OSNOVE SOCIJALNE PEDAGOGIJE

OSNOVE SOCIJALNE PEDAGOGIJE(Slobodan Uzelac, Dajana Bouillet)

-ta je socijalna ped (imaju dvi, tri definicije, Treba naglasit da ukljuuje i teoriju i praksu)

-pup,

-Razlika izmeu psihijatrijskog poremeaja i PUP-a? (PUP obuhvaa samo dio linosti a psihijatrijski poremeaji, npr. psihoza ili shizofrenija obuhvaaju cijelu linost)

-pasivni i aktivni pup,

-sta je prevencija,

- vrste prevencije (ima vie podjela),

-rizini i zastitni cimbenici,

- Brofenbrenner (kada imamo neko dijete trebamo ispitati sve imbenike, staviti ga u sva okruenja i tek tada poeti raditi s njime)

- S kime je tee raditi? (Na to mi pie odgovor - S klincima koji imaju raznovrsnije poremeaje u ponaanju, s onima kojima je situacija u obitelji tea te s onima kod kojih su se poremeaji javili u ranijem dobu)

-otporna djeca,

- intervju,

-podjele intervjua

-povijest soc.pedagogije

-toskanski zakonik,

-etiolosku podjelu

-zakonitosti socijalne pedagogije, to bi kao bilo: ta se ranije krene s prevencijom i tretmanom to je bolje, pup je gori ako postoji kombinacija razliitih poremeaja itd.

-dijagnostiki intervju, kako se ponaati na interjvuu RAZVOJ SOCIJALNE PEDAGOGIJE

Pojam socijalna pedagogija prvi se put pojavljuje sredinom 19. st. u Njemakoj kao sinonim za kolektivnu pedagogiju, koja je bila suprotnost tzv. individualnoj pedagogiji.

F. A. W. Diesterweg:

( socijalna pedagogija oznaava obrazovnu akciju kojoj je svrha pomo siromanima u drutvu, on prvi put socijalnu pedagogiju u ovom obliku spominje 1850. g u djelu Rukovo za obrazovanje njemakih uitelja (rukovo=prirunik) ( propagirao reformu kolstva: umanjivanje utjecaja Crkve i politike na kolstvo, uz istodobno jaanje socijalnih promjena

POECI RAZVOJA SOCIJALNE PEDAGOGIJE

Pioniri socijalne pedagogije: Vives, Komensky, Pestalozzi, Frobel ( pozornost su pridavali siromatvu i drugim oblicima socijalne ugroenosti, zato to se tada socijalnopedagoka perspektiva bavila nastojanjem da se odgojem rijee socijalni problemi

- sustavniji razvoj soc. pedagogije tek na prijelazu iz 19. u 20. st. ( motiviran specifinim drutveno-ekonomskim uvjetima: INDUSTRIJSKOM REVOLUCIJOM

- Industrijska revolucija: uzrokovala velike probleme kao to su nezaposlenost i osiromaivanje irih slojeva stanovnitva, sve intenzivniji razvoj kapitalizma zbog ega dolazi do suprotnosti interesa kapitalista i radnika ( dolazi do revolucionarnog pokreta radnika koji je trajao od 1848. do 1871.

- razvoj maloljetnikog kaznenog prava: toskanski kazneni zakonik iz 1786. koji uvodi discerimento (rasuivanje, razboritost) kao temelj za kanjavanje maloljetnika u dobi od 12 do 14 godina ( francuski kazneni zakon preuzeo isto rjeenje

- DISCERIMENTO ( posebna maloljetnika ubrojivost koja je bila uvjet za njihovo kanjavanje; maloljetnik kod kojeg se discerimento nije utvrdio, nije se mogao kazniti nego je predan roditeljima ili upuen u popravni dom

- francusko ureenje maloljetnike odgovornosti posluilo kao uzor mnogim europskim zemljama u 19. st. ( potpuno se ograniava kanjavanje maloljetnika i uvode se posebne sankcije ( odgojne mjere

- nakon 1. svjetskog rata mnoge zemlje ustanovljuju posebna vijea i sudove za maloljetnike ( danas takoer mnoge zemlje imaju posebne zakone o sudovima za maloljetnike

U 19. st drava postaje vie zainteresirana za odgojni karakter socijalne skrbi emu prethodi nekoliko faza:

SREDNJI VIJEK: drutvo se nemilosrdno odnosi rema djeci kojoj treba izvanobiteljska skrb, kranstvo podupire stav da su poniznost i slabost ovjeka koje dolaze iz siromatva vrline koje uzdiu, pa tako nastaju prve javne institucije za smjetaj i zbrinjavanje siromanih od strane Crkve

NOVI VIJEK: djeca i mladi bez sredstava za ivot alju se na prisilni rad, jer se smatralo da su siromasi u takvoj potrebi zbog nedostatka volje za rad. Obrat u odnosu prema siromanima dogaa se 1350. g u Engleskoj kada se prema njima poinje provoditi represija: vjerovalo se da je prisilni rad sredstvo odgoja zaputene djece, pa su sve radno sposobne skitnice prisiljavali na rad. Skitnja postaje delikt koji se progoni i kanjava bievanjem, usijanim eljezom, odsijecanjem uha,U drugoj polovici 19. st. zbog porasti zaputenosti djece drava se interesira za socijalnu skrb ( postupno se pojavljuje protivljenje iskoritavanju djeje radne snage i donose se zakoni o ukidanju djejeg rada.

- zbog industrijalizacije koja se sve vie razvijala dolo je do promjena u funkcioniranju obiteljskih struktura ( roditelji su radili i velik broj djece nije mogao dobiti potrebnu skrb ( gubitak odgojnih potencijala obitelji ( velik broj novih socijalnih problema

- obrazovanje se smatralo vanim mehanizmom za rjeavanje tih problema ( obrazovanje zajednice i obitelji ( socijalna se pedagogija razvila kao sustav organiziranig aktivnosti drutva , usmjerenih ublaavanju socijalnih problema

NATORPOV KONCEPT SOCIJALNE PEDAGOGIJEPotrebna nova pedagogija koja bi prevladala prosvjetiteljstvo i individulizam

- Paul Natorp : na prijelazu iz 19. u 20. st. nastojao se suprotstaviti rascjepu njemakog drutva, razvijajui koncept socijalne pedagogije socijalna pedagogija = pedagogija koja dotadanju individualistiku pedagogiju mijenja idealom zajednice, odnosno zajednitva slijedi Tonniesovo shvaanje pojma zajednice: zajednica je pravi i trajni oblik zajednikog ivota, a drutvo je prolazno i prividno

u drutvo se pojedinci okupljaju da bi ostvarili neke svoje sluajne zajednike ciljeve, dok zajednica ne postoji sama po sebi, nego u osjeaju pojedinca da je postao dijelom cjeline

tim se konceptom socijalna pedagogija izjednaava s pedagogijom, a pridjev socijalna oznauje pripadnost zajednici

socijlna pedagogija je pedagogija koja posebno naglaava da su odgoj i obrazovanje uvjetovani zajednicom, za razliku od individualne pedagogije koja u sredote stavlja pojedinca teme socijalne pedagogije: socijalni uvjeti obrazovanja i obrazovni uvjeti socijalnog ivota

drutveni problemi smatraju se odgojnim problemima

ciljevi socijalne pedagogije: izgraivanje jake svijesti o zajednici kao protutei egoizmu pojedinca i klasnoj svijesti ( vraanje unutarnjeg jedinstva nacije koja je bila ekonomski i politiki razjedinjena

sredstva za postizanje ciljeva: obrazovanje irokih slojeva stanovnitva, a ne obrazovanje kao privilegiju bogatih

Natorpove osnovne misli:ovjek je neprekidno pod mnogostranim utjecajima drugih, istodobno neprekidno djelujui na druge. ivot pojedinca u svakom je pogledu obiljeen zajednicom, on govori i misli govorom svoje zajednice i od nje preuzima zaokruenu sliku svijeta. Njegovim djelovanjem upravljaju norme i vrijednosti zajednice. One su smjernice i vodilje njegovog ponaanja. Prema tome, cijeli ivot ovjeka odvija se pod utjecajem njegove okoline, svijeta koji ga okruuje.Odgoj je uvjetovan ivotom u zajednici i obrnuto oblikovanje ivota u zajednici oblikovano je odgojem : pojedinac postoji samo u zajednici, zajednica ne postoji izvan pojedinca, a zajednicu omoguuje odgoj i obrazovanje pojedinca.

NOHLOV KONCEPT SOCIJALNE PEDAGOGIJE-Herman Nohl : razvija teoriju o drutvenom i dravnom odgoju u socijalnoj skrbi, to oznauje terminom socijalna pedagogija ( interpretirao ju kao teorijski okvir socijalnog rada utemeljio je samostalan kolegij socijalne pedagogije na Sveuilitu u Gottingenu

SUVREMENA SOCIJALNA PEDAGOGIJA

mogue je razlikovati socijalnu pedagogiju kao dio edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, socijalnih znanosti i pedagokih znanosti razvoj socijalne pedagogije u sklopu edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti prepoznatljiv je u Hrvatskoj i Maarskoj, a najbogatiju praksu usavravanja socijalnih pedagoga ima Njemaka

s obzirom da je u svakoj zemlji ona drugaije pozicionirana u sustavu znanosti, postoje razliite definicije socijalne pedagogije!

Cameron (2004) : specifian predmet socijalne pedagogije je odnos individuuma i drutva ili nain postizanja drutvenih ciljeva posredstvom pripreme djece i mladih za drutveni ivot Hamalainen- soc.ped. nain djelovanja u smjeru socijalnih i pedagokih zamisli, preveniranja i olakavanja moralnih nevolja i pomaganja ljudimakoji su pod pritiskom socijalnih problema

Rossner- pedagoko djelovanje usmjereno na pomo pri integraciji u moderno drutvo

- Zajedniki program socijalnih pedagoga u Europi (2005): socijalna je pedagogija teorija o nainima na koje psiholoki, socijalni i materijalni uvjeti te razliite vrijednosne orijentacije potiu ili umanjuju mogunosti opeg rasta i razvoja, kvalitete ivota i dobrobiti osoba ili drutvenih grupa.

u RH ona je shvaena kao uenje o odgoju za moralno socijalno ponaanje mladih s poremeajima u socijalnom ponaanju

ujedinavanje socijalnih, psiholokih i pedagokih teorija radi unoenja pedagoke dimenzije u socijalne znanosti

suvremenu je socijalnu pedagogiju mogue odrediti kao znanost, teoriju i praksu preveniranja i ublaavanja tekoa socijalne integracije osoba s poremeajima u ponaanju, poglavito pruanjem posebne pomoi u odgoju kako pojedincima, tako i specifinim drutvenim grupama

DEFINICIJA SOC. PED. : znanost, teorija i praksa preveniranja i ublaavanja tekoa socijalne integracije osoba s poremeajima u ponaanju; bavi se samo onim poremeajima na koje je mogue djelovati primjenom specifinih odgojnih metoda i postupaka; samostalna je edukacijsko-rehabilitacijska znanstvena grana; ne bavi se obrazovanjem osoba s poremeajima u ponaanju

PREDMET SOCIJALNE PEDAGOGIJE

neslaganje meu strunjacima isto kao i kod definiranja discipline

u RH je to sinonim za odgoj osoba s poremeajima u ponaanju

Meunarodno udruenje socijalnih pedagoga ( temeljna zadaa soc. pedagogije je proces socijalne integracije radi podrke i pomoi socijalno iskljuenim osobama ili rizinim skupinama, kako bi razvile svoje potencijale

H. Tuggener prepoznaje integrirajuu i razvijajuu funkciju soc. ped.:1. integrirajua funkcija = razvijanje osobnih potencijala osoba radi ukidanja njihove socijalne segregacije

2. razvijajua funkcija = rad na prevenciji socijalnih deprivacija pomou osnaivanja, pomoi i oblikovanja pojedinca i drutvenih grupa

defenzivna soc. ped. = uklapanje pojedinih simptoma socijalne depriviranosti ,uloga socijalnog vatrogasca

ofenzivna soc. ped. = koncepti ljudskih prava kao njen temelj (ljudska prava su ona koja su ovjeku prirodno dana i ona koja su ljudi meusobno ustvrdili kako bi mogli ivjeti kao ljudska bia) u Europi ipak prevladava rastereujua uloga socijalne pedagogije = ublaavanje posljedica drutvene privilegiranosti

Predmet socijalne pedagogije usmjeren je na razumijevanje sustava socijalno devijantnih osoba, njihova socijalnog okruenja i odgojnih potreba pojedinaca i drutvenih grupa u svrhu njihove socijalne integracije.

ti se sustavi mogu podijeliti na brojne podsustave, a upravo takva ralamba dovodi do predmeta socijalne pedagogije kako je shvaena u RH TEORIJE SOCIJALNE PEDAGOGIJE rehabilitacija djece i mladih izvan instituacija (osim tekih sluajeva) ve u ocijlnom okruenju ponaanje je funkcija linosti, odgojem treba zahvaati ponaanje osobe s poremeajem i njenu okolinu, trebaju u odgoju prepoznati korit za sebe

omoguiti rjeavanje vlastitih konflikata i onih nastalih s obzirom na norme i vrijednosti drutva

osobe s poremeajem i drugi sudionici imaju issti cilj- socijaalnu inegraciju osobe s poremeajem

teorija socijalne pedagogije uzima u obzir ova polazita:

1. odgoj ne smije biti slijepo preputanje procjenama voditelja i bezgranino djeloanje onome to odgajatelj ini, voenje ne smije samo po sebi biti svrha odgoja , nego put koji e dovesti do osamostaljivanja osobe

2. odgoj je dvosmjerna komunikacija, poseban meuljudski odnos primanja i davanja

3. odgoj je kontinuirani proces u kojem odgajanik najaktivnije sudjeluje uz podrku odgajatelja

4. odgoj je vrlo sloen, kompleksan i dugotrajan proces pri emu se rabe razni oblici, metode, sredstva

5. odgoj se oituje u razvoju osobnosti i drutveno poeljnom iskazivanju i zadovoljavanju potreba6. pogrenim odgojnim postupcima moe se omesti optimalan razvoj djeteta i dijete u njegovoj emancipaciji

7. odgoj se dogaa u konkretnom drutvu koje ima odreenu strukturu, mijenjanje drutva utjee na sudjelovanje odgoja u tom mijenjanju

odgojna sredina ( psihiko, fiziko, socijalno, kulturno, vjersko okruenje u kojem se razvija pojedinac

najvanije odgojne sredine ( obitelj, kola, vrnjake skupine, mediji, radne sredine,

istraivanjeetiologije-obitelji s naruenim odnosima i nepovoljnim obiljejima linosti roditelja

-poremeena komunikacija, niski standardi ivota, obrazovanje roditelja

fenomenologije-povezanost socioekonomskog razvoja sredine i kaznenih djela

prevencije

prevencije pup

-rano otkrivanje poremeaja u vrtiu, koli

- stabilan socio emocionalnin status djeteta povezan s odgojem, obiljejijma obitelji

tretmana pup

-bitna samoprocjena djeteta

-poticanje potencijala djeteta

-uinkovitiji je izvaninstitucijski tretman

-podrka odgajanika, pozitivno vrednovanje kod odgojnih mjera

-manja uspjenost to je tea sankcijaPOREMEAJI U PONAANJU = smetnje ponaanja, delinkventno ponaanje, socijalno i antisocijalno ponaanje, disocijalno ponaanje, delikventno ponaanje, drutveno neprihvatljivo ili neprilagoeno ponaanje,devijantno ponaanje, nesocijaliziranost, nedovoljna socijalna integracija, opozicijsko ponaanje, poremeaju emocija i ponaanja, emocionalni poremeaji, poremeaju u socijalnom ponaanju, rizina ponaanja

mane- pedagoka sfera odstupanja, nastale zbog odgojnih initelja

poremeaji medicinska sfera, odgojni initelji,uznapredovali do bolesnih stanja

-ponaanje osobe ovisi o sredini u kojoj ivi, dobi, ukupnim bioloko-psihosocijalnim osobinama i o trenutnom stanju te osobe

POREMEAJI

u motornim kretnjama i navikama

-poremeaji u ponaanju: nedostatna psihosocijalna zrelost neke osobe one pojave kojima osoba iskazuje svoj negativni stav prema obitelji, prijateljima, igri, radu, uenju, pozitivnim drutvenim normama te korisnim pravilima ivota u zajednici

ona ponaanja koja su s obzirom na specifino vrijeme, kulturu i oekivane norme odstupajua

ona ponaanja koja su uvjetovana organski ili reakcijom na okoline zbog viedimenzionalnosti, uestalosti i teine oslabljuju potencijale za razvoj, uenje i rad zbog ega je potrebna posebna struna-pedagoka pomo

krajnje intenzivna prisutnost smetnji u ponaanju

-kriteriji prema se smetnja definira kao poremeaj u ponaanju:

trajanje: 3 6 mjeseci

intenzitet: blagi, umjereni i teki poremeaji

prisutnost u odreenoj sredini (tei se pojavljuju u vie sredina)

prisutnost veeg broja razliitih poremeaja

socijalni i kulturni kriterij (iste smetnje se razliito procjenjuju)

hitnost intervencije

rezultati intervencije

-poremeaji koji se javljaju u djetinjstvu i adolescenciji:

hiperkinetiki (smetnje aktivnosti i panje)

poremeaj ophoenja (nedrutvenost ili prkosnost)

mjeoviti poremeaji ophoenja i osjeaja (depresije)

emocionalni poremeaji (anksioznost, fobije, tjeskoba, rivalitet)

poremeaji u socijalnom funkcioniranju

tikovi

ostali poremeaji (vezani uz hranu ili govor)

najea (uobiajena) podjela poremeaja u ponaanju:1. eksternalizirana ponaanja: markiranje, kraa, ubojstvo, kriminal, razbojstvo, pljake, bjeanje, hiperaktivnost, muenje, seksualno maltretiranje, trgovina ljudima, svodnitvo, tunjave, svae, agresivnost, izderavanje, okrivljavanje, la 2. internalizirana ponaanja: depresija, povlaenje u sebe. beivotnost, povuenost -smetnje u ponaanju (prema R.Winkelu): parcijalne, manje teke, prolazne, potencijalne

-rizinost: niska, srednja, visoka, vrlo visoka

teorija akcije: Talcott Parsons osoba se djeluje nastojei ostvariti svoje namjere, potrebe, tenje, zadae, ciljeve sluei se odgovarajuim sredstvima, tehnikama, procedurama i metodama, a njegove su akcije ograniene uvjetima i okolnostima, normama i vrijednostima; poremeaji poremeaji ponaanja je neuspjeh sustava da socijalizira pojedinca

funkcionalistika teorija: svaki drutveni oblik, institucija i pojava ima neku funkciju, ovjek je pasivan proizvod sustava; poremeaji u ponaanju su bolest koja je rezultat neuspjeha u socijalizaciji, psihikih povreda, trauma

teorija znaenja: Chartes Morris- ponaanje je uvijek odreeno ciljem kojemu ovjek tei; socijalna struktura ne sastoji se samo od ljudskih bia ve od njihovih zamisli, predobi, pojmova, poremeaji u ponaanju su odgovor na iskustvo steeno u percepciji znakova (usmjerava ponaanje) iz socijalnog prostora (krivo protumaeno znaenje neeg ili nekog u okolini)

ekoloko-sustavna teorija: 2stvari kljune za razvoj djeteta bezuvjeetna ljjubav jednog ili vie roditelja i provoditi vrijeme u obitelji i socijalnom okruenju

Urie Bronfenbrenner socijalna se ekologija djeteta sastoji od sustava u koncentrinim krugovima:

mikrosustav ( roditelji, braa i sestre, vrnjaci, odgojitelji, uitelji

neposredni i najraniji utjecaj, izravan odnos s djetetom tijekom duljeg razdoblja

mezosustav ( susjedstvo, obiteljski prijatelji, centri, ustanove

egzosustav ( socijalne slube, zdravstvene ustanove, radna mjesta roditelja

vani za socijalizaciju i razvoj djeteta, utjeu na funkcioniranje mikrosustava

makrosustav ( kultura, vrijednosti, globalne promjene, zakoninema neposredan utjecaj, ali djeluje na ostale elemente u sustavima djeteta

-multikauzalna priroda poremeaja u ponaanju:

svaka pojava ovisi o veem broju initelja, pup ne moe biti uzrokovan samo jednom okolnou

jedna pojava u razliitom spletu okolnosti moe izazvati razliite posljedice, iste posljedice mogu biti rezultat razliitih initelja, jedna posljedica moe nastati zbog puno uzroka

i uzroci (kompleks uvjeta nunih za pojavu ili njenu promjenu) i uvjeti (initelji koji omoguuju djelovanje uzroka) i povodi (elementi koji izazivaju eksploziju pojave) = rizini faktori

etioloki initelj shvaen kao zbroj svih uvjeta koji mogu proizvsti odreenu posjedicu, poremeaj u opnaanju kod neke osobeOSNOVNI RIZINI INITELJI:

u obitelji: povijest problema jednog ili obaju roditelja, sukobi u obitelji, loa komunikacija, loe odgojne metode

u koli: niska motivacija, sukobi s uiteljima nedemokratski nain pouavanja

u vrnjakoj grupi: antisocijalna ponaanja prijatelja, rizina ponaanja za vrijeme slobodnog vremena, upotreba droge i alkohola

crte linosti- oteenja u kognitivno emocionalnim vjetinama

-njihov uinak mogu ublaiti initelji zatite i otpornost djece i mladih (zadravanje kompetencije pod stresom i uspjena prilagodba), a za to je potrebno:emocionalna briga i toplina, otvorenost i prihvaanje, samostalnost popraena strukturom i nadzorom, usmjerenost prema postignuu te razvoj odgovarajuih normi i vrijednosti

FENOMENOLOGIJA POREMEAJA U PONAANJU

-poremeaje u ponaanju je teko razgraniiti, vrlo se esto preklapaju; vrlo se rijetko susree dijete sa samo jednim oblikom poremeaja u ponaanju, pasivni i aktivni oblicisazrijevanje: progresivna integracija iskustva u promjenjivu, ali razumno stabilnu strukturu koja odraava svoju stabilnost i identitet ak i kada se suoi s radikalni, unutarnjim ili vanjskim promjenama u okruenju

zrelost: uzajamno proimanje potencijala koje osoba posjeduje i utjecaja sredine na njega-nije svaka manifestacija psihosocijalne nezrelosti poremeaj u ponaanju, ali poremeaj u ponaanju znai psihosocijalnu nezrelost!

initelji bitni za dobrobit djeteta- privrenost, samopouzdana otvorenost, samokontrola i kontrola agresije, razumijevanje okoline fizike i socijalne

u postmodernizmu- pravo manifestirati ponaanja za zadovoljavanje potreba i ne ugravati druge, pretjerivanje u toleranciji razliitosti dovodi do izostanka pravovremene intervencije

PRETEITO PASIVNI (INTERNALIZIRANI) POREMEAJI U PONAANJU1. plaljivost

u ranom djetinjstvu normalno ako osjeaj straha nije razmjeran uzroku ili s objektom nije ni u kakvom odnosu

uznemirenost, bljedilo, pojaano znojenje, koenje, napetost, zbunjenost, neodlunost manifestira se u svakoj prilici u kojoj se moe doivjeti neuspjeh, prigovor ili podsmijeh, ako je dijete naglo stavljeno u novu situaciju (vrti) ili odvojeno od poznatih odraslih osoba esto popraena neurozama-mucanje, mokrenje, fobije uzroci: autoritaran stil odgoja, emocionalno hladan odgojni pristup, pretjerane ambicije roditelja

izostanak tretmana moe dovesti do fobija i paninih strahova

fobije- neurotsko stvaranje simptoma straha razliitih stupnjeva povezanih s razliitim predmetims, situacijama obino bez realne podlogepanian strah- oblik inezivnog straha od iznenadne opasnosti

2. povuenost

tiha i mirna djeca, nemaju stalne prijatelje, puno mataju odraz osobne nesigurnosti i nepovjerenja, posljedica nezadovoljenih potreba za pripadanjem i ljubavi samoa (osoba sama bira) i usamljenost (nametnuta izoliranost) esto obuhvaa: osjeajnu bol, interpersonalnu izoliranost, povlaenje, socijalnu neadekvatnost, tjelesne manifestacije (ee bolesti) esto postaju rtve nasilnikog ponaanja tretman: postupno uvoenje u drutvo3. potitenost

prethodi depresiji osjeaju beznada oaja mrzovolja, otresitost, bezvoljnost, utljivost, povuenost, pasivnost, umor, tjeskoba, plaljivost, zabrinutost, bolovi, nemiran san, nedostatak apetita, promjene ritma spavanja, gubitak energije, negativno miljenje o sebi, preodsjetljivost veina adolescenata potitena nekad ali pomo potraiti ako promjena raspoloenja traje dulje od 2 tjedna i ukljuuje neke od simptoma krajnja posljedica bez tretmana: pokuaj ili izvrenje samoubojstva mnogi znakovi4. nemarnost (zanemarivanje rada u korist igre) ili lijenost (nedostatak elje za bilokakvom aktivnou)

nemarnost-pasivno ponaanje, nedovoljno odgovoran odnos prema radnim zadaama, nedostatak radnih navika ((izgovori)

tromost, bez inicijative, oekivanje poticaja i pomoi, izvrenje zadataka preko volje, povrno, neuredno

lijenost- nedostatak elje za bilo kakvom aktivnosti,pasivan nain suprostavljanja strahovima uzrok: popustljivost roditelja, razmaenost oekivanje neuspjeha ( nauena bespomonost ( apatija, bezvoljnost

u kolskoj dobi najvie (djeca se prvi put suoavaju sa zahtjevima), u adolescenciji bezvoljnost, ravnodunost, nedostatak zanimanja, dosada

tretman: transformacija ponaanja, usvajanje radnih navika5. neuroze, psihosomatske smetnje, psihoza psihiki poremeaji koji osim psiholokog iziskuju i odgojni tretman

najee u djejoj dobi sisanje prsta (nakon druge godine ivota), grienje noktiju, poveana ceremonijalnost, mucanje, tepanje, tikovi, hipohondrija, poremeaji prehrane, enureza i enkopreza (nemogunost nadzora mokranih i probavnih kanala), poremeaj sna 6. deficit panje

simptomi se javljaju prije sedme godine i traju najmanje est mjeseci te izazivaju hendikep u barem dva poruja (u koli i doma)

bitna naela kod tretmana: proporcionalnost, nestigmatizacija, nediskriminacija, uinkovitost i najmanja mogua intervencija (bez prisile!)PRETEITO AKTIVNI (EKSTERNALIZIRANI) POREMEAJI U PONAANJU1. nedisciplina (nepotivanje pravila i autoriteta)

otpor, tvrdoglavost, nespremnost na kompromise, ispitivanje granica, ignoriranje zapovijedi, svae ako su roditelji zahtjevni(zahtjevi koji premauju mogunosti roditelja, nemilosrdni, ne toleriraju iznimke), popustljivi(bnb), neodluni ili nejedinstveni u intervalu od nepotivanja pisanih ili nepisanih pravila do poremeaja s prkoenjem ili suprotstavljanjem (otvoreni ili prikriveni prkos) tretman: dijete mora uvidjeti da prkoenje nema smisla, da se time ne postie cilj2. laganje

obrambena la, la iz navike, la s agresivnom tendencijom, la iz mate ili la kao simptom bolesnog stanja uzrok: odgojna zaputenost ili nepovoljni uvjeti razvoja (ako je patoloki) tretman: kreiranje sredine gdje je laganje nepotrebno, dosljednost zahtjevima, istinoljubivost odgojitelja, ne kanjavanje jer to poveava motive laganja3. bjeanje iz kole, od kue i drugih odgojnih sredina

iz kole

uestalo kanjenje na nastavu, izostanak sa nastavnih sati, ranije naputanje nastave, cjelodnevno izostajanje

uzroci: nedovoljno razvijene intelektualne sposobnosti, nepostojanje radnih navika nepovoljna ua socijalna sredina, negativni stav prema koli, poremeaji linosti ili u obitelji, slaba kontrola roditelja nad djetetom, kolska fobija (djeca intelektualaca, ambicioznih roditelja, roditelja sa izraenim natjecateljskim stavovima)

od kue

uzroci: nepovoljno obiteljsko okruenje, nedostatni nadzor i zanemarivanje djeteta, neprimjereni odgojni postupci

skitnja: lutanje gradom bez doputenja starijih, kasno dolaenje kui, izostanci iz kole, bjeanje od kue

tretman: djelovati na sve initelje koji su dijete motivirali na bijeg4. hiperaktivnost

motoriki nemir, lako naruena pozornost, nedovravanje aktivnosti, nesposobnost koncentracije, teko prihvaanje neuspjeha, vrlo nisko samopouzdanje, lo uspjeh u koli

tretman: kreirati sredinu koja podrava individualne razlike unutar strukturiranog, ali fleksibilnog pristupa, pruanje rutine, realistina oekivanja, pomoi da naui funkcionirati u razliitim okruenjima5. agresivno ponaanje

fizika, psiholoka (verbalna) ili socijalna agresija 4 oblika djeje agresije- instrumentalna, specifina usmjerena dobivanju ili zadravanju odreenog objekta ili pozicije-zadirkujua hostilna usmjerena ponajprije prema provociranju ili ozljeivanju drugih osoba

-defenzivna, reaktivna izazvana akcijom drugih

-agresivna igra- nanoenje ozljeda, rezultat fizike igre

defenzivna, hostilna, instrumentalna agresija ili agresivna igra

vaan initelj nastanka delinkventnog ponaanja

slabiji obrazovni uspjeh, loe vladanje u koli (ometanje nastave, fiziki obrauni sa suuenicima)

agresija u ranoj dobi je usko povezana sa kriminalitetom u kasnijoj dobi tretman: promjena stavova i ponaanja, inzistiranje na potivanju pravila mora biti lieno kanjavanja, vrijeanja, zanemarivanja i nedosljednosti

6. delinkventno ponaanje primjer krae

odrasli: stjecanje imovinske koristi, psihika bolest

djeca: elja za isticanjem, potovanjem, samopotvrivanjem, iskuavanjem vlastitih snaga, nagon za posjedovanjem, zadovoljavanje potreba, interes, emocionalni motiv, avanturizam, psihika bolest

kazneno pravo ( sankcije

7. nametljivo ponaanje, prosjaenje, druenje s osobama asocijalnog ponaanjaUZIMANJE PSIHOAKTIVNIH TVARIzlouporaba droge = visokorizian, bolestan i drutveno neprihvatljiv nain zadovoljavanja potrebe za osjeajem zadovoljstva i ugode; poveava se sa pogoranjem kvalitete ivota

-problem je izazvan utjecajem loim drutva i drutvenih grupa, koji u pojedincu stvaraju napetost koja se manifestira osjeajem krivnje, stresom, priguenom agresivnou, konfliktnou i seksualnom tenzijom

-razvoj ovisnosti ovisi o obiljejima linosti i iskustvu pojedinca koji uzima drogu, prirodi ireg i aktualnog sociokulturalnog miljea u kojem se nalazi, farmakolokim uincima psihoaktivne tvari, koliino droge, uestalosti uzimanja i nainu unoenja u organizam

ovisnik ( oslabljeni mehanizam samokontrole, visoka razina sklonosti eksperimentiranji i rizinim ponaanjima, sklonost agresivnim i antisocijalnim ponaanjima, poremeaji u ponaanju, prethodna iskustva s drogama, genetiki initelji, utjecaji vrnjakih grupa, problemi u obitelji

najbolja zatita i prevencija ( kvalitetna i funkcionalna obitelj

drutvene strategije prevencije ( ispitivanje potreba, motiviranje, stjecanje aktivnih znanja koje e se i horizontalno i vertikalno prenijeti, evaluacija postignua, provedba preventivnih programa na mikrorazini, kontrola troenja sredstva i resursa, sustavnost, razvojnost, individualizacija, personalizacija

POREMEAJI TIJEKA KOLOVANJA = markiranje, ponavljanje razreda, naputanje kolebitno (prevencija): sposobnosti i povoljne obiteljske prilike, odgovornost uitelja, razina kontrole uenika, odgovornost kole

-naputanje kole dovodi do prijevremenog prekida niza socijalizacijskih procesa uz istodobno irenje prostora za djelovanje kriminogenih initelja ( dugorono najvei rizini initelj za delinkventno ponaanje (vjerojatnost delinkvencije je deset puta vea kod onih koji su napustili kolu od onih koji nisu)

ETIKI KODEKS SOCIJALNE PEDAGOGIJE vrijednosna ishodita socijalnopedagoke profesionalnosti odgovornost prema standardima socijalnopedagoke profesije odgovornost za kvalitetu profesionalnog djelovanja u zajednici odgovornost za vlastiti profesionalni razvoj, prema profesiji, poslodavcu, djelatnosti i multidisciplinarnosti podruja djelovanja

PAGE 14