Yogi Ramacharaka

DISANJE I ZDRAVLJE

Indijske vježbe disanja

SADRŽAJ

I. Selam 7

II. Disanje je život 11

III. Egzoterijska teorija disanja 16

IV. Ezoterijska teorija disanja 24

V. Živčani sustav 30

VI. Disanje na nos - Disanje na usta 35

VII. Četiri načina disanja 42

VIII. Kako steći yoga po tpuno disanje 51

IX. Fiziološki učinak po tpunog disanja 56

X. Vježbe iz tradicije yoge 63

XI. Sedam yoga vježbi 69

XII. Sedam manjih yoga vježbi 77

XIII. Vibracije i yoga ritmičko disanje 82

XIV. Fenomen yoga psihičkog disanja 88

XV. Drugi fenomen yoga psihičkog

disanja 98

XVI. Yoga duhovno disanje 112

Poglavlje I

SELAM

Čovjek Z a p a d a još je uvi jek sklon oč i tovat i zbunjenost u odnosu na Yogu, njezinu filozofiju i praksu. Putnici koji su putovali u Indiju napisali su i prenosil i raznorazne priče o fakirima, pros jacima, nadrili ječnicima i opsjenarima na koje su nailazili uz velike indijske prometnice i gradske ulice, one koji su sebi bestidno nadjenuli naziv „vogini" . Stoga ne čudi da je čovjek Zapada o t ipičnom yoginu razmišljao kao

0 ispijenom, tjelesno istrošenom, fanatičnom, prljavom 1 neukom Hindusu koji sjedi u određenom položaju sve dok njegovo tijelo ne postane ukrućeno; ili drži ruku u zraku sve dok ona potpuno ne atrofira i osuši

7

se nakon dugog niza godina; ili čvrsto poveže svoju stisnutu šaku sve dok nokti ne probiju kožu dlana i urastu duboko u meso. Da , ti ljudi doista postoje ali n j ihove tvrdnje da su oni yog in i besmis lene su i nevrijedne u odnosu na pravog yogina. M o ž e m o to usporediti s pr imjerom kada bi berač kukuruza sebi nadjenuo titulu „doktora" ili kada bi se ulični prodavač predstavljao kao rektor Harvardskog sveučilišta.

Od davnih su vremena u Indiji i drugim zemljama Istoka postojali ljudi koji su sve svoje vrijeme i svu svoju p a ž n j u posvet i l i razvoju čovjeka - f iz ički , menta lno i d u h o v n o . Iskustva m n o g i h generacija ozbil jnih i marljivih tražitelja stoljećima su učitelji prenosili na svoje učenike. I tako je, malo po malo, izgrađena i uobličena konačna i cjelovita znanost yoge. Naposli jetku je tim istraživanjima i učenjima nadjenut naziv , ,yoga" od sanskrtske riječi yug što znači sjediniti se, združiti se. Iz istog izvora dolazi engleska riječ yoke (u j a rmi t i ) značen je koje je vr lo s l i čno . N j e z i n u upotrebu u povezanosti s tim učenjem teško je ustvrditi i i sp i t a t i p o d r i j e t l o jer razni a u t o r i da ju razna tumačenja. Ali najvjerojatnije tumačenje je ono koje kazuje da je yoga hinduska riječ značenje koje prenosi fraza „dovesti u sklad" ili „združiti se" budući da yogin nedvojbeno dolazi u sklad tijekom svojega rada pri kojem voljom kontrolira tijelo i um.

Yoga je podijeljena u nekoliko kategorija, od onih

koje uče kako kontrolirati tijelo pa do onih koje poučavaju kako doseći najviši duhovni razvitak. U ovome našem radu nećemo ulaziti u više kategorije naše teme, os im kada „znanost d i sanja" dodiruje isto. „Znanost d i sanja" dodiruje yogu u mnogobro jn im točkama. Premda je uglavnom povezana s razvojem i kontrolom fizičkoga, također ima i psihičku osnovu te ulazi u područje duhovnoga razvitka.

U Indiji se nalazi puno škola yoge u kojima su bili ali još uvijek i jesu veliki i vodeći umovi te velike zemlje. Filozofija yoge pravilo je života mnogih ljudi. Međut im, suštinska i pročišćena yoga učenja pružaju se s a m o neko l i c in i d o k se m n o š t v o zadovo l j ava mrvicama koje padaju sa stola obrazovanih i učenih. Ovaj je običaj u potpunoj suprotnosti sa zapadnim svijetom. No ideje Zapada djelovale su i djeluju na Istok pa se sada učenja koja su se nekoć davala samo nekolicini nesmetano pružaju svima koji su ih spremni primiti . Istok i Zapad sve se više približuju a korist od bliskoga dodira i međusobnog utjecaja trebala bi biti obostrana.

Ind i j sk i su y o g i n i oduv i j ek pr idava l i vel iku pozornost „znanosti disanja" iz razloga koji će čitatelju ove knjige postati očit i jasan. Mnogi su zapadni pisci dodirnul i ovu fazu učenja. Vjerujem kako ću u ovome r a d u z a p a d n o m č i t a t e l j u , u s a ž e t o m o b l i č j u i jednostavnim jezikom, predočiti bazična načela yogi

9

z n a n o s t i d i s a n j a s k u p a s m n o g i m v a ž n i m yoga vježbama disanja kao i s nač inom izvođenja tih vježbi. Predočena je zapadna misao jednako kao i istočna. Pokazano je kako su one međusobno bliske i kako jedna prož ima drugu. U tekstu korist imo uobičajene izraze, izbjegavajući sanskrtske termine, kako se time ne bi skrenula pozornost sa samoga teksta i kako se čitatelj ne bi zbunio.

Prvi je d io knjige posvećen fizičkoj fazi znanosti disanja . Po tom se razmatraju psihičke i menta lne karakteristike te se na koncu govori o duhovnoj strani.

Pokušali smo na relativno malom broju stranica iznijeti što je moguće više doktrine yoge. Pri tome smo koristili riječi i izraze koje svatko može razumijeti. Međut im, strahujemo da bi ta jednostavnost mogla biti uzrokom nepridavanja pozornosti samome tekstu; jer čitatelj vrlo lako može preći preko iznimno važnih stvari i previdjeti o n o b i t n o b u d e l i t r a ž i o s k r i v e n o , m i s t i č n o i nedokučivo. M e đ u t i m , um čovjeka Zapada vrlo je praktičan i mis l im da bi ubrzo m o g a o prepoznati praktičnost ovoga rada.

Pozdravljam čitatelja najsrdačnij im i najdublj im p o z d r a v o m selam uvodeći ga u prvu lekciju yoga znanosti disanja.

10

Poglavlje II

DISANJE JE ŽIVOT

Život je u potpunos t i ovisan o č inu disanja . „Disanje je život."

Premda se razlikuju u po jedinost ima teorije i terminologije, i Istok i Zapad slažu se u bazičnim načelima.

Disati znači živjeti. Bez disanja nema života. Nisu samo više životinjske vrste ovisne o disanju na kojemu počiva zdravlje i život. I niži oblici animalnoga života također moraju disati da bi živjeli. Čak je i život vegetacije i njena kontinuirana egzistencija ovisan o zraku.

11

N a k o n rođenja novorođenče udahne d u g i m , d u b o k i m dahom. Zadrži ga na trenutak kako bi iz njega polučilo život davajuće karakteristike a p o t o m izdahne d u g i m i p o m a l o ža losnih d a h o m . I gle! Započeo je život na zemlji.

Star čovjek klonulo izdahne po posljednji put. Prestao je disati i njegov je život okončan.

Od prvog slabašnog udaha novorođenčeta pa do posljednjega hropca umirućeg čovjeka prostire se vrlo duga priča neprekidna disanja. Život je jedan niz udisaja i izdisaja.

Disanje se može smatrati jednom od najvažnijih funkcija tijela jer sve ostale funkcije ovise o njemu. Čovjek može preživjeti određeno vrijeme ne unoseći hranu u tijelo. Nešto kraće će živjeti bez vode ali bez d i sanja njegov će život okončati već nakon s a m o nekoliko minuta.

Nije samo život čovjeka ovisan o disanju. Njegova vitalnost i zdravlje u velikoj mjeri ovise o ispravnoj navici disanja. Pametno kontroliranje naše disajne snage produljit će naše zemaljske dane dajući n a m povećanu vitalnost i veliku snagu otpornosti. Nasuprot tomu, neinteligentno i nepažljivo disanje imat će za posl jedicu kraći život, smanjenje naše vitalnosti i podložnost bolestima.

U svom normalnom, uobičajenom stanju života

čovjeku nisu potrebne bilo kakve upute ili instrukcije

12

u vezi s disanjem. Poput nižih životinja i djece on diše pr irodno i ispravno budući da je priroda odredila da tako čini. Ali civilizacija i modern i način života promijenili su tu prirodnu naviku kao i mnogo toga drugoga s time povezanog. Moderni je čovjek stekao i prisvojio neispravne metode i položaje pri hodanju, stajanju i sjedenju koje su ga lišile rođenjem stečenoga prirodnog i ispravnog disanja. Platio je i plaća visoku cijenu modernom načinu življenja. Pripadnici divljih i primitivnih plemena i dan danas dišu pr irodno sve do trenutka dok ne preuzmu, bolje rečeno dok se ne zaraze, navikama civiliziranog čovjeka.

U postocima izražen broj ljudi koji dišu pravilno doista je malen. Posljedica toga vidljiva je u s labom i n e d o v o l j n o m r a z v i j e n o m p r s n o m e košu , u s k i m ramenima kao i u sve većoj učestalosti obol jenja respiratornih organa. Neke od tih bolesti doista su fatalne. Istaknuti stručnjaci ustvrdili su da bi jedna generacija ljudi s pravilnim disanjem obnovila ljudski rod te da bi se bolesti jako prorijedile. Neki čak tvrde da bi se u tom slučaju na bolesti gledalo kao na veliku zanimljivost. No bez obzira promatramo li sa stajališta Istoka ili Zapada, povezanost između pravilnog disanja i zdravlja uočena je i potvrđena, ali i protumačena.

Zapadna učenja jasno dokazuju da tjelesno zdravlje ovisi o pravilnom disanju. Učitelji disanja ne samo da priznaju da su njihova zapadna braća u pravu nego

13

također kazuju da os im tjelesne dobrobiti i zdravlja kao pos l jedice ispravne navike disanja dolaz i do p o v e ć a n j a č o v j e k o v e m e n t a l n e s n a g e , s r e ć e , samokontrole, jasnijeg prosuđivanja, morala pa čak i duhovnog rasta. N o , potrebno je naučiti i shvatiti „znanost disanja".

Čitave škole istočne filozofije utemeljene su na toj znanost i . Kada to znanje j ednom prigrle l judi Zapada i kada ga počnu praktično koristiti, ono će među njima učiniti „čuda" . Teorija Istoka povezana sa praktičnošću Zapada donijet će vrijedne plodove.

U ovoj knjizi obradit ćemo yoga „znanost disanja" koja uključuje ne samo ono što je poznato zapadnoj fiziologiji i medicini nego će podjednako razmotriti okultnu stranu subjekta. Neće se ukazivati isključivo na način post izanja tjelesnog zdravlja s l i jeđenjem pravca kojim su zapadni znanstvenici označili „duboko disanje" , već ćemo također prodrijeti u manje poznate razvojne stupnjeve tematike pokazavši na koji način indijski yogin kontrolira svoje tijelo, kako povećava svoj mentalni kapacitet i kako razvija duhovnu stranu svoje pr irode korištenjem metoda ili bolje rečeno „znanosti disanja" .

Praktične vježbe kojima yogin postiže kontrolu nad svojim tijelom, omogućuju mu poslati bilo kojem organu ili dijelu svojega tijela povećani tijek vitalne snage ili „prane" . Na taj način on jača i okrepljuje

bilo koji dio tijela ili bilo koji organ. On zna da zapadni znanstvenici pozna ju f iziološki uč inak i spravnog disanja, ali također zna da zrak os im kisika, vodika i dušika sadrži još nešto više, a to nešto je savršenije od dovođenja kisika u krv. Poznaje „ p r a n u " o čemu zapadnjaci nisu upoznati . U potpunosti je svjestan prirode i načina postupanja kao i upravljanja s t im velikim počelom energije; u cijelosti poznaje njeno djelovanje na ljudsko tijelo i um. Zna da se s pomoću r i tmičkog disanja čovjek m o ž e dovesti u skladnu vibraciju s p r i r o d o m i potaknut i razvijanje svojih pritajenih snaga i moći. Zna da pomoću kontroliranog disanja može izliječiti bolest u sebi i drugima i također na praktičan način odagnati strah, brigu, tjeskobu i niže emocije.

Svrha ovoga rada je poučiti o svemu tome. U nekoliko narednih poglavlja predočit ćemo jezgrovito tumačenje i upute koje su se mogle proširiti na jako p u n o stranica i knjiga. N a d a m se da ćemo probuditi znatiželju čitatelja i potaknuti ga da razmotri vrijednost yoga „znanosti disanja".

15 14

Poglavlje III

EGZOTERIJSKA TEORIJA DISANJA

U ovom poglavlju ukratko ćemo predočiti teorije z a p a d n o g z n a n s t v e n o g s v i j e t a g l e d e f u n k c i j e respiratornih organa i uloge koju ima u l judskom sustavu. U sljedećim ćemo poglavljima prikazati druge teorije i utvrđene činjenice istočnih škola filozofije i njihovih istraživanja. Istok prihvaća teorije i činjenice zapadnog svijeta jer su mu one već odavno poznate. Uz to nadodaje mnogo toga što na Zapadu za sada još nije prihvaćeno ali što će zapadni znanstvenici ipak otkriti, nazvati novim imenom i predočiti svijetu kao

16

veliku istinu.

Prije nego li p o č n e m o s proučavanjem zapadne ideje možda je najbolje predočiti kratki opis organa za disanje i čitavog respiratornog sustava.

Organi disanja sastoje se od pluća i „pro laza" koji zrak dovode do njih. Dva plućna krila nalaze se u torakalnoj šuplj ini , svako s jedne strane središnjeg pravca tijela; razdvojena su srcem, velikom krvom p u m p o m i većim „zračnim cijevima". Svako se plućno krilo s lobodno i nesmetano pruža u svim pravcima o s im u hilusu koji se sastoji od bronhija, arterija i vena koje pluća povezuju s dušnikom i srcem. Pluća su s p o n g i o z n a i p o r o z n a , a p l u ć n o je tkivo vr lo elastično. Prekrivena su finom, delikatnom ali čvrstom p lućnom m a r a m o m p o z n a t o m kao pleura jedan list koje blisko prianja uz pluća a drugi uz unutrašnjost stijenke prsne šupljine. Pleura izlučuje tekućinu koja omogućuje unutrašnjim stijenkama lagano međusobno klizanje tijekom samoga čina disanja.

Zračni se prolazi sastoje od unutrašnjosti nosa, ždrijela, grla, dušnika ili traheje i broha. Kada dišemo uvlačimo zrak kroz nos u kojemu se zagrijava u dodiru sa s luznicom koja je prožeta krvnim žilama i bogato opskrbljena krvlju. Nakon prolaska kroz ždrijelo i grlo zrak prolazi kroz dušnik ili traheju koji se na koncu di jel i u m a n j e cijevi koje n a z i v a m o b r o n h i j i m a . Bronhi j i se p o n o v n o dijele i završavaju m a l e n i m

zračnim mjehurićima (plućne alveole) broj kojih je doista velik. Kada bi se opna plućnih alveola izravnala, prekrila bi površinu od četrnaest tisuća stopa.

Z r a k se u p l u ć a u v l a č i a k t i v n o š ć u o š i t a (dijafragme), velikog i jakog mišića koji dijeli prsnu ( t o r a k a l n u ) š u p l j i n u o d t rbušne ( a b d o m i n a l n e ) . Aktivnosti dijafragme gotovo su automatske, jednako kao i srca, premda se ošit može transformirati u mišić koji je u izvjesnoj mjeri pod utjecajem napora volje. T i jekom svoje ekspanzije ošit podiže grudni koš i proširuje pluća pa zrak ulazi u, na taj način, stvoreni vakum. Relaksacijom grudnoga koša pluća se skupljaju i zrak iz njih izlazi.

Prije nego li razmotr imo što se događa sa zrakom u plućima, proučimo na trenutak cirkulaciju krvi. K a o što znate, srčani mišić pokreće krv u arterijama a potom i u kapilarama. Na taj način krv dolazi do svakog dijela tijela kojega vitalizira, hrani i jača. Tada se m r e ž o m kapilara odvodi u vene, n j ima do srca a zat im opet dospijeva u pluća.

Krv koja počinje svoje arterijsko putovanje svijetlo je crvene boje, obogaćena život davajućom kvalitetom i osobinama. Krv koja se vraća natrag u srce tamna je, s iromašna i i spunjena o tpadn im tvarima tjelesnoga sustava. Poč in je k a o svježa i okrep l ju juća struja planinskih brzaka. Vraća se kao voda otpadnih kanala. Nečista krv ulazi u desnu srčanu pretklijetku (atrij).

K a d a se pretklijetka i spuni krvlju, kontrahira se i odvodi tijek krvi u desnu srčanu klijetku (ventrikul) koji svojom kontrakci jom potiskuje krv u pluća u ko j ima se ona mi l i junima krvnih žilica dovodi do plućnih alveola o koj ima smo govorili.

Dak le , nečista krv raspros t ran jena je i z m e đ u mili juna sitnih plućnih alveola. Udisa jem se uvlači zrak i kisik iz njega dolazi u dodir s onečišćenom krvi kroz tanke stijenke krvih kapilara zidovi kojih su d o v o l j n o čvrsti da zadrže krv i d o v o l j n o tanki i propusni da dopuste prolazak kisika. Kada kisik dođe u dodir s krvlju događa se neka vrsta sagorijevanja; krv veže kisik i os lobađa ugljični dioksid stvoren iz otpadnih produkata i otrovnih supstancija koje je krv sakupila u svim dijelovima tjelesnoga sustava. Tako obogaćena i pročišćena kisikom krv se dovodi do srca. Ponovno je bogata, crvena i svijetla, zasićena život davajućim kvalitetama i o sob inama . Ulazi u lijevu srčanu pretklijetku (atrij) a iz nje u lijevu klijetku (ventrikul) , odakle p o n o v n o arter i j skim sp l e tom krvnih žila odlazi donijeti život svim dijelovima tijela. Utvrđeno je da u jednome danu tijelom, dakle tijekom dvadeset i četiri sata, oko 16 000 litara krvi prođe kroz krvne kapilare gdje se krv izlaže kisiku i u d a h n u t o m zraku. Zamis l ivš i se s a m o i na trenutak nad t im sićušnim detaljem ne m o ž e m o se ne začuditi i zadiviti nad beskrajnom brižljivošću i inteligencijom Prirode.

19 18

Sve d o k dovoljna količina svježega zraka ne ude u pluća, nečisti tijek venozne krvi ne može biti pročišćen. Posljedica toga nije s amo lišavanje tijela hranjivih sastojaka nego se također i o tpadni produkti , do čijeg bi o s l o b a đ a n j a t rebalo d o ć i , p o n o v n o vraća ju u cirkulaciju, trujući tjelesni sustav. Nečist zrak djeluje na jednaki način samo u nešto manjem opsegu. Također se može primijetiti da, ukoliko osoba ne udiše dovoljnu količinu zraka, „rad krvi" nije ispravan što rezultira nedovo l jnom i shranom tijela i stvaranjem bolesti ; organizam počinje patiti od jednog stanja koje b i smo mogl i nazvati nesavršeno zdravlje. Krv osobe koja neispravno diše je plavkaste, tamne boje. Nedostaje joj p u n o ć a crvene, čiste arter i j ske krvi. C e s t o je to očitovano u izgledu osobe. Naglašena je blijedoća i slabija cirkulacija krvi. Ispravno disanje pospješuje cirkulaciju i rezultira čistim i s jajnim izgledom. Čak i samo malo razmišljanja pokazat će n a m vitalnu važnost i spravnog disanja . Uko l iko krv nije u p o t p u n o s t i pročišćena regenerativnim procesom u plućima, ulazi u arterijski krvotok u lošem, nepr i rodnom stanju, nedovol jno čista i nepotpuno očišćena od nečistoća koje je preuzela na svom povratku u srce i pluća. Ukol iko ove otpadne supstancije organizma ponovno uđu u tjelesni sustav, zasigurno će se očitovati u nekoj od bolesti tijela, ili u formi bolesti krvi illi u bolesti k o j a n a s t a j e k a o p o s l j e d i c a n e p r a v i l n o g a r a d a nepotpuno ishranjenog organa ili tkiva. 20

Kada je krv na ispravan način izložena zraku u plućima, ne samo da se rješava nakupljene nečistoće i nakupl jena štetnog ugl j ičnog dioksida već također uz ima i apsorbira određenu količinu kisika kojega d o n o s i s v i m d i j e l o v i m a t i je la u k o j i m a je on neophodan da bi priroda mogla na ispravan način izvršiti svoj proces. Kada kisik dode u dodir s krvlju, sjedinjuje se s hemoglob inom i odlazi do svake stanice tkiva, mišića i organa koje osvježuje i jača. Istrošene i stare stanice nadomještavaju se novim materijalima koje Priroda zamjenjuje prema svojoj potrebi. Arterijska krv ispravno izložena zraku, sadrži oko 2 5 % s lobodnog kisika.

Vitalizacija kisikom ne odnos i se samo na tjelesna tkiva i organe. I probava, također, ovisi o određenom zasićenju hrane kisikom što se događa jedino kada kisik iz krvi dolazi u dodir s hranom stvarajući određeni oblik izgaranja. Stoga je nužno odgovarajuću količinu kisika unijeti u pluća. Sve to govori u pri log činjenici da se slaba pluća i slaba probava često javljaju skupa. Da b i s m o shvati l i c je lovi tu važnos t ove tvrdnje m o r a m o imati na u m u činjenicu da čitavo tijelo uzima hranjive sastojke iz apsorbirane hrane te da poremećena ili nedostatna apsorpci ja hranjivih sastojaka uvijek znači nedovoljno ili nepotpuno nahranjeno tijelo. Čak i sama pluća ovise o i s tom izvoru ishrane; premda je apsorpcija putem nesavršena disanja nepotpuna a pluća

21

zauzvrat oslabljena, ona vremenom još više slabe i u nemogućnost i su izvršavati svoj rad na zadovoljavajući način. Posljedica toga je daljnje slabljenje tijela. Svaki komadić , djelić hrane i pića mora doći u dod i r s kisikom prije nego li prijeđe u probavni trakt u kojem se apsorbiraju potrebni hranjivi sastojci i prije nego li se odgovarajući tjelesni p r o d u k t i tjelesnog sustava reducira ju na odgovara juć i ob l ik i e l iminira ju iz organ izma . Nedovol jna kol ičina ili manjak kisika označava nedostatnu ishranu, nepotpuno eliminiranje štetnih sastojaka i slabije zdrastveno stanje. I doista -„disanje je život".

I z g a r a n j e k o j e n a s t a j e u s l i j e d p r o m j e n e u ne i skor i š tene o t p a d n e p r o d u k t e stvara t o p l i n u i izjednačuje temperaturu tijela. Ljudi s dobrim disanjem nisu skloni prehladama i općenito imaju obilje tople krvi koja im omogućuje otpornost prema promjenama vanjske temperature.

Povrh svega što je rečeno, važno je napomenut i da važan dodatak s amome činu disanja daje vježbanje unutarnj ih organa i mišića, o sob inu koju zapadni autori koji pišu o ovoj temi obično previđaju, ali koju yogini u cijelosti prihvaćaju i uvažavaju.

N e p o t p u n o ili plitko disanje tek samo s di jelom aktiviranih p lućnih alveola, znači da je velik d io plućnih kapaciteta neiskorišten. U tom slučaju čitav tjelesni sustav pat i s u k l a d n o količini nedovo l jno

22

zasićene krvi kisikom ili rečeno drukčije, razmjerno manjku kisika ili suboksidaciji . U svom uobiča jenom stanju životinje dišu pr i rodno a jednaki je slučaj i s p r i m i t i v n i m č o v j e k o m . M e đ u t i m , n e p r i r o d a n i nenormalan način života koji je m o d e r n o m čovjeku nametnula moderna civilizacija, sjena koja se nadvila nad naše moderno civilizirano društvo, lišila nas je i uskratila n a m prirodnu naviku disanja. Ljudski rod trpi posljedice toga neprirodnog stanja i pati. Čovjekov jedini fizički spas je „povratak prirodi" !

23

Poglavlje IV

EZOTERIJSKA TEORIJA DISANJA

Znanost disanja, kao i mnoga druga učenja imaju svoju ezoterijsku ili unutarnju fazu jednako kao i svoju e g z o t e r i j s k u i l i v a n j s k u . O k u l t i s t i su , u s v i m razdoblj ima i svim zemljama, uvijek poučavali, obično u tajnosti i to znanje predavali nekolicini učenika, da se u zraku nalazi supstancija ili načelo iz koje proizlazi sva aktivna vitalnost i život. Tu su silu nazivali raznim imenima i pridavali joj razne nazive. Razlike su se odnosile jedino u detaljima ove teorije ali glavno načelo pronalazilo se u svim okultnim učenjima i filozofijama. 24

Stoljećima je ono činilo d io učenja istočnih yogina.

Da b i smo izbjegli nesporazume i krivo shvaćene po jmove nastale zbog različitih teorija povezanih s o v i m vel ikim nače lom koje se o b i č n o pr idružu je j ednom od različitih naziva, u ovom ćemo radu o tom načelu govoriti kao o „prani" . Riječ prana na sanskrtu znači „apsolutna energija". Mnogi autoriteti s područja okult izma kazuju da je načelo koje hindusi nazivaju prana univerzalni princip energije ili sile te da je sva energija ili sila izvedena iz toga principa poseban oblik očitovanja toga principa. U ovome nas štivu te teorije neće zaokupi t i u tol ikoj mjeri da pos tanu glavni predmet razmatranja . Zato ćemo se ograničit i na razumijevanje prane kao energetskog principa koji se manifestira u svim živim bićima i koji ih čini različitim od neživih stvari. Pranu m o ž e m o shvatiti kao aktivno načelo života, kao vitalnu snagu. Nalazi se u svim ž i v o t n i m f o r m a m a , o d a m e b e d o č o v j e k a , o d najelementarnijeg oblika vegetativnoga života pa do n a j v i š i h f o r m i a n i m a l n o g a ž i v o t a . P r a n a j e sveprožimajuća. Nalazi se u svemu onome što sadrži život. Prema učenjima okultne filozofije život se nalazi u s v i m s t v a r i m a , u s v a k o m e a t o m u . P r i v i d n a bezživotnost nekih stvari predstavlja samo niži stupanj očitovanja pa se sukladno okultističkom učenju može zaključiti da se prana nalazi svugdje i u svemu. Prana se ne smije pomiješat i i poistovjetit i s E g o m , t im

25

djelićem Božanskog D u h a u svakoj duši oko koje se ovija materija i energija. Prana je samo energetska forma koju koristi Ego u svojem materi jalnom očitovanju. Kada Ego napusti tijelo prana više nije pod njegovom kontrolom. S obz irom da prana odgovara a tomima ili g r u p a m a a t o m a k o j i f o r m i r a j u t i j e l o , n a k o n dezintegracije i raspadanja na svoje izvorne elemente svaki a t o m o d n o s i dovo l jnu kol ič inu prane te je sposoban stvarati nove kombinaci je . Neiskorištena prana vraća se velikom, neiskorištenom spremištu iz kojega je proizašla. Pod utjecajem kontrole Ega postoji kohezija i atomi su međusobno skupa djelovanjem volje Ega.

Prana je naziv koj im označavamo univerzalni princip ili načelo koji je suština svega kretanja, sila ili e n e r g i j a k o j a se m o ž e o č i t o v a t i u g r a v i t a c i j i , elektricitetu, kretanju planeta ili u svim živim oblicima, od najviših do najnižih. Može se nazvati d u š o m sile i energije u svim njezinim formama; taj princip koji djeluje na određeni način uzrokuje tu formu aktivnosti koja prati život.

Univerzalni se princip nalazi u svim formama materije a ipak nije materija. Nalazi se u zraku ali nije zrak niti je to jedna od njegovih kemijskih komponenti . Biljni i životinjski svijet udišu ga skupa sa zrakom. Kada prane ne bi bilo u zraku, životinje i biljke bi umrle usprkos disanju. U tjelesni se sustav unosi skupa

26

s kis ikom a ipak nije kisik. Hebrejski pisac knjige Postanka poznavao je razliku između atmosferskoga zraka i m i s t e r i o z n o g m o ć n o g p r i n c i p a u n j e m u sadržanoga. On govori o neshemet ruach chayim što u prijevodu znači „disanje duha života". Na hebrejskom neshemet znači običan dah atmosferskoga života; chayin označava život ili živote dok riječ ruach znači „duh života" što okultisti poistovjećuju s istim načelom o kojemu sada govorimo - s pranom.

Prana se nalazi u atmosferskome zraku i prodire t amo gdje zrak ne može. Kisik iz zraka ima važnu u logu u održavan ju a n i m a l n o g a života. U g l j i č n i dioksid ima sličnu ulogu u bi l jnome svijetu dok prana i m a v las t i tu p o s e b n u svrhu u oč i tovan ju ž ivota odvojenu od fiziološkoga djelovanja.

Stalno udišemo zrak ispunjen pranom i stalno i zdva jamo pranu iz zraka pr i l agođu juć i je na š im potrebama i korištenju. U atmosferskome zraku prana se pronalazi u svome najs lobodni jem stanju. Kada je zrak svjež i čist, prane ima u izobi l ju te je lakše u z i m a m o iz takovog zraka nego iz bilo kojeg drugog izvora. Uobičajenim disanjem apsorbiramo i izdvajamo n o r m a l n u k o l i č i n u p r a n e a l i k o n t r o l i r a n i m i reguliranim disanjem (općenito poznat im kao yoga disanje) u mogućnost i s m o uzeti veću količinu prane koja se potom pohranjuje u mozgu i živčanim centrima i koristi prema potrebi. Pranu m o ž e m o pohraniti na

27

j ednak i nač in kao što u a k u m u l a t o r ili bater i ju spremamo električnu energiju. Mnogobrojne moći koje se pripisuju naprednim okultistima u velikoj mjeri nastaju zahvaljujući n j ihovom poznavanju te činjenice i n j i h o v o m in te l i gentnom koriš tenju p o h r a n j e n e energije. Yogin zna da određenim načinom disanja stvara određeni odnos s pribavljanjem i pohranjivanjem prane te je može povući shodno svojim potrebama. Na taj način ne samo da jačaju sve dijelove svojega tijela već također i m o z a k može primiti povećanu energiju iz istoga izvora. Rezultat toga je razvijanje pritajenih sposobnost i i postizanje psihičkih moći . Ona j tko je ovladao načinom pohranjivanja prane, bez obzira čini li to svjesno ili nesvjesno, često zrači vitalnošću i snagom koju osjećaju oni koji s n jom dolaze u dodir. Takva osoba može podijeliti svoju snagu s drugima i predati im povećani vitalitet i zdravlje. O n o što se naziva „magnetskim liječenjem" izvodi se na taj način premda mnog i praktičari nisu svjesni izvora svoje snage.

Z a p a d n i z n a n s t v e n i c i su na neki n e j a s a n i neodređeni način svjesni toga velikog principa koji ispunjuje zrak ali ne mogu mu pronaći ikakav kemijski trag, bilo kakvu kemijsku supstanciju ili ga registrirati bilo kojim od svojih instrumenata. Zbog toga, obično, istočnu teoriju o prani pr imaju s puno prezira. Taj p r inc ip ne m o g u protumači t i . Za to ga odbacu ju .

28

M e đ u t i m , p r e p o z n a v a j u d a zrak n a o d r e đ e n i m mjestima sadrži veću količinu „nečega". Liječnici stoga često savjetuju svojim pacijentima da odu na ta mjesta ne bi li povratili narušeno zdravlje.

Kisik iz zraka u plućima preuzima krv i dalje se prenosi cirkulatornim sustavom. Pranu iz zraka uzima živčani sustav i njome se koristi u svome radu. Jednako kao što se kisikom zasićena krv prenosi u sve dijelove tijela, izgrađujući i nadopunjujući ih, i prana se dovodi u sve dijelove živčanog sustava pridonoseći snazi i vitalnosti. Razmiš l j amo li o prani kao o akt ivnom principu onoga što nazivamo vitalnošću, bit ćemo u stanju predočiti sebi jasniju ideju o važnosti uloge koju ima u našim životima. Kisik iz krvi zadovoljava potrebe tijela. Tako se prana koju uz ima živčani sustav troši procesom razmišljanja, htijenja, rada, pa je stoga nužno stalno je obnavljati. Svaka misao, svaki čin, svaki voljni napor, svaka mišična kretnja koristi određenu količinu onoga što zovemo „ž ivčanom energi jom", „ s i l o m " a koja je zapravo oblik prane. Za pokretanje određenog mišića m o z a k šalje impul s p u t e m živaca; miš ić se kontrahira i potrošena je određena količina prane. Sjetimo li se da velik d io prane koju čovjek koristi dolazi iz udahnutog zraka, važnost pravilnoga disanja postaje p u n o razumljivija.

29

Poglavlje V

ŽIVČANI SUSTAV

Znanstvene teorije Zapada povezane s disanjem ograničuju se na učinak apsorpcije kisika kao i na njegovo korištenje putem krvotoka. No teorija yoge u r a z m a t r a n j e u z i m a a p s o r p c i j u p r a n e i n j e z i n a očitovanja u živčanom sustavu. Prije nego li nastavimo dalje bit će n a m korisno reći nešto o živčanom sustavu.

Živčani je sustav podijeljen na dva velika dijela, na cerebrospinalni i s impatički. Cerebrospinalni sustav sastoji se od mozga i leđne moždine te onih živaca koj i i z n jega iz laze . O v a j sus tav uprav l j a o n i m funkci jama animalnoga života koji su poznat i kao 30

htijenje, osjeti i drugo. Simpatički sustav uključuje sve dijelove živčanog sustava koji su uglavnom smješteni unutar određenih živaca i gangl i ja s impat i čkog i parasimpatičkog sustava u torakalnoj i abdomina lno j šupljini te zdjelici a koji inerviraju unutarnje organe. Kontrolira involutarne procese poput rasta, probave i drugih procesa.

Cerebrospinalni je sustav odgovoran za vid, sluh, miris , osjet i drugo. Odgovoran je za kretanje i Ego ga koristi za razmišljanje - za očitovanje svijesti. To je in­strument koj im Ego komunicira s vanjskim svijetom. Ovaj se sustav može usporediti s telefonskom m r e ž o m u kojoj mozak predstavlja centralu a leđna možd ina i živci vodove i žice.

Moza k je izgrađen od velike mase živčanog tkiva. Sastoji se od tri dijela: velikog mozga (cerebrum) koji zahvaća gornje, prednje, središnje i stražnje dijelove lubanje; maloga mozga (cerebellum) koji zahvaća donje i stražnje dijelove lubanje i produžene možd ine (me­dul la ob longa ta ) koja je proš i ren i poče tak leđne m o ž d i n e (medulla spinalis) a koja se nalazi i spod maloga mozga.

Veliki mozak je organ razuma koji se očituje u intelektualnim aktivnost ima. Mal i m o z a k regulira ravnotežu i fine kretnje. Medulla oblongata je prošireni završetak leđne moždine. Iz nje i velikog mozga polaze kranijalni živci koji inerviraju torakalne i abdominalne

31

o r g a n e . L e đ n a m o ž d i n a zahvaća s redi šn j i kana l kralježnice. To je dugačka nakupina živčanog tkiva iz kojega polaze živci koji odlaze u razne dijelove tijela. Leđna moždina sliči velikom telefonskome vodu a živci koji iz nje izlaze mogu se usporediti s l inijama koje vode do kućnih telefona.

Simpatički živčani sustav sastoji se od dvostrukog niza ganglija smještenih uz leđnu moždinu i ganglijskih nakupina u glavi, vratu, prsnoj i trbušnoj šuplj ini (ganglij je nakupina živčanog tkiva koja uključuje i ž ivčane stanice). M e đ u s o b n o su gangli j i povezani ž i v č a n i m o k o n č i n a m a , ali su također povezan i s cerebrospinalnim sustavom motoričkim i senzibilnim živcima. Iz ganglija polaze mnogobrojni spletovi živaca ko j i se račvaju po č i t a v o m t i je lu . S i m p a t i č k i i p a r a s i m p a t i č k i ž i v č a n i s u s t a v ( a u t o n o m n i i l i vegetativni) kontrolira one procese u organizmu koji nisu p o d ut jecajem naše volje, p o p u t c irkulaci je , disanja, probave i drugih.

Snaga ili energija koja se od mozga živcima prenosi u sve dijelove tijela naziva se živčanim impul s ima premda je yogin poznaje kao očitovanje prane. Svojim osob inama i brzinom nalik je električnoj energiji. Bez te „živčane energije" srce ne može kucati, krv ne može cirkulirati, pluća ne mogu disati, različiti organi ne m o g u f u n k c i o n i r a t i . Z a p r a v o , č i tav b i t j e le sn i mehanizam stao. Bez prane čak niti mozak ne bi

mogao sudjelovati u oblikovanju misli . Razmotrivši sve ove činjenice uočavamo važnost apsorpcije prane pa znanost disanja postaje p u n o značajnija čak i u z n a t n o većoj mjeri nego što to pr iznaje z a p a d n a znanost.

N o , u povezanost i s karakteris t ikama i ulozi živčanog sustava yoga učenje ide korak dalje od zapadne znanosti . Mis l imo ovdje na ono što zapadna medicina naziva solarnim pleksusom kojega smatra jednostavno kao niz isprepletenih mreža simpatičkih vlakana s pripadajućim ganglijima. Znanost yoge uči da je solarni pleksus doista najvažniji d io živčanog sustava, da je to neka vrsta mozga s vrlo važnom funkcijom u ljudskome organizmu. Zapadna se znanost pos tupno približava

. prepoznavanju ove činjenice koja je yoginima Istoka poznata već stoljećima. Neki zapadni autori nazvali su solarni pleksus abdomina ln im m o z g o m . Solarni pleksus nalazi se u epigastričkoj regiji, iznad pupka s obje strane kralježnice. Sas to j i se od bijele i sive moždane tvari slične onoj koja izgrađuje veliki mozak čovjeka . I m a kontro lu nad g l a v n i m u n u t a r n j i m organima a njegova je uloga znatno veća od one koja mu se obično pridaje. Nećemo ovdje ulaziti u teoriju yoge o so larnom pleksusu. Reći ćemo samo da yogini solarni pleksus smatraju velikim središnjim spremištem prane. Poznato je da nekoliko udaraca u područje solarnog pleksusa može izazvati smrt. Ovo je mjesto

33 32

vrlo ranjivo. Boksači i drugi borci znaju da udarcem u ovo područje tijela privremeno mogu paralelizirati svoga protivnika.

Naziv „ so larn i " odl ično je upotrijebljen za taj „ m o z a k " budući da on zrači snagu i energiju svim dijelovima tijela pa čak i gornjem mozgu koji ovisi o njemu kao o spremištu prane. Prije ili kasnije zapadna će znanost u potpunosti prepoznati stvarnu funkciju solarnoga pleksusa i složiti se da on ima važniju ulogu od one koja mu je s ada dodi je l j ena u n j i h o v i m knjigama i učenjima.

34

Poglavlje VI

DISANJE NA NOS - DISANJE NA USTA

Jedna od prvih lekcija yoga znanosti disanja je naučiti kako disati na nos i kako savladati uobičajenu praksu disanja na usta.

Čovjekovi dišni putove izgrađeni su na takav način da je dopušteno disanje kroz usnu šupljinu ili kroz nos . No od vitalnog je značaja koj im se n a č i n o m disanja čovjek služi jer jedan donosi zdravlje i snagu a drugi bolest i slabost.

V jero ja tno je n e p o t r e b n o n a p o m e n u t i da je

35

ispravna metoda disanja disanje kroz nos, ali neznanje i neukost ljudi modernoga svijeta glede ove jednostavne stvari d o i s t a j e z a p a n j u j u ć a . Na sv im ž i v o t n i m putevima, u svim sferama života, pronalaz imo ljude koji imaju naviku disati na usta i koji dopuštaju svojoj djeci slijediti ovaj užasni i zastrašujući primjer.

Mnoge bolesti kojima je civilizirani čovjek izložen, mnoge bolesti od kojih pati nedvojbeno su uzrokovane ovom općeprihvaćenom navikom disanja na usta.

Djeca kojoj se d o p u š t a disati na takav nač in odrastaju s oslabljenim vi tali tetom i slabijom tjelesnom konstrukcijom. Kada odrastu, podložnij i su bolestima a zdrastvene tegobe često prerastaju u kronične bolesti. Majka djeteta iz nekog primitivnog naroda ili plemena čini drukčije, bolje, a takvom postupanju ju očito vodi intuicija. O n a instinktivno prepoznaje da su nosnice ispravni kanali za dovođenje zraka u pluća te vježba svoje novorođeno dijete zatvarajući njegova mala usta, prisiljavajući ga time na disanje kroz nos. Kada dijete padne u san naginje njegovu glavu prema naprijed, potičući tako disanje na nos. Na taj način ova vrsta d i s a n j a p o s t a j e n a v i k o m . K a d a b i m a j k e n a š e g modernog društva prihvatile to isto, djeca bi zasigurno bila zdravija, a dobrohotni učinak očitovao bi se i na čitav ljudski rod.

Mnoge štetne bolesti nastaju kao posljedica navike disanja na usta. Brojni slučajevi prehlada i upala dišnih

36

puteva pridružuju se istom uzroku. Međut im, velik broj ljudi zbog raznoraznih okolnosti prisiljen je držati zatvorena usta tijekom dana ali zato noću dišu na usta iz lažući se bo les t ima . Pažl j ivo vođeni znans tveni eksperiment pokazao je da su vojnici i mornari koji spavaju otvorenih ustiju podložniji zaraznim bolestima od onih koji dišu ispravno, kroz nos. Primjer se odnosi na epidemiju kozica tijekom rata. Svi smrtni slučajevi odnosil i su se na vojnike i mornare koji su disali na usta. Nit i jedna o soba koja je disala na nos nije podlegnula toj bolesti.

Organi disanja imaju u nosnicama svoj vlastiti zaštitni mehanizam, svoj filter ili pročišćivač prašine. Pri disanju na usta ne postoji ništa što bi zadržalo dah od ustiju do pluća; ne postoji ništa što bi ga pročistilo te iz zraka odstranilo prašinu i druge štetne nakupine. Na putu od usta do pluća otvoren je put prljavim i nečistim supstancijama. Čitav je respiratorni sustav nezaštićen. Č a k štoviše, takovo neispravno disanje propušta hladan zrak do organa te ga na taj način oštećuje. Upala respiratornih putova često nastaje kao posljedica udisanja hladnoga zraka kroz usta. Čovjek koji diše na usta noću, gotovo uvijek se budi s osjećajem prženja u ustima i suhoće u grlu. On izokreće jedan od prirodnih zakona i sije sjeme bolesti.

Doista treba upamtit i da usta ne pružaju nikakvu zaštitu respiratornim organima te da hladan zrak,

37

prašina i nečistoća lako prolaze kroz ta širom otvorena vrata. Nasuprot tome, nosnice i nosni prolazi pokazuju kako je priroda pažljivo riješila taj problem. N o s n a šupljina suzuje se u dva uska, vijugava kanala koji sadrže b r o j n e d l ač i ce . O n e d j e l u j u k a o fi lter ili s i t o . Odstranjuju nečistoću iz zraka kojega na taj način pročišćuju, a nečistoća se također izdisajem izbacuje van. Os im ove važne uloge nosni kanali imaju još jednu - zagrijavanje udahnutog zraka. Čitava unutrašnjost nosa prekrivena je d o b r o prokrvl jenom i t o p l o m s luznicom koja dolazi u dodir s udahnut im zrakom. Na ovaj se način ne oštećuju osjetljivi organi grla ili pluća.

Niti jedna životinja ne spava otvorenih ustiju. Niti jedan životinja ne diše na usta. Zapravo, jedino je m o d e r a n čovjek i z o k r e n u o ovo pravi lo p r i r o d e . Primitivni narodi dišu ispravno. Vjerojatno je ova n e p r i r o d n a n a v i k a c i v i l i z i r a n i h l j u d i s t e č e n a nepr irodnim načinom življenja, kroz one pogodnost i i ugode koje slabe organ izam i kroz prekomjerno utopljavanje.

Pročišćavajući i filtrirajući aparat nosnica priprema zrak za osjetljive organe grla i pluća. Ukoliko zrak ne prođe tim prirodnim i pročišćujućim postupkom, nije p o g o d a n i nije pr ipremljen za dodir s os jetl j ivim d i š n i m o r g a n i m a . N e č i s t o ć a ko ju zaus tav l j a ju i zadržavaju sluznica i dlačice nosa, izbacuju se izdisajem.

38

U slučaju kada je nakupljanje nečistoće prebrzo ili kada čestice prljavštine nisu zaustavljene te kada d o đ u do zabranjenog područja, priroda nas štiti m e h a n i z m o m kihanja koj im se nasilno izbacuju uljezi.

Zrak koji ulazi u pluća drugačiji je od vanjskoga zraka jednako kao što je destilirana voda drukčija od vode iz slavine. Pročišćavajući mehanizam nosa koji zaustavlja i zadržava nečiste čestice zraka jednako je važan kao i funkcija ustiju pri odvajanju koštica i kostiju, postupkom kojim se spriječava njihovo gutanje i ulazak u probavni trakt. S lobodno mo žemo reći da je disanje na usta od iste vrijednosti kao i uzimanje hrane kroz nos.

Druga osobina disanja na nos jest ta da nosni hodnici koji se ne koriste u dovoljnoj mjeri posljedično ne uspijevaju ostati čisti i prohodni, postajući začepljeni i nečisti, pogodni za iniciranje bolesti. Poput napuštene ceste koja uskoro postaje prekrivena otpadom i smećem, nekorištene nosnice postaju ispunjene nečistoćom i zaraznim supstancijama.

O s o b a koja ima naviku disanja na nos nema problema za začepljenim ili p u n i m nosom. Međut im, on ima koji su u manjoj ili većoj mjeri naviknuti disati na usta i koji žele usvojiti ovaj pr irodan i razuman način disanja pr iopći t ćemo nekol iko riječi glede održavanja nosa čistim te kako očistiti nosne hodnike od nečistoće.

39

Poznata istočna metoda sastoji se od slijedećeg: ušmrkivanjem se u nos unese m a l o vode kojoj se dopust i klizanje kroz nosni hodnik u grlo odakle se izbacuje kroz usta. Ima indijskih yogina koji uranjaju lice u p o s u d u vode i n a č i n o m usisavanja uvlače određenu količinu vode kroz nos. No ova metoda zahtijeva određeni stupanj uvježbanosti. Prva je metoda jednako učinkovita i lakše ju je provesti.

Drugi dobar i Vrlo uspješan način je slijedeći: široko otvorite prozor i dišite s lobodno zatvarajući pr i tom jednu nosnicu prstom ili palcem, uvlačeći zrak kroz nosni otvor. Isti pos tupak treba ponovit i i s d r u g o m nosnicom. Ponovite vježbu nekoliko puta izmjenjujući nosnice. O v o m ćete metodom uspješno pročistiti nosne puteve.

U slučaju hunjavice dobro je u unutrašnjost nosa nanijeti malo vazelina ili kristalića kamfora. Udahnete li malo ulja od lijeske o d m a h ćete osjetiti poboljšanje. M a l o brige i pažn je rezult irat će č i s t im n o s n i m putevima. Bitno je da takvi i ostanu.

O di san ju na nos n i s m o govoril i s a m o z b o g velikog utjecaja koje ima na zdravlje nego i zbog toga što je takav način disanja preduvjet za vježbe disanja koje ćemo predočiti kasnije. Disanje na nos jedan je od bazičnih principa yoga znanosti disanja.

Još jednom naglašavam potrebu stjecanja navike ovakvoga načina disanja, naravno, ukoliko je čitatelj

nema. Također upozoravam da ni u kojem slučaju ne traba zanemariti ovu fazu subjekta kao nevažnu.

41 40

Poglavlje VII

ČETIRI NAČINA DISANJA

Razmatra jući sam čin disanja započet ćemo s mehanikom pokreta koja se očituje na slijedeće načine:

1.) Elastičnim pokretima pluća

2.) Aktivnošću stanica i baze prsne šupljine u kojoj su smještena pluća.

3.) Prsna šupljina je d io tijela koji se nalazi između vrata i trbušne šupl j ine ( abdomena) . U toj se šuplj ini nalaze dva velika organa: srce i pluća. Pros tor j e o g r a n i č e n k r a l j e ž n i c o m , r e b r i m a , prsnom kosti i ošitom. Prsnu ili torakalnu šupljinu obično nazivamo prsima. Često se uspoređuje s po tpuno zatvorenom, koničnom kuti jom manji

kraj koje je okrenut prema gore. Njezin stražnji dio čini kralježnica; s prednje strane (frontalno) nalazi se prsna kost a postranično se pružaju rebra.

U k u p a n broj rebara je dvadeset i četiri. Pružaju se sa svake strane kralježnice. Gornj ih sedam pari rebara nazivaju se „pravim rebr ima" i izravno su pričvršćena na prsnu kost. Donj ih pet pari nazivaju se lažnim rebrima ili p o m i č n i m rebrima zbog toga što nisu učvršćena p o p u t gornj ih . Gorn j a dva para rebara povezana su hrskavicom dok je preostala rebra nemaju. Njihovi su prednji krajevi s lobodni .

Za vri jeme disanja rebra pomiću dva površna mišićna sloja poznata kao međurebrani mišići.

Ošit ili dijafragma je mišić koji odvaja prsnu od trbušne šupljine.

Za vrijeme udisaja mišići ekspandiraju pluća te se na ovaj način stvara vakum u koji struji zrak sukladno dobro pozna tom zakonu fizike. Sve ovisi o miš ić ima povezanim s procesom disanja. Zbog pogodnosti ćemo ih zvati „d i saonim miš ić ima" . Bez njihove p o m o ć i pluća se ne bi mogla širiti. O ispravnoj uporabi i kontrol i tih miš ića ovisi ,,yoga d i san ja" . Pravilna kontrola tih mišića rezultirat će sposobnošću postizanja maksimalnog stupnja ekspanzije pluća kao i s najvećom količinom životu dajućih karakteristika zraka koje se unose u tjelesni sustav.

Yogini klasificiraju disanje u četiri velike skupine,

42 43

to jest kažu da se disati može na četiri načina:

Visoko disanje

Srednje disanje

D u b o k o disanje

Yoga potpuno disanje

Glede prva tri načina disanja iznijet ćemo opće smjernice . N o , z n a t n o više pažnje posvetit ć emo četvrtoj metodi na kojoj je zasnovana yoga znanost disanja.

V I S O K O D I S A N J E

Ovaj obl ik disanja na Z a p a d u je p o z n a t kao klavikularno disanje ili kao disanje u predjelu ključne kosti. Ovakvim n a č i n o m disanja pod ižu se rebra, ključna kost i ramena. U isto se vrijeme uvlači trbušna šupljina a njezin sadržaj potiskuje dijafragma koja se shodno tome podiže.

Koristi se gornji dio prsiju i pluća čiji je kapacitet najmanji. Posljedica toga je da u pluća ulazi minimalna količina zraka. Pri tome se dijafragma podiže te ne dolazi do ekspanzije u trbušnu šupljinu. Proučavanje anatomije prsnoga koša uvjerit će čitatelja da ovaj način

44

disanja zahtijeva maksimalan napor koj im se postiže min imalna korist.

Visoko disanje zasigurno je najgori način disanja poznat čovjeku. Ov im se nač inom disanja troši najviše energije a dobrobi t je gotovo nikakva. To je čisto razbacivanje energije s vrlo s labašnim rezultatom. Međut im, ova je metoda opće raširena i prihvaćena na Zapadu . Poglavito je koriste žene ali je prisutna u krugovima visoko obrazovanih ljudi koji bi ipak trebali znati više o disanju. O n i je ipak koriste ne znajući štetne posljedice.

Mnogobrojne bolesti grla, glasnica i dišnih puteva izravno su povezane s ovom nepr i rodnom i štetnom m e t o d o m disanja. Naprezanje osjetljivih organa koje dolazi uporabom ovakvog načina disanja često rezultira grubim i neugodnim glasovima koji se danas čuju posvuda. Brojni su oni koji ovakvim disanjem postaju robovi navike zastrašujućeg disanja na usta.

Ima li čitatelj bilo kakvu sumnju glede onoga što je rečeno o ovoj vrsti disanja neka pokuša sa slijedećim eksperimentom. Prvo neka iz pluća izbaci sav zrak. Tada neka se uspravi i pusti da mu ruke opušteno padnu niz tijelo. Potom neka podigne ramena i ključne kosti te neka udahne. Uočit će da je količina udahnutog zraka puno manja od uobičajene. Tada neka spusti ramena i prsnu kost i neka udahne p u n i m plućima. Bit će to dobra i korisna lekcija disanja koju će pamtit i

45

dulje od bilo koje riječi, teksta ili predavanja.

SREDNJE DISANJE

Ova metoda disanja na Zapadu je poznata kao rebrano ili interkostalno dianje. Premda se ovom načinu disanja može uputiti puno manje primjedaba ono je ipak puno inferiornije od niskoga (dubokog) disanja ili yoga potpunog disanja. Za vrijeme srednjeg disanja ošit se gura prema gore a abdomen se uvlači. Rebra se malo podižu i prsni koš donekle ekspandira. Ovakva je vrsta disanja raširena medu l judima koji nisu proučavali tematiku. S obz i rom da postoje dvije p u n o bolje metode, ovoj nećemo pridavati previše pozornosti .

NISKO ILI DUBOKO DISANJE

O v a j n a č i n d i s a n j a z n a t n o j e bo l j i od dva prethodno spomenuta. Na Zapadu se o ovoj metodi p u n o pi sa lo . S p o m i n j a n je kor i s tan način ovoga disanja koje se obično naziva „ abdomina lno disanje" , „duboko disanje" i „di jafragmalno disanje". Puno je učinjeno kako bi se ovoj metodi posvetilo više pažnje

46

a također je mnogo ljudi upućeno u ovaj način disanja kako bi zamijenili dvije ranije spomenute metode. Dois ta je puno „sustava" disanja izgrađeno na temelju dubokog disanja a l judi su plaćali i plaćaju velike novčane iznose ne bi li naučili nove metode. Ipak, učinjeno je puno dobra i rezultati su vidljivi a plaćeno vrijedno ukoliko je osoba naučila odbaciti stari način disanja - visoko i srednje disanje.

Premda su zapadni autoriteti o ovoj formi disanja pisal i kao o na jbo l jo j p o z n a t o j metod i , yog in je prepoznaje kao dio sustava koji se koristi stoljećima, a koji on naziva „potpunim disanjem". Međutim, nužno je prvo upoznati se s pr incipima niskoga disanja prije nego li pr i s tupimo razmatranju ideje o p o t p u n o m disanju.

Vratimo se sada ponovno ošitu. Ošit ili dijafragma je veliki površinski mišić koji razdvaja prsnu šupljinu i njezine organe od trbušne šupljine i njoj pripadajućih organa. U mirnom, neaktiviranom stanju p o p r i m a konkavni oblik u odnosu na abdomen. To znači da se iz unutrašnjosti trbušne šupljine dijafragma d o i m a p o p u t neba promatranog sa zemlje; dakle, vidi se unutrašnjost zaobljene površine. Nasuprot tomu, ona strana dijafragme koja graniči s p r snom šupl j inom popr ima oblik ispupčene zaobljene površine te je nalik brežuljku. U trenutku aktiviranja ošita brežuljkasti se o b l i k s m a n j u j e i d i j a f r a g m a p o č i n j e po t i sk iva t i

47

unutarnje organe trbušne šupljine.

Tijekom niskoga (dubokog) disanja aktivnost pluća je veća, to jest, djelovanje je s lobodnije pa se shodno t o m u udiše više zraka. I upravo je ova č in jenica potaknula većinu zapadnih autora da pišu i govore o „ n i s k o m d i s a n j u " (nazivaju ga i „ a b d o m i n a l n i m disanjem") kao o najboljoj poznatoj metodi. No istočni yogini već dugo poznaju p u n o bolju metodu koju je proučilo i priznalo nekoliko zapadnih stručnjaka. Prob­l e m s a s v i m o s t a l i m m e t o d a m a d i s a n j a ( o s i m potpunoga yogi disanja) jest da niti jedan od tih načina u potpunost i ne ispunjuje pluća zrakom. Zbog toga je od svih ostalih nepotpunih metoda najbolje „ d u b o k o disanje" jer se takvim načinom disanja pluća ipak najbolje pune zrakom.

D u b o k o disanje ispunjuje samo gornje dijelove pluća. Srednjim se disanjem ispunjuju središnji dijelovi p luća a d j e l o m i č n o i gorn j i . D u b o k i m d i s a n j e m zahvaćeni su donji i središnji dijelovi pluća. Stoga je očito da je bilo koja metoda kojom se aktivira čitav plućni kapacitet znatno bolja i poželjnija od onih koje uspun ju ju tek s amo određene dijelove. Vri jednost načina disanja s pomoću kojega se zrakom ispunjuju čitava pluća omogućuje čovjeku apsorbciju najveće moguće količine kisika i pohranjivanje najveće moguće količine prane. Zbog toga je potpuno disanje najbolja poznata metoda disanja.

48

YOGA POTPUNO DISANJE

Yoga po tpuno disanje uključuje sve dobre osobine visokog disanja, srednjeg i dubokog disanja. Pri tome je odbačena nepotpunost ili manjkavost svake od tih metoda. U aktivnost se dovodi čitav respiratorni aparat, čitava pluća, svaka alveola, svi mišići. Čitav dišni sustav prijemljiv je na ovu metodu disanja; maksimalna korist i učinkovitost dobi ja se uz m i n i m a l n u potrošn ju energije. Prsna se šupljina širi do svojih pr i rodnih granica u svim pravcima. Svaki d io tog aparata radi na sasvim prirodan način.

Jedna od najvažnijih osobina ove metode disanja jest činjenica da se respiratorni mišići sasvim aktiviraju dok kod ostalih vrsta disanja dolazi do aktivacije samo pojedinih skupina. Tijekom potpunoga disanja, između o s t a l i h , akt iv i ra ju se rebrani mi š i ć i koj i s v o j i m djelovanjem proširuju prsni koš. Posljedično se pluća ekspandiraju dajući ispravnu podršku organ ima u trenutku kada se priroda koristi usavršavanjem principa ovoga procesa. Određeni mišići zadržavaju rebra čvrsto u svom položaju dok ih druge skupine mišića podižu prema naprijed.

I za vrijeme ovoga načina disanja dijafragma je p o d savršenom kont ro lom, s p o s o b n a za cjelovito f u n k c i o n i r a n j e k a o i z a m a k s i m a l n i s t u p a n j učinkovitosti.

49

Ošit također kontrolira aktivnost donjih rebara k o j e n e z n a t n o p o v l a č i n a d o l j e d o k i h d r u g a muskulatura drži u n j ihovom bazičnom položaju a m e đ u r e b r a n i m i š i ć i g u r a j u p r e m a n a p r i j e d . Kombinac i j a tih mišićnih aktivnosti širi grudni koš do maks imuma. O s i m ove aktivnosti međurebrani mišići podižu gornja rebra šireći ih prema naprijed. T a k o t a k o đ e r d o l a z i d o n a j v e ć e g m o g u ć e g ekspandiranja gornjeg dijela prsnoga koša.

Proučite li posebnosti četiri predočene metode d i s a n j a , o d m a h ćete u o č i t i d a p o t p u n o d i s a n j e sjedinjuje sve prednosti prve tri metode disanja skupa s r e c i p r o č n i m p o g o d n o s t i m a n a s t a l i m u s l i j e d kombiniranog djelovanja gornjeg dijela prsnoga koša, srednjeg dijela i di jafragmalnog područja. Na taj se način postiže maksimalan ritam.

U slijedećem ćemo poglavlju obraditi praktičnu stranu p o t p u n o g disanja te predočit i smjernice za ovladavanjem ovom super iornom metodom disanja.

50

POGLAVLJE VIII

KAKO STEĆI YOGA POTPUNO DISANJE

Yoga potpuno disanje čini osnovu čitave yogickc z n a n o s t i d i san ja . Za p o č e t a k j e p o t r e b n o d o b r o savladati ovu metodu disanja a tek su onda moguće očekivati rezultate iz drugih načina i vježbi disanja koje su predočene u ovoj knjizi. Praktičar se ne smije zadovoljiti s napola naučenom tehnikom već treba z d u š n o raditi i vježbati sve d o k je ne usvoji kao pr irodnu metodu disanja. Sve to zahtijeva rad, vrijeme i strpljenje. Uos ta lom, bez tih osobina nikada se ništa i ne dovrši . Do cjelovite upućenos t i u „ z n a n o s t

51

•

disanja" ne vodi široka, kraljevska cesta. Osoba se mora pripremiti za praktičan pristup i proučavanje te svemu tome mora pristupiti vrlo iskreno i predano. S a m o s t a k v i m s t a v o m m o ž e o č e k i v a t i z a d o v o l j a v a j u ć e rezultate. O n o što se postiže p o t p u n i m savladavanjem „znanosti disanja" doista je nešto jako veliko. Niti jedna osoba koja nauči ovu metodu neće se htjeti vratiti starim metodama disanja. Reći će svojim prijateljima da os jeća kako je čitav njezin rad i trud b o g a t o nagrađen. Naglašavamo da b i smo u potpunost i trebali s h v a t i t i p o t r e b u i v a ž n o s t o v l a d a v a n j a o v o m f u n d a m e n t a l n o m m e t o d o m yoga d i san ja . Nećete učiniti dobro zanemarite li je i pređete preko nje te zat im pokušate s bilo ko jom privlačnijom vježbom koju kasnije iznosim u knjizi. I ponovno naglašavam: Počnite ispravno i zadovoljavajući rezultati zas igurno dolaze. N o , ukoliko se zanemare vlastiti temelji, čitava će se građevina prije ili kasnije urušiti.

S m a t r a m d a j e n a j b o l j i n a č i n u č e n j a y o g a po tpunog disanja predočavanje jednostavnih uputa glede samoga disanja a tada pratiti isto s općenit im o p a s k a m a . N a k o n toga p r e d o č i t ć e m o vježbe za razvijanje prsnoga koša, mišića i pluća koje dopušta ju prakticiranje u još uvijek nedovoljno razvijenom stanju sukladno usavršenom načinu disanja.

Žel im reći da p o t p u n o disanje nije nas i lno ili neprirodno. Upravo suprotno! Ovaj je način disanja

52

povratak prvome principu - povratak Prirodi! Zdrava odras la osoba , p r ipadnik nekog divljeg p lemena i zdravo novorođenče modernog civiliziranog društva d i šu na j ednaki nač in . N o , c iv i l iz irani je čovjek prihvatio neprirodne metode življenja, odijevanja i t ime je izgubio ono što mu rođenjem pripada. Žel im podsjetit i čitatelja da p o t p u n o disanje nije prijeka potreba punjenja pluća zrakom pri svakom udisaju. U p o r a b o m p o t p u n o g d i s a n j a m o ž e s e u d a h n u t i prosječna količina zraka. O n a može biti veća ili manja ali se raspodjeljuje svim dijelovima pluća. Međut im, p o t r e b n o je u d a h n u t i nekol iko c je lovit ih nizova potpunog disanja kako bi se čitav tjelesni sustav održao u d o b r o m e stanju.

Slijedeće jednostavne vježbe pružit će vam jasnu predodžbu o potpunom disanju kojega ćete na taj način najlakše savladati:

1.) Stanite ili sjednite. Kralježnicu držite uspravno. Dišite kroz nos. Udišite polako ispunjujući zrakom don je di jelove p luća . Ova se radn ja obavl ja s p o m o ć u oš i ta koji svo j im s p u š t a n j e m n j e ž n o potiskuje a b d o m i n a l n e organe , gurajući prema napr i jed fronta lne st i jenke a b d o m e n a . P o t o m zrakom ispunite srednje dijelove pluća izbacujući prema naprijed donja rebra, prsnu kost i grudni koš. Na kraju ispunite zrakom gornje dijelove pluća izbacujući gornji dio prsnoga koša. Na ovaj način podižete gornjih šest ili sedam pari rebara.

53

U završnoj kretnji lagano uvucite donji dio trbušne šuplj ine. Ovaj pokret osnažuje pluća i p o m a ž e pri punjenju gornjih regija.

Čitajući prvi puta ovu vježbu može vam izgledati da se ovaj način disanja sastoji iz tri različita pokreta. M e đ u t i m , d o j a m n i j e s a s v i m t o č a n . U d i s a j j e kontinuiran. Čitava prsna šupljina, od najnižih dijelova di ja fragmalnog područ ja pa do najviših dijelova u predjelu ključne kosti širi se jednim pokretom. Svakako izbjegavajte grčevito, i s t rzano disanje i p o k u š a j t e o s t v a r i t i p o s t o j a n o i k o n t i n u i r a n o d j e l o v a n j e . Vježbanjem ćete ubrzo nadići skonost prema dijeljenju udisaja na tri pokreta što će za posljedicu imati jedan kontinuirani udisaj . Kratkotrajna praksa omoguć i t će vam potpuni udah u trajanju od nekoliko sekundi.

2.) Zadržite dah nekoliko sekundi.

3.) Izdiš i te p o l a k o držeći g r u d n i koš čvrs to , ne mijenjajući njegov položaj . Trbuh malo uvucite i dižite ga polako prema gore sukladno ispuštanju zraka iz pluća. Kada je zrak po tpuno izdahnut relaksirajte grudni koš i abdomen. Već i ma lo prakse učiniti će ovaj d io vježbe laganim a jednom naučene kretnje pos l i je će se izvodit i go tovo automatski .

O v i m se nač inom disanja aktiviraju svi dijelovi respiratornog aparata. Također se aktiviraju svi dijelovi pluća, uključujući i najudaljenije alveole. Čitav sustav postaje djelotvoran, a prsni se koš širi u svim pravcima. Primijetit ćete da je p o t p u n o disanje kombinaci ja niskog, srednjeg i v isokog disanja pri čemu jedno nadomještava drugo na pravilan način, stvarajući jedan kontinuirani i potpuni dah.

Od velike će vam p o m o ć i biti vježbate li ovu m e t o d u disanja pred o g l e d a l o m s rukama nježno p o l o ž e n i m a na trbuh. Na ovaj ćete način osjetiti pokrete. Na kraju udisaja dobro je ponekad malo podići ramena. Tom kretnjom dolazi do podizanja ključne kosti pri čemu zrak s lobodno ulazi u mali gornji režanj desnoga plućnog krila. U ovoj regiji vrlo često počinje tuberkuloza i druge maligne bolesti.

Na početku samoga vježbanja vjerojatno ćete imati određenih problema u postizanju po tpunog disanja, ali već i malo prakse uspješno će ih otkloniti . Kada j ednom ovladate po tpunim disanjem nećete se željeti vratiti s tarom načinu disanja.

55 54

Poglavlje IX

FIZIOLOŠKI UČINAK POTPUNOG DISANJA

Šte reći o prednost ima koje proizlaze iz prakse po tpunog disanja? Čitatelj koji je pažljivo čitao ovaj tekst zasigurno ih želi znati.

Prakticiranje potpunog disanja učiniti će svakog čovjeka imunim na sušicu i druge mnogobrojne plućne bolesti te znatno smanjit i pod ložnos t preh ladama j ednako kao i b ronh i t i s ima i d r u g i m s m e t n j a m a r e s p i r a t o r n o g a p a r a t a . U z r o k n a s t a n k a s u š i c e prvenstveno treba tražiti u smanjenom vitalitetu koji

56

se pridružuje nedovoljnoj količini udahnutoga zraka. Posljedica smanjene vitalnosti je podložnost tjelesnog sustava r azn im m i k r o o r g a n i z m i m a . N e s a v r š e n i m disanjem velik dio pluća ostaje inaktivan. Oslabl jeno tkivo toga područja postaje p o g o d n o mjesto za razvoj b o l e s t i . N a r a v n o , z d r a v o tkivo o d u p r i j e t će se mikroorganizmima. Jedini način koj im ćemo postići da p lućno tkivo bude zdravo i u dobrome stanju je pravilno funkcioniranje dišnoga aparata.

O s o b e s kroničn im p l u ć n i m boles t ima ima ju suženi prsni koš. Što to znači? Jednostavno, ti su ljudi stvorili naviku neispravnoga disanja i shodno tomu njihov je grudni koš nedovol jno razvijen i proširen. Čovjek koji prakticira po tpuno disanje imat će širok grudni koš. Š to se d o g a đ a ako ovaj način disanja prihvati osoba s uskim prsima? U to m slučaju razvija ih do uobičajenih proporcija. Cijeni li osoba svoj život mora razviti svoj grudni koš. K a d g o d se osjećate loše ili kada ste i scrpl jeni v ježbajte p o t p u n o d i san je . Energičnim vježbanjem možete spriječiti prehladu. K a d a os jet i te h l a d n o ć u ili kada vas p o č n e tresti groznica, dišite energično u vremenu od nekoliko minuta i osjetit ćete da vam svi dijelovi tijela gore. Preh ladu m o ž e t e iz l i ječit i p o t p u n i m d i s a n j e m i jednodnevnim pos tom.

Kvaliteta krvi povezana je s dosta tnim zasićenjem k i s i k o m u p l u ć i m a . A k o krv n i j e d o v o l j n o

57

o k s i g e n i z i r a n a n jena je kvaliteta s labi ja . Pos ta je ispunjena raznoraznim nečistim sastojcima, a čitav tjelesni sustav pati od neishranjenosti. Toliko često je organizam zatrovan otpadnim produktima koji se nisu uspjeli eliminirati iz krvi. S obz irom da je čitavo tijelo, svaki organ i svako tkivo ovisno o hranidbenoj ulozi krvi, nečista krv mora imati ozbiljne posljedice na čitav tjelesni sustav. Lijek za to je vrlo jednostavan - vježbajte yogu i potpuno disanje.

Želudac i drugi probavni organi također pate zbog neispravnog disanja. Nisu s amo loše ishranjeni zbog gubi tka kisika nego i z b o g č injenice da je hrani p o t r e b n a a p s o r p c i j a k i s i k a i z krvi k a k o b i s e oksigenizirala prije probave i resorpcije potrebnih sastojaka. Stoga je lako uočljivo da neispravno disanje dovodi do poremećaja u probavi i resorpciji. A kada resorpcija hranjivih sastojaka nije normalna tjelesni sustav pos ta je po thran jen , apet i t s lab, o t p o r n o s t sman jena . Vita lna energi ja pada a čovjek pos ta je kronično umoran i podložan bolestima. A sve je to posljedica neispravnog disanja.

Čak je i živčani sustav podvrgnut tegobama koje su izravno povezane s neispravnim disanjem. Mozak , leđna moždina, neuroni i živci postaju slab i nedostatan instrument stvaranja, pohranjivanja i prijenosa živčanih impulsa kada ne dobivaju dovoljnu količinu hranjivih s a s t o j a k a i z krv i . N e i s p r a v n a i s h r a n a n a s t a j e

58

nodovol jnom apsorpci jom kisika u plućima. Postoji i drugi aspekt ovoga slučaja kada se živčani impulsi , ili bolje rečeno energija iz kojih impulsi nastaju, smanjuju zbog nedostatka pravilnog disanja, ali to pripada drugoj fazi teme koju ćemo obraditi u narednom poglavlju. T r e n u t n o mi je cilj usmjer i t i vašu p o z o r n o s t na č injenicu da je m e h a n i z a m ž ivčanog sustava kao instrumenta za prijenos živčane energije nedovol jno učinkovit ukoliko je indirektna posljedica toga gubitak ispravnog disanja.

Značaj djelovanja reproduktivnih organa na opće zdrastveno stanje dobro je poznata činjenica koju ovdje nije potrebno posebno spominjat i . Ipak, nužno je reći da čitavo tijelo osjeća i dosl jedno tomu pati kada su reproduktivni organi u lošem stanju. Potpuno disanje stvara ritam koji je sukladan ritmu prirode kojim ona održava ovaj važan dio sustava u n o r m a l n o m stanju. Uoč l j ivo je da reprodukt ivne funkcije ojačavaju i vitaliziraju simpatičko refleksno djelovanje, dajući ton čitavom tjelesnom sustavu. Pritom ne mis l im da je važno pobuđivati niže seksualne impulse. Daleko od toga. Yogin zastupa suzdržljivost, umjerenost i čistoću. On je naučio kontrolirati animalne strasti. Seksualna kontrola ne označava seksualnu slabost. Po yoga učenju muškarci i žene čiji su reproduktivni organi normalni i zdrav i ima ju jače i z raženu vol ju k o j o m m o g u kontrolirati sami sebe. Yogin vjeruje da mnogobro jne

59

izopačenosti toga predivnog dijela tjelesnog sustava proizlaze iz lošega zdravlja te da nastaju zbog nezdravog prije nego li iz normalnog stanja tih organa. M a l o pažljivog razmatranja ovog pitanja dokazat će n a m da su yoga učenja i spravna . S m a t r a m da ovd je ni je potrebno obrađivati ovu temu ali važno je reći da se seksualna energija može koncentrirati i upotrijebiti za razvoj uma i tijela individue umjesto da se rasipa što je p o s t a l o ob iča jem m e đ u tol iko vel ikim bro jem neinformiranih ljudi. U ovoj ćemo knjizi predočiti jednu od najpoznati j ih yoga vježbi u povezanosti s rečenim. Bez obzira hoće li čitatelj prihvatiti yoga teorije o suzdržljivosti i č istome životu, otkrit će da potpuno disanje obnavlja zdravlje toga dijela tijela bolje od bilo čega drugog, što je ikada prije probao.

Nemojte zaboraviti da se ovdje misli na normalno zdravlje a ne na neprikladan i nerazmjeran razvoj. Putena osoba otkrit će da normalno znači smanjene želje a ne njezino povećanje. Slab čovjek ili žena uočit će pojačanje ili poboljšanje i oslobođenje od slabosti koja ih je prije tištila. Ne želim glede ovoga biti krivo shvaćen ili krivo citiran. Ideal yogina je jako tijelo u svim njegovim dijelovima koji se nalaze pod njegovom kontro lom snažne i razvijene volje pokretane visokim idealima.

Pri vježbanju potpunog disanja, za vrijeme udisaja ošit se kontrahira i nježno pritišće jetru, želudac i ostale

60

trbušne organe koji ih u povezanosti s r i tmom pluća n ježno mas i ra ju . Oš i t pot iče n j ihovu akt ivnost i o s n a ž u j e n o r m a l n o f u n k c i o n i r a n j e . Svaki u d i s a j pomaže pri ovoj unutarnjoj vježbi. Jednako tako potiče n o r m a l n u cirkulaci ju u p r o b a v n i m organ ima . Za vrijeme srednjeg ili visokog disanja organi ostaju bez ovog korisnog učinka unutarnje masaže.

Zapadna civilizacija polaže toliko puno pažnje tjelesnoj kulturi što je i zn imno dobra stvar. No u svom entuzi jazmu Zapadnjaci ne smiju zaboraviti da vježbe vanjskih mišića nisu jedine i dovoljne. Unutarn j im organima također je potrebna vježba a plan Prirode za ovu vježbu je ispravno disanje. Ošit je glavni instru­m e n t kojega j e P r i r o d a z a d u ž i l a za vršen je ove unutarnje vježbe. Kretnje ošita prenose vibracije na probavne organe te ih masiraju i lagano gnječe pri svakom udahu i izdahu, tjerajući krv u njih a za t im je istiskuju dajući jedan opći tonus organima. Bi lo koji organ ili dio tijela koji nije izložen ovakvom djelovanju pos tupno atrofira i prestaje normalno funkcionirati. Gubitak unutarnje vježbe koji se ostvaruje aktivnošću dijafragme dovodi do bolesti organa. Potpuno disanje potiče dijafragmu na ispravno kretanje. Uz to dolazi do pravilnog vježbanja srednjeg i gornjeg prsnoga koša. O v o je disanje doista „ p o t p u n o " u svojem djelovanju.

Sa stajališta zapadne fiziologije (ne uzimajući i ne osvrćući se pri tome na istočnu filozofiju i znanost)

61

yoga sustav potpunog disanja od vitalne je važnosti za zdravlje svakog muškarca, ženu i dijete. Jednostavnost ove metode odbija mnoge ljude od toga da joj ozbil jno pristupe, a u isto vrijeme traže veliki novac u traženju zdravlja s p o m o ć u kompliciranih i skupih „sustava" i m e t o d a . Zdravl je kuca na n j ihova vrata a oni ne odgovaraju. Uist inu je kamen koji graditelj odbacuje pravi temeljni kamen „hrama zdravlja".

6 2

Poglavlje X

VJEŽBE IZ TRADICIJE YOGE

Na sl i jedećim s t ranicama i z n o s i m o tri vježbe disanja koje su starim yoginima bile dobro poznate. Prva vježba je d o b r o p o z n a t o ,,yoga proč i šću juće disanje". Ova vježba ima dugu tradiciju. Yogini obično završavaju svoje vježbe s ,,yoga pročišćujućim disanjem" a točan redoslijed pos tupaka predočit ćemo nešto ka sn i j e . Također ć e m o p r i k a z a t i y o g a v j ežbu za „vitalizaciju živaca" koja se prakticira od pamtivijeka a koje zapadni učitelji tjelesne kulture nisu nadmaši l i premda su je neki od njih „posud i l i " od učitelja yoge. Na kraju iznos imo vježbu ,,yoga glasovnog d i san ja"

63

koja će nas naučiti kako dobiti melodiozan, vibrirajući glas karakterističan za najbolje yogine Istoka. Kada b i s m o u ovoj knjizi predočil i s amo ove tri vježbe, zanemarujući pr i tom sve ostale, korist za zapadnog čitatelja bila bi neizmjerna. Stoga ih doista možete pr ihvat i t i k a o dar s I s toka i s l o b o d n o poče t i s vježbanjem.

YOGA PROČIŠĆUJUĆE DISANJE

Y o g i n i i m a j u o m i l j e n i n a č i n d i s a n j a k o j i prakticiraju uvijek kada osjećaju potrebu ventiliranja i pročišćavanja pluća. Ovim disanjem završavaju mnoge d r u g e d i s a j n e v ježbe . I z n o s i m o či tav r e d o s l i j e d postupaka. Pročišćujuće disanje ventilira i pročišćuje p l u ć a , s t imul i ra s tanice i da je j edan opć i t o n u s r e s p i r a t o r n i m o r g a n i m a t e p r i d o n o s i n j i h o v o m d o b r o m zdrastvenom stanju. O s i m ovoga djelovanja osvježuje čitavo tijelo. Pjevači i ljudi koji puno govore ovu će vježbu doživjeti posebno umirujuću za čitav respiratorni sustav nakon naprezanja.

1.) Udahnite po tpun im udahom.

2.) Zadržite zrak nekoliko sekundi.

3.) Skupite usne kao da želite zviždati (ali ne napinjite i ne nadimajte obraze); tada energično izdahnite

64

malu količinu zraka kroz otvor koji ste oblikovali u s n a m a . S tani te na t renutak a p o t o m energ ično izdahnite još malo zraka. Ponavljajte ovaj postupak sve dok zrak nije u potunost i izdahnut. Upamti te da zrak iz pluća treba izdisati energično.

Ovo će disanje biti potpuno osvježavajuće kada je osoba umorna i kada se osjeća iscrpljeno. Vježbu treba prakticirati sve dok postupak izvođenja ne postane pr i rodan i lak. O b i č n o se koristi nakon izvođenja drugih vježbi koje su predočene u ovoj knjizi. Ovu je vježbu potrebno dobro proučiti .

YOGA VJEŽBA DISANJA ZA REVITALIZACIJU ŽIVACA

Ova je vježba dobro poznata yoginima. Smatraju j e j e d n o m od na juč inkov i t i j ih m e t o d a p o z n a t i h čovjeku koj im se stimuliraju i jačaju živci. Svrha ove vježbe je poticati živčani sustav, razvijati živčanu snagu, energiju i vitalnost. Vježbom se stvara stimulirajući pritisak na važne živčane centre što zauzvrat potiče i energizira čitav živčani sustav i odašilje povećani tijek energije svim dijelovima tijela.

1.) Stanite uspravno.

65

2.) Udahnite potpuni udah i zadržite ga.

3.) Ispružite ruke ispred sebe, dopuštajući im da budu meke i opuštene te da ih tek neznatna energija mišića i živaca drži u i spruženom položaju.

4.) Po lagano povlačite ruke prema r a m e n i m a postupno kontrahirajući mišiće i polažujući u njih energiju. Kada dosegnu ramena šake trebaju biti čvrsto stisnute tako da se u nj ima osjeti treperenje.

5.) Napetih mišića tada polako gurnite šake prema naprijed a zatim ih brzo povucite natrag (još uvijek stisnutih i napetih mišića) i ovaj zadnji pos tupak ponovite nekoliko puta.

6.) Izdahnite energično (snažno) kroz usta.

7«) Izvedite vježbu „pročišćujućeg disanja".

D je lo tvornos t ove vježbe jako ovisi o brz in i povlačenja šaka kao i o napetosti mišića te, naravno, o ispunjenosti pluća zrakom. Ovo je vrijedna vježba. Djeluje kao „lijek za jačanje".

YOGA GLASOVNO DISANJE

Yogini su razvili oblik disanja kojim razvijaju svoj glas . N a d a l e k o su p o z n a t i po svoj im p r e d i v n i m glasovima - snažnim, glatkim i jasnim snaga kojih je

66

poput zvuka trube. Prakticirali su ovaj posebni oblik disajne vježbe koji ih je obdar io mekim i fleksibilnim g la sov ima da jući im neopi s ivo lepršavu kvalitetu kombiniranu s velikom snagom. Prakticirate li vježbu k o j u ovd je i z l a ž e m o , s v r e m e n o m ćete p o s t i ć i spomenute kvalitete ili glas yogina. Naravno, nužno je redovno izvođenje. Međut im, metoda disanja treba se koristiti kao pr igodna vježba a ne kao uobičajeni način disanja.

1.) Udahnite potpuni udah polako i odmjereno kroz nos, udišući što duže.

2.) Zadržite dah nekoliko sekundi.

3.) Energično (snažno) izdahnite jednim velikim izdisajem kroz širom otvorena usta.

4.) Odmor i te pluća pročišćujućim disanjem.

Ne ulazeći dublje u yoga teoriju o stvaranju zvuka pri govoru i pjevanju, želim reći da je yogine iskustvo pouči lo da kvaliteta i snaga glasa ne ovise s amo o g l a s n i c a m a s m j e š t e n i m u gr lu nego također i o miš ić ima lica. Ljudi s velikim prsnim košem m o g u imati slab glas dok drugi s vrlo malenim prsima mogu pro izvodi t i zvukove začuđu juće snage i kvalitete. Predlažem vam da izvedete vrlo zanimljiv eksperiment: Stanite pred ogledalo, skupite usne i zviždite. Uoči te oblik svojih usta i izgled vašega lica. Tada pjevajte i govorite kao što to inače činite. Uočite razliku. Sada ponovno počnite zviždati tijekom nekoliko sekundi

67

ne mijenjajući položaj usana i lica. Otpjevajte neku pjesmicu i vidjet ćete kakav je zvučan, rezonantan, jasan i lijep ton stvoren.

68

POGLAVLJE XI

SEDAM YOGA VJEŽBI

Slijedi sedam yoga vježbi namijenjenih razvijanju pluća, mišića, ligamenata, plućnih alveola i drugo. Vrlo su jednostavne ali čudesno djelotvorne. Ne dopustite da jednostavnost ovih vježbi uzrokuje gubitak interesa. O n e su rezultat pažljivog eksperimentiranja i vježbanja te čine suštinu brojnih kompliciranih i teških vježbi iz kojih su ovdje izdvojeni nevažni dijelovi. Ostale su suštinske karakteristike.

69

(I) ZADRŽAVAJUĆE DISANJE

O v o m v a ž n o m v j e ž b o m jačaju se i razvi ja ju respiratorni mišići jednako kao i pluća. Cesto izvođenje ima tendenciju širenja grudnoga koša. Yogini su otkrili da povremeno zadržavanje zraka, nakon što se pluća ispune potpunim udisajem, ima vrlo koristan učinak i to ne samo na respiratorne organe nego i na organe probave, na živčani sustav i na krv. Otkril i su da povremeno zadržavanje daha čisti zrak koji je zaostao u plućima od posljednjeg udisaja te da se na taj način krv potpuni je zasićuje kisikom. Također znaju da zrak zadržan na ovaj način sakuplja sve o tpadne tvari. Izbacivanjem ovakvoga zraka odstranjuju se štetni sastojci i čiste pluća jednako kao što se u p o r a b o m purgativa čiste crijeva. Vježba se preporuča pri raznim poremećaj ima i tegobama s želucem, jetrima i krvi. Opaženo je da se ovom m e t o d o m osoba često rješava lošeg daha uzrok kojega je vrlo često loša ventilacija pluća. Savjetujem čitatelju da ovoj vježbi prida posebnu pozornost jer njezina je djelotvornost doista velika. Već i sami postupci vježbanja pružit će vam jasnu sliku o vrijednosti ove metode.

1.) Stanite uspravno.

2.) Udahnite potpuni dah.

3.) Zadržite zrak što dulje možete a da se pri tome ne 70

^3

naprežete.

4.) Izdahnite energično kroz otvorena usta.

5.) Vježbajte pročišćujuće disanje.

Na početku ćete dah zadržavati vrlo kratko ali nakon kratkotrajnog vježbanja dolaz i do zna tnog pobol jšanja . Želite li vidjeti koliko ste napredovali mjerite vrijeme zadržavanja udahnutoga zraka.

(II) STIMULIRANJE PLUĆNIH ALVEOLA

Svrha ove vježbe je stimulacija plućnih alveola. Početnici ne smiju pretjerivati s ovom vježbom, a ni u kom slučaju ne smiju je izvoditi energično. Neki će već nakon prvih pokušaja osjetiti vrtoglavicu. U tom slučaju trebaju prošetati i odgodit i vježbu za kasnije.

1.) Stanite uspravno s rukama spuštenim niz tijelo.

2.) Dišite polako i pos tupno.

3.) Za vrijeme udisaja nježno lupkajte grudni koš s jagodicama prstiju stalno mijenjajući položaj .

4.) Kada pluća ispunite zrakom, zadržite dah i udarite o prsa dlanovima.

5.) Vježbajte „pročišćujuće disanje".

Ova je vježba vrlo osvježavajuća i stimulirajuća za

71

čitavo tijelo. Dobro je poznata praktičaru yoge. Velik broj plućnih alveola vremenom postaje neaktivan zbog nepotpunog disanja. Zbog toga alveole često atrofiraju. Osob i koja godinama nepravilno diše neće biti lako potaknut i na aktivnost sve bolesne plućne alveole provođenjem potpunoga disanja , ali ova će vježbe vremenom dati željene rezultate. Zato ju je vrijedno proučiti i prakticirati.

(III) RASTEZANJE REBARA

Spomenuli smo da su rebra povezana s hrskavicom koja dopuš ta određenu ekspanzi ju. Pri i spravnom disanju rebra imaju važnu ulogu. Dobro je povremeno na njih primijeniti posebnu vježbu kako bi se sačuvala njihova elastičnost. Stajanje ili sjedenje u nepravilnom položaju, što je vrlo karakteristična navika zapadnog čovjeka, čini rebra krutim i neelastičnim. O v o m ćete vježbom zasigurno nadići ovakvo stanje.

1.) Stanite uspravno.

2.) Podignite ruke do razine pazuha. Palac oslonite o pazušnu jamicu, dlanove na prsni koš a vrhove prstiju položite na prsnu kost.

72

3.) Udahnite potpuni zdah.

4.) Zadržite zrak neko vrijeme.

5.) Potom nježno gnječite prsni koš i polagano

izdišite.

6.) Prakticirajte „pročišćujuće disanje".

Vježbajte umjereno i ne pretjerujte.

(IV) ŠIRENJE GRUDNOGA KOŠA

Obavl ja jući razne pos love saginjemo se i t o m kretn jom kontrah i ramo grudni koš. Na taj nač in stvaramo korisne podražaje na prsni koš ali i na plućno tkivo. Ovom vježbom izvodimo pokrete koji obnavljaju pr i rodno stanje respiratornog sustava.

1.) Stanite uspravno.

2.) Udahnite potpuni udah.

3.) Zadržite zrak.

4.) Ispružite obje ruke prema naprijed; stisnite šake i položite ih u istu ravninu s ramenima.

5.) Tada energično povucite šake natrag u položaj tik do ramena.

6.) Zat im ih ponovno ispružite i povucite. Ponovite ovaj postupak nekoliko puta.

7.) Izdahnite energično (snažno) kroz otvorena usta.

73

8.) Vježbajte pročišćujuće disanje.

Pri izvođenju ove vježbe postupajte umjereno i ne pretjerujte.

(V) VJEŽBA HODANJA

1.) Koračajte podignute glave. Bradu lagano povucite prema dole a ramena neznatno zabacite unatrag. Koraci trebaju biti odmjereni.

2.) U d a h n i t e p o t p u n i d a h i u seb i b r o j i t e 1,2,3,4,5,6,7,8. Svaki broj neka označava jedan korak a udisaj neka traje osam koraka.

3.) Izdišite po lako kroz nos brojeći kao i pri je -

1,2,3,4,5,6,7,8 - svaki broj jedan korak.

4.) Stanite i odmorite se na trenutak. Zatim nastavite

hodati i brojati. Svaki broj jedan korak.

5.) Ponavljajte ovu vježbu sve dok se ne umorite . Možete je vježbati nekoliko puta dnevno.

Neki yogini prakticiraju ovu vježbu zadržavajući dah ti jekom četiri koraka. I t i jekom osam koraka vrijeme udisaja i izdisaja je jednako. Provodite ovu vježbu kad god možete.

74

(VI) JUTARNJA VJEŽBA

1.) Zauzmite vojnici stav - podignite glavu, pogled neka je usmjeren p r e m a napr i jed , ramena su zabačena, koljena ukrućena a ruke položene uz tijelo.

2.) Podignite polako tijelo na nožne prste; udahnite

potpuni udah, mirno i staloženo.

3.) Zadržite dah nekoliko sekundi, održavajući isti položaj .

4.) Polako se vratite u prvi stav i s todobno izdišući

zrak kroz nos.

5.) Vježbajte pročišćujuće disanje.

6.) Ponovite vježbu nekoliko puta.

(VII) STIMULIRANJE CIRKULACIJE

1.) Stanite uspravno.

2.) Udahnite potpuni udah i zadržite ga.

3.) Sagnite se polako prema naprijed i uhvatite štap ili šibu mirno i čvrsto a tada postupno unesite

svu svoju snagu u stisak.

4.) Otpust i te stisak, vratite se u početni položa j i izdahnite.

5.) Završite vježbu s pročišćujućim disanjem.

75

Ova se vježba može provoditi bez korištenja štapa ili šibe tako da hvatate imaginarni štap. U tom slučaju snagom svoje volje provedite stisak. O v o m p o z n a t o m y o g a v j e ž b o m s t i m u l i r a t e c i rkulac i ju s p o m o ć u potiskivanja arterijske krvi u ekstremitete i povlačenja venske krvi u srce i pluća kako bi mogli preuzeti kisik koji se udiše zrakom. U slučaju slabe cirkulacije pluća n e s a d r ž e d o v o l j n u k o l i č i n u krv i k o j a s e n a zadovoljavajući način uspijeva oksigenizirati. U tom slučaju čitav tjelesni sustav nema bilo kakve koristi od pobol j šanog načina disanja. Preporuča se prakticiranje ove vježbe skupa s redovnim vježbanjem potpunog disanja.

76

POGIAVLjE XII

SEDAM MANJIH YOGA VJEŽBI

Ovo se poglavlje sastoji od sedam manjih yoga disajnih vježbi bez posebnoga naziva za svaku od njih. No svaka je vježba drugačija i ima različitu primjenu. Prakticirajući ovu vježbu otkrit ćete da su neke od njih bolje prilagođene vašem slučaju. Premda sam ove vježbe nazvao „ m a l i m vježbama", one su korisne i iznimne su vrijednosti jer se u protivnom ne bi pojavile u ovoj knjizi. Predstavljaju sažeti tečaj razvijanja tijela i pluća. Kada bismo im posvetili više pozornosti i kada b i s m o opisal i kakav uč inak imaju , mora l i b i s m o napisati novu knjigu. Dodatna vrijednost ovih vježbi

77

je ta što su disajne metode njihov sastavni dio . Ne zanemarite ih i ne preskočite zbog toga što se nazivaju „manje vježbe". Vjerojatno su neke od njih ono što vam je uistinu potrebno. Probajte ih i odlučite sami.

VJEŽBA I

1.) Stanite uspravno s rukama spuštenim niz tijelo.

2.) Udahnite potpuni dah.

3.) Dižite polako ruke držeći ih ukočene. Dlanovi se moraju dotaknuti iznad glave.

4.) Zadržite dah što dulje možete (i nekoliko minuta) s rukama ispruženim iznad glave.

5.) Sporo spuštajte ruke i polako izdišite.

6.) Vježbajte „pročišćujuće disanje" .

VJEŽBA II

1.) Stanite uspravno s rukama ispruženim ispred tijela.

2.) Udahnite potpuni udah i zadržite ga.

3.) Kružnim pokretima povucite ruke što više možete unatrag Potom se vratite u prvobitni položa j . Ponovite postupak nekoliko puta zadržavajući dah

čitavo vrijeme.

4.) Izdahnite energično kroz usta.

5.) Prakticirajte „pročišćujuće disanje".

VJEŽBA III

1.) Stanite uspravno s rukama ispruženim ispred sebe.

2.) Udahnite potpuni udah.

3.) Nekoliko puta opišite rukama krug unazad. Potom opišite rukama krug u suprotnom pravcu. Čitavo vrijeme zadržite dah.

4.) Izdahnite energično kroz usta.

5.) Vježbajte „pročišćujuće disanje" .

VJEŽBA IV

1.) Legnite na pod lica okrenutog prema dolje. Ruke ispružite uz tijelo a dlanove položite na tlo.

2.) Udahnite potpuni dah i zadržite ga.

3.) Ukrutite tijelo i podignite ga oslanjajući se na ruke i prste.

4.) Spustite tijelo u prvobitni položaj . Ponovite vježbu nekoliko puta.

79 78

5.) Izdahnite energično kroz usta.

6.) Vježbajte „pročišćujuće disanje".

VJEŽBA V

1.) Stanite uspravno. Dlanove položite na zid pred sobom.

2.) Udahnite potpuni udah i zadržite ga.

3.) Prislonite prsni koš uza zid oslanjajući težinu- tijela na ruke.

4.) Podignite tijelo u početni položaj koristeći mišiće ruku. Tijelo pri toj radnji mora biti ukrućeno.

5.) Izdahnite energično kroz usta.

6.) Prakticirajte pročišćujuće disanje.

VJEŽBA VI

1.) Stanite uspravno. Ruke oslonite na kukove.

2.) Udahnite potpuni dah i zadržite ga.

3.) Noge i kukovi su ukrućeni. Počnite savijati noge u luku prema naprijed. Is todobno polako izdišite.

4.) Vratite se u prvobitni položaj i još jednom potpuno

80

udahnite.

5.) Savijte se postranično i lagano izdišite. (Položaj postraničnog savijanja može varirati od lijevo na desno).

6.) Prakticirajte „pročišćujuće disanje".

VJEŽBA VII

1.) Stanite ili sjednite. Kralježnica mora biti okomita. 2.) Udahnite potpuni udah ali umjesto jednoga

kontinuiranog udisaja primijenite niz kratkih i brzih ušmrkavanja zraka. Zamislite da mirišete neku jaku eteričnu tvar koju zbog njezine snage ne želite o d m a h udahnuti na nos. Pri tome ne izdišite nego kratkim udisaj ima potpuno ispunite pluća.

3.) Zadržite dah nekoliko sekundi.

4.) Izdahnite kroz nos, dug im relaksirajućim

izdahom.

5.) Prakticirajte „pročišćujuće disanje".

81

POGLAVLJE XIII

VIBRACIJE I YOGA RITMIČKO DISANJE

Sve što postoji u stanju je vibracije; od najmanjeg a toma pa sve do velikog sunca. U prirodi ne postoj i ništa što bi se nalazilo u stanju apsolutnog mirovanja. Jedan jedini atom lišen vibracije mogao bi razoriti čitav Univerzum. U neprek idnom vibriranju i kretanju o č i t u j e s e u n i v e r z a l a n r a d . M a t e r i j a j e s t a l n o podvrgnuta djelovanju energije, a posljedica toga su beskrajne forme i neizbrojive različitosti. Ipak, niti forme niti različitosti nisu trajni. Počinju se mijenjati u t renutku k a d a su s tvoreni . Iz njega p r o i z l a z e 82

bezbrojni oblici koji se također mijenjaju i potiču stvaranje novih formi; i tako dalje sve u beskonačnost. U s v i j e t u f o r m i n i š t a n i j e t r a j n o ali V E L I K A S T V A R N O S T i p a k j e n e p r o m j e n j i v a . F o r m e predstavljaju pojavnost. Dolaze i odlaze. Stvarnost je vječna i nepromjenjiva.

A t o m i l judskoga tijela u s ta lnom su pokretu. Zbivaju se neprestane promjene. Za s amo nekoliko mjeseci gotovo da se u potpunost i dogodi promjena u materiji od koje je izgrađeno tijelo. Gotovo je nemoguće da će se za nekoliko mjeseci pronaći bilo koji a tom koje je u sada ukomponiran u sastav našega tijela. Vibracije, stalne vibracije. Kretanje, stalno kretanje. Promjene, stalne promjene.

U svim vibracijama pronalaz imo određeni ritam. Ritam prožima čitav Univerzum. Kruženje planeta oko sunca, pl ima i oseka, kucanje srca; sve su to ritmički zakoni. Sunčane zrake dolaze do nas, kiša pada po nama u skladu s podvrgnutošću istom zakonu. Svaka je kretnja očitovanje zakona ritma. Naša su tijela na jednaki način podvrgnuta r i tmičkom zakonu kao i planeti koji kruže oko sunca. Veliki d io ezoterijske strane yoga znanosti disanja zasnovan je na ovom p o z n a t o m načelu prirode. Usklađujući se s r i tmom tijela yogin uspijeva apsorbirati veliku količinu prane ko jom uspijeva postići željene rezultate. O tome ćemo govoriti kasnije.

83

Tijelo u kojem se sada nalazite može se usporediti s ma l im zatonom koji se iz mora usijeca u kopno. P r e m d a p r i v i d n o p o d v r g n u t o s v o j i m v l a s t i t i m zakonima u stvarnosti je podvrgnuto pl imi i oseki mora. Veliki ocean života nad ima se i povlači, raste i pada a mi odgovaramo na njegove vibracije i ritam. U normaln im uvijetima i stanjima pr imamo vibracije i ritam od velikog oceana života i odgovaramo na njega. Ali ponekad su usta zatona zatvorena nanosima i mi ne uspi jevamo primit i impuls Majke Mora . Taj se nesklad očituje u nama samima.

Vjerojatno ste čuli da zvukovi violine, ponavljani brzo i r i tmično, pokreću vibracije koje v remenom m o g u uništ i t i mos t . Isti se rezultat pos t iže kada postrojba vojnika vojničkim stupanjem prelazi most. U tim se slučajevima uvijek izdaje zapovijed o promjeni koračaja kako nastale vibracije ne bi prouzročile rušenje mosta. Ova očitovanja posljedica su ritmičkih kretnji te n a m prenose ideju o utjecaju ritmičkog disanja na tijelo. Čitav tjelesni sustav prihvaća vibraciju ritmičkih pokreta pluća i postaje u skladu s voljom. U stanju jednoga potpunog sklada dolazi do spremnog odgovora i reagiranja na snagu volje. S tako usklađenim ti jelom yoginu nije teško vlastitom voljom povećati cirkulaciju b i lo kojega di jela tijela. Na jednaki nač in m o ž e usmjeriti i povećati tijek energije svojih živaca u bilo koji dio tijela ili organ, ojačavajući i stimulirajući ga.

84

Na isti je način yogin s pomoću ritmičkoga disanja sposoban apsorbirati i kontrolirati povećanu količinu prane koja je sada na raspolaganju volje. M o ž e je koristiti kao nosač ili sredstvo kojim šalje misli drugima kao i za prihvaćanje svih onih čije su misli osnažene i s tom vibracijom. Fenomen telepatije, prijenosa misli , mentalnog liječenja, mesmerizma, teme su koje na Z a p a d u izazivaju velik interes a koje su yog in ima poznate stoljećima, mogu se jako povećati i pojačati u k o l i k o o s o b a šalje svoju m i s a o n u snagu n a k o n r i t m i č k o g d i s an j a . R i t m i č k o će d i s a n j e p o j a č a t i vrijednost mentalnog i magnetskog liječenja zasigurno za sto posto .

G lavna stvar koja se m o r a post ić i za vr i jeme mentalnoga disanja je mentalna ideja ritma. O n i m a koji su imalo upućeni u glazbu, dobro je poznato odmjereno brojanje ili takt. Drug ima ovu ideju m o ž e prenijeti ritmički vojnički korak: „Lijeva, desna, lijeva, desna, lijeva desna; jedan, dva, tri, četiri."

Yogin zasniva svoje ritmičko vrijeme na jedinici koja odgovara otkucajima njegova srca. U različitih osoba srce različito kuca, ali otkucaji srca svake osobe odaju ispravan ritmički s tandard za tog pojedinca tijekom njegova ritmičkog disanja. Odredite normalne otkucaje srca polaganjem svojih prstiju nad b i lom i tada brojite: „1,2,3,4,5,6; 1,2,3,4,5,6" sve dok ritam ne postane čvrsto utisnut u vaš um. Malo vježbe utvrdit

85

će ritam tako da će vam ga biti lako reproducirati . Početnik obično udiše u vremenu koje iznosi šest o tkuca j a ali se v j ežban jem ova vr i j ednos t u b r z o povećava.

Yoga pravilno ritmičko disanje postiže se tako da vrijeme udisaja i izdisaja bude jednako dok vrijeme zadržavanja zraka nakon udisaja i vrijeme između izdisaja i ponovnog udisaja trebaju trajati polovinu broja udisaja i izdisaja.

S o b z i r o m da u kasni jem tekstu g o v o r i m o o vježbama osnova kojih je ritmičko disanje, s v ježbom koju sada iznos imo potrebno je doista dobro ovladati. O n a čini osnovu brojnih drugih složenijih vježbi.

1.) Sjednite. Kralježnicu držite uspravno. Položaj koji ste zauzeli neka je ugodan. Prsni koš, vrat i glava trebaju biti što je moguće više položeni okomito . Ramena lagano zabacite unatrag a ruke neka vam mirno počivaju u krilu. U ovom položaju težina tijela je u velikoj mjeri podržana rebrima, a položaj nije teško održavati. Yogini su otkrili da se efekti ritmičkog disanja ne mogu postići kada je prsni koš spušten a trbuh ispupčen.

2.) Udahnite sporo potpuni udah brojeći šest jedinica otkucaja.

3.) Zadržite dah brojeći tri jedinice otkucaja.

86

4.) Izdahnite sporo kroz nos brojeći šest jedinica.

5.) Izbrojite tri jedinice otkucaja nakon izdisaja

(vrijeme između izdaha i novog udaha).

6.) Ponovite postupak nekoliko puta ali izbjegavajte

iscrpljivanje odmah na početku.

7.) S a m i od luč i t e kada ćete završ i t i s v j e ž b o m .

Prakticirajte pročišćujuće disanje. O n o će vas odmori t i

i pročistiti pluća.

Nakon kratkotrajnog vježbanja bit ćete sposobni povećati trajanje udisaja i izdisaja sve do vrijednosti o d petnaes t o tkuca ja . N e z a b o r a v i t e d a v r i j eme zadržavanja daha nakon udisaja i nakon izdisaja mora iznositi pola vrijednosti jedinica udaha ili izdaha.

Ne pretjerujte s vježbom i ne naprežite se produljiti t ra j an je d a h a n e g o što više p o z o r n o s t i p r i d a j t e postizanju „ r i tma" jer ritam je puno važniji od duljine daha. Vježbajte i pokušavajte sve dok ne postignete j e d n a k o m j e r n o s t pokre ta i sve d o k k o n a č n o ne „osjetite" ritam vibratorne kretnje u čitavom tijelu. Za to će vam biti potrebno malo prakse i strpljenja, ali zadovoljstvo koje ćete osjećati zbog pobol jšanja ovaj ć e z a d a t a k u č i n i t i l a g a n i m . Y o g i n j e u i s t i n u najstrpljivija i najsuzdržljivija osoba i njegova velika post ignuća u velikoj su mjeri posljedica tih kvaliteta.

87

Poglavlje XIV

FENOMEN YOGA PSIHIČKOG DISANJA

Većina do sada predočenih vježbi (iznimku čine u p u t e o yoga r i t m i č k o m d i san ju ) povezane su s fizičkim tijelom i odgovarajućim naporima. Premda su oni sami po sebi iznimno važni, yogin ih prepoznaje kao pr irodno pribavljanje bitne i vrijedne osnove za napore na psihičkom i d u h o v n o m planu. Međut im, ne zanemarujte i ne potcjenjujte fizičku fazu subjekta. Sjetite se da je zdravo tijelo potrebno kao potpora zdravom u m u te da je tijelo hram Ega, svjetiljka u kojoj gori svjetlo Duha . Sve je dobro kada se nalazi na 88

svojem mjestu, a sve ima svoje mjesto. Razvijeni čovjek je potpuni čovjek koji prepoznaje tijelo, um i duh, pružajući svakome ono što mu pripada. Zanemarivanje bilo kojeg od njih greška je koja će se prije ili kasnije morati izmijeniti na bolje. To je dug koji se mora vratiti s interesom.

Sada ćemo vas uputiti u psihički stupanj yoga znanosti disanja u obliku niza vježbi. Uz svaku od njih da jemo potrebno objašnjenje.

Uočit ćete da je svaka vježba ritmičkog disanja popraćena uputama da „ imate na u m u " određeni željeni rezultat. Ovakav mentalni stav daje volji jasan pravac tijekom kojeg će izraziti svoju snagu i energiju. Nažalost, u ovome radu ne mo žemo zalaziti u područje snage volje. M o r a m pretpostavit i da imate b a r e m najelementarni je znanje o tome. U k o l i k o s o v o m t e m a t i k o m n i s t e u p o z n a t i , o t k r i t ćete d a s e prakticiranjem vježbi dobiva jasnije i konkretnije znanje od bilo kojeg teoretskog učenja. I kao što stara indijska poslovica kaže: „ O n a j tko proba sjeme gorušice zna više o njegovu okusu od onoga tko je vidio slona koji ih se prejeo."

89

OPĆE UPUTE ZA YOGA PSIHIČKO DISANJE

Osnova cjelokupnoga yoga psihičkog disanja je yoga ritmičko disanje. Upute o načinu vježbanja iznijeli s m o u pre thodnom poglavlju. U slijedećim vježbama, da b i smo izbjegli ponavljanje, jednostavno ćemo reći: „dišite ritmički". Potom ćemo dati upute za vježbanje psihičke snage ili usmjerene snage volje koja djeluje u povezanosti s ritmičko disajnim vibracijama. Poslije početnih vježbi otkrit ćete da vam brojanje više nije potrebno nakon prvog ritmičkog daha s obz irom na činjenicu da je razum prihvatio ideju o vremenu i ritmu. Bit ćete u stanju disati ritmički kadgod zaželite, gotovo automatski . Um sada posta je jasan i šalje psihičku vibraciju pod utjecajem volje. Svakako dobro proučite slijedeću vježbu u kojoj se nalaze upute o korištenju volje.

DISTRIBUCIJA PRANE

Potpuno opušteni legnite na pod ili na krevet. Ruke nježno položite preko solarnog pleksusa (mjesto iznad pupka u kojem se počinju razdvajati rebra). Dišite ritmički. Nakon što ste p o t p u n o uspostavili r i tam izrazite htijenje da svakim udisajem uvučete povećanu

90

količinu prane ili vitalne energije iz univerzalnog spremišta koje će prihvatiti živčani sustav i prenijeti u solarni pleksus. Pri svakom udisaju izrazite htijenje da se prana ili vitalna energija distribuira po čitavom tijelu, do svakog organa, do svakog mišića, stanice i a toma; do živaca, arterija i vena; od vrška glave pa do maloga nožnog prsta; hraneći, jačajući i stimulirajući svaki živac, uvijek iznova puneći svaki živčani centar; šaljući energiju, silu i snagu posvuda po tijelu. D o k očitujete snagu svoje volje, pokušajte stvoriti mentalnu sliku velikog priliva prane, kako ulazi u pluća i kako je odmah preuzima solarni pleksus; po tom kako se prvi izdisaj šalje u sve dijelove tjelesnog sustava dolazeći sve do jagodica prstiju ruke i do vrškova nožnih prstiju. Pri tome nije nužno koristiti snagu volje. Jednostavno zapovi jed i te o n o što želite učini t i i tada stvorite mentalnu sliku toga - to je sve što je potrebno. Mirna i odmjerena zapovijed s menta lnom slikom puno je b o l j a od n a s i l n o g h t i j en j a p o s l j e d i c a ko jega j e nepotrebno rasipanje snage. Ova je vježba od velike pomoći . Osvježava i jača živčani sustav stvarajući osjećaj mira i odmora posvuda po tijelu. Posebno je učinkovita u slučajevima kada je osoba u m o r n a i kada osjeća gubitak energije.

SPRIJEČAVANJE BOLA

Legnite ili sjednite držeći kralježnicu uspravno. Dišite ritmički. Imajte na u m u misao da udišete pranu. Tada, kada izdišete pošaljite pranu na bolno mjesto ponovno uspostavljajući cirkulaciju i tijek živčanih i m p u l s a . U d a h n i t e p o t o m više p u t a s a s v r h o m otklanjanja boli . Donesite dvije mentalne zapovijedi. S jednim d a h o m stimulirajte bolni dio a s drugim otklonite bol. Održavajte donesene zapovijedi ti jekom svakog udisaja i izdisaja a zatim, na kraju, prakticirajte „pročišćujuće disanje". Nakon toga se malo odmorite . Pokušajte ponovno sve dok vam ne bude bolje. Na ovaj ćete način otkloniti mnoge vrste boli i prije sedam udisaja i izdisaja. Željeni ćete rezultat postići brže položite li ruku na bolno mjesto. Pošaljite tijek prane u ruku a p o t o m na bolno mjesto.

USMJERAVANJE CIRKULACIJE

Legnite ili sjednite držeći kralježnicu uspravno. Dišite ritmički i izdisajem usmjerite cirkulaciju u onaj d io tijela koji želite a koji nije dovoljno prokrvljen. Ova je vježba vrlo djelotvorna u slučaju „hladnih nogu" ili glavobolje. U oba se ova slučaja krv šalje prema

9 2

dolje. U prvom se slučaju griju noge a u d r u g o m se m o z a k o s l o b a đ a velikog pr i t i ska . K a d a se radi o glavobolji prvo pokušavamo otkloniti bol a p o t o m krv usmjerujemo prema dolje. Uvijek ćete osjećati topl inu u nogama sukladno poboljšanoj cirkulaciji. Cirkulacija je uvijek pod kontro lom volje a r i tmičko disanje olakšava taj zadatak.

SAMOLIJEČENJE

Legnite i opustite se. Dišite ritmički. Zapovijedite udisaj velike količine prane. Izdišući pošaljite pranu u oboljeli dio tijela sa svrhom stimulacije. Tada donesite m e n t a l n u zapovi jed da bo le sno stanje m o r a bit i prisiljeno otići, da mora nestati.

U toj vježbi koristite ruke prelazeći nj ima ti jelom od glave prema obol je lom dijelu. Uvijek kada pri liječenju sebe ili drugih rabite ruke trebate stvoriti i zadržati mentalnu sliku da prana teče niz tijelo i kroz jagodice prstiju odlazi u tijelo slijevajući se u bolesni d io i liječeći ga. Naravno, u ovoj ćemo knjizi predočiti s amo opće upute ne razmatrajući detaljno neke oblike bolesti . No već i nakon kratkotrajna prakticiranja, sukladno uvjetima svakog pojedinačnog slučaja, vježba će polučiti predivne rezultate. Neki yogini polažu obje ruke na o b o l j e l o m j e s t o a p o t o m d i šu r i t m i č k i

93

zadržavajući u umu mentalnu sliku u kojoj usisavaju pranu u oboljeli organ ili dio tijela, stimulirajući ga i izbacujući bolesno stanje. Postupak se može usporediti s i spumpavanjem nečiste vode iz posude i ulijevanjem svježe vode. Ovakav je rad vrlo djelotvoran ukoliko se slika p u m p e može održati vrlo jasnom. Udah pri tome predstavlja podizanje poluge p u m p e a izdah stvarno pumpanje .

LIJEČENJE DRUGIH

U ovoj knjizi ne mogu detaljno razrađivati psihički tretman bolesti pomoću prane. No mogu učiniti nešto drugo. Prenijet ću vam jednostavne i jasne upute kojima ćete biti u stanju pomoći drugima i donijeti im veliko olakšanje. Glavno načelo koje morate zapamtiti je da ste s p o m o ć u ritmičkog disanja i kontrolirane misli s p o s o b n i ap sorb i ra t i o d r e đ e n u ko l ič inu prane i prenijeti je u tijelo druge osobe, stimulirajući oslabljene dijelove i organe, unoseći zdravlje i izbacujući bolesna stanja. Prvo morate naučiti kako stvoriti jasan mentalni lik željenog stanja kako biste stvarno bili u stanju osjetiti prodiranje prane i snage (energije) koja ulazi u vaše ruke i iz jagodica prstiju ulazi u pacijenta. Počnite s r i tmičkim disanjem. Udišite i izdišite nekoliko puta sve dok ne uspostavite ritam. Položite po tom ruke na 94

bolesni d io tijela pacijenta puštajući ih da nježno počivaju nad bolesnim dijelom. Tada slijedi proces p u m p a n j a k o j i j e o p i s a n u p r i j a š n j o j v j e ž b i samoliječenja. Ispunite pacijenta s velikom količinom prane sve dok se bolesno stanje potpuno ne izbaci. Č e s t o p o d i g n i t e ruke i „ p r o t r e s i t e " ( o d m a h n i t e ) prst ima kao da želite odložiti oboljelo stanje. Nakon tretmana potrebno je oprati ruke kako na sebe ne bi preuzeli tragove oboljelog stanja pacijenta. Na kraju prakticirajte „pročišćujuće disanje". Tijekom tretmana dopustite da se prana prelijeva u pacijenta u jednoj kontinuiranoj struji. Vi sami ste poput p u m p e koja povezuje pacijenta s univerzalnim spremištem prane; dopust i te prani da s l o b o d n o prolazi kroz vas Ne postupaj te s rukama energično. Pokrećite ih s a m o onoliko koliko je potrebno da prana dođe do oboljelog mjesta. Za vrijeme tretmana prakticirajte r i tmičko disanje da bi se održao normalan ritam i da bi se prani omogućio slobodan tijek. Bolje je ruke položiti na golu kožu ali kada to nije preporučivo ili moguće, položite ih na tijelo preko odjeće. Za vrijeme tretmana unesite jednu promjenu. Nježno udarajte tretirano mjesto jagodicama prstiju. Za vrijeme toga postupka prsti moraju biti neznatno razdvojeni. Ovakvo lupkanje na pacijenta djeluje vrlo umirujuće. U slučajevima kada je bolest prisutna dugi niz godina sigurno će pomoći kažete li mentalnu zapovijed riječima: „izađi , izađi" ili „budi jak, budi jak". Riječi će vam pomoći da jasnije

95

i točnije izrazite volju. Primjenjujte ovi m e t o d u s obz i rom na svaki pojedini slučaj. Koristite vlastito prosuđivanje i inventivnost.

Predočio sam vam ovdje opća načela, ali vi ih možete primijeniti na stotine različitih načina. Ove prividno jednostavne upute, ukoliko se pažljivo prouče i primijene, omogućit će vam da djelujete i liječite kao i svi vodeći „iscjeljitelji" ili „bioenergetičari". Uglavnom su svi n j ihov i sustavi m a n j e ili više nezgrapn i i komplicirani. O n i koriste pranu a neki je neispravno nazivaju „magnet i zmom" . Kada bi u svoje tretmane unijeli ritmičko disanje i kombinirali ga sa svojim „ m a g n e t i z m o m " udvostručili bi vlastitu učinkovitost.

LIJEČENJE NA DALJINU

Prana koja je obojana mis l ima pošiljatelja može se projicirati osobi na daljinu ali osobi koja ju je voljna primiti . Provedeno na ovaj način, liječenje može biti vrlo uspješno. Ovo je tajna liječenja na daljinu o kojemu se posljednjih godina p u n o govori i piše.

Misao iscjeljitelja odašilje se i ona prožima pranu poš i l j a te l j a . O n a b l je sne p r o s t o r o m i p r o n a l a z i n a k u p i n u u p s i h i č k o m m e h a n i z m u p a c i j e n t a . Nevidljiva je i poput markonijevih valova prolazi kroz

96

nailazeće prepreke i traži osobu koja je usklađena na njeno pr imanje . Želite li liječiti o sobu na dal j inu morate prvo o njoj stvoriti mentalnu sliku sve dok ne osjetite da ste u vezi s n jom. Ovaj psihički proces u cijelosti ovisi o menta lno j imaginaci j i iscjeljitelja. Osjećaj veze osjetit ćete onda kada je ostvaren. Očituje se u osjećaju bliskosti. I to se događa na točno opisani način. Uspjet ćete postići to već s malo prakse ali nekima će to uspjeti i nakon prvog pokušaja. Kada je veza s uda l j en im pac i j en tom uspostavl jena kažite mentalno: „Šal jem ti količinu vitalne energije i snage koja će te ojačati i izliječiti. 5' Tada zamislite (stvorite si sliku) kako prana odlazi iz vašega uma svakim izdisajem r i t m i č k o g d i s a n j a , d a o d m a h p o č i n j e p u t o v a t i prostorom te da naposlijetku stiže do pacijenta i izliječi ga. Tretman nije nužno potrebno provoditi u određene

,sate p r e m d a to možete činit i . Pri jemčlj ivo stanje pacijenta, naravno, ukoliko očekuje i ukoliko je otvoren vašoj psihičkoj snazi, omogućuje mu primanje vaših vibracija kadgod je to moguće. Dogovorite li se s n j im o točnom vremenu prijenosa energije potrebno vam je dobro se pripremiti - opustit i se i dovesti se u vezu s njime. Ovo je veliki bazični princip liječenja na daljinu. S ma lo prakse činit ćete jednako dobro kao i svi veliki iscjeljitelji.

97

Poglavlje XV

DRUGI FENOMENI YOGA PSIHIČKOG DISANJA

PROJEKCIJA MISLI

Tijekom posljednje spomenute metode (liječenje na daljinu) dolazi do projekcije misli. Druge će osobe osjetiti djelotvornost na ovaj način poslanih misli. Važno je zapamtiti slijedeće: niti jedna zla, loša misao nikada ne može povrijediti drugu osobu misli koje su d o b r e . D o b r e su mis l i uvi jek jače , o d r e đ e n i j e i konkretnije u odnosu na loše. Loše su misli uvijek

98

slabije i inferiornije od dobrih. Osoba , međutim, može p o b u d i t i interes i pažn ju druge o sobe šal jući jo j misaone valove na ovaj način, puneći pranu s porukom koju želi prenijeti. Želite li nečiju ljubav i naklonost, morate prema toj osobi u sebi imati naklonost i ljubav. Pošaljite mu tu vrstu misli osiguravši se prije da su vaši motivi doista čisti. Nikada ne očitujte utjecaj koji nekoga može povrijediti. Ne šaljite misli koje proizlaze iz vaših sebičnih ili nečistih motiva jer takove se misli vraćaju svom pošiljatelju s udvostručenom snagom, povri jeđujući ga dok konačno nedužni objekt nije povri jeđen. Psihička energija koja se pravoval jano koristi ispravna je. N o , čuvajte se „crne magi je " ili neispravne i nesvete uporabe. Ovakvo nešto jest kao da se igrate s d inamitom. Ljudi koji rade ovakve stvari zasigurno će biti kažnjeni posl jedicama svojih vlastitih djela. Međut im, niti jedna osoba s nečistim motiv ima nikada ne stječe visoki stupanj psihičkih moći . Č i s to srce i um neprobo jan je štit protiv z lonamjernih ps ihičkih snaga. Budi te čisti i ništa vas ne m o ž e povrijediti.

STVARANJE PRANE

Ukol iko se ikada zateknete u društvu osoba s niž im u m n i m stanjem i osjetite li depresivni utjecaj

99

njihovih misli, dišite ritmički nekoliko puta stvarajući t ime dodatnu količinu prane. Potom se s p o m o ć u metode stvaranja menta lne slike okružite ja jo l iko obl ikovanom misaonom aurom koja će vas zaštititi od grubih misli i uznemirujućih utjecaja drugih.

OBNAVLJANJE VLASTITE ENERGIJE

Osjetite li da vam je vitalna energija na vrlo niskoj razini i d a . v a m je potrebno brzo spremanje nove kol ič ine, na jbol j i nač in da to učinite je sl i jedeći: p r i b l i ž i t e s topa l a ( j edno uz d r u g o ) i s p o j i t e ili i s p r e p l e t i t e p r s t e l i j eve i d e s n e ruke na v a m a najpogodni j i način. O v i m pos tupkom zatvarate krug i s p r i j e č a v a t e b i l o k a k a v g u b i t a k p r a n e k r o z ekstremitete. Potom dišite ritmički i ubrzo čete osjetiti učinak ponovne ispunjenosti energijom.

OBNAVLJANJE ENERGIJE DRUGIH

U k o l i k o vašem pri jatel ju nedosta je v i ta lnost i možete mu pomoć i na slijedeći način. Sjednite ispred njega. Vaši nožni prsti neka dotiču njegove a njegove ruke neka su u vašim. Tada obo je dišite r i tmički .

100

Predočite si mentalnu sliku da šaljete pranu u njegov tjelesni sustav a on neka na u m u ima sliku da pr ima pranu. Pasivni ljudi ili ljudi slabog vitaliteta moraju biti oprezni glede izbora osobe s ko jom će provesti ovaj eksperiment jer prana osobe loših ili iskvarenih želja bit će obojena mis l ima dotične osobe te mu omogućuje kratkotrajan utjecaj nad s labi jom osobom. Međut im, ova posljednja, dakle, osoba nad ko jom je utjecaj izvršen lako ga može otkloniti zatvarajući krug (na već spomenuti način) i dišući ritmički nekoliko p u t a . Također je važno da ovaj p o s t u p a k završ i pročišćujućim disanjem.

ELEKTRIZIRANJE VODE

Voda je medij koji se lako može ispuniti pranom. Postupak je slijedeći. Dišite ritmički i lijevom rukom držite čašu vode za dno. Tada skupite prste desne ruke i protresite ih nježno nad v o d o m kao da želite otresti kapljice vode s vaših jagodica prstiju u čašu. Također morate zadržati mentalnu sliku prane koja prelazi u vodu. Voda i spunjena energi jom na ovaj će način stimulirati slabu ili bolesnu osobu posebice ako misli iz l ječenja prate m e n t a l n u s l iku pr i j enosa p rane . U p o z o r e n j e ko je s m o d a l i u p r i j a š n j o j v j e ž b i pr imjen j ivo je također i na ovu vježbu p r e m d a

101

opasnost postoji u znatno manjem stupnju.

STJECANJE MENTALNIH KVALITETA

Nije s amo tijelo ono koje um može kontrolirati pod utjecajem i smjernicama volje. I um sam može se izvježbavati i obl ikovat i s p o m o ć u vježbi d o b r o kontrolirane volje. O n o što zapadni svijet poznaje pod i m e n o m „mentalna znanost" , yogini znaju već jako dugo. Osvjedočeno je da mirna i staložena zapovijed stvara čuda. No ukoliko je mentalna vježba popraćena r i tmičkim disanjem djelotvornost je jako povećana. v

Željene kvalitete mogu se steći zadržavanjem u u m u ispravnoga mentalnog lika o onomu što se želi tijekom r i t m i č k o g d i san ja . Na ovaj se nač in m o g u steći ravnoteža i samokontrola, željena kvaliteta, povećana s n a g a . N e p o ž e l j n e o s o b i n e m o g u s e e l i m i n i r a t i njegovanjem suprotnih. Bi lo koja ili sve „mentalne znanstvene" vježbe, „ t re tmani" i očitovanja mogu se upotrijebiti s yoga r i tmičkim disanjem. Iznijet ćemo jednu opću i dobru vježbu za stjecanje i razvitak željenih mentalnih osobina.

Ležite i zauzmite ugodan položaj ili sjednite držeći kralješnicu uspravno. Predočite si kvalitete koje želite njegovati vidjevši sebe kao osobu koja posjeduje tu kvalitetu. Naredite svom u m u neka je razvije. Dišite 102

ritmički čvrsto zadržavajući stvorenu sliku u sebi što dulje možete nastojeći živjeti ideal koji ste postavili u svom umu. Otkrit ćete da se pos tupno približavate zadanom i da rastete prema postavljenom idealu. Ritam disanja pomaže u m u u stvaranju novih kombinaci ja . Student koji je slijedio zapadni sustav otkrit će da je yoga ritmičko disanje predivan saveznik pri njegovom „menta lno znanstvenom" radu.

STJECANJE PSIHIČKIH KVALITETA

Psihičke se kvalitete mogu postići na jednak način kao i prije spomenute mentalne osobine. Rekavši to ne mislim, naravno, da nizak čovjek može postati visok ili da se mogu nadomjestit i amputirani ekstremiteti ili ostvariti slična čuda. No može biti promijenjen osjećaj duševnog mira i spokojstva, hrabrost i fizičke karakteristike općenito poboljšane voljnom kontrolom, popraćene ritmičkim disanjem. Kako čovjek misli tako izgleda, djeluje, hoda , sjedi. Pobol jšano razmišljanje označava poboljšani izgled i djelovanje. Da biste razvili bilo koji dio tijela usmjerite svoju pozornost na njega. Zadržite mentalnu sliku kako šaljete povećanu količinu prane ili živčane energije tome dijelu tijela, povećavajući n j e g o v u v i t a lnos t i razv i j a juć i ga. Ova j se p l a n primjenjuje jednako dobro na bilo koji dio tijela koji

103

želite razviti. Mnogi atletičari zapadnoga svijeta koriste u svojim vježbama jedan oblik ovakvoga plana. Student koji je do sada slijedio naše instrukcije o d m a h će shvatiti na koji način može primijeniti načelo yoge u ovome radu. Opće pravilo vježbanja jednako je kao i u prijašnjoj vježbi (Stjecanje mentalnih kvaliteta).

KONTROLA EMOCIJA

N e p o ž e l j n e e m o c i j e p o p u t s t r a h a , b r i g e , ras tresenost i , mržn je , l jutnje , l j u b o m o r e , zavis t i , pot i š tenost i p o d l o ž n e su kontrol i volje a volji je omogućeno lakše djelovanje u slučajevima kada se r i t m i č k o d i s a n j e p rak t i c i r a d o k o s o b a izražava „htijenje". Studenti yoge ovu vježbu drže za jednu od najučinkovitijih premda napredni yogin od nje neće imati previše koristi s obzirom da se riješio nepoželjnih mentalnih osobina tijekom svojega duhovnog rasta. Međut im, studentu yoge one će biti iznimno korisne na putu njegova duhovnog rasta.

Diš i te r i tmički koncentr ira jući p o z o r n o s t na solarni pleksus. Šaljite na to mjesto mentalnu zapovijed „ izađi" . Pošaljite mentalnu zapovijed odlučno i čvrsto u trenutku kada počnete izdisati i stvorite mentalnu s l iku neže l jene emoc i j e koja se o d n o s i s k u p a s izdahnutim zrakom. Ponovite postupak nekoliko puta 104

i završite s pročišćujućim disanjem a zat im pogledajte kako se osjećate?

Važno je ovdje napomenuti da mentalna zapovijed mora biti postavl jena „ i sk reno" a ne u šali ili na neozbil jan način.

TRANSFORMACIJA REPRODUKTIVNE ENERGIJE

Yogin posjeduje veliko znanje glede uporabe i zlouporabe reproduktivnog principa u oba spola. Neki nagovještaji o tom ezoterijskom znanju su filtrirani. Kor i s t i l i su ih z a p a d n i pisci pr i obrađivanju ove t emat ike . T i m e j e u č i n j e n o p u n o d o b r i h stvari . N a ž a l o s t , temat ika i o p s e g ove knj ige neće n a m dopust i t i teorijsku anal izu , ali o snove ćemo ipak izložiti. Čitatelju ćemo također predočiti praktičnu d i s a j n u v j e ž b u k o j o m ć e m o ć i t r a n s f o r m i r a t i reproduktivne energije u vitalnu snagu. Na ovaj će je način tjelesni sustav koristiti umjesto da je prekomjerno rasipa. Reproduktivna energija je kreativna energija koju može koristiti čitavo tijelo te je transformirati u snagu i vitalitet . Tako preob l ikovana p o s l u ž i t će regeneraciji. Shvati li mladi čovjek Zapada ove bazične principe, poštedjet će sebe samog jada i nezadovoljstva u kasnijim godinama. Bit će jak mentalno, mora lno i

105

tjelesno.

Transformacija reproduktivne energije daje veliku vitalnost onima koji je prakticiraju. Bit će ispunjeni vel ikom vita lnom snagom koja će iz njih zračiti i o č i t o v a t i se u o n o m e š to n a z i v a m o „ o s o b n i m magnet izmom". Ovako transformirana energija krenut će novim kanalima i polučit će veliku prednost. Priroda j e k o n d e n z i r a l a j e d n u o d s v o j i h n a j m o ć n i j i h manifestacija prane u reproduktivnu energiju svrha koje je stvaranje. Na jveća ko l ič ina vi ta lne snage k o n c e n t r i r a n a j e u n a j m a n j e m p o d r u č j u . R e p r o d u k t i v n i o r g a n i s u n a j m o ć n i j a b a t e r i j a , najmoćnije spremište animalnoga života. Njezina se sila može povući prema gore i upotrijebiti jednako kao što se može i potrošiti za vrijeme uobičajenih reprodukt ivnih funkcija ili izgubit i u razvratnim užicima. O n i m a koji su proučavali yogu vjerojatno je poznata teorija regeneracije. Ovdje ćemo učiniti jedan korak više. Nećemo dokazivati ili tumačiti. Jednostavno ćemo iznijeti činjenice.

Yoga vježba za pretvaranje reproduktivne energije vrlo je jednostavna. Povezana je s ritmičkim disanjem i može se lako provesti. Također je možete bilo kada vježbati ali posebice je preporučljiva kada osoba osjeti snažan nagon. Tada dolazi do očitovanja reproduktivne energije te se ona najlakše m o ž e transformirat i u regenerativne svrhe. Vježbu provedite na slijedeći način:

106

Koncentrirajte se na ideju o energiji. Odagnajte misli od bilo kakvih razmišljanja ili imaginacija o seksu. Padnu li vam takve misli na um, nemojte se obeshrabriti. Jednostavno ih prepoznajte kao očitovanje energije koju namjeravate upotrijebiti za jačanje tijela i uma. Ležite opušteno ili sjednite držeći kralješnicu u uspravnom položaju. Usredotočite svom um na dizanje (povlačenje) reproduktivne energije prema gore do solarnog pleksusa gdje će biti preobražena i pohranjena kao rezervna sila vitalne energije. Tada dišite ritmički stvarajući mentalnu sliku povlačenja reproduktivne energi je sa svakim u d a h o m . Sa svakim u d i s a j e m zapovijedi te volji da energiju treba povući prema gore iz reproduktivnog centra u solarni pleksus. Ukol iko uspijete ostvariti dobar ritam i ako je mentalna slika čista i jasna, postat ćete svjesni odlaska energije prema gore i osjetit ćete njeno stimulirajuće djelovanje. Želite li povećati vlastite mentalne snage možete je povući još više prema gore, iznad solarnog pleksusa, do mozga. Za to vam je potrebno izdati mentalnu zapovijed i stvoriti mentalnu sliku prijenosa energije do mozga. Čovjek koji vrši mentalno kreativan rad ili tjelesno kreativan rad, bit će sposoban koristiti ovu kreativnu energiju za vrijeme svojega rada slijeđenjem predočenih vježbi, povlačeći energiju u d a h o m i šaljući je dalje izdahom.

U ovoj vježbi potrebno je zapamtit i slijedeće:

107

nakon punjenja solarnog pleksusa energijom koristimo s a m o one dijelove energije koji su n a m potrebni . Ostatak ostaje pohranjen u solarnom pleksusu.

Shvaćate, naravno, da nisu reproduktivne tekućine te koje se povlače prema gore već da se ovdje radi o p r a n i č k o j e n e r g i j i k o j a o ž i v l j u j e i v i t a l i z i r a reprodukt ivn i centar. T i j ekom vježbe pr i j enosa i transformacije glavu možete lagano nagnuti prema naprijed.

STIMULIRANJE MOZGA

Slijedeću vježbu yogini smatraju najkorisni jom m e t o d o m stimuliranja moždane aktivnosti sa svrhom stvaranja jasnih misli i jasnoga razmišljanja. Vježba ima predivan učinak na čišćenje mozga i živčanog sustava. O n i koji su skloni menta lnom radu u ovoj će vježbi pronaći veliku korist. Radni kapacitet bit će im bolji i učinkovitiji a intelekt će nakon teškog umnoga rada ostati svjež i jasan.

VJEŽBA:

Sjednite držeći kralješnicu uspravno. Pogled je usmjeren prema napri jed a ruke neka počivaju na

108

bedreno j kost i , i z m e đ u kol jena i zdjel ice. D i š i t e ritmički. Ovaj put ne dišite kroz obje nosnice kao u dosadašnj im vježbama. Pritiskom palca zatvorite lijevu nosnicu i udahnite kroz desnu. Potom maknite prst i zatvorite desnu nosnicu prs tom i izdahnite kroz lijevu. Tada, ne mijenjajući prste udahnite kroz lijevu nosnicu i promijenite prste - izdahnite kroz desnu. Potom udahni te kroz desnu i izdahnite kroz lijevu, itd. Mijenjajte nosnice na opisani način zatvarajući ih naizmjenično s palcem i kažiprstom. Ovo je jedan od najstarijih oblika yoga disanja.

Predočena je vježba veoma važna i vri jedno je n jome ovladati. No yoginu je neobično saznanje da se u zapadnom svijetu ova metoda toliko često smatra „veliko ta jnom" yoga disanja. Zapadnom čitatelju yoga disanje ne predstavlja ništa drugo doli slike Indijca koji sjedi uspravno ili u lotus položaju i diše mijenjajući pr i tom nosnice. „ S a m o to i ništa više".

N a d a m se da će ovo m a l o štivo otvorit i oči zapadnom čitatelju prema velikim mogućnost ima yoga disanja i mnogobrojnim metodama njihova korištenja.

109

VELIKO YOGA PSIHIČKO DISANJE

Postoji obl ik psihičkoga disanja kojega yogini prakticiraju pr igodice . Točn im pr i j evodom imena vježbe nazvali smo ovo poglavlje. Iznijeli smo ga na kra ju m n o g o b r o j n i h v ježbi z b o g toga š to j e za provođenje ovog disanja potrebna prethodna vježba ritmičkog disanja i mentalna imaginacija. Potrebno je, dakle, prvo nj ima dobro ovladati . Opća načela „Velikog disanja" mogu se sažeti u staroj indijskoj izreci: „Blagoslovljen je yogin koji diše svojim kost ima".

Ova će vježba s p r a n o m ispuniti čitav tjelesni sustav; praktičar će pranom, kao i r i tmom disanja, ispuniti i energizirati svaku kost, svaki mišić, živac, stanicu, tkivo i organ. To je jedno veliko čišćenje čitavog sustava. Ona j tko ovu vježbu provodi vrlo pažljivo osjećat će se kao da je dobio novo tijelo. Od vrha glave pa do malog nožnoga prsta osjećat će se regeneriranim i novim. No neka vježba govori sama za sebe.

1.) Ležite. Zauzmite ugodan i opušten položaj .

2.) Dišite ritmički sve dok ne uspostavite savršen ritam.

3.) Tada, dišući i izdišući, stvorite mentalnu sliku udaha koji se uvlači kroz kosti nogu a p o t o m se iz njih izbacuje;

110

- zatim kroz kosti ruku;

- tada kroz vrh lubanje;

- zat im kroz trbuh;

- p o t o m kroz reproduktivne organe;

- tada neka putuje gore i dolje leđnom moždinom;

- neka dah udiše i izdiše svaka pora na vašoj koži

- čitavo je tijelo ispunjeno pranom i životom

4.) Dišući ritmički pošaljite tijek prane u sedam vitalnih centara slijedećim redom (koristite mentalnu sliku kao kod prethodnih vježbi):

a) u čelo

b) u potiljak

c) u bazu mozga

d) u solarni pleksus

e) u sakralno područje

f) u područje pupka

g) u reproduktivne organe

5.) Završite kružeći ti jekom prane od vrha glave pa do stopala i ponovno prema vrhu glave. Ponovite ovaj postupak nekoliko puta.

6.) Na kraju vježbe prakticirajte pročišćujuće disanje.

111

Poglavlje XVI

YOGA DUHOVNO DISANJE

Yoga ne razvija s amo željene mentalne kvalitete i osobine s p o m o ć u snage volje združene s r i tmičkim disanjem nego također razvija i duhovne sposobnost i , bolje rečeno pomaže pri n j ihovom razvoju. Istočna n a s f i l o z o f i j a uč i d a č o v j e k p o s j e d u j e b r o j n e sposobnost i koje su trenutno u j ednom mirujućem ili spavajućem stanju ali koje će se evolutivnim razvojem sve jače razvijati. Također nas uči da se i spravnim n a p o r o m volje kojoj p o m a ž u pogodne okolnost i i s tanja m o ž e p o m o ć i pri razvitku ovih d u h o v n i h osobina te ih razviti brže nego tijekom uobičajenog

evolutivnog napredovanja. D r u g i m riječima, čovjek može čak i sada razviti duhovne snage svijesti koje još dugo, dugo neće postati zajedničkom o s o b i n o m ili vlasništvom njegova naraštaja koji se razvija postupnim napredovanjem pod utjecajem evolutivnog zakona. U svim vježbama koje su usmjerene prema tom cilju ritmičko disanje ima važnu ulogu. Naravno, u s a m o m disanju nema ničega mističnog što bi proizvelo ovako predivne rezultate. Ali, ritam koji stvara yoga disanje dovodi čitav tjelesni sustav, uključujući i mozak, pod savršenu kontrolu i u savršeni sklad. Time se postiže najpogodni je stanje za razvoj pritajenih sposobnost i .

U ovoj knjizi nećemo dublje ulaziti u filozofiju istočnoga duhovnog razvoja jer bi n a m za tu temu bilo potrebno nekoliko knjiga a tematika je također teško razumljiva pa čitatelja vjerojatno ne bi zanimala. Postoji i drugi razlog, dobro poznat okultist ima, zbog čega se ovo znanje ne treba širiti. Međut im, čitatelj treba znati da onda kada dođe vrijeme za slijedeći korak, put pred nj ime bit će široko otvoren. „ K a d a je chela (učenik) spreman, guru (Učitelj) se pojavljuje." U ovom ćemo vas poglavlju uputiti u razvijanje dvije faze duhovne svijesti.

(I) Svijest o duši.

(II) Svijest o povezanosti duše s univerzalnim životom.

113 112

Obje predočene vježbe vrlo su jednostavne i sastoje se od čvrste mentalne slike i ritmičkog disanja. Od njih ne treba očekivati puno o d m a h na početku. Ne treba žuriti. Jednostavno budite zadovoljni. Budite poput cvijeta koji se razvija od sjemenke do cvijeta.

SVIJEST DUŠE

Stvarno „ Ja " nije tijelo, pa čak niti čovjekov razum. I jedno i drugo tek su samo dio njegove osobnost i , njegovog manjeg „ja" . Stvarna „b i t " je Ego, očitovanje kojeg je u individualnosti . Stvarna „b i t " neovisna je o tijelu koje nastanjuje; neovisna je čak i o mehanizmu razuma kojeg koristi kao instrument. Stvarna „b i t " je kapljica iz Božanskog Oceana; vječna je i neuništiva. Ne može umrijeti ili biti uništena. Bez obzira na tijelo „stvarna bi t " uvijek postoji . To je Duša. Ne mislite o njoj kao o nečemu što je odvojeno od vas; vi ste Duša a tijelo je nestvaran i prolazan dio vas samih koji se svakodnevno materijalno mijenja i kojeg ćete jednoga dana napustiti. Možete razviti svoje sposobnosti tako da one p o s t a n u svjesne rea lnost i Duše i n jezine neovisnosti o tijelu. Plan yoge za ovakav razvitak je meditacija o stvarnoj „b i t i " ili Duš i koja je popraćena ritmičkim disanjem. Vježba koju ovdje iznos imo je najjednostavniji oblik. 114

VJEŽBA:

Zauzmi te ugodan i opušta jući po loža j . Diš i te ritmički i meditirajte o stvarnoj „B i t i " razmišljajući o sebi kao o biću koje je neovisno o tijelu - o biću koje ne ovisi o tijelu iako ga nastanjuje, ali ga od lukom vlastite volje može i napustiti . Mislite o sebi ne kao o tijelu, već kao o duhu. Mislite o svom tijelu kao o ljusci, korisnoj i ugodnoj ali koja nije stvaran dio vas samih. Mislite o sebi kao o neovisnom biću koje koristi tijelo zato jer mu ono koristi. Za vrijeme meditacije po tpuno zanemarite čitavo tijelo. Otkrit ćete da često postajete po tpuno nesvjesni tijela. Činit će vam se kao da ste izvan tijela u koje se možete vratiti uvijek kada ste završili s vježbom.

O v o je srž yoga medi ta t ivne disa jne metode . Upornošću provođenja ove vježbe dobija se predivan osjećaj o stvarnosti Duše te gotovo potpuna neovisnost o tijelu. S povećanom sviješću često dolazi osjećaj besmrtnost i . O s o b e će početi pokazivat i znakove d u h o v n o g razvitka koje će primjećivati one same jednako kao i drugi.

N o , ne smijete s i dopus t i t i zanesenost o v o m v j e ž b o m ; n e m o j t e p r e v i š e ž i v j e t i u „ g o r n j i m područ j ima" ili prezirati tijelo jer se ovdje, na ovoj fizičkoj razini na laz imo s nekom svrhom. Ni na koji se način ne smiju zanemariti brojna iskustva koja ovdje

115

sakupl jamo niti se smije prestati poštovati tijelo koje je H r a m Duha.

UNIVERZALNA SVIJEST

D u h čovjeka, najviše očitovanje njegove Duše , kapljica je u oceanu Duha , jasno odvojena i različita ali ipak stvarna u dodiru sa samim oceanom i sa svakom kapl j icom u njemu. Razvijajući se u duhovnoj svijesti čovjek sve više i više postaje svjestan svoje povezanosti s Univerzalnim D u h o m ili Univerzalnim U m o m , kako ga već neki uobičavaju nazivati. Ponekad osjeća kao da je s n j im gotovo sjedinjen a tada se taj osjećaj kontakta i odnosa gubi. Yogin pokušava postići to stanje univerzalne svijesti meditac i jom i d isanjem. Mnogi su na taj način postigli najviši stupanj duhovnog post ignuća moguć čovjeku na ovom stadiju njegova postojanja. Čitatelju za sada nisu potrebne više upute p o v e z a n e s o s t v a r i v a n j e m n a j v i š i h d u h o v n i h postignuća zbog toga što mora učiniti toliko toga prije nego li postane pripremljen primiti ih. Z b o g toga je d o b r o naučit i e lementarne stadi je yoga vježbi za razvijanje univerzalne svijesti. Bude li čitatelj uporan otkrit će načine i metode koj ima može napredovati. Put se uvijek otvara on ima koji su spremni koračati njime. Slijedeća će vježba uvelike koristiti onima koji 116

žele razviti univerzalnu svijest. Potrebno ju je vježbati.

VJEŽBA: i

Položite tijelo u u g o d a n i opušta jući po loža j . Dišite ritmički i meditirajte o odnosu s Univerzalnim u m o m kojega ste vi samo djelić, atom. Mislite o sebi k a o da ste u d o d i r u sa s v i m e , k a o da ste d i o sveukupnosti . Vidite sve kao J e d n o a svoju dušu kao dio toga Jednog. Osjetite primanje vibracija od velikog Univerzalnog U m a . Osjetite da dijelite njegovu moć, snagu i mudrost . Slijedite dva pravca meditiranja:

Svakim udisajem zamislite da uvlačite snagu i m o ć U n i v e r z a l n o g a U m a . K a d a izdi šete zami s l i t e d a predajete drugima tu m o ć u isto se vrijeme ispunjujući ljubavlju prema svakom živom biću želeći da ono primi j e d n a k i b l a g o s l o v ko j i v i s a d a p r i m a t e . N e k a univerzalna snaga prodre u vas; neka vas u cijelosti prožme.

U m n e k a v a m b u d e u s t a n j u p o š t o v a n j a . M e d i t i r a j t e o v e l i č a n s t v e n o s t i i u z v i š e n o s t i Univerza lnoga U m a . Otvori te se upl ivu Božanske m u d r o s t i ko ja će vas i s p u n i t i p r o s v j e t l j u j u ć o m mudrošću. Nakon toga dopustite da ona s vas prede na vašu braću i sestre koje volite i kojima želite pomoći .

117

O n i m a koji će ju prakticirati , ova vježbu daje novopronadeni osjećaj snage, moći i mudrosti te osjećaj d u h o v n e egzaltaci je i b lagos lova . Vježba se m o r a prakticirati na ozbiljan način pun poštovanja. Ne smije joj se pristupiti neozbil jno i površno.

OPĆE UPUTE

Vježbe koje s m o predočili u ovom poglavlju traže ispravan menta ln i stav. U k o l i k o se o l ako shvate, ukoliko su osobe same po sebi neozbiljne te nemaju izgrađeni osjećaj za duhovnost ili poštovanje bolje je da ih preskoče. Jer rezultati koje će dobiti neće biti ni od kakove koristi. Ova je vježba namijenjena s amo nekolicini onih koji je mogu shvatiti.

Za vrijeme meditacije um neka bude fiksiran na ideje koje vježba sadrži sve dok se one malo po malo ne razjasne u vašem u m u i pos tupno se ne očituju u stvarnu svijest unutar vas samih. Um će s vremenom postati pasivan i miran a mentalna će se slika jasno oblikovati. Ne prakticirajte ove vježbe prečesto i ne dopustite da vas predivan osjećaj koji doživite udalji od svakodnevnice. O n a je korisna i nužna pa zato nikada ne odbacujte lekciju bez obzira koliko vam je ona teška i neugodna. Neka iz nerazvijenoga dijela vaše svijesti izraste radost i neka vas uzdigne. Životne 118

situacije i razni događaji mogu vas uznemiriti , činiti vam teškoće, ali nikada ne dopustite pristup osjećaju nezadovoljstva i gađenja. Sve je dobro i sve ima svoje mjesto.

Puno je onih koji će vježbajući s vremenom željeti znati nešto više. Budite sigurni da ćete pronaći ono što tražite. Krenite hrabro s povjerenjem, uvijek držeći svoje lice prema Istoku, mjestu na kojemu se pojavljuje izlazeće sunce.

S T O J E YOGA FILOZOFIJA?

Yoga fi lozofi ja sadrži učenja koja su p lodov i s to l j e tne mi s l i , i s t raž ivan ja , e k s p e r i m e n t i r a n j a i demonstriranja naprednih umova yoga učitelja Indije, K a l d e j e , Perzi je , E g i p t a i an t i čke G r č k e , sve do današnj ih dana - od Majstora do učenika, od gurua do chele. To je najstarija filozofija na svijetu premda je zapadni svijet gleda kao „ p o r u k u " s Istoka novijeg datuma.

UČITELJI

O d u v i j e k , u svih r a z d o b l j i m a , p o s t o j a l e su napredne i uzvišene duše u l judskome tijelu poznate

119

kao yoga učitelji ili adepti. Mnogobrojne priče o njima v e ć i n o m s u i m a g i n a c i j a n a s t a l a u u m o v i m a nadahnutih pisaca željnih senzacionalizma. Majstori yoge su se uzdignuli s nižih na više razine svijesti steknuvši tako mudrost , m o ć i osobine koje se čovjeku prosječne svijesti čine čudesnima. Jedan indijski tekst govori o nj ima na slijedeći način: „N jemu, koji je uznapredovao Putem, tuga prestaje biti prob lemom. Nestaje vezanost, nestaju prepreke. S lobodan je. Za njega više ne postoji nesvjesno rođenje. Stara je karma i s t rošena , a on ne stvara novu . N j e g o v o je srce os lobođeno želje za budućim životom. Nove žudnje ne izrastaju unutar njegove duše. On je poput svjetiljke plamen koje nastaje iz ulja D u h a a ne iz ulja vanjskoga sv i j e ta . M a j s t o r i y o g e s p o s o b n i s u p r o ć i k r o z materijalne prepreke, zidove, itd. Mogu se istovremeno prikazati na nekoliko mjesta. Imaju m o ć čuti zvukove nevidljivoga svijeta koji su drugačiji od zvukova ovoga svijeta fenomena. Također je sposoban čitati najtajnije misli drugih i vidjeti njihov karakter."

Takvi su yoga Učitelji.

STVARNOST I IMITACIJA

Z a p a d n i č i ta te l j d o i s t a m o ž e bit i z b u n j e n yoginima, nj ihovom filozofi jom i praksom. Putnici 120

su o Indiji pisali svakojake priče o fakirima i s l ičnim osobama koji se pronalaze uz velike ceste i na gradskim ulicama a koji se nazivaju yoginima. Zbog toga nimalo ne iznenađuje mišljenje koje prosječan čovjek Zapada ima o yoginu. Vidi ga kao ispijenog, tjelesno istrošenog, fanatičnog, prljavog i neukog Hindusa koji sjedi u određenom položaju sve dok njegovo tijelo ne postane ukrućeno; ili drži ruku u zraku sve dok se ona potpuno ne atrofira i osuši se nakon dugog niza godina; ili čvrsto poveže svoju stisnutu šaku sve dok nokti ne probiju kožu dlana i urastu duboko u meso. D a , ti ljudi doista postoje ali njihove tvrdnje da su oni yogini besmislene su i nevrijedne u odnosu na pravog yogina. M o ž e m o to usporediti s pr imjerom kada bi sebi berač kukuruza nadjenuo titulu „ d o k t o r a " ili kada bi se ulični prodavač predstavljao kao rektor Harvardskog sveučilišta.

YOGA - TROSTRUKI PUT

Yoga se dijeli na nekoliko grana. Neke uče kako kontrol irat i ti jelo, a druge poučava ju o na jv i šem d u h o v n o m r a z v i t k u . L j u d i i m a j u r a z l i č i t e temperamente te ono što je najbolje za jednog, nije p r i m j e n j i v o za d r u g o g a . J e d n a će o s o b a traž i t i napredovanje i razvitak duž jednoga pravca, druga duž

121

drugoga a treća će krenuti sasvim drukčij im smjerom. Yoga filozofija uči da je put koji je najprimjenjiviji č o v j e k o v o m o p ć e m t e m p e r a m e n t u i n j e g o v i m sklonostima, najpogodnij i za njega u danom tenutku. Put postignuća dijeli se na tri razreda koji vode do Glavne ceste. To su:

Raja yoga

Karma yoga

Gnani yoga

Svaki od ova tri oblika yoge predstavlja put koji vodi do Velike ceste. T im putevima mogu napredovati oni kojima najviše odgovaraju, ali svi oni vode do istoga odredišta. Sada ćeme jezgrovito opisati svaki do njih. Yoginima su oni poznati kao „Trostruki put" .

RAZLIČITE GRANE

Svaka grana ili razred yoge predstavlja put koji vodi prema jednome kraju - razvoju i rastu. Ona j tko prvo želi razviti, kontrolirati i ojačati svoje fizičko tijelo kako bi ga pr ipremio za Višu Bit, slijedi put Hatha yoge.

Onaj tko želi razviti snagu volje i mentalne osobine razvijajući unutarnja osjetila i pritajene moći , slijedi put Raja yoge.

122

O n a j tko s e že l i r a z v i j a t i p r o u č a v a n j e m fundamentalnih načela i predivnih životnih istina slijedi put Gnani yoge.

V

Ona j tko želi rasti sjedinjen s J edn im Životom p o d utjecajem ljubavi, slijedi put Bhakti yoge.

Međut im, to ne znači da student treba slijediti samo jedan put. Zapravo, vrlo malo njih to čini.Većina se želi upoznat i s načel ima nekoliko grana, učeći ponešto o svakoj, dajući prednost o n i m granama yoge koji im najviše odgovaraju. Ta privlačnost bilo kojem razredu yoge naznaka je potrebe, traženja te je stoga pokazatelj kojim putem treba krenuti.

D o b r o je da svatko zna ponešto o Hatha yogi kako bi pročistio tijelo, o jačao ga i držao zdravim da bi ono moglo postati instrument Višeg „Ja". Dobro je da svatko ponešto zna o Raja yogi kako bi mogao shvatiti vježbe i kontrolu razuma kao i uporabu volje. D o b r o je znati m u d r o s t i G n a n i Yoge kako bi se m o g l e ostvariti predivne bazične istine života - znanost o postojanju -znanstvena i intelektualna znanja o velikim životnim pitanjima kao i o onome što se nalazi u pozadini života - Z a g o n e t k a U n i v e r z u m a . T a k o đ e r je p o t r e b n o poznavati Bhakti yogi kako bi se shvatila velika učenja glede ljubavi koja prož ima sav život. Na jpogodni j i način napredovanja duž okultnih pravaca jest onaj koji izbjegava odlazak u ekstreme u bilo kojoj od grana subjekta, ali koji, slijedeći vlastitu sklonost prema jednoj

123

grani yoge, održava općenitu upoznatost s nekoliko stadija velike filozofije. Na kraju, čovjek mora razvijati svoju mnogostrukost . Slijedeći ovaj smjer izbjegavamo jednostranost, fanatizam, uskogrudnost, kratkovidnost i bigotriju.

ONI KOJIMA SU UČENJA NAMIJENJENA

Ova j e knj iga nami j en jena s a m o o n i m a koji osjećaju iskrenu privlačnost prema višim učenjima. O n a su za istinoljubive studente inspirirane visokim mot iv ima . O n i koj ima su ova učenja nami jenjena osjetit će se n j ima privučeni. Osjetite li naklonost prema njima, osjetit ćete zadovoljstvo kada ih počnete proučavati. Znanje je u cijelosti namijenjeno traženju vašeg Višeg „ J a " . O d l u k a o traženju ovisi o vama samima. O n i koji su primili bljesak unutarnjega života, yoga filozofija pružit će blago u obliku najdragocjenijih dragulja. Svakim novim proučavanjem dobivaju se novi kamenčići. Veliko će biti prvo objavljenje onoga što su čitav život slijepo tražili. Veliki će biti prvi komadić duhovnoga kruha koji će zadovoljiti glad duše. Velika će biti prva šalica vode iz Izvora života. Oni kojima je ovo učenje namijenjeno prepoznat će njegovu poruku i neće više biti isti kao prije. I kao što pjesnik kaže: „ K a d a prođem, moja me djeca prepoznaju" . Jednako 124

će tako djeca Svjetla prepoznati učenje koje je nj ima namijenjeno.

Š to reći drugima? Vremenom će i oni postat i spremni za veliku p o r u k u . Neki će biti s p o s o b n i razumjeti učenja, dok će drugi nejasno prepoznavati p r v e k o r a k e . S t u d e n t će , m e đ u t i m , o t k r i t i d a polaganjem nogu na jednu od tih stuba, nazire ono što se nalazi na onoj iznad. I to će mu dati snage i povjerenje učiniti još jedan korak. Neka nitko ne bude obeshrabren. Sama činjenica da vas ovo učenje privlači, vremenom će razotkriti svoje značenje. Proučavajte je i koprena će se polako dizati sve više i više. M a l o po ma lo vidjet ćete što se nalazi između vas i onoga Iza.

125,