VODI KROZ PRAVA LICA SA INVALIDITETOM U POSTOJEEM ZAKONODAVSTVU

PRAVA U SOCIJALNOJ ZATITI Vaei zakoni i podzakonski akti: 1. Zakon o socijalnoj zatiti (Sl, glasnik RS broj 5/93, 15/96,110/03) 2. Pravilnik o razvrstavanju lica sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju (Sl. glasnik RS broj 115/03) 3. Pravilnik o ocjenjivanju sposobnosti u postupku ostvarivanja prava iz socijalne zatite (Sl. glasnik RS broj 18/04) 4. Optinske odluke o pravima u proirenoj socijalnoj zatiti 1. Korisnici i postupak

Djeca ometena u fizikom i psihikom razvoju i punoljetna invalidna lica spadaju u osnovne korisnike socijalne zatite.

Ometenim u fizikom i psihikom razvoju smatra se maloljetnik sa oteenjem ula vida, ula sluha, poremeajima u govoru i glasu, tjelesnim oteenjima, psihikom zaostalou (lakog, umjerenog, tekog stepena ili sa kombinovanim smetnjama).

Invalidno lice je odraslo lice kod koga, usljed fizikih ili psihikih nedostataka postoji potpuna ili djelimina nesposobnost za rad.

Osobe koje spadaju u ove dvije grupe ostvaruju prava u socijalnoj zatiti kao lina prava i u nekim sluajevima pod odreenim uslovima.

Prava se ostvaruju u centrima za socijalni rad prema mjestu prebivalita u postupku koji objedinjava upravni postupak i metode socijalnog rada. Sastavni dio postupka je rad dvije strune komisije: Komisija za ocjenu sposobnosti lica u postupku ostvarivanja prava iz Zakona o socijalnoj zatiti i Komisija za razvrstavanje lica sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju. Prvostepene strune komisije se obrazuju odlukom optine i rade pri centrima za socijalni rad. Sainjavaju ih strunjaci razliitih specijalnosti, a u zavisnosti od problema. Ako odlukom prvostepene komisije stranka nije zadovoljna moe da se ali drugostepenim komisijama koje rade pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zatite RS. 2. Prava

Korisnici koji imaju onesposobljenja mogu ostvariti slijedea prava u socijalnoj zatiti.

2.1. Novana pomo Novana pomo pripada licu nesposobnom za rad koje nema vlastitih prihoda i koje nema srodnika koji su obavezni da ga izdravaju u skladu sa Porodinim zakonom, ili ako to lice ivi u porodici koja ostvaruje prihode ispod nivoa socijalne sigurnosti, a to je iznos novane pomoi za jednu osobu po lanu domainstva.

Nesposobnost za rad se utvruje na osnovu godina starosti (mukarci 65 i vie godina i ene 60 godina i vie) i na osnovu miljenja prvostepene strune komisije za ocjenu sposobnosti koja vri procjenu i donosi miljenje.

Novane pomoi se utvruju u mjesenom iznosu od 41,00 KM za pojedinca, za dva lana 49,00 KM, za tri lana 57,00 KM, za porodicu sa etiri lana 65 i za porodicu sa pet i vie lanova 82,00 KM.

2.2. Dodatak za njegu i pomo drugog lica

Ovo pravo je novana naknada licima sa tekim tjelesnim ili ulnim smetnjama, licima mentalno ometenim u razvoju stepena tee i teke ometenosti, licima viestruko ometenim u razvoju sa umjerenom, teom i tekom mentalnom ometenou, licima oboljelim od autizma i hronino duevno oboljelim licima koja su liena poslovne sposobnosti, koja ne mogu bez tue njege i pomoi da se kreu i zadovoljavaju osnovne ivotne potrebe.

Pravo se priznaje na osnovu nalaza i miljenja strune komisije za ocjenu sposobnosti. Visina prava je fiksna nezavisno od stepena potrebe i iznosi 41,00 KM mjeseno. Pravo ne

mogu u socijalnoj zatiti ostvariti lica koja su to pravo ostvarila po nekom drugom osnovu.

2.3. Pomo za osposobljavanje za rad Pravo na pomo za osposobljavanje za rad imaju djeca i omladina ometena u fizikom i

psihikom razvoju koja se prema psihofizikim sposobnostima i godinama ivota, mogu osposobiti za odreeni rad, a to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu.

Ovo pravo se ostvaruje u vidu upuivanja na osposobljavanje, novane pomoi, naknade trokova smjetaja, trokova prevoza i naknade trokova osposobljavanja. Sredstva za ovo pravo obezbjeuju se iz budeta RS.

Osposobljavanje se vri na osnovu odluke centra za socijalni rad u odgovorajuim institucijama kao to su zavodi za slijepe, zavodi ili centri za osobe sa smetnjama u glasu, govoru i sluhu, zavodi za tjelesne invalide, ili u zavodima za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje.

2.4. Pravo na pomo u kui

Ovo pravo obezbjeuje se starim i iznemoglim, hronino oboljelim i drugim licima koja nisu u stanju da se sama o sebi staraju, a realizuje se obavljanjem neophodnih kunih poslova (odravanje istoe, nabavka hrane i drugih potrebnih stvari, odravanje line higijene i sl.).

2.5. Smjetaj u ustanovu socijalne zatite Pravo na smjetaj u ustanovu ili druge socijalne zatite ima: -dijete mentalno ometeno u razvoju stepena umjerene, tee i teke mentalne ometenosti, viestruko ometeno u razvoju, dijete oboljelo od autizma, kao i dijete sa smetnjama u tjelesnom razvoju koje nema uslova da ostane u svojoj porodici dok traje potreba za ovim oblikom zatite, -odraslo invalidno lice sa tjelesnim i ulnim oteenjima, teko hronino oboljelo lice i lice ometeno u metalnom razvoju koje nije u mogunosti da samostalno ivi u porodici zbog nepovoljnih zdravstvenih, socijalnih, stambenih i porodinih prilika.

Ovo pravo se realizuje putem upuivanja i smjetaja u odgovarajuu ustanovu ili porodicu u kojima se obezbjeuje zbrinjavanje (stanovanje, ishrana, oblaenje, njega, pomo i staranje), vaspitanje i obrazovanje, osposobljavanje za odreene radne aktivnosti i zdravstvena zatita u skladu sa posebnim propisima, radno-okupacione, kulturno-zabavne i rekreativno-rehabilitacione aktivnosti i usluge socijalnog rada.

Najvanije socijalne ustanove su: domovi za tjelesno invalidnu djecu i omladinu sa ouvanim mentalnim sposobnostima, domovi za odrasla invalidna lica i zavodi za smjetaj lica ometenih u metalnom razvoju.

Smjetaj se moe vriti i u zdravstvenoj ustanovi koja ispunjava uslove za pruanje usluga, kao i u akim i studentskim domovima.

2.6. Zdravstveno osiguranje Kroz sistem socijalne zatite pravo na zdravstveno osiguranje imaju korisnici ostalih prava iz socijalne zatite ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu. Pravo se realizuje podnoenjem prijave osiguranja Javnom fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i dobijanjem zdravstvene knjiice, odnosno redovnim uplaivanjem doprinosa od strane centra za socijalni rad.

Osnov osiguranja nije pravo za oslobaanje od obaveze linog uea u trokovima koritenja zdravstvene zatite.

2.7. Jednokratna novana pomo Posebne okolnosti koje dovode do stanja socijalne potrebe omoguavaju ostvarivanje prava na jednokratne novane pomoi. Posebne okolnosti su: ratno stradanje, nemogunost zapoljavanja, pretrpljena elementarna nepogoda, migracija, repatrijacija, smrt jednog ili vie lanova porodice, due lijeenje u zdravstvenoj ustanovi, optutanje sa izdravanja kazne.

Ova pomo isplauje se najvie dva puta godinje za domainstvo i ne moe iznositi vie od ukupno pet iznosa novane pomoi za jednog lana, osim u sluajevima kada je zbog posebnih okolnosti potrebno odobriti vei iznos o emu odluuje rukovodilac organa koji odluuje o pravu.

2.8. Usluge socijalnog rada Usluge socijalnog rada nisu odreene nikakvim uslovima, dostupne su besplatno svim graanima, a odnose se na razne preventivne aktivnosti, dijagnostiku tretman i savjetodavno terapijski rad.

Za invalidne osobe su posebno od znaaja dijagnostike usluge prilikom ocjene sposobnosti i djece i odraslih, savjetodavni rad sa djecom i roditelja, tretmani (individualni i grupni) djece i roditelja, pravna pomo, edukacije, dnevno zbrinjavanje, radna okupacija, integracija i inkluzija u vrtiima, organizovanje koritenja slobodnog vremena, prevencija nastanka oteenja preko savjetodavnog rada, razvoj kapaciteta samih invalidnih osoba, pomo prilikom rehabilitacije i kolovanja i sl.

Usluge se obezbjeuju u institucijama, udruenjima i nevladinim organizacijama, te specijalizovanim centrima za usluge i dnevno zbrinjavanje. Obezbjeuju ih profesionalci i volonteri iz oblasti socijalne zatite zdravstva, obrazovanja, djeije zatite, zapoljavanja, nevladinog sektora.

2.9. Proirena prava

Optinskim odlukama mogu se definisati i druga prava osoba sa invaliditetom koja optine planiraju i ustanovljavaju u zavisnosnosti od vlastitih mogunosti i potreba. Tako je u Optini Trebinje donesena Odluka o pravima u proirenoj socijaloj zatiti kojima su ustanovljena prava materijalne i druge podrke osobama sa invalidietom ili njihovim porodicama. Ta prava su : novana pomo porodici koje imaju djecu sa teim i tekim smetnjama, dodatna pomo porodici korisnika dodatka za pomo i njegu drugog lica, usluge njege i pomo u kui, usluge za djecu i omladinu sa posebnim potrebama, novana pomo za radnu okupaciju i dnevni boravak.

PRAVA IZ DJEIJE ZATITE Vaei zakoni: 1. Zakon o djeijoj zatiti (Sl. glasnik Republike Srpske broj 4/02)

O pravima iz djeije zatite u prvostepenom postupku odluuje centar za socijalni rad ili

nadlena sluba prebivalita roditelja ili sjedita poslodavca. Odluke provostepenih organa podlijeu reviziji Javnog fonda djeije zatite Republike Srpske, a isplatu takoe vri Fond. Prava u djeijoj zatiti koja uivaju invalidna djeca su:

1. Materinski dodatak

Ostvaruje ga majka po roenju djeteta za prvo troje djece u porodici u trajanju od 365 dana, a od prvog dana narednog mjeseca od podnoenja zahtjeva. Zahtjev se mora podnijeti u roku od 90 dana od roenja djeteta.

Ovo pravo je odreeno sa dva uslova: - da se ne koristi pravo na naknadu plate za vrijeme porodiljskog odsustva. - imovinskim cenzusom koji utvruje direktor Javnog fonda za svaku godinu, osim ako se radi o

djeci korisnika novane pomoi iz socijalne zatite.

2. Dodatak na djecu Sva djeca koja su ometena u razvoju, a nisu smjetena u ustanovu socijalne zatite imaju pravo na dodatak na djecu u uveanom iznosu. Pravo se ostvaruje na osnovu nalaza i miljenja o ocjeni sposobnosti (kategorizaciji) i uivaju ga do 19 godina starosti i ako se produi roditeljsko pravo odlukom suda produava se i pravo uivanja prava na dodatak na djecu.

3. Pomo za opremu za novoroeno dijete Ovo pravo ostvaruju sva djeca po roenju putem bebi paketa u porodilitu u Republici

Srpskoj. Ako su djeca roena van Trebinja, a prebivalite roditelja je Trebinje u centru za socijalni rad e ostvariti pravo na opremu za novoroeno dijete.

4. Naknada plate za vrijeme koritenja porodiljskog odsustva Majka ili zaposleni otac koji koriste odsustvovanje sa posla zbog njege i staranja o djetetu imaju

pravo na naknadu u visini prosjene neto plate koju su ostvarili u posljednjih est mjeseci Obraun i isplatu naknade vri polodavac, a Javni fond djeije zatite refundira u iznosu visine

neto osnovice plate na koju su plaeni doprinosi u posljednja tri mjeseca prije otpoinjanja porodiljskog odsustva.

Javni fond refundira platu za posljednih osam mjeseci odsustva za prvo i drugo dijete, a za blizance, tree dijete i svako naredno za posljednjih 18 mjeseci.

5. Refundacija plate po osnovu rada pola radnog vremena Ovo pravo uiva zaposleni roditelji koji imaju dijete sa smetnjama tako to im omoguava posao

sa pola radnog vremena, a ostvarivanje pune plate, jer Javni fond za djeiju zatitu obezbjeuje drugu polovinu plate. Da bi ostvarili ovo pravo roditelji moraju pribaviti nalaz i miljenje odgovarajueg specijaliste doma zdravlja, rjeenje od strane poslodavca o pravu na rad sa etiri sata i dokaz da drugi roditelj ne moe da brine o djetetu zbog zaposlenja, zdravstvenog stanja, izdravanja zatvorske kazne, obrazovanja itd.

6. Javni fond za djeiju zatitu razvija i vlastite programe za zadovoljavanje razvojnih potreba

djece kojima obezbjeuje rekreaciju i ljetovanje djece, programe integracije i obrazovanja itd.

PRAVA IZ PORODINE ZATITE Vaei zakoni:

1. Porodini zakon (Slubeni glasnik RS broj: 54/02) 2. Zakon o vanparninom postupku ( Sl. list SR BiH broj10/89)

Iz odredaba vaeih zakona posebnog znaaja za invalidne osobe su:

1. Produenje roditeljskog prava i dunosti U vanparninom postupku po zahtjevu roditelja, usvojioca ili organa starateljstva sud odluuje o produenju roditeljskog prava i poslije punoljetstva djeteta ako dijete zbog tjelesnog ili duevnog nedostatka nije sposobno da se samo stara o sebi i o svojim pravima i interesima. Na ovaj nain roditelji nastavljaju da ostvaruju roditeljsko pravo brinui se o : linosti, zdravlju, pravima, imovini, izdravanju, zastupanju u sluaju djeteta. Takoe, u ovim sluajevima sud moe ako postoje opravdani razlozi (zapostavljanje, nasilje, nedovoljna briga, nedostatak uslova i sl.) odluiti, ako je to za dobrobit djeteta, uputiti dijete u odgovarajuu vaspitno-obrazovnu ustanovu na uvanje i vaspitanje.

2. Oduzimanje roditeljskog prava U sluajevima kad roditelj zloupotrebljava roditeljsko pravo, napusti dijete, zanemaruje brigu o djetetu i svoje roditeljske dunosti sud u vanparninom postupku moe oduzeti roditeljsko pravo.

3. Nadzor organa starateljstva Radi zatite linih i imovinskih prava i interesa djeteta organ starateljstva je u obavezi da vri nadzor nad vrenjem roditeljskog prava. U sluaju zlostavljanja djeteta organ starateljstva moe odrediti roditelju usvojitelju, staratelju, drugoj porodici ili u specijalnoj ustanovi pojaan nadzor nad djetetom.

Organ starateljstva moe zahtjevati u svako doba od roditelja polaganje rauna o upravljanju imovinom djeteta, kao i od suda donoenja mjera obezbjeenja na imovini roditelja, kao i da se roditelji stave u poloaj staratelja u pogledu upravljanja imovinom djeteta.

Kad prethodno objanjeni nadzor ne daje rezultate, organ starateljstva moe predati dijete drugoj porodici ili utvrditi pojaan nadzor organa starateljstva.

4. Starateljstvo

Za invalidne osobe od posebnog je znaaja starateljstvo nad osobama kojima je odlukom suda u vanparninom postupku oduzeta poslovna sposobnost. Razlog za oduzimanje poslovne sposobnosti kod odraslog lica je nesposobnost da samostalno brine o svojim pravima i interesima.

Osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost postavlja se staraoc koji brine o linosti, zdravlju i imovini uz nadzor organa starateljstva.

PRAVA IZ ZDRAVSTVENE ZATITE

Vaei zakoni i drugi propisi: 1. Zakon o zdravstvenom osiguranju (Sl.glasnik Republike Srpske 18/99, 51/01, 70/01); 2. Zakon o zdravstvenoj zatiti (Sl.glasnik RS br. 18/99); 3. Zakon o zatiti lica sa mentalnim poremeajima /Sl.glasnik RS br. 46/04); 4. Sporazum o nainu i postupku koritenja zdravstvene zatite osiguranih osoba na teritoriji

BiH, van podruja entiteta odnosno distrikta Brko, kome osigurane osobe pripadaju (Sl.glasnik BiH br.30/01);

5. Pravilnik o obimu, sadraju i nainu ostvarivanja zdravstvene zatite (Sl.glasnik RS br.95/04); 6. Odluka o linom ueu i trokovima koritenja zdravstvene zatite (Sl.glasnik RS broj

21/01). Osnov koritenja zdravstvene zatite je zdravstveno osiguranje koje se moe stei po osnovu: - radnog odnosa, - samostalnog obavljanja privredne ili profesionalne djelatnosti, - obavljanja svetenike dunosti, - obavljanja poljoprivredne djelatnosti, - po osnovu prava boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca, - zaposleni koji su prestali da rade i ostvaruju naknadu po osnovu radnog odnosa, - nezaposlena lica sa srednjim, viim ili visokim obrazovanjem koja su uredno prijavljena

zavodu za zapoljavanje Republike Srpske, - vanredni student ako je prijavljen Zavodu za zapoljavanje, - korisnik penzije i prava na novanu naknadu u vezi sa prekvalifikacijom, dokvalifikacijom

ili zapoljavanjem, - dravljanin RS koji u cjelosti ili djelimino ostvaruje penziju ili invalidninu od inostranog

naplatioca dok ima prebivalite u RS, - lice korisnik prava u socijalnoj zatiti, - izbjegla, raseljena lica i povratnici, - strani dravljanin koji se koluje na teritoriji RS, - druga lica za koja je uplaen doprinos.

I Zdravstvena zatita obuhvata:

1. Medicinske mjere i postupke za unapreivanje zdravlja, spreavanje, suzbijanje i rano otkrivanje bolesti i drugih poremeaja zdravlja,

2. Ljekarske preglede i druge vrste medicinske pomoi u cilju utvrivanja, praenja i provjeravanja zdravstvenog stanja,

3. Lijeenje oboljelih i povreenih i druge vrste medicinske pomoi, 4. Prevenciju i lijeenje bolesti usta i zuba, 5. Medicinsku rehabilitaciju u bolnikim i vanbolnikim ustanovama, 6. Lijekovi, pomoni materijal koji slui za primjenu lijekova i sanitetski materijal potreban za

lijeenje,

7. Proteze, ortopedska i druga pomagala, pomone i sanitarne sprave, stomato-protetsku pomo i stomatoloke materijale.

Za vrijeme trajanja lijeenja ako doe do due privremene nesposobnosti za rad prouzrokovane boleu ili nesposobnou za rad, a najkasnije po isteku jedne godine neprekidne nesposobnosti za rad, doktor medicine koji vodi oboljelog je duan da sa potrebnom medicinskom dokumentacijom uputi istog nadlenom organu za ocjenu radne nesposobnosti (Komisija Fonda penzijsko invalidskog osiguranja) za ocjenu radne sposobnosti, odnosno invalidnosti.

Ocjena sa vri u roku od 60 dana od podnoenja zahtjeva, a zato vrijeme obezbjeuje se naknada plate iz fonda zdravstvne zatite.

Osigurana lica uestvuju u trokovima koritenja zdravstvene zatite. Jedan broj osoba sa invaliditetom je osloboen uea. To su:

1. Slijepa lica I kategorije; 2. Lica starija od 65 godina; 3. Ratni vojni invalidi i porodice poginulih boraca; 4. Lica oboljela od progresivnih miinih oboljenja, cerebralne paralize i

multipleks skleroze i sva lica u stanju paraplegije i kvadriplegije; 5.Lica oboljela od mentalnih bolesti koja mogu da ugroze sebe i okolinu; 6.Druga lica koja su oboljela od nekih tekih bolesti (dijabetesa, maligna oboljenja,

tuberkuloze, zaraznih bolesti, bubrene bolesti) pod odreenim uslovima.

II Medicinska rehabilitacija Medicinska rehabilitacija se odvija u vanbolnikim i bolnikim ustanovama i obuhvata

postupke fizikalne medicine (kineziterapiju, elektroterapiju, hidroterapiju, termoterapiju, primjenu ultrazvuka, magnetoterapiju), osposobljavanje radom i primjenu ortopedskih sredstava.

Medicinska rehabilitacija moe da se odvija ambulantno (centri za rehabilitaciju u zajednici, u stanu bolesnika ili u bolnici za vrijeme trajanja lijeenja). U specijalizovanim ustanovama (klinikama, zavodima i banjama) se odvija u sluajevima kad vanbolniki tretman ne daje rezultate, a moe dati i u specijalizovanim ustanovama u sluaju slijedeih oboljenja: cerebralna paraliza, stanje poslije modanog udara i teke povrede i bolesti lokomotornog sistema i kardiovaskularnih oboljenja nakon operativnih zahvata na srcu, interventnih endovaskularnih procedura i teih postinfarktnih stanja.

III Ortopedska i druga pomagala Odobravanje ortopedskih i drugih pomagala vri Komisija fonda zdravstvenog osiguranja RS

smjetena u Banja Luci, ulica Zdrave Korde br.8, a na osnovu medicinske indikacije (miljenje ljekara) zbog funkcionalne i estetske zamjene izgubljenih dijelova ekstremiteta, za omoguavanje oslonca, spreavanje nastupa deformiteta i korigovanja postojeih deformiteta i za olakavanje vrenja odgovarajuih funkcija.

Fond zdravstvenog osiguranja obezbjeuje slijedea pomagala sa utvrenim rokom trajanja. NAZIV POMAGALA Rok trajanja 1. Proteze 1.1. Za gornje ekstremitete:

- od metala, koe i plastine mase - za odrasle 36 mjeseci - za djecu do 18 godina 12 mjeseci

1.2. Za donje ekstremitete:

- od metala, koe, drveta i plastine mase - za odrasle 36 mjeseci - za djecu do 18 godina 12 mjeseci

Protezu dobija osigurano lice kome nedostaje dio ekstremiteta ili cijeli gornji ekstremitet. Uz protezu za gornji ekstremitet korisnik dobija kao terminalni nastavak vjetaku aku i estetsku

rukavicu, a za protezu za donje ekstremitete par odgovarajuih cipela za protezu. Za gornje i donje ekstremitete pripada odgovarajua navlaka za patrljak. 2. Osiguranom licu pripada pravo na privremenu protezu kada nedostaje dio ili cijela noga, a protetisanje se obavlja u bolnikim uslovima. 6 mjeseci 3. Estetska rukavica ( jedna ) 6 mjeseci 4. Navlaka za patrljak: - za gornji ekstremitet ( est komada ) 12 mjeseci - za donji ekstremitet ( dvanaest komada ) 12 mjeseci 5. Ortoza za gornje i donje ekstremitete: - za lica do 18 godina 6 mjeseci - za lica preko 18 godina 48 mjeseci

-ortoze za uroeno iaenje kuka 3mjeseca - ortoze za uroene deformitete stopala 3mjeseca - ortoze za uroeni krivi vrat 3mjeseca Osigurano lice ima pravo na ortozu u sluaju kada ista omoguava oslonac, spreava deformaciju, ispravlja deformaciju ili kontrolne nevoljne pokrete.

6. Invalidska kolica na mehaniki pogon: - sobna ili poljska ( sa ugraenim sanitarnim ureajem gdje je potrebno ) 60mjeseci 7.Antidekubitalno jastue za invalidska kolica 24mjeseca 8. Antidekubitalni duek za nepokretne bolesnike 60mjeseci 9. Aparat za pojaanje sluha ( standardni ):

- za lica do 15 godina, kolsku omladinu do 19 godina i za redovne studente do 26 godina 36mjeseci -za lica kojima je aparat za pojaanje sluha potreban u vezi sa zanimanjem zbog stalnog kontakta sa strankama 48mjeseci

10. Aparat za omoguavanje glasnog govora 36mjeseci 11. Spinalna ortoza ( mider ) i ortoza za grudni ko: - za lica do 18 godina 18mjeseci - zalica preko 18 godina 36mjeseci U medicinski indiciranim sluajevima osigurano lice ima pravo, na osnovu nalaza i miljenja ljekara specijaliste odgovarajue grane medicine, na sljedea pomagala sa utvrenim rokom trajanja, i to: 12. Elastini zavoj ( 3 komada kod amputacije natkoljenice i 2 komada kod ostalih amputacija jednokratno 13. Ortopedska obua pripada djeci i odraslima:

-samo kada je potrbna u sluajevima skraenja noge vie od 2,5 cm, bez obzira da li je to skraenje stvarno ili prividno, ako ima jae deformisan skoni zglob ili stopalo usljed iaenja, preloma ili kotanih izrataja veih razmjera, pa se obua mora izraditi prema gipsanom otisku; -smatra se da je obua sastavni dio pomagala ako je korisniku potrebno pomagalo ( aparat ) u spoju sa obuom, potrebna metalna sandala ili aparat sa metalnom sandalom, odsjeen dio noja ili donoja, a korisnik ne nosi aparat ili vjetako stopalo; -u vezi sa ostalim sluajevima osigurana lica nemaju pravo na ortopedsku obuu. Rokovi za ortopedsku obuu su sljedei: - lica do 7 godina 6mjeseci - lica od 7 do 18 godina 12mjeseci -lica do 18 godina imaju pravo na ortopedske uloke bez cipela -do 7 godina 6mjeseci -od 7 do 18 godina 12mjeseci

14. taka sa etiri para guma 24mjeseca 15. Utega, suspensorijum i pojas 18mjeseci Osigurano lice ima pravo na ova pomagala u sluajevima : - utega, kada ima umbilikalnu, ingvinalnu ili femoralnu herniju ili traumatske ili inflamatorne promjene na monicama ili testisima kao i u sluaju oboljenja varikokela. Pravo na pojas osigurano lice ima u sluaju umbilikalne ili neke druge hernije trbunog zida, sputenog stomaka za najmanje 7 cm, mobilnog bubrega i kod stanja poslije veih operativnih zahvatana trbuhu kad postoji izrazita slabost trbunog zida i u sluaju jae izraenog visokog trbuha. 16. Vjetaka dojka poslije amputacije, vjetaki nos, una koljka i dio lica trajno 17. tap za slijepa lica 24mjeseca 18. One proteze: - za lica do 18 godina 18mjeseci - za lica preko 18 godina 36mjeseci 19. Ona poveska 6mjeseci 20. Naoale sa tamnim staklima za slijepa lica 18mjeseci 21. Naoale sa tamnim staklima bez dioptrije i sa zatitom sa strane sa stenopeinim otvorom ili bez stenopeinog otvora u sluajevima: ablacije retine, krvarenje u stakla- stom dijelu oka trajno 22. Naoale sa tamnim staklima sa ili bez dioptrije u sluajevima unakaenja spoljnjeg dijela oka, hroninog recidivirajueg keratokonjuktivitisa, oboljenja prednjeg segmenta oka usljed skleritisa, keratitisa, iritisa, iridociklitisa, oboljenja onog dna ili onog ivca : ( horioditis, horioretinitis, retinitis, neuritis, neuro artinitis, atrofija onog ivca i ablacija-retine) i poslije inokularnih operacija trajno 23. Teleskopske naoale ako se jaina vida oba oka ne moe poboljati obinim staklima za korekciju 48mjeseci 24. Korekciona stakla:

- za lica do 15 godina ivota, kolsku omladinu do 19 godina i za redovne studente do 26 godina 30mjeseci

- rok trajanja moe biti i krai, ukoliko ljekar specijalista ustanovi potrebu za promjenu stakla zbog promjene dioptrije za vie od 0,5 dioptrije 25. Mlijena stakla 30mjeseci 26. Metalni okviri za naoale za lica do 15 godina 15mjeseci 27. Standardni celuloidni armirani okviri za naoale za kolsku omladinu do 19 godina i za redovne studente do 26 godina 30mjeseci 28. Krunica od akrilata 24mjeseca 29. Livena nadgradnja koi od paladora 24mjeseca 30. Endotrahealna kanila 6mjeseci 31. Raspriva, inhalator i oksigenator 12mjeseci 32. Plastine price za jednokratnu upotrebu i to do 60 prica i 120 igala mjeseno, sa rokom trajanja od 6 mjeseci odnosno novopen price sa 100 igala godinje i rokom trajanja 36mjeseci 33. Gumeno crijevo i lijevak za vjetaku ishranu 3mjeseca 34. Kesa za mokrau 6mjeseci

35. Stalni kateter ako su za jednokratnu upotrebu 60 kom. 12mjeseci

36. Koloplast kese sa diskovima za anus preter 30 kesa i 5 diskova mjeseno 37. Vree za urin ( za odrasle i djecu ) 120 komada 12mjeseci 38. Kondom urinarij 200 komada 12mjeseci

Opravku pomagala ili zamjenu je mogue obezbijediti prije isteka ovih rokova u sluajevima

funkcionalnih ili anatomskih promjena oteenog dijela organizma ili u sluajevima neupotrebljivosti i dotrajalosti pomagala kod kojih je utvren rok trajno.

Ako se izvri opravka pomagala cilj je da se ono koristi poslije isteka roka trajanja pomagala. Opravku ili zamjenu odobrava navedena komisija na osnovu medicinske indikacije.

IV Pravo na lijekove Pravo na lijekove, medicinska sredstva koja slue za primjenu lijekova i sanitetski materijal potreban za lijeenje obuhvata:

1. Lijekove sa liste lijekova koji se propisuju na recept i izdaju na teret Fonda zdravstvenog osiguranja R.S. Pozitivnu listu lijekova odlukom utvruje Upravni odbor fonda za zdravstvenu zatitu R.S. i trenutno primjenjiva lista je: Pozitivna lista lijekova na CD U sluaju kada se propisani lijek sa liste ne moe nabaviti u R.S., a osigurano lice ga nabavi u inostranstvu, ima pravo na naknadu trokova,

2. Medicinska sredstva za primjenu lijekova i sanitetski materijal potreban za lijeenje prema listi ovih materijala koji se propisuju na recept - utvruje Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja R.S. V ZATITA LICA SA MENTALNIM POREMEAJIMA

Lice sa mentalnim poremeajima, bez obzira da li je poinilo krivino djelo ili nije, ima pravo na kvalitetnu zatitu i unapreenje svog zdravlja, pod jednakim uslovima kao i svi drugi graani.

Slobode i prava lica sa mentalnim poremeajima mogu se ograniiti samo zakonom ako je to nuno radi zatite zdravlja ili sigurnosti tog ili drugih lica. Lica sa mentalnim poremeajima imaju pravo na zatitu od bilo kakvog oblika zlostavljanja i poniavajueg postupka.

Lijeenje lica sa mentalnim poremeajima organizovae se tako da se u najmanjoj moguoj mjeri ograniava njihova sloboda i prava, te prouzrokuju fizike i psihike neugodnosti, vrijea njihova linost i ljudsko dostojanstvo.

Lica sa mentalnim poremeajima trebaju biti obuhvaena obaveznim vidom zdravstvene zatite, a na teret lokalne zajednice koja zato treba da planira sredstva u budetu.

Lica sa mentalnim poremeajima koje je sposobno da razumije svrhu i posljedice smjetaja u zdravstvenu ustanovu i koje je na osnovu toga sposobno donijeti odluku moe se uz njegov pismeni pristanak, odnosno zahtjev, a na osnovu uputnice o potrebi smjetaja, smjestiti u zdravstvenu ustanovu.

Lice sa teim mentalnim poremeajima koje zbog svoje mentalne smetnje ozbiljno i direktno ugroava vlastiti ivot ili zdravlje ili sigurnost, odnosno ivot, ili zdravlje ili sigurnost drugih lica i ima apsolutnu potrebu za hospitalizacijom moe se smjestiti u zdravstvenu ustanovu bez pristanka, po postupku za prisilno zadravanje i prisilan smjetaj propisanim zakonom.

PRAVA IZ OBLASTI OBRAZOVANJA

Vaei zakoni i propisi: 1. Zakon o osnovnoj koli (Sl. glasnik RS broj 38/04)

2. Zakon o srednjoj koli (Sl. glasnik RS broj 38/04) 3. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju (Sl. glasnik BiH broj 18/03) 4. Pravilnik o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim potrebama u osnovnim i srednjim

kolama (Sl. glasnik RS broj 85/04)

kolovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama sprovodi se u redovnoj osnovnoj i srednjoj koli prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu inkluziju (ukljuivanje), a na osnovu preporuke strunog tima u kolama.

Dijete sa posebnim obrazovnim potrebama u koli e savladati redovne ili prilagoene nastavne programe prilagoene individualnim potrebama djeteta, individualnim postupcima i posebnom dodatnom pomoi koju prua struni tim.

Djeca sa veim i kombinovanim potekoama u razvoju obrazuju se u specijalizovanim ustanovama opremljenim za obrazovanje djece sa ozbiljnim i kombinovanim potekoama u razvoju, ili u posebnim odjeljenjima za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, redovnim kolama, na osnovu preporuka strunog tima, i u skladu sa zakonom .

PRAVA IZ OBLASTI RADA

Vaei zakoni i propisi: 1. Zakon o radu (Sl. glasnik RS broj 38/00, 47/02)

Radnik, kao i lice koje trai zaposlenje, ne moe biti stavljen u neravnopravan poloaj kod ostvarivanja prava po osnovu rada i prava na zaposlenje zbog tjelesnog i duevnog zdravlja.

Lice koje smatra da su mu prava povrijeena zbog ove diskriminacije, ima pravo da podnese tubu sudu protiv poslodavca. Ako sud utvrdi da je tuba osonovana, naloie poslodavcu da tuiocu uspostavi i obezbjedi ostvarivanje prava koja su mu uskraena.

Radniku, koji je povrijeen na poslu ili obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad, bez obzira da li je radnik sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno ili na odreeno vrijeme. Period zdravstvene sprijeenosti za rad ne uraunava se u vrijeme trajanja ugovora.

Radnik koji se nakon lijeenja oporavi, ima pravo da se vrati na poslove koje je obavljao prije nastanka zdravstvene sprijeenosti za rad ili na druge poslove koji odgovaraju njegovim strunim i zdravstvenim sposobnostima. A ako poslodavac zato nema mogunosti tada radnik ostvaruje pravo na osnovu penzijsko invalidskog osiguranja.

Radnik, kome su bez obzira na lijeenja ostale posljedice po zdravlje , ima prednost u odnosu na ostale radnike, kod ostvarivanja prava na struno osposobljavanje i usavravanje.

Kad sluba penzijsko invalidskog osiguranja utvrdi preostalu radnu sposobnost ili opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je duan da rasporedi radnika na drugi posao koji odgovara njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti, a preostala radna sposobnost ne moe biti razlog za otkaz ugovora o radu.

Za vrijeme sprijeenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti radnik ima pravo na naknadu plate u 100% iznosu prosjene plate koju je ostvario u prethodnom periodu.

PRAVA IZ PENZIJSKO INVALIDSKOG OSIGURANJA

Vaei zakoni:

1.Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl.gl.RS" broj:32/00, 34/00, 40/00, 37/01, 32/02, 47/02 i 110/03).

Obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem obezbjeuje se na osnovu rada i na naelima uzajamnosti i solidarnosti prava za sluaj starosti, smanjenja i gubitka radne sposobnosti i smrti osiguranika radi obezbjeenja socijalne sigurnosti osiguranih lica i lanova njihove porodice.

U penzijski sta spada: 1. Sta osiguranja: vrijeme koje je osiguranik proveo poslije navrenih 15 godina ivota u

obaveznom i dobrovoljnom osiguranju sa punim radnim vremenom. Osiguraniku kod kojeg je nastupila invalidnost na osnovu koje se stie pravo na invalidsku

penziju u sta osiguranja rauna se vrijeme do dana prestanka radnog odnosa, a osiguraniku koji obavlja samostalnu djelatnost do dana prestanka obavljanja djelatnosti po osnovu koje je osiguran.

2. Sta sa uveanim trajanjem Lica sa tjelesnim oteenjima od najmanje 70%, vojni invalidi od I VI grupe, civilni

invalidi rata od I VI grupe, slijepa lica, lica oboljela od distrofije i srodnih miinih i neuromiinih oboljenja, paraplegije, cerebralne i djeije paralize i multipleskleroze imaju pravo na sta osiguranja koji se rauna sa uveanim trajanjem (12 mjeseci rada rauna se kao 15 mjeseci osiguranja).

Posebna oblast u penzijsko invalidskom osiguranju posveena je invalidnosti, povredama na radu, profesionalnim bolestima i pravima po osnovu invalidnosti, odnosno preostale sposobnosti za rad. Ovaj vodi e sadravati samo osnovne stvari, a svi detalji mogu se pronai u zakonu.

Invalidnost prema Zakonu o penzijsko invalidskom osiguranju su promjene u zdravstvenom stanju prouzrokovane povredama na radu ili boleu, koje se ne mogu otkloniti lijeenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, odnosno gubitak ili smanjenje sposobnosti za rad na radnom mjestu prije ocjene radne sposobnosti.

Smanjenje sposobnosti za rad postoji kod osoba koje sa radnim naporom koji ne ugroava njihovo zdravlje mogu sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije da rade na drugom radnom mjestu sa punim radnim vremenom.

Gubitak sposobnosti je trajno stanje u kojem ne postoji sposobnost za bilo kakav posao, sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije.

Invalidnost se razliito utvruje, a u zavisnosti od vrste posla koji osiguranik obavlja. U sluaju da postoji preostala sposobnost za rad osiguranik ima pravo na: 1. Rasporeivanje na odgovarajue radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajue

zaposlenje. Ovo pravo se ostvaruje do sticanja prava na penziju i podrazumijeva rasporeivanje ili zapoljavanje na radnom mjestu za koje se trai struna sprema osiguranika, odnosno ako je nia struna sprema radnog mjesta uz pristanak osiguranika.

2. Prekvalifikacija ili dokvalifikacija Ovo je pravo koje stie osiguranik da bi se osposobio za rad na drugom radnom mjestu

poslije procesa ocjene sposobnosti. One se obezbjeuju praktinim radom uz odgovarajui program, strunim osposobljavanjima u organizacijama privrede i drutvenih djelatnosti ili uenjem u organizacijama za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida rada.

3. Prevencija invalidnosti U sluajevima kada postoji opasnost od nastanka invalidnosti osiguranik ima pravo na

rasporeivanje odnosno zaposlenje na drugom radnom mjestu, odnosno pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

4. Novane naknade Osiguranik koji je po osnovu preostale sposobnosti za rad stekao pravo na rasporeivanje,

odnosno zaposlenje na drugom radnom mjestu ili pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, ima pravo na naknadu plate od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeda ili zapoljavanja, na drugom radnom mjestu odnosno do upuivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kao i naknadu plate od dana zavrene prekvalifikacije do rasporeda ili zaposlenja na drugom radnom mjestu, naknadu plate za vrijeme prekvalifikacije i naknadu plate zbog manje plate na drugom radnom mjestu.

Kad ne postoji preostala sposobnost odnosno kad je nastao gubitak sposobnosti za rad i kada je utvrena preostala sposobnost, ali osiguranik je stariji od 50 godina (ena), odnosno 55 godina (mukarac) utvruje se pravo na invalidsku penziju.

5. Invalidska penzija u sluaju invalidnosti prouzrokovane boleu ili povredom van

radnog mjesta odreuje se u odgovarajuem procentu od penzijskog osnova utvrenog u zakonu, zavisno od duine penzijskog staa, pola osiguranika i kalendarske godine u kojoj se ostvaruje invalidska penzija.

Invalidska penzija za penzijski sta do 20 godina pripada mukarcu u visini od 50%, a eni u visini od 57,5% od penzijskog osnova, a za svaku narednu punu godinu penzijskog staa procenat se poveava za :

Osigur.mukarcu (%) Osigur.eni (%) Ako se pravo na penziju ostvaruje u godini: -1,65 1,70 2000 -1,55 1,56 2001 -1,45 1,43 2002 -1,35 1,30 2003 -1,25 1,16 2004 i narednih godina Onom osiguraniku koji na dan ostvarivanja prava na invalidsku penziju ima navrenih 6 i vie, ali manje od 12 mjeseci preko punih godina penzijskog staa, procenat za odreivanje penzije dodatno se po tom osnovu poveava za : Osig. mu. (%) Osig. eni (%) Ako se pravo na penziju ostvaruje u godini - 0,82 0,85 2000 - 0,77 0,78 2001 - 0,72 0,71 2002 - 0,67 0,65 2003 - 0,62 0,58 2004 i u nar. god. Penzija odreena od penzijskog osnova na prethodni nain ne moe za puni penzijski sta iznositi vie od : Osig. mukarac (%) Osig. ena (%) Ako se pravo na penziju ostvaruje u godini - 83,82 83,85 2000 - 81,77 81,78 2001 - 79,72 79,71 2002 - 77,67 77,65 2003 - 75,00 75,00 2004 i u nared. god. Invalidska penzija u sluaju invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom boleu odreuje se od penzijskog osnova utvrenog u zakonu, bez obzira na duinu penzijskog staa, u prethodno datim procentima. Penzijski osnov za odreivanje starosne i invalidske penzije predstavlja prosjean iznos neto plata osiguranika, poev od 1.januara 1970.god. do dana ostvarivanja prava, s tim to se iznos valorizuje i dovodi na nivo neto plata u Republici Srpskoj u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se stie pravo na penziju. Osnovice osiguranja i plate iz 1992. i 1993.god. ne uzimaju se u penzijski osnov. Zajamena penzija za pun penzijski sta, ne moe biti nia od prosjene penzije u R.S. isplaene za mjesec decembar prethodne godine, a najnia penzija ne moe biti nia od 50% prosjene penzije u R.S. isplaene za mjesec decembar prethodne godine.

Poslije smrti nosioca starosne ili invalidske penzije pravo na porodinu penziju imaju: Udovica / udovac razvedeni suprunik kome je odlukom suda utvreno pravo na izdravanje, dijete roeno u braku ili van braka, usvojeno dijete ili pastroe, otac / majka, ouh / maeha, usvojitelji koje je korisnik izdravao do svoje smrti, dijete bez oba roditelja ili dijete koje ima jednog ili oba roditelja koji su potpuno i

trajno nesposobni za rad koje je korisnik line penzije izdravao do svoje smrti.

PRAVA IZ BORAKE ZATITE I ZATITE CIVILNIH RTAVA RATA

Vaei zakoni su: 1. Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-

otadbinskog rata Republike Srpske (Sl.glasnik RS broj46/04) 2. Zakon o civilnim rtvama rata (Sl. glasnik Republike Srpske broj 25/93 i 32/93) Korisnici prava iz borake zatite su: 1. Vojni invalidi: To su lica koja su kao pripadnici oruanih snaga SFRJ i oruanih snaga

Republike Srpske u vrenju vojnih dunosti u ratu ili miru, bez svoje krivice, zadobila rane, povrede, ozljede ili bolest zbog kojih je nastupilo oteenje njihovih organizama.

2. Ratni vojni invalidi : To su lica koji su bili borci u oruanoj borbi ili u oruanoj akciji u ratu ili miru, za ouvanje SFRJ , odnosno Republike Srpske , zadobili rane, povrede ili ozljede, pa je zbog toga nastupilo oteenje njihovog organizma najmanje za 20%, odnosno koji su pod istim okolnostima zadobili bolest zbog koje je nastupilo oteenje organizma najmanje za 40%.

3. Mirnodobski vojni invalidi : To su lica koja su u miru kao vojnici na sluenju vojnog roka , studenti vojne akademije, uenici srednje vojne kole, sluaoci kole za rezervne oficire i lica u rezervnom sastavu , kao i dobrovoljci na vojnoj dunosti u Vojsci Republike Srpske, u vrenju vojne slube ili dunosti u vezi sa tom slubom zadobili rane, povrede ,ozljede ili bolest zbog kojih je nastalo oteenje njihovog organizma najmanje za 60%.

Prava vojnih invalida su: 1. Lina invalidnina je novana nadoknada koja se ostvaruje po osnovu oteenja organizma. 2. Dodatak za njegu i pomo je novana nadoknada za vojne invalide prve kategorije i za

vojne invalide druge, tree i etvrte kategorije kod kojih je ukupno oteenje zajedno sa vojnim invaliditetom jednako oteenju organizma vojnog invalida prve kategorije.

3. Ortopedski dodatak je novana nadoknada koju imaju vojni invalidi od 1-6 kategorije zbog oteenja organizma koji je neposredna posljedica zadobijenih rana, ozljeda ili bolesti koje su prouzrokovane amputacijom ekstremiteta ili tekog oteenja funkcije ekstremiteta , kao i zbog potpunog gubitka vida na oba oka.

4. Pravo na zdravstvenu zatitu ima vojni invalid koji ne moe biti korisnik zatite po nekom drugom osnovu.

5. Pravo na ortopedska i druga pomagala se ostvaruje po propisima zdravstva i bez linog uea.

6. Pravo na banjsko i klimatsko lijeenje se ostvaruje ako je neophodno kao nastavak lijeenja za oteenja organizma po osnovu oteenja za koji je utvren invaliditet, a po propisima iz oblasti zdravstva.

7. Ostala prava: prioritet u zapoljavanju, prioritet u stambenom zbrinjavanju, poreske i carinske olakice, otklanjanje arhitektonskih barijera i prednost u koritenju usluga dravnih organa, javnih ustanova i ostalih pravnih subjekata prilikom rjeavanja svojih prava i interesa.

I lanovi porodice umrlog vojnog invalida imaju pravo na porodinu invalidninu, kao i neka druga prava na osnovu porodine invalidnine (prednost pri upisu u obrazovne ustanove, dodjeljivanje stipendija, prioritet u zapoljavanju, zdravstvena zatita itd.)

Civilnim rtvama rata smatra se lice koje je zadobilo ranu, povredu, ozljedu ili kod koga je nastupilo oteenje organizma najmanje 60% usljed ranjavanja ili povreda nastalih u vezi sa ratnim operacijama odnosno od zaostalih vojnih materijala ili kao posljedica neprijateljskih diverzantskih akcija, odnosno kod kojeg je nastupilo oteenje organizma zbog zlostavljanja, silovanja, odnosno liavanja slobode ili u zbjegu ,odnosno koje je izgubilo ivot pod navedenim okolnostima.

Prava civilnih rtava rata su: 1. Civilna invalidnina, odnosno porodina invalidnina je novana nadoknada koju ostvaruju

civilne rtve rata ukoliko je kod njih nastupilo oteenje organizma od 60% do 100%. Iznos nadoknade je u zavisnosti od stepena oteenja. lanovi porodice poslije smrti civilne rtve rata imaju pravo na nadoknadu u visini od 40% od iznosa civilne invalidnine prve grupe.

2. Dodatak za njegu i pomo drugog lica ima civilna rtva rata sa 100% oteenjem organizma.

3. Dodatak za lana porodice nesposobnog za rad je pravo koje pripada civilnoj rtvi rata za lana porodice nesposobnog za rad i odreuje se u mjesenom iznosu od 50% iznosa civilne invalidnine koju korisnik prima.

4. Pravo na dodatnu novanu pomo imaju civilne rtve rata od 1 do 5 grupe bez obzira na sposobnost za rad kao i civilne rtve rata este grupe kao i lanovi porodice koja su nesposobna za rad ako nisu u radnom odnosu, ne obavljaju privatnu djelatnost, nisu korisnici prava na penziju ili im dijelovi ukupnih prihoda domainstva po lanu ne prelaze 10% prosjene plate u R.S. ostvarene u mjesecu za koji se vri isplata.Visina ove pomoi odreuje se u mjesenom iznosu 20% od iznosa civilne invalidnine koju korisnik prima.

5. Pravo na dodatak na samohranost pripada samohranom korisniku dodatne novane pomoi u visini od 50 % od iznosa dodatne novane pomoi.

6. Pravo na zdravstvenu zatitu u obimu propisanom za radnike obezbjeuje se civilnoj rtvi rata i lanu porodice nesposobnom za rad.

7. Pravo na profesionalnu rehabilitaciju pripada civilnoj rtvi rata pod uslovima i na nain predvien propisima o invalidskom osiguranju.

O pravima civilnih rtava rata u prvom stepenu rjeava nadleni optinski organ uprave (odjeljenje za borako invalidsku zatitu), a u drugom stepenu Ministarstvo za pitanje boraca i rtava rata.

ZAKON O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI, OSPOSOBLJAVANJU I ZAPOLJAVANJU INVALIDA RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA: Do donoenja ovog zakona u Republici Srpskoj nije postojao propis kojim se na jednom mjestu i na jedinstven nain reguliu prava lica sa invaliditetom i ako je reforma radnog zakonodavstva izvrena krajem 2000-te godine, do danas to pitanje nije rijeeno. Nizom propisa su ureena pojedina prava ovih kategorija, ali ne na nain i u obimu koji bi obezbjeivao prava utvrena meunarodnim standardima za ta lica. Pravo na profesionalnu rehabilitaciju, radno osposobljavanje i zapoljavanje kao osnovna prava invalida takoe nisu regulisana, a u toku reforme radnog zakonodavstva dolo je do ukidanja odreenih prava ovih lica u oblasti zapoljavanja i u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. Pitanje osnivanja, registracije i djelatnosti ustanova i preduzea za profesionalnu rehabilitaciju, radno osposobljavanje i zapoljavanje invalidnih lica nije adekvatno rijeeno vaeim Zakonom o preduzeima iako u tom zakonu postoji odredba kojom se pokuao definisati status preduzea za zapoljavanje invalidnih lica prema kojoj je to preduzee, ono preduzee koje zapoljava 40% invalida od ukupnog broja radnika. Propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju regulisana su odreena prava invalida rada i njihovo pravo na dokvalifikaciju, prekvalifikaciju, zapoljavanje na odgovarajuem poslu i dr. Meutim, ti propisi rjeavaju samo status radnika sa preostalom radnom sposobnou, a to su u ogromnoj veini radnici koji se nalaze u radnom odnosu i kojima su njihovi poslodavci duni da obezbijede ostvarivanje propisanih prava. Ostaje, prema tome, zakonski ''nepokriveno'' pitanje radnog osposobljavanja i zapoljavanja onih invalida koji nemaju svoje poslodavce, jer nisu u vrijeme nastanka ili utvrivanja invalidnosti bili u radnom odnosu. Posledice rata su, pored ostalog veliki broj novih invalida, prvenstveno vojnih, ali isto tako i vei broj civilnih, kojima, s obzirom na vrstu i stepen invalidnosti, da bi se ukljuili u proces rada, treba prethodno radno osposobljavanje i prilagoavanje uslova rada njihovom zdravstvenom stanju. Naroito kada su u pitanju invalidi koji se ne mogu kretati bez pomoi drugih lica ili bez posebnih pomagala ( paraplegiari, invalidi bez ekstremiteta, distrofiari, slijepa lica i dr.). Takoe treba imati u vidu da ni mnogi poslodavci koji po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju

imaju obavezu prema svojim invalidima rada, da ih struno osposobe, odnosno prekvalifikuju ili dokvalifikuju, i da ih na kraju zaposle na odgovarajuem poslu, nisu u mogunosti da sami to uine, jer kod nas ne postoje takve specijalizovane organizacije koje bi se bavile ovim poslovima. Naroit interes za regulisanje ovih pitanja su iskazale organizacije koje okupljaju invalidna lica. Nakon dugogodinjih i upornih aktivnosti lica sa invaliditetom, a naroito Koordinacionog odbora organizacija invalida Republike Srpske, usvojen je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju invalida u R.S. koji je objavljen u Sl. gl. Br. 98/04 od 11.11. 2004 godine,a stupio je na snagu 19.11. 2004 god. Slijedi donoenje podzakonskih akata (nekoliko pravilnika), osnivanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida. Ovaj Zakon je usklaen sa odgovarajuim meunarodnim aktima, prije svih sa Standardnim pravilima UN-a za izjednaavanje mogunosti za invalide ( Pravilo 6-obrazovanje i Pravilo 7- zapoljavanje )i Konvencijom UN-a br. 159- o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju invalida. Struno osposobljavanje i zapoljavanje svakog lica jedno je od najbitnijih kljunih oblasti ivota, a za lice sa invaliditetom je to jo i vie, jer put ka samoprivreivanju je istovremeno i put ka samostalnom ivotu, to je bitan preduslov i vea mogunost ravnopravnosti invalida u drutvu odnosno njihove pune integracije u zajednicu, gdje im je i mjesto njihovim roenjem: '' Svi ljudi su po prirodnom pravu jednaki ''. Zbog sveobuhvatnosti i vanosti ovog zakona u cjelosti se predoava korisnicima vodia.

ZAKON O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI, OSPOSOBLJAVANJU I ZAPOLJAVANJU INVALIDA

I OSNOVNE ODREDBE

lan 1. Ovim zakonom ureuju se prava, uslovi i postupak profesionalne rehabilitacije, osposobljavanja i zapoljavanja lica s invaliditetom i smanjenom radnom sposobnou ( u daljem tekstu: invalidi ), osnivanje organizacija i djelatnost ustanova, preduzea i drugih organizacija koje se bave profesionalnom rehabilitacijom i zapoljavanjem invalida, pod optim i posebnim uslovima. II INVALIDITET I SMANJENA RADNA SPOSOBNOST lan 2. Invalid, prema ovom zakonu, jeste svako lice kod kojeg postoji tjelesno, ulno ili mentalno oteenje i mentalna retardacija, koje za posljedicu ima trajnu ili privremeno ( na najmanje 12 mjeseci ) smanjenu mogunost rada i zadovoljavanja linih potreba u svakodnevnom ivotu. Invalid smanjenih radnih sposobnosti je lice iji invaliditet, u odnosu na sposobnosti lica bez invaliditeta jednake ili sline ivotne dobi, jednakog ili slinog obrazovanja, u jednakim ili slinim uslovima rada, na jednakim ili slinim poslovima, ima za posljedicu trajnu ili privremeno ( na najmanje 12 mjeseci ) smanjenu mogunost radnog osposobljavanja i zaposlenja na tritu rada, pod optim uslovima. Izuzetno, invalidom se moe smatrati i lice s invaliditetom iji je radni uinak u granicama oekivanog, ako se na osnovu smanjenih stvarnih i procijenjenih optih sposobnosti takvog lica ocijeni da je to u interesu ouvanja njegovih tjelesnih, ulnih i mentalnih sposobnosti. lan 3. U smislu odredaba lana 2. ovog zakona, invalid smanjenih radnih sposobnosti je :

1. lice s invaliditetom, korisnik novane naknade, koje je to pravo ostvarilo na osnovu propisa o socijalnoj zatiti,

2. lice s profesionalnom nesposobnou za rad, prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju,

3. lice sa invaliditetom koje je to pravo ostvarilo prema propisima o zatiti vojnih i civilnih invalida rata,

4. lice s tekoama u razvoju i lice s veim tekoama u razvoju, prema propisima o socijalnoj zatiti,

5. lice s invaliditetom starije od 21 godine koje pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili rad ne moe ostvariti prema propisima iz t. 1. do 4. ovog lana.

lan 4. U pogledu ostvarivanja prava iz ovog zakona diskriminacija na osnovu pola i polne orijentacije je zabranjena. lan 5. Diskriminacija po osnovu pola predstavlja svako pravno ili faktiko, direktno ili indirektno razlikovanje, privilegovanje, iskljuivanje ili ograniavanje zasnovano na polu, zbog kojeg se pojedincima ili pojedinkama oteava ili negira priznanje, uivanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u politikom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, sportskom, graanskom i svakom drugom podruju javnog ivota. Direktna diskriminacija po osnovu pola postoji kad je lice bilo tretirano, tretira se ili moe biti tretirano nepovoljnije u odnosu na drugo lice, u istoj ili slinoj situaciji, a na osnovu pola. Indirektna diskriminacija po osnovu pola postoji kada prividno neutralna pravna norma, kriterijum ili praksa jednaka za sve dovede u nepovoljan poloaj lice jednog pola u poreenju sa licima drugog pola.

Dozvoljeno je uspostavljanje specijalnih mjera, u cilju promovisanja jednakosti i ravnopravnosti polova i eliminacije postojee neravnopravnosti, odnosno zatite polova po osnovu biolokog odreenja. lan 6. Invaliditet i smanjenu radnu sposobnost lica iz lana 3. t. 2. i 3. ovog zakona utvruje organ vjetaenja Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Invaliditet i smanjenu radnu sposobnost lica iz lana 3. t. 1., 4. i 5. ovog zakona u prvom stepenu utvruje nadleni Centar za socijalni rad, na osnovu nalaza i miljenja organa vjetaenja. Postupak utvrivanja invaliditeta i smanjene radne sposobnosti pokree se na zahtjev invalida, odnosno njegovog zakonskog zastupnika ili staraoca. Inicijativu za podnoenje zahtjeva za pokretanje tog postupka mogu dati nadleni doktor medicine primarne zdravstvene zatite, roditelj, socijalni radnik, defektolog, psiholog i poslodavac O albi protiv prvostepenog rjeenja organa iz stava 2. ovog lana odluuje ministarstvo nadleno za socijalnu zatitu. lan 7.

U postupku rjeavanja o zahtjevu za utvrivanje invaliditeta i smanjene radne sposobnosti, kao i u postupku priznavanja prava po ovom zakonu primjenjuje se Zakon o optem upravnom postupku. III PROFESIONALNA REHABILITACIJA I OSPOSOBLJAVANJE lan 8. Invalid ima pravo na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju ( u daljem tekstu: profesionalna rehabilitacija ) pod optim uslovima, a ako je to potrebno zbog vrste i teine invaliditeta ili uspjenosti rehabilitacionog procesa, u posebnim kolama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju po prilagoenim ili posebnim programima. Profesionalnom rehabilitacijom pod optim uslovima smatra se rehabilitacija koja se organizuje i izvodi u redovnom sistemu obrazovanja. Profesionalna rehabilitacija obuhvata sljedee mjere i aktivnosti:

- utvrivanje preostalih radnih i optih sposobnosti, - profesionalno informisanje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogunosti, - analizu trita rada, mogunost zapoljavanja i ukljuivanja u rad,

- procjenu mogunosti izvoenja, razvoja i usavravanja programa profesionalnog osposobljavanja, - radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i programe za odravanje i usavravanje radnih i radno-socijalnih vjetina i sposobnosti u razdoblju do zapoljavanja, - informisanje i savjetovanje o pomonoj tehnologiji u uenju i radu, - pojedinane i zajednike programe za unapreenje radno-socijalne ukljuenosti u zajednicu, - savjetodavne prijedloge o promjeni razliitih tehnologija i tehnika u uenju i radu, uz procjenu mogunosti primjene,

- pretprofesionalno uenje, planiranje i primjenu odabrane tehnologije, - razvoj motivacije i osposobljavanje lica s invaliditetom u korienju odabrane

tehnolologije, - tehniku pomo, podrku, praenje i procjenu rezultata, - informisanje i podrku u izvorima finansiranja.

Trajanje profesionalne rehabilitacije zavisi od preostalih radnih sposobnosti i sloenosti njenog organizovanja i izvoenja. Profesionalnu rehabilitaciju invalida organizuje i izvodi ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, srednja kola ili drugo pravno lice koje ispunjava uslove za osposobljavanje, propisane lanom 35. ovog zakona. Praktini dio osposobljavanja za rad u toku profesionalne rehabilitacije izvodi se kod poslodavca, a izuzetno u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju ili u specijalizovanoj obrazovnoj ustanovi. lan 9. O pravu invalida na profesionalnu rehabilitaciju odluuju nadleni organi iz lana 6. st. 1. i 2. ovog zakona. Postupak za priznavanje prava iz stava 1. ovog lana pokree se na prijedlog subjekata iz lana 13. stav 1. taka 1. ovog zakona i Zavoda za zapoljavanje za nezaposlene invalide i zahtjevom invalida, odnosno njegovog zakonskog zastupnika ili staraoca. Uz zahtjev se prilae dokaz o utvrenom invaliditetu i smanjenoj radnoj sposobnosti. O albi protiv prvostepenog rjeenja iz stava 1. ovog lana odluuje ministarstvo nadleno za socijalnu zatitu. lan 10.

Invalid doprinosi svojoj profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju: - brigom o svom kolovanju i strunom osposobljavanju, zavisno od svojih mogunosti,sklonosti i sposobnosti, - prijavom na oglas o zapoljavanju za poslove za koje ispunjava predviene uslove i koje je u stanju obavljati, te prihvatanjem ponuenog zaposlenja na takvim poslovima.

- potivanjem radne i tehnoloke discipline tokom strunog osposobljavanja i rada, - saradnjom u pitanjima stunog osposobljavanja i rada s ljekarom, defektologom,

psihologom, socijalnim radnikom, pravnikom, tehnologom i neposredno nadreenim radnikom, - prihvatanjem opravdane ponude promjene posla, odnosno rasporeda na druge odgovarajue poslove zbog prestanka potrebe ili nemogunosti obavljanja dotadanjih poslova, - strunim osposobljavanjem tokom rada, po potrebi i dokvalifikacijom i prekvalifikacijom, radi zadravanja zaposlenja.

IV ZAPOLJAVANJE I RAD INVALIDA U s l o v i z a p o l j a v a n j a

1) Pravo na zapoljavanje lan 11.

Invalidi imaju pravo na zapoljavanje na tritu rada pod optim ili posebnim uslovima. Pravo na zapoljavanje pod posebnim uslovima propisanim lanom 15. stav 2. ovog zakona

imaju invalidi sa najmanje 40% invalidnosti, lica sa najmanje 70% tjelesnog oteenja i lica sa lakom i umjerenom mentalnom retardacijom.

Invalidnost u smislu prethodnog stava utvruje se prema propisima o penzijsokom i invalidskom osiguranju, propisima o socijalnoj zatiti, a za vojne i civilne invalide rata po propisima koji se odnose na njih.

Pod posebnim uslovima iz stava 1. ovog lana smatraju se uslovi koji su prilagoeni psihofizikim i drugim sposobnostima invalida.

lan 12. Pravo na zapoljavanje u smislu ovog zakona ima invalid kod koga je utvrena preostala radna

sposobnost, a koji nije stekao uslove za ostvarivanje prava na bilo koju vrstu penzije, pod uslovom da je radno osposobljen.

Ako se radno osposobljavanje vri dokvalifikacijom ili prekvalifikacijom invalida radi zapoljavanja, taj vid radnog osposobljavanja moe ostvariti invalid koji nije navrio 55 godina ivota i koji se, s obzirom na prirodu i vrstu preostale radne sposobnosti, moe osposobiti za rad na odgovarajuem poslu s punim radnim vremenom, to utvruje struni organ u skladu sa propisima o penzijsko-invalidskom osiguranju.

2) Sredstva za zapoljavanje invalida lan 13. Sredstva za zapoljavanje invalida obezbjeuju:

1. Preduzee, odnosno organ ili organizacija i drugo fiziko i pravno lice, kod kojeg je invalid bio u radnom odnosu na dan utvrivanja invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti za invalide u radnom odnosu.

2. Republika Srpska (u daljem tekstu: Republika), Zavod zazapoljavanje,Republika udruenja poslodavaca i Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje za invalide koji se na dan utvrivanja invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti, nisu nalazili u radnom odnosu.

Visinu i nain obezbjeenja ovih sredstava i druge meusobne odnose ovi subjekti ureuju ugovorom sa subjektima koji zapoljavaju invalide. U finansiranju zapoljavanja invalida mogu uestvovati i drugi pravni subjekti (komore, fondovi i sl.), kao i graani, a dio sredstava duna je obezbjediti i optina, odnosno grad na ijem se podruju nalazi prebivalite invalida.

lan 14. Upuivanje invalida na zapoljavanje vri nadleni organ subjekta iz stava 1. take 1.

Prethodnog lana kod kojeg je invalid u radnom odnosu, a Zavod za zapoljavanje invalide koji nisu u radnom odnosu.

3) Uslovi za zapoljavanje invalida lan 15. Zapoljavanje invalida pod optim uslovima smatra se zapoljavanje na otvorenom tritu rada u dravnim organima, javnim ustanovama i preduzeima u vlasnitvu Republike, koja nisu osnovana za zapoljavanje lica sa invaliditetom u skladu sa ovim zakonom. Zapoljavanje pod posebnim uslovima je zapoljavanje u ustanovi, preduzeu ili zatitnoj radionici osnovanim radi zapoljavanja invalida (u daljem tekstu: zatitna radionica) koji se na osnovu radnih i optih sposobnosti ne mogu zaposliti na otvorenom tritu rada ili odrati svoje zaposlenje uz primjenu olakica iz lana 44. ovog zakona. Zapoljavanjem pod posebnim uslovima smatra se i samozapoljavanje (osnivanje vlastitog preduzea i obavljanje samostalne djelatnosti), te zapoljavanje u porodinom preduzeu.

4) Zapoljavanje pod optim uslovima lan 16.

Zapoljavanjem pod optim uslovima podrazumijeva se zapoljavanje invalida u organima dravne uprave, organima pravosua i drugim dravnim organima, organima lokalne uprave, javnim slubama, ustanovama i fondovima, te preduzeima u vlasnitvu ili u veinskom vlasnitvu Republike Srpske. Organi i druga lica iz stava 1. ovog lana duni su na odgovarajuem radnom mjestu, prema vlastitom izboru, u odgovarajuim radnim uslovima imati zaposleno:

- do 31. decembra 2005. najmanje jedno lice s invaliditetom, na svakih 49 zaposlenih, - do 31. decembra 2006. najmanje jedno lice s invaliditetom , na svaka 32 zaposlena, - do 31. decembra 2007. najmanje jedno lice s invaliditetom, na svaka 24 zaposlena, - do 31. decembra 2008. najmanje jedno lice s invaliditetom, na svakih 19 zaposlenih,

- do 31. decembra 2009. najmanje jedno lice s invaliditetom, na svakih 16 zaposlenih. Poslodavac koji podlijee obavezi iz stava 2. ovoga lana, a nije ispunio tu obavezu, duan je svakog mjeseca prilikom isplate plata uplaivati u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje lica s invaliditetom poseban doprinos u visini 0,2% od isplaene mjesene bruto plate svih zaposlenih.

lan 17. Poslodavci koji su osnovani i regristrovani u skladu sa odredbama Zakona o preduzeima, a ne

podlijeu obavezi zapoljavanja invalida mogu zapoljavati ta lica na odgovarajue poslove u skladu sa ovim zakonom i po tom osnovu ostvariti odreene stimulanse i povlastice.

Poslodavac iz stava 1. ovog lana duan je, osim ako ima zaposlen broj invalida iz lana 16. stava 2. ovog zakona, svakog mjeseca prilikom isplate plata uplaivati u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje lica s invaliditetom poseban doprinos u visini 0,1% iznosa isplaene mjesene bruto plate svih zaposlenih.

Ukoliko poslodavci iz stava 1.ovog lana zaposle invalide, duni su obezbijediti odgovarajue uslove za njihov rad.

Ministri nadleni za rad i socijalnu zatitu donijee pravilnik kojim e se utvrditi radna mjesta i poslovi na kojima, pri zapoljavanju lica s invaliditetom, uz zadovoljavanje ostalih potrebnih uslova, prednost imaju lica sa veim procentom invalidnosti, odnosno tjelesnog oteenja.

5) Preduzea i ustanove za zapoljavanje pod posebnim uslovima

lan 18 Zapoljavanjem invalida pod posebnim uslovima podrazumijeva se zapoljavanje u ustanovama i preduzeima koja su za te svrhe osnovana u skladu sa ovim zakonom. Kao preduzee za zapoljavanje invalida, u smislu ovog zakona, smatra se preduzee u kome je zaposleno najmanje 51% invalida, iz l. 11. i 12. ovog zakona i koje ispunjava uslove odreene ovim zakonom. Preduzea za zapoljavanje invalida u svom sastavu mogu imati kapacitete za smjetaj zaposlenih invalida. Preduzee za zapoljavanje invalida mogu osnovati: Republika, optina, odnosno jedinice lokalne samouprave, preduzee, ustanova, kao i drugo pravno licei graani R epublike. Strana pravna i fizika lica mogu osnivati preduzea u skladu sa ovim zakonom, Zakonom o preduzeima i zakonom o stranim ulaganjima. Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, na osnivanje i rad ustanova i preduzea iz stava 1. ovog lana primjenjuju se propisi koji vae za druge vrste ustanova i preduzea. lan 19. Kod osnivanja preduzee iz predhodnog lana duno je da pravilnikom o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta obezbijedi zastupljenost invalida u ukupnom broju radnika u srazmjeri iz lana 18. stav 2. ovog zakona. Na radna mjesta odreena za invalide, u smislu predhodnog stava, ne mogu biti primana lica koja ne ispunjavaju uslove iz l. 11. i 12. ovog zakona, kao ni invalidi koji nisu upueni na zaposlenje nakon profesionalne rehabilitacije. lan 20. Preduzee iz lana 18. ovog zakona gubi status preduzea za zapoljavanje invalida ako u toku rada ne odrava odnos zaposlenih utvren tom odredbom. lan 21. Preduzee zapoljava invalide bez javnog oglaavanja potrbe za radnicima. Ukoliko za odreeno radno mjesto, odnosno posao ima vie invalida koji ispunjavaju uslove radnog mjesta od broja izvrilaca koji se primaju, prednost utvruje organ koji je uputio invalide, odnosno Zavod za zapoljavanje za invalide koji su nezaposleni. lan 22. Invalidu kome je, s obzirom na vrstu i stepen invalidnosti, bitno oteano dolaenje na posao u preduzee moe se obezbijediti da posao obavlja kod kue, ukoliko su obezbijeeni uslovi za takav rad. Optim aktom preduzea blie se utvruju uslovi za rad, u smislu prethodnog stava. lan 23.

Pored uslova iz lana18.ovog zakona, preduzee mora imati odgovarajue prostorije, opremu i strune radnike potrebne za obavljanje djelatnosti na radnom osposobljavanju invalida. Blie uslove iz prthodnog stava, kao i oblik i sadraj uvjerenja i evidencije iz lana 34. ovog zakona, propisuju ministarstvo nadleno za poslove rada, ministarstvo nadleno za socijalnu zatitu i ministarstvo nadleno za poslove obrazovanja. Pored poslova iz prethodnog stava, nadlena ministarstva:

1. Putem zajednike komisije utvruju uslove za poetak rada preduzea. U komisiji mora biti najmanje jedan lan, kao predstavnik organizacije invalida na nivou Republike.

2. Vre nadzor nad zakonitou rada preduzea, svaki u svom djelokrugu. lan 24. U cilju obezbjeenja drutvenog uticaja na djelatnost preduzea u izvravanju obaveza prema invalidima i organima i organizacijama koje upuuju invalide na radno osposobljavanje i njihovo zapoljavanje, prduzee je duno da statutom predvidi uee organa i organizacija iz lana 13. stav 1.t. i 2. ovog zakona u radu upravnog odbora, odnosno drugog odgovarajueg organa toga preduzea. U cilju vee zatite invalida koji su zaposleni preduzee je duno da statutom predvidi uee najmanje jednog predstavnika organizacija invalida na nivou Republike Srpske u radu upravnog odbora, odnosno drugog odgovarajueg organa tog preduzea. 6) Zatitna radionica lan 25. Zatitna radionica osniva se u svrhu zapoljavanja i rada invalida, kao ustanova ili preduzee. lan 26. Zatitnu radionicu mogu pojedinano ili zajedniki osnovati jedinica lokalne samouprave, preduzea, udruenje invalida, udruenje poslodavaca, sindikat, humanitarna organizacija, vjerska zajednica ili drugo fiziko i pravno lice. Ako su zatitnu radionicu osnovala dva ili vie osnivaa, njihova meusobna prava i obaveze ureuju se aktom o osnivanju ili ugovorom. lan 27. Domai ili strani poslodavac moe osnovati posebnu radnu jedinicu za zapoljavanje invalida. Radna jedinica za zapoljavanje invalida, ostvarie status zatitne radionice ako zapoljava najmanje 51% invalida u odnosu na ukupan broj radnika u radnoj jedinici, a najmanje est lica s invaliditetom, te ako je aktom poslodavca osnovana kao posebna obraunska jedinica. U sluaju da radna jedinica ostvari status zatitne radionice, na nju se primjenjuju odgovarajue odredbe ovog zakona ili drugog propisa o zatitnim radionicama. 7)Radni centar lan 28. Radni centar je, prema ovom zakonu, javna ustanova koja obezbjeuje rad invalidima koji se ne mogu zaposliti ili odrati zaposlenost pod optim ili posebnim uslovima ili u zatitnim radionicama. Invalidom iz stava 1. ovog lana smatra se lice koje ne postie radni uinak vei od 50% primjeren njegovoj dobi, strunoj spremi i uslovima rada. Radni centar osniva se i radi radno-terapijskih aktivnosti u okviru habilitacije i rehabilitacije invalida. Radni centar mora imati na radu najmanje 80% invalida u odnosu na broj lica u radnom odnosu. Radni centar mora za svoj rad ispunjavati uslove u pogledu prostora, opreme i strunih radnika. Uslove za rad iz prethodnog stava pravilnikom propisuje ministar nadlean za socijalnu zatitu. lan 29. Radni centar mogu osnovati Republika Srpska i jedinica lokalne samouprave. Sredstva za rad radnog centra obezbjeuju osniva i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida. Radni centar moe primati poklone domaih i stranih fizikih i pravnih lica. lan 30.

Invalidu koji se na osnovu radnih i optih sposobnosti ne moe zaposliti i odrati zaposlenje u posebnim uslovima kod poslodavca ili u zatitnoj radionici moe se obezbjediti rad u radnom centru. Invalid na radu u radnom centru ima poloaj korisnika usluga. Upuivanje invalida na rad u radni centar moe zahtijevati to lice, njegov zakonski zastupnik, staralac ili drugo fiziko i pravno lice. O radu invalida u radnom centru odluuje u prvom stepenu centar za socijalni rad, a u drugom stepenu ministarstvo nadleno za socijalnu zatitu 8) Samozapoljavanje, zapoljavanje u porodinoj ili samostalnoj djelatnosti lan 31. Zapoljavanjem pod posebnim uslovima invalida smatra se i samozapoljavanje, te zapoljavanje i rad u porodinom preduzeu ili samostalnoj djelatnosti. Invalid iz stava 1. ovog lana i njegov poslodavac ostvaruju prava iz ovog zakona, te prava na olakice i oslobaanja predviena drugim propisima, uz ispunjavanje uslova propisanih lanom 54. ovog zakona. 9) Radni odnos invalida lan 32. Invalid zasniva radni odnos zakljuivanjem ugovora o radu ili na drugi nain utvren posebnim propisima, ime stie sva prava i obaveze po osnovu radnog odnosa u skladu sa Zakonom o radu, drugim propisima, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. lan 33. Odrdbe Zakona o radu koje se odnose na radnike s profesionalnom nesposobnou za rad i s neposrednom opasnou od nastanka invalidnosti primjenjuju se i na invalide iz l. 2. i 3. ovog zakona. Otkazni rok zbog prestanka radnog odnosa, utvren Zakonom o radu, invalidu se dodatno uveava za mjesec dana, osim ako je otkaz skrivilo to lice. Invalid ima pravo na plaeni godinji odmor za svaku kalendarsku godinu u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorima. Invalid moe raditi nou, prekovremeno i u preraspodijeljenom radnom vremenu u skladu sa ocjenom nadlenog organa koji je utvrdio invaliditet i smanjenu radnu sposobnost. Nosilac obezbjeenja zapoljavanja iz lana 13. st. 1. i 2. ovog zakona ili drugo fiziko ili pravno lice moe s poslodavcem ugovoriti uslove prilagoavanja invalida za rad u vezi s radnim mjestom, radnim vremenom, duinom trajanja i nainom praenja prilagoavanja, strunim nadzorom, ocjenjivanjem radnih sposobnosti, snoenjem trokova prilagoavanja i iznosom tih trokova, te o drugim meusobnim odnosima.

V EVIDENCIJA O ZAPOSLENIM INVALIDIMA lan 34, O invalidima zaposlenim u skladu sa odrdbama ovog zakona vodi se evidencija. Evidenciju vodi ministarstvo nadleno za poslove rada. Sadraj evidencije i nain njenog voenja pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove rada. Poslodavac je duan ministarstvu dostavljati sljedee podatke o invalidima koji su kod njega u radnom odnosu:

- ime, prezime i adresa prebivalita, - dan zasnivanja radnog odnosa, - dokaz o ispunjavanju uslova iz l. 11. i 12. ovog zakona, i - dan prestanka radnog odnosa.

Svi statistiki podaci, informacije o broju lica koja ostvaruju prava po ovom zakonu, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrauju u nadlenom dravnom organu i pravnom licu moraju biti prikazani po polu. Rok dostavljanja podataka iz stava 4. ovog lana je za invalida u radnom odnosu 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a za novozaposlenog invalida rok je 30 dana od dana poetka rada, odnosno od dana prestankaradnog odnosa.

VI USTANOVA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU lan 35. Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju (u daljem tekstu: ustanova) prema ovom zakonu javna je ustanova osnovana u svrhu organizovanja i izvoenja profesionalne rehabilitacije invalida, prema odredbama lana 8. stava 2. ovog zakona. Ustanovu mogu osnovati Republika Srpska i jedinica lokalne samouprave. Saglasnost na akt o osnivanju ustanove daju ministarstva nadlena za socijalnu zatitu i poslove obrazovanja. Ustanova mora ispunjavati uslove u pogledu prostora, opreme i strunih radnika. Uslove za osnivanje i rad it stava 4. ovog lana pravilnikom propisuju ministri nadleni za socijalnu zatitu i poslove obrazovanja. lan 36. Statutom ustanove ureuju se sva znaajna pitanja vezana uz organizaciju i rad ustanove, a naroito: sastav organizacije, sastav i djelokrug upravnog odbora, sastav i djelokrug strunog odbora, ovlaenja direktora, te poloaj i prava invalida za vrijeme profesionalne rehabilitacije u ustanovi. lan 37. Sretstva za rad ustanove obezbjeuju osniva i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida. Ustanova moe ostvariti prihode i pruanjem ugovorenih usluga korisnicima, prodajom proizvoda nastalih u toku profesionalne rehabilitacije i od poklona i legata. VII ZAJEDNIKE ODREDBE lan 38. Odlukom o osnivanju i statutom ustanova i preduzea za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida ureuje se pitanje osnivanja, nadlenosti i ovlaenja organa i drugih tijela koja upravljaju i obezbjeuju drutveni interes u tim ustanovama i preduzeima. Organi i tijela iz stava 1. ovog lana su:

1. upravni odbor, 2. direktor, 3. struni odbor.

Organi i tijela iz stava 1. ovog lana obezbijedie i promovisati ravnopravnu zastupljenost po osnovu pola u upravljanju i odluivanju.

1) Upravni odbor lan 39. Radom ustanove, preduzea , zatitne radionice i radnog centra upravlja upravni odbor. Broj i sastav lanova upravnog odbora utvruje se aktom o osnivanju ili statutom. Predsjednika i lanove uprvnog odbora imenuje osniva. Upravni odbor imenuje se na vrijeme od etiri godine. Radom preduzea i zatitne radionice osnovane kao preduzee upravlja se na nain propisan ovim zakonom i Zakonom o preduzeima. lan 40. Upravni odbor raspravlja i odluuje o svim pitanjima predvienim zakonom, aktom o osnivanju i statutom. Rad upravnog odbora je javan, osim kada se raspravlja i odluuje o pitanjima vezanim uz line podatke, kao i o pitanjima i injenicama ijim bi iznoenjem u javnost moglo doi do nanoenja moralne, poslovne i materijalne tete ustanovi, preduzeu, zatitnoj radionici ili drugom fizikom i pravnom licu. Statutom se blie utvruje u kojim je sluajevima iskljuene javnost.

2) Direktor lan 41. Direktror organizacije i vodi rad i poslovanje, te predstavlja i zastupa ustanovu, preduzee, zatitnu radionicu i radni centar. Direktora imenuje upravni odbor na vrijeme od etiri godine, uz prethodnu saglasnost osnivaa. Isto lice moe se ponovo imenovati za direktora.

Za direktora moe biti imenovan dravljaninRepublike Srpske i Bosne i Hercegovine, koji ima visoku strunu spremu i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

3) Struni odbor lan 42. Struni odbor obavezno se osniva u ustanovi i radnom centru ako je broj invalida koji se osposobljavaju ili rade vei od 15. Djelokrug, imenovanje i sastav strunog odbora odreuju se aktom o osnivanju ili statutom. Rad strunog odbora je zatvoren za javnost kad se raspravlja o linim stvarima invalida, kao i u sluajevima utvrenim statutom.

4) Odgovornost za obaveze lan 43. Ustanova, preduzee, zatitna radionica i radni centar odgovaraju za obaveze cijelom svojom imovinom. Osnivai subjekata iz stava 1. ovog lana solidarno i neogranieno odgovaraju za njihove obaveze. VIII-OLAKICE PRI ZAPOLJAVANJU INVALIDA lan 44. Poslodavac koji zapoljava invalida ima pravo na poreske olakice utvrene poreskim propisima, pravo na novani stimulans i na stimulans predvien posebnim ugovorom o zapoljavanju invalida, sklopljenim s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida, Zavodom za zapoljavanje, Fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje, nadlenom slubom socijalne zatite, jedinicom lokalne samouprave ili s drugim poslodavcem (u daljem tekstu:nosilac obezbjeenja zapoljavanja). Ova prava poslodavcu pripadaju bez obzira na to da li je invalid bio prethodno prijavljen na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapoljavanje. Stimulansi iz stava 1. ovog lana ugovoreni s nosiocem obezbjeenja zapoljavanja su: jednokratna materijalna davanja, sredstva za prilagoavanje radnog mjesta i uslova rada, kreditna sredstva po povoljnijim uslovima namjenjena kupovini maina, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapoljavanje invalida, te sredstva naknade razlike zbog smanjenog radnog uinka ili za sufinansiranje dijela plate asistenta (pomagaa u radu) invalida u toku rada. 1) Poreske, carinske i druge olakice lan 45. Preduzee za zapoljavanje invalida, zatitna radionica i radni centar osloboeni su:

1. plaanja carine na uvoz opreme, 2. plaanja poreza na opremu (osnovna sredstva i inventar),

3. plaanja poreza na promet sopstvenih proizvoda koje prodaje u svojo maloprodajnoj trgovinskoj mrei, 4. plaanja poreza i carina na stvari koje uvozi kao humanitarnu pomo ili posredstvom nevladinih organizacija, kao i na stvari koje preduzee dobije bez naknade kao humanitarnu pomo.

5. plaanja poreza na promet repromaterijala za potrebe sopstvene proizvodnje, 6. plaanja poreza na promet usluga koje neposredno prua graanima, odnosno

pravnim licima, 7. plaanja poreza na svaki vid stavljanja privatne svojine u javnu svojinu, 8. plaanja poreza na dobit, 9. plaanja poreza u sluaju sticanja prava svojine na nepokretnosti, bez obzira na

osnov sticanja (kupovina, poklon, legat, testament i dr.), 10. plaanja poreza na specifine naine ostvarivanja prihoda, kao to je lutrija,

tombola ili druga vrsta nagradne igre i razne jednokratne dobrotvorne akcije neekonomske prirode, 11. plaanja naknade za infrastrukturu (za graevinsko zemljite, vodoprivredu,

elektroprivredu, magistralne puteve i dr.) 12. plaanja poreza na plate i druga lina primanja samo invalida zaposlenih u

preduzeu. lan 46.

Sredstva po osnovu oslobaanju carina, poreza, i sl. u smislu prethodnog lana preduzee, zatitna radionica i radni centar vode posebno u knjigovodstvu i ta sredstva se mogu koristiti samo u sljedee svrhe:

1. za proirenje kapaciteta preduzea, kao i osnivanje novih preduzea za radno osposobljavanje i zapoljavanje invalida,

2. otvaranje novih radnih mjesta, 3. uvoenje nove tehnologije, 4. poboljanje standarda invalida, 5. po osnovu solidarnosti invalida, 6. za rad organizacija invalida na nivou Republike i njihove zajednike organizacije.

lan 47. Preduzee, ustanova, zatitna radionica i radni centar plaaju komunalne usluge, telefonske usluge i trokove elektrine energije pod uslovima koji vae za domainstva. lan 48. Preduzee, ustanova, zatitna radionica i radni centar, obraunavaju i plaaju doprinose na plate zaposlenih invalida i ostalih zaposlenih radnika u skladu sa propisima koji vae za zaposlene u drugim preduzeima. Subjekti iz stava 1. ovog lana imaju pravo na povrat sredstava uplaenih na ime doprinosa na plate zaposlenih invalida od strane Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida, na nain i u postupku utvrenim lanom 51. ovog zakona. lan 49. Organi i druga pravna lica iz lana 16. stav 1. ovog zakona duni su 20% svojih potrba za proizvodima i proizvodnim uslugama koje proizvode i pruaju preduzea za zapoljavanje invalida zadovoljavati od ovih preduzea, pod uslovima koji vladaju na tritu. Obim poslova iz prethodnog stava regulie se ugovorom na poetku svake kalendarske godine. 2) Novani stimulans lan 50. Poslodavac koji zaposli nezaposlenog invalida prema odredbama ovog zakona, osim poslodavca iz lana 16. stava 1. ovog zakona, ima pravo na novani stimulans. Novani stimulans se odreuje u visini uplaenih obaveznih doprinosa na plate zaposlenih invalida, utvrenih u skladu s odredbama Zakona o doprinosima i drugim propisima. lan 51. Zahtjev za isplatu novanog stimulansa, poslodavac podnosi Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida. Uz zahtjev se obavezno prilae obraun novanog stimulansa s podacima o invalidima i o uplaenim doprinosima na platu za ta lica, zatim dokaz da su za sve radnike uplaeni ti doprinosi, primjerci obrauna plate invalida , a prvi put i dokazi o zapoljavanju i o invaliditetu. Poslodavac moe zahtjev za isplatu novanog stimulansa podnijeti po isteku mjeseca ili tromjeseja. Novani stimulans se isplauje u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva, s obaveznim prilozima. lan 52. Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida je ovlaen da javno objavi nain ostvarivanja prava na novani stimulans, te da putem nadlenih upravnih tijela kod poslodavca nadzire pravilnost obrauna novanog stimulansa i vjerodostojnost priloenih dokaza. 3) Sredstva posebne namjene lan 53. Preduzea, ustanove i zatitne radionice mogu primati pomoi i poklone u novcu ili materijalnim sredstvima. Namjenu pomoi, odnosno poklona odreuje direktor. Pomo i pokloni u novcu ne smiju se koristiti za isplate radnicima koje se prema propisima o porezu smatraju dohotkom. Pomo i poklon u novcu ili drugim materijalnim sredstvima preduzea, ustanove i zatitne radionice vode i koriste kao sredstva posebne namjene.

Sredstva posebne namjene vode se na posebnom raunu.Korisnici sredstava na posebnom raunu iz stava 1. ovog lana duni su za svaku finansijsku godinu donijeti i Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje dostaviti finansijski izvjetaj o prihodima i rashodima sredstava posebne namjene. Novana sredstva posebne namjene iz stava 1. ovog lana, koja nisu utroena za namjene iz stava 2. ovog lana, moraju se uplatiti u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invaida. 4) Samostalna djelatnost lan 54. Pravo na poreska i carinska oslobaanja i olakice predviene carinskim i poreskim propisima, kao i prava i olakice predviene ovim zakonom i drugim propisima, pripadaju invalidima koji obavljaju samostalnu djelatnost, u smislu poreskih propisa, te licima koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino, glavno ili dopunsko zanimanje. Prava iz stava 1. ovog lana pripadaju i roditelju, branom drugu ili djetetu koji sa tim licem zasnuje radni odnos u svojstvu radnika ili jedinog osnivaa preduzea ili samostalne radnje, te koji prema tom licu ispunjava obaveze poslodavca iz radnog odnosa u vezi s radnim odnosom. Prava iz stava 1. ovog lana pripadaju i roditelju, branom drugu ili djeci invalida koja su starija od 15 godina i mlaa od 65 godina, koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino, glavno ili dopunsko zanimanje i koja za invalida, kao lana domainstva, plaaju obavezne doprinose na platu. Potvrdu o ispunjavanju uslova iz stava 2. i 3. ovog lana, na zahtjev poslodavca i poljoprivrednika, izdaje organ lokalne uprave nad