za nepoeljnim tvarima.

Na primjer, razmotrimo tirozin i fenilalanin. Simptomi nedostatka tih aminokiselina mogu uzrokovati:

Depresiju Nedostatak usredotoenosti i koncentracije


Nedostatak energije Poremeaj panje

K tomu, simptomi nedostatka tih aminokiselina mogu dovesti do jake elje za:

Slatkiima Aspartamom Kofeinom krobom Alkoholom Kokainom okoladom Marihuanom Duhanom

Koristei dostupne podatke iz slubenih izvora,21

izraunala sam koliine tih dviju esencijalnih aminokiselina koje moemo dobiti iz piletine ili tamnozelene endivije:

PILETINA ENDIVIJA

Jedna porcija: Jedna glavica:

2 2 2 mg tirozina 205 mg tirozina

261 mg fenilalanina 272 mg fenilalanina

Kao to moete vidjeti, protivno popularnom vjerovanju, u zelenom povru ima mnogo visokokvalitetnih bjelanevina. Prema objanjenju profesora T. Co-lina Campbella, postoji cijelo brdo uvjerljivih dokaza koji pokazuju da su takozvane biljne bjelanevine niske kvalitete, koje omoguuju sporu, ali postojanu sintezu novih bjelanevina, najzdraviji tip bjelanevi-

Obilje bjelanevina u zelen ju 47

na.22

Na primjer, bjelanevine iz zelenja nemaju rak kao nuspojavu. Ipak, u mnogim knjigama zelenje se uope ne navodi kao izvor bjelanevina zato to zelenje jo nije dovoljno istraeno.

Zelenje ima dovoljno bjelanevina da izgradi miie ivotinja koje pasu. Ovo svjedoanstvo dobila sam od svog prvog amerikog prijatelja, farmera koji je diplomirao psihologiju na Sveuilitu Harvard, Petera Hagertya iz Mainea: Kad su nae ovce u staji i jedu koncentriranu krmu kao to je mljeveni kukuruz ili zob, dobivaju na teini pLino brze, ali mali jaganjci, kada dosegnu 54 kg ili 90% teine potrebne za klanje, poinju pretvarati tu koncentriranu hranu u salo umjesto u miie, to nije od koristi potroau koji mora to salo odvojiti i baciti. Ako su jaganjci uzgojeni na travi rastLi sporije, ali mogu dosegnuti punu teinu za klanje s vrlo malo sala. Tako je moje zapaanje da se ini kako koncentrati izgrauju lako sagorive masti dok trave izgraLiju kvalitetne miie.

Ukratko, zelenje prua bjelanevine u obliku pojedinanih aminokiselina. Tijelo te aminokiseline koristi lake nego sloene bjelanevine. Raznovrsno povre moe nam pruati sve bjelanevine koje su nam potrebne za odravanje naih jedinstvenih tijela.

Dr. sc. Bernard Jensen, dr. med., kiropraktiar, jedan od najuglednijih svjetskih strunjaka s podruja nutricionizma i autor mnogih popularnih knjiga o zdravlju, ustvrdio je da:

Svaki program ienja trebao bi poeti od debelog crijeva... U 50 godina koje sam proveo pomaui ljudima da pobijede bolesti i invalidnost, postalo je savreno jasno da lo odnos prema crijevima lei u korijenu zdravstvenih problema veine ljudi. Nakon lijeenja vie od 300.000 pacijenata, mogu rei da prije nego to se poduzme bilo kakvo djelotvorno lijeenje uvijek je potrebno najprije se pobrinuti za crijeva.23

Glavni razlog unosa vlakana izbacivanje je otpadnih tvari iz organizma. Bez vlakana, potpuno izbacivanje otpadnih tvari gotovo je ili potpuno nemogue. Ljudsko tijelo je udesno graeno: skoro svi toksini iz svih dijelova tijela, ukljuujui milijune mrtvih stanica, svakodnevno zavravaju u ovjejem kanaliza-

4 9

Vlakna: " a r o b n a spuva"


cijskom sustavu - debelom crijevu. Debelo crijevo se puni otpadnim tvarima koje su tako pune otrova da na njih gledamo s gaenjem, ne usuujui se dodirnuti ih. Kako bi izbacilo te tvari, tijelu su potrebna vlakna.

Postoje dvije glavne vrste vlakana: topiva i neto-piva. Topiva se vlakna nalaze u vou, grahu, graku, zobenim mekinjama, a posebno u sjemenkama biljke chin (vrsta kadulje). Ima konzistenciju slinu gelu koja pomae pranjenje crijeva poveanjem volumena stolice u debelom crijevu. Topiva vlakna veu kolesterol u tankom crijevu i izbacuju ga iz tijela. Odreena topiva vlakna kao to su pektini (u jabukama) i guar-guma (u sjemenkama chie, zobenom branu, mahunarkama i mangu) usporavaju oslobaanje eera sadranog u hrani koju jedemo, smanjujui tako rizik od dijabetesa.

Netopiva vlakna nalaze se prvenstveno u zelenju, kori voa i povra, oraastim plodovima, sjemenkama, grahu i ljuskama itarica. Sustav izluivanja otpadnih tvari vrlo je kompleksan. Priroda je usavrila svaki njegov i najsitniji korak. Pokuat u objasniti taj sloeni proces jednim vrlo jednostavnim primjerom. Netopiva vlakna pod mikroskopom izgledaju poput spuve, i zaista nam slue kao udesna spuva, jer svaki djeli vlakna moe apsorbirati nekoliko puta vie toksina od svog volumena. Jeste li se ikada zapitali zato volimo imati spuvu u kuhinji? Nikad ne koristimo neto glatko, poput papira ili plastike, kako bismo brisanjem oistili prljave povrine. Spuve su vlaknaste. One olakavaju posao ienja tako to apsorbiraju prljav-tinu. To rade i netopiva vlakna. Ona uhvate toksine i izbace ih iz tijela u zahodsku koljku. Netopiva vlakna mnogo su bolja od bilo koje spuve zato to mogu ve-

Vlakna-. "arobna spuva" 51

zati nekoliko puta vie toksina od vlastite veliine. Ja ih zovem arobna spuva.

Ne unosimo li vlakna hranom, veina toksinog otpada akumulira se u naem tijelu. Nae tijelo graeno je na tako udesan nain da se svi toksini usmjeravaju prema debelom crijevu. To je kanalizacijski sustav ljudskog tijela. Moramo razumjeti da redovno iz tijela moramo izbacivati mnoge kilograme toksina.

Odakle potjeu toksini? Oni ne potjeu samo od udisanja praine i azbesta, neprobavljene hrane, une-senih tekih metala i pesticida. Velike koliine toksina potjeu od mrtvih stanica samih naih tijela. Znamo da su stanice siune i ponekad zakljuujemo da stanice ne mogu bitno poveati koliinu otpadnih tvari u naem tijelu. Meutim, imajmo na umu da se svake godine zamijeni ak 98% od ukupnog broja atoma u naem tijelu.24 To znai da 32 do 45 kilograma mrtvih stanica godinje, ili vie, treba proi kroz na sustav. Ako ih ne izbacimo, mrtve stanice naeg vlastitog tijela mogu biti jedna od najtoksinijih vrsta otpada zato to odmah poinju truliti. Vano je razumjeti da kad ne uzimamo dovoljno vlakana, nakupljamo mnogo vie otpada nego to nae tijelo moe podnijeti.

Ba kao to ne moete oistiti kuhinju bez spuve, ljudsko tijelo ne moe izbacivati otpadne tvari bez vlakana. Zamislite da morate oistiti velik, prljav prostor kao to je garaa iskljuivo pomou plastine folije. Ja bih odustala. Ljudsko tijelo nee odustati, ali ako nema vlakana, prvo to se dogaa je da naa koa pokuava preuzeti posao eliminacije, a kao rezultat toga postaje gruba i bubuljiava. Kad su naa crijeva zae

:

pljena, tijelo pokuava luiti vie sluzi kroz oi, nos i grlo, znojimo se puno vie - tijelo koristi sve mogue


kanale za izbacivanje toksinih tvari, ali to je kao da izbacujete smee kroz prozor na kojem je mrea protiv komaraca umjesto kroz vrata. Konzumiranjem dovoljnih koliina netopivih vlakana otkljuavamo vrata za izbacivanje toksina iz tijela na lak i normalan nain.

Sad se vjerojatno pitate koliko bismo vlakana trebali unositi da bismo postigli optimalan uinak na zdravlje. Prema istraivanjima, prosjena divlja impanza pojede 300 grama vlakana na dan!25 Kad sam to proitala, izraunala sam koliko sam vlakana ja unosila svakog dana. Dobila sam koliinu od svega tri grama, zato to sam voljela cijediti sokove. esto sam cijedila svoje voe i povre umjesto da gubim svoje vrijeme i trud na vakanje. Prije tridesetak godina, iz prvih knjiga o sokovima koje sam proitala, nauila sam da vlakna nisu probavljiva, ne sadre hranjive tvari, pa slue samo kao optereenje za ljudski probavni trakt. Otada je cijeenje sokova postalo jedna od mojih redovnih navika. Ponosno sam pila sokove danima, pa ak i tjednima, pokuavajui se oistiti od toksina, smatrajui da se pridravam vrlo zdrave prehrane! Zapanjila me usporedba tih 300 grama s moja tri. Osim toga, shvatila sam koliko je kodilo mom zdravlju kad nisam unosila nimalo vlakana zato to sam cijelo vrijeme samo pila sokove. Odluila sam da si vie ne mogu dopustiti da vlakna bacam u kompost. Zeleni kaasti sokovi definitivno su superiorni sokovima. Ipak, jo uvijek smatram da sokovi mogu doprinijeti zdravlju u specifinim situacijama.

Albert Mosseri, slavni francuski doktor prirodne higijene, radikalno je izmijenio klasinu eltonovsku metodu posta na vodi. Nakon nadgledanja 4.000 dugotrajnih postova na vodi provedenih u njegovoj klini-

Vlakna-. "arobna spuva" 53

ci, doao je do izvanrednog zakljuka da je dugotrajan post riskantno gubljenje vremena. On sada nadgleda daleko krae postove na vodi nakon kojih slijedi ono to on zove polupostovi, u kojima uz vodu u prehranu uvodi ograniene koliine hrane bogate vlaknima. Tijekom te vane faze lijeenja njegovi pacijenti dobivaju samo pola kilograma voa i pola kilograma povra dnevno dok se njihova eliminacija otpadnih tvari ne zavri.26 Dr. Mosseri tvrdi da je prijelaz na metodu polupostova ubrzao eliminaciju do tog stupnja da 100% njegovih pacijenata pokazuje jake znakove dubinskog procesa ienja u obliku tamnih naslaga na jeziku, esto crnih poput ugljena ili tamnosmeih.

Od poetka prolog stoljea irom svijeta provedena su doista brojna istraivanja prehrambenih vlakana. Danas imamo hrpe nepobitnih dokaza za brojna ljekovita svojstva vlakana. Evo nekih od tih svojstava:

Vlakna mogu ojaati bolesno srce.27

Vlakna snizuju kolesterol, to smanjuje opasnost od bolesti srca.

Vlakna sprjeavaju nastanak raznih oblika raka, smanjuju rizik od raka i veu kancerogene tvari.

Vlakna mogu smanjiti opasnost od dijabetesa i ublaiti ve dijagnosticirani dijabetes.

Vlakna ublaavaju oscilacije eera u krvi usporavanjem apsorpcije eera.28

Vlakna mogu ojaati imunosni sustav. Vlakna odravaju nae debelo crijevo zdravim,

oslobaaju od opstipacije i potiu redovitost stolice.


Vlakna spreavaju nastanak unih kamenaca.29

Vlakna potiu rast korisnih probavnih bakterija. Vlakna nam pomau da skinemo kilograme i

obuzdavaju prejedanje. Vlakna veu suvian estrogen.

Vlakna sprjeavaJLi nastanak ireva.

Preporuen dnevni unos vlakana u SAD-u je 30 grama dnevno. Prosjean Amerikanac pojede izmeu 10 i 15 grama vlakana dnevno.30 To je daleko od dovoljne koliine. Imajui u vidu da bi tih jadnih 10 grama vlakana trebalo apsorbirati i izbaciti par kilograma otpadnih tvari, 10 grama je praktino nita. Smatram da je nedovoljan unos vlakana glavni razlog starenja kod ljudi. Pogledajte bilo koju ivotinju koja ivi u divljini. Teko je pogoditi starost jelena, zebre, orla ili irafe. Bili stari dvije ili petnaest godina, izgledaju jednako. Divlje ivotinje postaju sporije tek tijekom posljednjih nekoliko tjedana ivota. S druge strane, esto je lako pogoditi dob ljudi, do u pet godina. Istovremeno, vidjela sam mnoge ljude koji su poeli izgledati mlae nakon to SLI popravili svoju eliminaciju otpadnih tvari.

Vjerujem da bismo trebali unositi 50 do 70 grama vlakana na dan, ili vie od toga. Meutim, unos vlakana moramo poveavati postupno. Prijei s 10 na 70 grama preko noi moglo bi biti opasno.

Tijela mnogih ljudi zbog konzumiranja preraene hrane kroz desetljea su degenerirala. Osim toga, usvojili smo mnoge neprirodne navike kao to je nedostatak vjebanja i provoenje veine vremena u zatvorenom prostoru. Zbog toga moramo postupno

Vlakna: "arobna spuva 55

ponovno uvoditi zdrave navike kako bismo tijelu dali vremena da se prilagodi. Zeleni kaasti sokovi savreni su za taj postupan prijelaz. Drugi izvori vlakana, posebno vlakna u obliku pilula, mogu dovesti do previe drastinog poveanja koliine vlakana u prehrani i rezultirati osjeajem napLihnutosti i poveanjem plinova LI crijevima. Takve negativne nuspojave mogu navesti ljude da odustanu prije nego to uope dobiju priliku osjetiti zdravstvene koristi od vlakana.

Vlakna su vaan sastojak u prehrani impanza. Kao to sam spomenula, one hranom unose 300 grama vlakana dnevno. Osim to jedu mnogo vlaknima bogatog voa i lia, svoju prehranu dopunjuju srikom i korom, koje se sastoje od priblino 44% vlakana.

Sjemenke lana savren su dodatak ljudskoj prehrani. Sjemenke lana izuzetno su bogate i topivim i ne-topivim vlaknima. Sadre 26% vlakana (14% topivih, 12% netopivih). Samo 1/8 alice sjemenki lana sadri 6 grama vlakana.

Preporuila bih vam da u svoju prehranu redovito dodajete sjemenke lana. Sjemenke lana imaju vrstu vanjsku ljusku i trebaju biti svjee samljevene kako bi bile najkorisnije za zdravlje. Moete samljeti cijele sjemenke mlincem za kavu ili u Vitamixovoj posudici za suhu hranu. Savjetovala bih vam da jednu do dvije lice mljevenih sjemenki lana dodate svojim salatama, juhama ili kaastim sokovima. Sjemenke lana takoer su dobar izvor omega-3 masnih kiselina, i daleko najbolji prirodan izvor biljnog lignina, vanog fitonutri-jenta koji titi od raka.

Moja obitelj je otprije intuitivno dodavala sjemenke lana naim obrocima bilo u obliku krekera ili u obliku brana. Igor je usavrio metodu dehidriranja lanenih


krekera do tog stupnja da ih zna osuiti tako da imaju okus kao raeni kruh, ili kao dvopek od uskislog tijesta, ili kao svima najdrai ruski kruh s kimom. Nauite li praviti krekere poput Igora nikada neete biti usamljeni, a u svojoj prehrani imat ete obilje vlakana, prirodne spuve.

Zelenje za h o m e o s t a z u Pogledajte ovo tijelo! To je umjetniko djelo. Nije ga mogue poboljati ni

na koji nain... boanski sastavljeno. -Dr. Bernard Jensen3 1

Glavna razlika izmeu ivih bia i neivih stvari je u tome to se ivi entiteti mogu obnavljati i na taj nain uvelike prilagoavati promjenama u okoliu, dok se stvari koje nisu ive mogu razbiti i unititi. Na primjer, ako s biljke otkinete list, na njoj e narasti novi list. Ako poreete kou na svom prstu, vaa koa e zarasti. S druge strane, neive stvari poput kamenja ili ljudskih graevina, bez obzira koliko bile velike i vrste, ako se otete ne mogu se same popraviti. Na primjer, nakon katastrofa kao to su potresi, lavine i tornado ljudi moraju obnoviti svoje kue, ceste, elektrane itd.

Ta izvanredna sposobnost svih ivih organizama da se obnavljaju jedina je sila koja moe izlijeiti bilo koju bolest. Sve druge tehnike lijeenja koje su izmislili ljudi mogu biti uspjene samo ako su usmjerene na to da pomau prirodnoj sposobnosti samog tijela da se popravlja. Ljudsko tijelo moe preboljeti

57


neku bolest samo ako se sve tjelesne tvari kao to su limfa, krv, hormoni i bezbroj drugih odravaju unutar odreenih optimalnih parametara.

Fizioloki proces koji sve tvari u tijelu odrava na razinama nunim za optimalno zdravlje tijela zove se homeostaza.32 Taj proces ekstremno je sloen, i potpuno razumijevanje njegovih mehanizama daleko nadilazi mogunosti nae trodimenzionalne mate. Sa zahvalnou uviamo da je homeostaza najvaniji proces u tijelu. Jednostavna istina glasi: pomaemo li naoj homeostazi - brinemo se o svom zdravlju na najbolji mogui nain.

Kako se moemo brinuti o naoj homeostazi kad nam je izvan dosega? Proces homeostaze u ljudskom tijelu usko je povezan s endokrinim sustavom. Home-ostatska ravnotea ovisi o radLi endokrinih lijezda. Ako lijezde ne lue odgovarajue koliine hormona, homeostatska ravnotea u tijelu e se poremetiti i mogla bi se razviti bolest.

lijezde endokrinog sustava i hormoni koje one oslobaaju utjeu gotovo na svaku stanicu, organ i funkciju naeg tijela. Endokrini sustav ima vanu ulogu u reguliranju raspoloenja, rasta i razvoja, funkcija tkiva i metabolizma, kao i seksualne funkcije te procesa razmnoavanja.

Najjednostavnije reeno, endokrini sustav u ljudskom tijelu djeluje poput tvornice kombinirane sa su-permarketom koja proizvodi i opskrbljuje svakom potrebnom tvari svaku lijezdu ili organ u bilo koje vrijeme i u bilo kojoj koliini. Sto bi takvoj tvornici moglo biti potrebno? Obilje sirovina visoke kvalitete! Slino tome, endokrinom sustavu u naem tijelu apsolutno su potrebne sve hranjive tvari, ukljuujui vitamine,

Zelenje za bomeostazu 59

aminokiseline, ugljikohidrate, esencijalne masne kiseline, minerale i sve elemente u tragovima. Opskrbljivanje naeg tijela svim tim hranjivim tvarima od presudne je vanosti za dobro zdravlje.

Sve te potrebe zelenje zadovoljava bolje od bilo koje druge hrane! Da ponovim jo jednom, kad ga iz-miksamo, hranjive tvari iz zelenja apsorbiraju se djelotvornije i pruaju mnogo puta vie hranjivih tvari od drugih namirnica, pa ak i od salata pripremljenih na tradicionalan nain. Drugim rijeima, pijenjem zelenih kaastih sokova odravamo nau homeostatsku ravnoteu na najbolji mogui nain.

ao mi je to tu informaciju nisam saznala prije deset godina, dok je moja majka jo bila iva. Bila je prelijepa, pustolovna ena od samo 66 godina kad su joj dijagnosticirali rak, godinu dana nakon to je plivala u jednoj rijeci blizu ernobila. Sad bih joj mogla na vrlo zoran nain objasniti kako se tijelo lijei. Sigurna sam da bi mama odbila kemoterapiju, jer su te otrovne kemikalije unitile njenu ve oslabljenu homeostazu. Umjesto toga bih je hranom dovela do zdravlja. Danas razumijem da samo podupiranjem (a ne unitavanjem) homeostaze tijelu dajemo najvee anse da se izlijei. Moda bi jo bila s nama. Upoznala sam mnoge ljude koji su preivjeli daleko tee oblike raka od onoga koji je imala moja majka tako to su u svoju prehranu ukljuili vie zelenja. Nedostaje mi. Znala je podijeliti radost kao nitko drugi.

Kad stariji ljudi dou na moja predavanja, osjeam zahvalnost to imam priliku podijeliti svoje informacije s neijim roditeljima. Osjeam se tako sretna zbog njihove djece. Kakav je blagoslov imati roditelje otvorenog uma! Stvarno se trudim i sama biti takva.

Vanost e luane kiseline

Koliko ljudi zna kolika je vrijednost njihove eluane kiseline? Koliko nas cijeni njenu vanost za nae ope zdravlje? Gotovo nitko ne uvia koliko je presudno imati normalnu koliinu solne kiseline u elucu. Ne znam zato me nijedan od brojnih lijenika koje sam posjetila nikada nije pitao za moju eluanu kiselinu, ili ju testirao. Nikada nisam ula svoje prijatelje da priaju o njihovoj eluanoj kiselini. Sretna sam to sam doznala za njenu vanost od jednog veterinara koji mi je pomagao sastaviti zdravu prehranu za mog psa.

Na moje iznenaenje, pronala sam desetke knjiga i znanstvenih lanaka o vezi izmeu razine solne kiseline i ljudskog zdravlja. Ta tema prouava se ve desetljeima. Profesor W. A. Walker s Katedre za prehranu Harvardske kole za javno zdravlje kae: Me-dicinske istraivae od 1930-ih zabrinjavaju posljedice nedostatka solne kiseline. Iako jo uvijek nisu potpuno

61


jasne sve posljedice po zdravlje, neke su dobro dokumentirane.33

Niska kiselost u elucu (hipoklorhidrija) stanje je koje se javlja kad ljudsko tijelo nije sposobno proizvoditi odgovarajue koliine eluane kiseline. Niska kiselost u elucu neizbjeno i dramatino utjee na probavu i apsorpciju veine hranjivih tvari neophodnih za zdravlje. Veina minerala, ukljuujui i tako vane kao to su eljezo, cink, kalcij i vitamine B kompleksa (fol-nu kiselinu i druge) treba odreenu koliinu eluane kiseline da bi uope mogli biti apsorbirani. Bez eluane kiseline, neizbjeno dolazi do nedostataka hranjivih tvari koji vode do bolesti.

Pored apsorpcije, eluana kiselina ima mnoge druge vane funkcije. Na primjer, eluana kiselina trebala bi unitavati sve tetne mikroorganizme, patogene bakterije, parazite i njihova jajaca, te gljivice koje uu u tijelo kroz usta. Zbog toga, kod nedostatka eluane kiseline ne postoji barijera protiv parazita. Razgovarala sam s gastroenterologom koji uzima uzorke eluane kiseline od svojih pacijenata i esto pronalazi raznovrsne parazite koji bujaju upravo tamo gdje bi trebali biti uniteni. Ve samo zbog tog razloga htjela bih da je moja eluana kiselina jaka.

eluana kiselina pomae kod probavljanja velikih molekula bjelanevina.34 Ako je razina eluane kiseline niska, nepotpuno probavljeni dijelovi bjelanevina apsorbiraju se u krvotok i izazivaju alergije i imunoloke poremeaje.

Prirodna razina solne kiseline (HC1) opada sa sta-rou osobe, posebno nakon etrdesete. Tada veina ljudi poinje dobivati sijede dlake kao rezultat nedostatka hranjivih tvari uzrokovanog snienom razinom

Vanost eluane kiseline 63

eluane kiseline. Razina solne kiseline moe se poeti smanjivati i ranije ako zlostavljamo svoj probav-ni trakt, ili cijelo tijelo, suvinim koliinama hrane, upotrebom kemikalija i stresom. Prejedanje, posebno pretjeran unos masti i bjelanevina, iscrpljuje stanice stijenke eluca koje lue HC1.35

Autohtoni narodi poznavali su mnoge razliite prehrane kroz povijest, ovisno o njihovom okoliu. Zajedniko im je bilo to to su jeli velike koliine vlakana. Istraivai su procijenili da su australopitek i neki drugi autohtoni narodi konzumirali oko 150 grama vlakana dnevno.36 Kad vidimo tu brojku, lako je zakljuiti da je njihova eluana kiselina bila prilino jaka, bitno jaa od nae. Takoer su imali puno jae zube, eljusti i eljusne miie. Bili su u stanju u ustima savakati ilavu, vlaknastu hranu do kremaste konzistencije, a onda bi njihovi eluci pomou solne kiseline nastavili probavljati tu dobro savakanu tvar. Od toga vremena naa su se tijela dramatino promijenila. Napravite jedan eksperiment: uzmite komadi bilo kojeg povra ili zeleni list, sjednite i vaite ga to due moete. Kad osjetite da ste ga spremni progutati, ispljunite ga na dlan i pogledajte ga. Vidjet ete da e jo uvijek biti daleko od kremaste konzistencije. Imajte na umu da e vae tijelo biti u stanju asimilirati samo hranjive tvari iz najsitnijih estica. Velike estice nee biti probavlje-ne i pretvorit e se u kiseo otpad. Jedan moj prijatelj koji je lijenik i esto radi krvne pretrage pokazao mi je na monitoru povezanom s raunalom jedan takav ne-probavljeni komad u krvi jednog veganskog pacijenta. okirala sam se kad sam vidjela da svaki put kad je taj siuni neprobavljeni komad dodirnuo crvena krvna zrnca, ta su zrnca istog trenutka umrla. Na kraju je


taj komadi neprobavljene hrane zavrio okruen sa stotinjak mrtvih stanica u nekoliko slojeva. Taj mi je prijatelj objasnio da se takvi toksini djelii nakupljaju u naem tankom crijevu, zbog ega ljudi imaju proirene, ispupene trbLihe.

Ako pored nedovoljnog vakanja neki od nas nemaju potrebnu koncentraciju solne kiseline, tad vrlo vjerojatno imaju nedostatak veeg broja hranjivih tvari. Da bi moglo stvarati solnu kiselinu, ljudsko tijelo mora naporno raditi. Kako starimo, naa tijela postaju slabija i ne mogu stvarati odgovarajue koliine solne kiseline. Zato veina ljudi s godinama ima sve manje eluane kiseline.

Sa starenjem dobivamo sjedine. Primijetila sam da veina ljudi kojima je dijagnosticirana vrlo niska razina eluane kiseline ima primjetno vie sijedih dlaka, to je neizravan znak nedostatka hranjivih tvari. S druge strane, postoje mnogobrojne dobro dokumentirane prie o ljudima kojima se vratila prirodna boja kose kao rezultat redovnog konzumiranja izmiksanog zelenja, a jedna od njih je i Ann Wigmore.

Miksanje je slino vakanju, i zato uzimanje izmik-sane hrane moe dovesti do dramatinog poboljanja naeg zdravlja. Nakon usitnjavanja u mikseru velike brzine, dijelovi hrane postaju idealne veliine za asimilaciju. Kao rezultat toga, tijelo ne zadrava hrami u elucu tako dugo, nego ju odmah alje u tanko crijevo, omoguujui tijelu da stvara manje solne kiseline. Zbog toga, jedenje izmiksane hrane tedi nau energiju i odrava nas mladolikima usprkos starenju.

Godinama nisam uspijevala shvatiti zato neki ljudi brzo izgLibe viak kilograma nakon to preu na prehranu sirovom hranom. Ti ljudi jednostavno ne

Vanost eluane kiseline 65

mogu ostati na sirovoj hrani jer im je neugodno ivjeti uz neprestane primjedbe njihovih prijatelja i roaka da su premravi. Slaem se da ljudi ne bi trebali biti premravi. Nakon to sam dLigo istraivala utjecaj smanjene kiselosti u elucu na asimilaciju hrane, upitala sam neke od svojih prijatelja s problemom s teinom jesu li ikada provjerili svoju razinu kiseline u elucu. Nekoliko njih kasnije mi se javilo i reklo da im je dijagnosticirano da imaju vrlo malo ili nimalo eluane kiseline. Njihov lijenik prepisao im je da Liz obroke uzimaju pilule solne kiseline. Jedna bliska prijateljica pokuavala je jesti sirovo nekoliko godina i postala je tako mrava da se njen sLipmg zabrinuo za njeno zdravlje. Otila je k lijeniku i dijagnosticirali su joj aklorhidriju (odsutnost solne kiseline). Lijenik joj je dao pilule s HCl-om i ona je nastavila sa svojom sirovom prehranom. Ta prijateljica povratila je svu SVOJLI teinu.

Da bi hranjive tvari mogle biti apsorbirane, hrana u elucu treba biti razgraena, i mehaniki i pomou kiselina, u vrlo male komadie od 1 do 2 mm. Sirovo voe i povre u sebi sadre najvrednije hranjive tvari, ali ih je posebno teko probaviti zato to njihovu ilavu celuloznu strukturu treba razbiti da bi hranjive tvari izale. Ako nema dovoljno eluane kiseline, tijelo nije u stanju uzeti sve potrebne hranjive tvari, posebno bjelanevine, i poinju se javljati nedostaci. Upoznala sam nekoliko ljudi s takvim problemom koji su se osjeali kao da SLI U zamci. Dok bi jeli samo sirovu hranu Lispijevali bi se osloboditi simptoma odreenih bolesti koje su imali, ali bi postali vrlo mravi. Onda bi u svoju prehranu dodali kuhanu hranu kako bi postigli svoju eljenu teinu, ali vratili bi im se njihovi neelje-


ni simptomi. Zbunjeni, stalno su mijenjali prehranu ne znajui to da rade.

Zato sam osjetila veliku sreu kada sam, nakon to sam odrala nekoliko predavanja o zelenim kaastim sokovima, poela primati pisma poput ovog:

lako je sirova hrana rijeila moj artritis, nikada je se nisam mogao pridravati due od dva mjeseca jer sam na iskljuivo sirovoj hrani gubio teinu tako brzo, do 60 kila, da bi se moja ena us-paniila mislei da umirem, pa bih morao

Documents

V.boutenko Zeleno Za Zdravlje