VODI ZA OZNAAVANJE

NEPRETPAKIRANE

HRANE

Sadraj 1. UVOD:...............................................................................................................................................1 2. ODGOVORNOST SUBJEKATA U POSLOVANJUSHRANOM..................................................................2 3. OBVZNE INFORMACIJE NA NEPRETPAKIRANOJ HRANI.....................................................................4

3.1. TVARI ILI PROIZVODI KOJI UZROKUJU ALERGIJE ILI NETOLERANCIJE........................................4 3.2. OSTALE OBVEZNE INFORMACIJE.............................................................................................11

3.2.1. NAZIV HRANE..11

3.2.2. OSTALI NAVODI UZ NAZIV HRANE12

3.2.3. IME ILI NAZIV I ADRESA SPH.15

3.2.4. ZEMLJA PODRIJETLA ILI MJESTO PODRIJETLA..15

3.2.5. POPIS SASTOJAKA.16

3.2.6. DATUM UPOTRIJEBITI DO..17

3.3. PRODAJA NA DALJINU17

4. NUTRITIVNA DEKLARACIJA .............................................................................................................18 5. OZNAAVANJE PRISUTNOSTI GLUTENA U HRANI ..22 6. CRTICE IZ POVIJESTI ........................................................................................................................25

VANI POJMOVI:

subjekt u poslovanju s hranom je fizika ili pravna osoba odgovorna za

osiguranje ispunjavanja zahtjeva propisa o hrani unutar objekta za

poslovanje s hranom koji ona nadzire

objekt javne prehrane je objekt (ukljuujui vozilo ili stolni ili pokretni

tand) kao to je restoran, kantina, kola, bolnica i ugostiteljski objekt, u

kojemu se, u okviru njegove djelatnosti, hrana priprema krajnjem potroau

za izravnu konzumaciju

pretpakirana hrana je svaki pojedinani proizvod koji se prezentira

krajnjem potroau i objektima javne prehrane, a sastoji se od hrane i

ambalae u koju je hrana stavljena prije nego je ponuena za prodaju, bilo da

ambalaa u potpunosti ili samo djelomino zatvara hranu, ali u svakom

sluaju, tako da sadraj ne moe biti promijenjen bez otvaranja ili promjene

ambalae. Pretpakirana hrana ne ukljuuje hranu pakiranu na prodajnom

mjestu na zahtjev potroaa ili pretpakiranu za izravnu prodaju

nepretpakirana hrana je hrana koja se stavlja na trite u nepretpakiranom

obliku ili koja se pakira na prodajnom mjestu na zahtjev potroaa ili koja je

pretpakirana za izravnu prodaju ili koja se na prodajnom mjestu nudi za

neposrednu konzumaciju

hrana pretpakirana za izravnu prodaju je hrana koja je pretpakirana bez

prisutnosti potroaa u ambalau koja je minimalno zatitno pakiranje, a

koristi se samo iz higijenskih ili praktinih razloga, kao to je podloak,

prijanjajua folija, mreica, i slino, te je osoblje direktno dostupno za

pruanje informacija potroaima

mesni pripravci su svjee meso, ukljuujui meso usitnjeno u komadie,

kojemu su dodani hrana, zaini, ili aditivi ili koje je bilo podvrgnuto

postupcima koji ne mijenjaju unutarnju strukturu miinih vlakana niti

unitavaju znaajke svjeeg mesa (npr. pljeskavica, evapii);

primjeri nepretpakirane hrane:

- obroci koji se posluuju u restoranima

- hrana koja se prodaje u pekarnicama i slastiarnicama

- hrana koja se dostavlja kuama

- hrana koja se pakira na istom mjestu na kojem se i prodaje, u minimalno

zatitno pakiranje (kruh, peciva, naresci, kolai, sendvii).

1

Zakonodavni okvir:

Uredba EU br. 1169/2011 o informiranju potroaa o hrani

Zakon o informiranju potroaa o hrani (NN 56/2013, 14/2014)

Pravilnik o informiranju potroaa o nepretpakiranoj hrani

ostale odredbe specifinih EU i nacionalnih propisa za pojedine vrste hrane koje

zahtijevaju navoenje specifinih informacija na nepretpakiranoj hrani te vrste

Potovani obrtnici - poduzetnici, subjekti u poslovanju s

hranom (SPH),

u Republici Hrvatskoj, kao i u svim ostalim dravama lanicama Europske unije, 13. prosinca

2014.godine na snagu je stupila Uredba 1169/20111 o informiranju potroaa o hrani. Pravila

utvrena ovom Uredbom jednaka su za pretpakiranu i nepretpakiranu hranu. lanak 44.

navedene Uredbe daje dravama lanicama mogunost donoenja nacionalnih mjera za

oznaavanje nepretpakirane hrane obzirom na navoenje podataka ili elemenata podataka

koje propisuje Uredba u lancima 9. i 10.

Stoga je 13. prosinca 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snagu stupio Pravilnik o

informiranju potroaa o nepretpakiranoj hrani (NN 144/2014) koji obuhvaa zahtjeve

kojima moraju udovoljiti subjekti u poslovanju s hranom vezano uz navoenje informacija o

prisutnosti sastojaka ili pomonih tvari u procesu proizvodnje, koji uzrokuju alergije ili

netolerancije, kao i navoenje ostalih obveznih informacija o nepretpakiranoj hrani.

1 UREDBA (EU) br. 1169/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 25. listopada 2011. o informiranju potroaa o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 925/2006 Europskog parlamenta i Vijea te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijea 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijea, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004

1. UVOD:

2

OVAJ VODI NAMIJENJEN JE VAMA AKO:

pripremate i nudite obroke u restoranima, cafe barovima, slastiarnicama i sl.

prodajete hranu koju sami pakirate neposredno prije prodaje (npr. kruh, peciva,

sendvii, kolai, naresci, delikatesni proizvodi).

posluujete obroke (ugostitelji), pruate uslugu cateringa u institucijama poput

kola, vrtia, bolnica, studentskih domova i sl.

lankom 5. Pravilnika o informiranju potroaa o nepretpakiranoj hrani definirana je

odgovornost subjekata u poslovanju s hranom:

(1) Subjekt u poslovanju s hranom odgovoran za pruanje informacija o nepretpakiranoj hrani je onaj koji hranu nudi ili prodaje krajnjem potroau.

Osim subjekata u poslovanju s hranom koji izravno komuniciraju sa kupcima/korisnicima,

lanakom 5. definirana je i odgovornost subjekata-dobavljaa:

(2)SPH moraju osigurati da se informacije o nepretpakiranoj hrani namijenjenoj

krajnjem potroau ili objektima javne prehrane i trgovini na malo, prenesu subjektu u

poslovanju s hranom koji zaprima hranu, kako bi se prema potrebi, obvezne informacije

mogle pruiti krajnjem potroau

To znai da od odgovornosti u smislu informiranja potroaa nisu izuzeti SPH koji ne komuniciraju izravno sa potroaima. Ukoliko pripadate skupini SPH koji dobavljaju hranu za SPH koji izravno nude hranu krajnjim korisnicima, takoer ste duni imati, dokumentirati i pruiti svaku informaciju koja je vana za potroaa.

Primjer: pekarnica koja od vanjskog dobavljaa kupuje brano u veim koliinama. Ako na deklaraciji koja stoji na vrei ne pie toan opis proizvoda (npr. mjeavina brana dviju ili vie itarica, razliita granulacija, brano bez glutena i sl.), tada potrebni podaci moraju biti ispisani na popratnom dokumentu (specifikaciji) da bi proizvoa pekarskih proizvoda mogao oznaiti svoj proizvod na zakonom propisan nain.

2. ODGOVORNOST SUBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM

3

S obzirom na odgovornost pri informiranju potroaa, SPH koji izravno nude hranu potroaima i komuniciraju s njima, mogu primijeniti opa naela:

birajte pouzdane dobavljae za koje moete biti sigurni da e Vam pruiti sve potrebne informacije

pobrinite se da osoblje koje sudjeluje u pripremi hrane radi uvijek prema istoj recepturi

ako je mogue, sastojke drite uvijek u originalnoj ambalai koja bi trebala na etiketi sadravati sve propisane informacije prije isporuke Vama

prilikom dostave provjerite je li Vam dostavljeno ono to ste naruili i radi li se o sastojku koji uobiajeno koristite u pripremi hrane (razliiti proizvoai mogu imati razliit sastav, pogotovo ako se radi o polugotovim proizvodima)

ako, radi praktinije uporabe, neki sastojak premjetate u npr. manji spremnik, pobrinite se da informacije o sastavu takoer budu dostupne i na tom spremniku i da je osoblje upoznato s promjenom ambalae

ako niste sigurni da imate sve potrebne informacije, nemojte nagaati pokuajte saznati i o tome obavijestite kupce

redovito se informirajte kod dobavljaa o eventualnim promjenama i pobrinite se da i vai zaposlenici koji direktno komuniciraju s kupcima, budu obavijeteni o svim sastojcima i/ili promjenama receptura

ukoliko Vam je dobavlja isporuio proizvod na kojem stoji tvrdnja moe sadravati, (to znai da je prije isporuke Vama moglo doi do krine kontaminacije) takoer ste o tome duni obavijestiti potroae

razmotrite rizik od krine kontaminacije 2 alergenima u vlastitom prodajnom prostoru uz pomo HACCP plana 3 i poduzmite preventivne mjere da rizik od kontaminacije alergenima svedete na minimum imajte na umu da se alergeni u prakastom obliku najlake ire objektom (zrak, odjea, ruke.) pri emu je edukacija i trening osoblja jedan od kljunih faktora za spreavanje kontaminacije.

2 U procesu rada s hranom postoji potencijalna opasnost od krine kontaminacije (unakrsnog zagaenja). To je prijenos mikroorganizama (bakterije, virusi, paraziti), alergena i kemikalija 3 Na internetskoj stranici Hrvatske obrtnike komore http://www.hok.hr/cehovi moete pronai primjere HACCP vodia za podruje ugostiteljstva, pekarstva, trgovine i slastiarstva.

http://www.hok.hr/cehovi

4

Pravilnik o informiranju potroaa o nepretpakiranoj hrani propisuje da sve informacije

kupcu moraju biti u pisanom obliku, lako uoljive, jasno itljive gdje je primjenjivo i

neizbrisive. Na prodajnom mjestu informacije moraju biti u neposrednoj blizini hrane na

koju se odnose ili na ambalai, ako se hrana dri u njoj. Bez obzira odluite li potroau

pruiti obvezne ili dobrovoljne informacije, sve pruene informacije moraju biti u skladu s

Uredbom 1169/2011.

lanak 6. Pravilnika o informiranju potroaa o nepretpakiranoj hrani, kao to je naznaeno i u uvodu Vodia, posebno definira pruanje informacija o tvarima ili proizvodima koji uzrokuju alergije ili netolerancije. Budui da su mnogi SPH ugostitelji iji se obim poslovanja znatno poveava za vrijeme turistike sezone, i dolaze u kontakt s mnogim domaim i stranim gostima, vano je da su dobro informirani o znaenju pojmova alergija i netolerancija. U nekoliko reenica nastojati emo Vam pribliiti znaenje tih pojmova:

3. OBVEZNE INFORMACIJE NA NEPRETPAKIRANOJ HRANI

3.1. TVARI ILI PROIZVODI KOJI UZROKUJU ALERGIJE ILI NETOLERANCIJE

5

ALERGIJA NA HRANU (gr. allos-drugi, ergon-rad) je tetan imunoloki odgovor na

proteine prisutne u pojedinim namirnicama (jo se nazivaju i alimentarni alergeni).

Simptomi alergije na hranu manifestiraju se uglavnom nakon oralnog unoenja hrane,

no, u nekim sluajevima, reakciju moe izazvati ve i samo udisanje ili dodirivanje

estica alergena. Nakon kontakta s alergenom (mogue ve nakon nekoliko minuta)

javljaju se slijedei simptomi: munina, povraanje, proljev, bolovi u trbuhu, crvenilo,

svrbe i nagli otok koe, potkonog tkiva i sluzokoe (lice, usna upljina, jezik, drijelo).

U nekim sluajevima moe se javiti i najtei oblik alergijske reakcije anafilaktiki ok

(gr. ana-protiv, phylaxis-zatita). Kao posljedica anafilaktikog oka, uslijed oticanja

sluznice dolazi do znatnog suenja i/ili zatvaranja dinih puteva, nesvjestice uslijed

nedostatka kisika, znaajnog pada krvnog tlaka, disritmije i prestanka rada srca, kome i

smrti. Zbog svega navedenog anafilaksija zahtijeva hitnu medicinsku pomo . Iznimno je

vano za sve sudionike lanca u poslovanju s nepretpakiranom hranom da budu dobro

informirani o sastavu hrane koju nude kupcima, potencijalnoj prisutnosti alergena i

postupanju u sluaju da kod nekog od kupaca ipak doe do alergijske reakcije. Vano je

jo napomenuti da alergine osobe koje su prethodno imale blagu reakciju na neki od

alergena, pri sljedeem kontaktu s istim alergenom mogu doivjeti anafilaksiju i biti

ivotno ugroeni. Jedino efikasno sredstvo prve pomoi je injekcija adrenalina, danas u

obliku autoinjektora, koju osobe svjesne opasnosti imaju pri ruci.

NETOLERANCIJA NA HRANU ili ne-alergijska senzibilnost na hranu je tetna, esto

zakanjela reakcija na hranu, pie, prehrambeni aditiv ili sastojak u hrani koji proizvodi

simptome u jednom ili vie organa ili organskih sustava, ali nije alergija na hranu i ne bi

se trebala zamijeniti s njom. Netolerancija na hranu je kronina, manje akutna i manje

oita pa mnogi ljudi i ne znaju da je imaju, za razliku od upeatljivih i bolnih simptoma

alergije. Simptomi netolerancije mogu se javiti u prvih pola sata do sat nakon jela ali

ponekad moe proi i do 48 sati prije prve pojave simptoma. Njihov utjecaj moe se

oitovati na:

koi (osip, svrbe, urtikarija, angioedem)

dinom sustavu (rinitis, sinusitis, astma, kaalj)

probavi (grevi, munina, proljev)

neuroloki (glavobolja, migrena, vrtoglavica)

psiholoki (tjeskoba, letargija, depresija, umor, hiperaktivnost kod djece)

Od opih simptoma jo se mogu javiti artritis, fibromijalgija, oteeni zglobovi i pretilost.

Simptomi se mogu javiti pojedinano ili u kombinaciji dva ili vie simptoma. Terapija

koja se provodi u sluaju netolerancije je trajno izbjegavanje spornih namirnica, no,

kako simptomi netolerancije nastaju sporo, tako i nakon izbacivanja spornih namirnica

moe proi i nekoliko tjedana do povlaenja simptoma.

6

Najvaniji i najei alergeni i tvari koje mogu uzrokovati alergiju ili netoleranciju nabrojani su u Prilogu II Uredbe 1169/2011. Popis Vam prenosimo u cijelosti:

1. itarice koje sadre gluten (dodatno pojanjenje u Poglavlju 5. Vodia), tj. penica, ra, jeam, zob, pir, kamut4 ili njihovi krianci te proizvoodi od tih itarica osim:

-glukoznih sirupa na bazi penice, ukljuujui dekstrozu -maltodekstrin na bazi penice -glukoznih sirupa na bazi jema

2. rakovi i proizvodi od rakova

3. jaja i prozvodi od jaja

4. riba i riblji proizvodi osim:

-riblje elatine koja se koristi kao nosa za vitamine i karotenoide -riblje elatine i ribljeg mjehura koji se upotrebljavaju kao sredstvo za bistrenje piva i vina

5. kikiriki i proizvodi od kikirikija

6. zrna soje i proizvodi od soje, osim:

-potpuno rafiniranog sojinog ulja i masti -prirodnih mijeanih tokoferola5 (E306), prirodnog D-alfa tokoferola, prirodnog D-alfa tokoferol acetata i prirodnog D-alfa tokoferol sukcinata od soje -biljnih fitosterola i fitosterol estera od sojinog ulja -biljnog stanol estera proizvedenog od biljnih sterola dobivenih od sojinog ulja

7. mlijeko i mlijeni proizvodi (ukljuujui laktozu), osim:

- sirutke koja se upotrebljava za proizvodnju alkoholnih destilata, ukljuujui etilni alkohol poljoprivrednog porijekla - laktitola

8. oraasto voe, tj. bademi, ljenjaci, orasi, indijski oraii, pekan orasi, brazilski orasi, pistacije, makadamije ili kvinslandski orasi te njihovi proizvodi, osim oraastog voa koje se upotrebljava za proizvodnju alkoholnih destilata, ukljuujui etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla

9. celer i njegovi proizvodi

10. goruica i proizvodi od goruice

11. sjeme sezama i proizvodi od sjemena sezama

12. sumporni dioksid i sulfiti pri koncentracijama veim od 10 mg/kg ili 10 mg/L raunati kao ukupni SO2, koji su u proizvodima pripremljenim za konzumaciju ili rekonstituiranim u skladu s uputama proizvoaa

13. lupina i proizvodi od lupine

14. mekuci i proizvodi od mekuaca 4 Drevna itarica, bliski roak dananje tvrde durum penice

5 Vitamin E

7

Valja napomenuti da alergeni nabrojani u Prilogu II Uredbe 1169/2011 ne obuhvaaju sve alergene u hrani. Stoga je vano da ste upoznati sa sastavom hrane koju nudite svojim kupcima/korisnicima kako biste im na njihov upit mogli dati tonu informaciju. Iz tog razloga lanak 21. stavak 2. Uredbe 1169/2011 predvia mogunost izmjena u budunosti:

Kako bi se osigurala bolja informiranost potroaa i uzeli u obzir tehniki napredak i znanstvene spoznaje, Komisija mora sustavno ponovno ocijeniti i, prema potrebi, aurirati popis iz Priloga II

KADA NUDITE NEPRETPAKIRANI

PROIZVOD SA POPISOM SASTOJAKA?

u sluaju da kupcima nudite

konditorske proizvode, smrznute

deserte, mesne pripravke, pekarske

i slastiarske prozvode ali i kada Va

kupac iz naziva hrane ne moe

spoznati pravu prirodu hrane popis

sastojaka je obvezan

u popisu sastojaka, obzirom na

padajui redoslijed masenog udjela

pojedinih sastojaka, duni ste

navesti sve sastojke ili pomone tvari

u procesu proizvodnje (i u

promijenjenom obliku) koje su

navedene na stranici 8. ovog Vodia

kao tvari koje mogu izazvati alergije

ili netolerancije

tvari iz popisa alergena moraju biti

naglaene na nain da se razlikuju

od ostatka popisa sastojaka

oblikom, bojom ili veliinom slova

ako nekoliko sastojaka ili pomonih

tvari u procesu proizvodnje hrane

potjeu od iste tvari navedene u

Prilogu, tada je to potrebno navesti

za svaki pojedini sastojak ili

pomonu tvar

8

KADA NUDITE NEPRETPAKIRANI PROIZVOD BEZ POPISA SASTOJAKA?

kao i kod nepretpakiranih proizvoda s popisom sastojaka, duni ste navesti sve

sastojke ili pomone tvari u procesu proizvodnje koji se nalaze u popisu alergena

(str. 8) ili su dobiveni iz tvari navedenih u popisu alergena a mogu uzrokovati

alergiju ili netoleranciju

navod alergena ili tvari koje uzrokuju netoleranciju mora ukljuivati rije

sadri

ako naziv hrane jasno upuuje na alergen tada dodatno navoenje nije

obvezno

neki proizvod moe sadravati i druge alergene osim onih koji su prisutni u

samom nazivu proizvoda u tom sluaju preporua se navoenje svih alergena

ukljuujui i one prisutne u nazivu proizvoda

9

U sluaju nepretpakirane hrane, isticanje alergena neto je oteano kada se radi o obrocima posluenima u restoranima, na tandovima ili dostavljenima do vrata. Stoga stavak 2. lanka 8. Pravilnika propisuje alternativne uvjete koje mora zadovoljiti SPH vezano za informiranje potroaa o alergenima. Iznimno se informacije o alergenima mogu pruiti, ukljuujui i usmenu komunikaciju, na sljedee naine:

da se na vidljivom mjestu nalazi lako uoljiva, jasno itljiva i po mogunosti neizbrisiva obavijest kojom se potroai pozivaju da se za informacije o prisutnosti tvari ili proizvoda koji uzrokuju alergije ili netolerancije u hrani obrate osoblju

Ovakva obavijest moe se nalaziti u obliku postera na zidu ugostiteljskog objekta, samostalno na stolovima u samostojeem obliku ili u okviru jelovnika/cjenika.

da su informacije dostupne u ispisanom obliku u objektu u kojem se hrana prodaje, kako bi na zahtjev bile lako dostupne potroau i nadlenim inspekcijama; ukoliko u svojoj ponudi imate odreeni broj proizvoda sa stalnom recepturom, moete se posluiti npr. tablicom

ITARICE MLIJEKO JAJA SOJA

Juha od gljiva + + - -

Zagrebaki odrezak

+ - + -

Slavonska gibanica

+ + + -

Vegetarijanski nabujak

+ - - +

da su informacije dostupne prije nego je hrana ponuena na prodaju bez dodatnih trokova za potroaa

Potovani gosti!

Za informacije o prisutnosti alergena i /ili tvari koje izazivaju

netoleranciju u jelima iz nae ponude molimo obratite se

naem osoblju!

10

IZNIMKA (lanak 6. stavak 3. Pravilnika):

Potroae nije potrebno informirati o prisutnosti tvari koje uzrokuju alergije i netolerancije ako su posebne prehrambene potrebe potroaa zabiljeene unaprijed, a ponuena hrana / obroci prilagoeni potroaevim potrebama (ako se radi o bolnicama, domovima za starije i nemone osobe, jaslicama i djejim vrtiima, kantinama itd.).

PRIMJER kada je usmena

komunikacija neizostavna:

Ako je Va kupac slabovidna ili

slijepa osoba, ujedno alergina ili

netolerantna na neki sastojak

hrane, tada je usmena

komunikacija najsigurniji nain za

pruanje informacija toj skupini

potroaa. Ako je jedan od naina

promocije vaih proizvoda, npr.

reklamni letak, dodavanje

informacija na Brailleovom pismu

uvelike moe olakati i ubrzati

komunikaciju s potroaima, ali i

dati Vam komparativnu prednost

u odnosu na konkurenciju.

Brailleovo pismo moete ukljuiti i

na meni u svom ugostiteljskom

objektu.

11

Zahtjev za pruanje ostalih obveznih informacija ne odnosi se na SPH koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost, ali odnosi se na slastiarnice (lanak 7. stavak 2. Pravilnika).

Naziv hrane mora biti propisani naziv. Ako takav naziv ne postoji, tada naziv hrane mora

odgovarati uobiajenom nazivu za tu vrstu hrane ili mora biti opisni.

3.2. OSTALE OBVEZNE INFORMACIJE

3.2.1. NAZIV HRANE

NAPOMENA:

Ne odnosi se na objekte javne prehrane ali se odnosi na

slastiarnice i trgovinu na malo.

12

Prilozi III. i VI. Uredbe 1169/2011 propisuju dodatne navode uz naziv hrane gdje je primjenjivo.

Prilog III Uredbe 1169/2011:

pakirano u kontroliranoj atmosferi. Hrana ija je trajnost produena upotrebom

plinova za pakiranje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1333/2008.

sa sladilom/sladilima, ovaj navod mora biti uz naziv hrane

Hrana koja sadri sladilo ili sladila odobrena u skladu s Uredbom (EZ) br. 1333/2008.

sa eerom/eerima i sladilom/sladilima, ova se napomena dodaje nazivu hrane

Hrana koja sadri dodani eer ili eere i sladilo ili sladila odobrena u skladu s Uredbom (EZ) br.

1333/2008.

sadri aspartam (izvor fenilanina) mora biti navedeno na etiketi ako su aspartam/sol aspartam-

acesulfama navedeni na popisu sastojaka samo E brojem

sadri izvor fenilanina mora biti navedeno na etiketi ako je aspartam/sol aspartam-acesulfama naveden u popisu sastojaka samo sa svojim specifinim nazivom

Hrana koja sadri aspartam/sol aspartam-acesulfama koji su odobreni u skladu s

Uredbom (EZ) br. 1333/2008.

prekomjerna konzumacija moe imati laksativni uinak

Hrana koja sadri vie od 10 % dodanih poliola odobrenih u skladu s Uredbom (EZ) br.

1333/2008.

sadri slatki korijen mora se dodati neposredno nakon popisa sastojaka, osim ako je izraz slatki korijen ve ukljuen u popis sastojaka ili u naziv

hrane. Ako popis sastojaka ne postoji, taj navod mora biti uz naziv hrane

Slastice ili pia koja sadre glicirizinsku kiselinu ili njezinu amonijevu sol radi dodavanja tih tvari

kao takvih ili slatkoga korijena (Glycyrrhiza glabra) u koncentraciji od 100 mg/kg ili 10 mg/l

ili vie

sadri slatki korijen - osobe s povienim krvnim tlakom trebale bi izbjegavati prekomjernu

konzumaciju mora se dodati neposredno nakon popisa sastojaka. Ako popis sastojaka ne postoji, taj

navod mora biti uz naziv hrane

Slastice koje sadre glicirizinsku kiselinu ili njezinu amonijevu sol zbog dodavanja tih tvari

kao takvih ili slatkoga korijena (Glycyrrhiza glabra) u koncentraciji od 4 g/kg ili vie

sadri slatki korijen - osobe s povienim krvnim tlakom trebale bi izbjegavati prekomjernu

konzumaciju mora se dodati neposredno nakon popisa sastojaka. Ako popis sastojaka ne postoji, ta se

napomena navodi nakon naziva hrane

Pia koja sadre glicirizinsku kiselinu ili njezinu amonijevu sol radi dodavanja tih tvari kao

takvih ili slatkoga korijena (Glycyrrhiza glabra) u koncentraciji od 50 mg/l ili vie ili 300 mg/l ili vie u sluaju pia koja sadre vie od 1,2 % vol.

alkohola

Visoki sadraj kofeina. Ne preporuuje se djeci, trudnicama ili dojiljama treba se nalaziti u istom

vidnom polju kao naziv pia, nakon ega se, u skladu s lankom 13. stavkom 1. ove Uredbe, u zagradi navodi

sadraj kofeina izraen u mg na 100 ml.

Pia, osim pia na bazi kave, aja ili ekstrakta kave ili aja iji naziv sadri izraz kava ili

aj, koja su: 1. namijenjena za konzumaciju bez promjene i sadre kofein iz nekog izvora u koliini veoj od

150 mg/l, ili 2. u koncentriranom ili dehidriranom obliku i

koja nakon rekonstitucije sadre kofein iz nekog izvora u koliini veoj od 150 mg/l.

3.2.2. OSTALI NAVODI UZ NAZIV HRANE

13

Navodi iz Priloga VI Uredbe 1169/2011:

DIO A OBVEZNI PODACI KOJI MORAJU PRATITI NAZIV HRANE

1. naziv hrane mora sadravati ili biti popraen podacima o fizikalnom stanju hrane ili njezinoj

posebnoj obradi (na primjer, u prahu, ponovno smrznuta, liofilizirana, brzo smrznuta,

koncentrirana, dimljena) u svim sluajevima u kojima bi izostavljanje tih informacija potroaa

moglo dovesti u zabludu

2. u sluaju hrane koja je smrznuta prije prodaje, a koja se prodaje u odmrznutom stanju, uz naziv

hrane treba navesti odmrznuto

Napomena Sadri kofein. Ni preporuuje se djeci ili trudnicama treba se nalaziti u istom vidnom polju kao naziv hrane, nakon ega se, u skladu s lankom 13. stavkom 1. ove Uredbe, u zagradi navodi sadraj

kofeina izraen u mg na 100 g/ml. U sluaju dodataka prehrani sadraj kofeina iskazuje se po obroku koji je

na etiketi preporuen za dnevnu konzumaciju.

Hrana, osim pia, kojoj je kofein dodan u fizioloke svrhe

Napomena s dodanim biljnim sterolima ili s dodanim biljnim stanolima u istome vidnom polju kao

naziv hrane;

koliina dodanih fitosterola, estera fitosterola, fitostanola ili estera fitostanola (izraena u postocima ili u gramima slobodnih biljnih sterola/biljnih stanola na 100 g ili 100 ml hrane) navodi su u sklopu popisa

sastojaka;

navodi se napomena da je hrana namijenjena iskljuivo osobama koje ele smanjiti razinu

kolesterola u krvi;

navodi se napomena da osobe koje koriste lijekove za smanjenje razine kolesterola u krvi mogu konzumirati

proizvod samo pod nadzorom lijenika;

navodi se lako uoljiva napomena da hrana, s prehrambenog stajalita, nije nuno primjerena za

trudnice ili dojilje te djecu mlau od 5 godina;

navodi se preporuka da hranu treba konzumirati u sklopu uravnoteene i raznovrsne prehrane koja

ukljuuje redovito konzumiranje voa i povra radi odravanja razina karotenoida;

u istome vidnom polju u kojemu se nalazi napomena iz toke (3) navodi se napomena da treba izbjegavati konzumaciju od vie od 3 g/dnevno dodanih biljnih

sterola/biljnih stanola;

navodi se definicija porcije hrane ili sastojka hrane (po mogunosti u g ili ml) s koliinom biljnih sterola/biljnih

stanola koju sadri svaka porcija

Hrana ili sastojci hrane s dodanim fitosterolima, esterima fitosterola, fitostanolima i esterima

fitostanola

datum smrzavanja ili datum prvoga smrzavanja ako je proizvod smrznut vie puta u skladu s tokom 3.

Priloga X.

Smrznuto meso, pripravci od smrznutog mesa i smrznuti nepreraeni proizvodi ribarstva

14

Ovaj se zahtjev ne odnosi na:

sastojke prisutne u gotovom proizvodu

hranu za koju je zamrzavanje tehnoloki potreban korak u postupku proizvodnje

hranu kod koje odmrzavanje nema negativan uinak na njezinu sigurnost ili kakvou

Ova se toka primjenjuje ne dovodei u pitanje toku 1.

3. hrana obraena ionizirajuim zraenjem mora biti oznaena jednim od sljedeih navoda:

zraeno ili obraeno ionizirajuim zraenjem te drugi navodi iz Direktive 1999/2/EZ

Europskog parlamenta i Vijea od 22. veljae 1999. o usklaivanju zakonodavstava drava lanica

o hrani i sastojcima hrane podvrgnutim ionizirajuem zraenju

4. u sluaju hrane u kojoj je sastavni dio ili sastojak, za koje potroa oekuje da se uobiajeno

koriste ili da su prirodno prisutni, zamijenjeni drugim sastavnim dijelom ili sastojkom, na etiketi,

pored popisa sastojaka, treba jasno navesti sastavni dio ili sastojak koji je upotrijebljen za

djelominu ili potpunu zamjenu:

u neposrednoj blizini naziva proizvoda

i uporabom slova ija visina x iznosi barem 75 % visine x naziva proizvoda i koja nije

manja od najmanje veliine slova propisane lankom 13. stavkom 2. ove Uredbe

5. u sluaju mesnih proizvoda, mesnih pripravaka i proizvoda ribarstva koji sadre dodane

bjelanevine, ukljuujui hidrolizirane bjelanevine podrijetlom od druge ivotinje, uz naziv hrane

treba navesti da su prisutne te bjelanevine i njihovo podrijetlo

6. u sluaju mesnih proizvoda i mesnih pripravaka u obliku komada, odreska, dijela ili obroka mesa,

naziv hrane mora sadravati navod o dodanoj vodi ako je dodana u koliini veoj od 5 % mase

gotovoga proizvoda. Jednaka se pravila primjenjuju na proizvode ribarstva i pripremljene

proizvode ribarstva u obliku komada, odreska, dijela, porcije, fileta ili itavoga proizvoda ribarstva

7. mesni proizvodi, mesni pripravci i proizvodi ribarstva koji izgledaju kao da su dobiveni od cijeloga

komada mesa ili ribe, ali se zapravo sastoje od razliitih komada spojenih drugim sastojcima,

ukljuujui prehrambene aditive i prehrambene enzime ili druge tvari, moraju biti oznaeni

sljedeim navodom: sastavljeno i oblikovano meso/riba od komada mesa/ribe

DIO B POSEBNI ZAHTJEVI OZNAIVANJA MLJEVENOG MESA

1. Kriteriji sastava koji se provjeravaju na temelju dnevnog prosjeka:

Sadraj masti Omjer kolagena/mesnih bjelanevina

krto mljeveno meso 7 % 12 %

isto mljeveno govee meso 20 % 15 %

mljeveno meso koje sadri svinjsko meso 30 % 18 %

mljeveno meso drugih ivotinjskih vrsta 25 % 15 %

2. Pored zahtjeva iz poglavlja IV. odjeljka V. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, na etiketi se

trebaju nalaziti sljedei izrazi:

postotak masti manji od

omjer kolagena/mesnih bjelanevina manji od

3. Drave lanice mogu dopustiti da se na njihova nacionalna trita stavi mljeveno meso koje

ne ispunjava mjerila iz toke 1. ovog dijela, i to s nacionalnim oznakama koje nije mogue

zamijeniti oznakama iz lanka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 853/2004

DIO B POSEBNI ZAHTJEVI U VEZI S OZNAIVANJEM CRIJEVA ZA KOBASICE

Ako crijevo za kobasice nije jestivo, to je potrebno navesti.

15

Ova obveza odnosi se na trgovinu na malo i slastiarnice, ali se ne odnosi na objekte javne prehrane.

Ukoliko je SPH ispunio obvezu isticanja imena ili naziva i adrese na objektu u kojem se odvija

poslovanje (posebni propisi ureuju ovo podruje), tada nije potrebno posebno dodatno isticati iste

podatke pored nepretpakirane hrane.

Ako naziv hrane ili drugi podatak na etiketi (ambalai) upuuje na odreenu zemlju ili mjesto podrijetla u kojem hrana nije proizvedena, tada je obvezno navoenje zemlje ili mjesta podrijetla kako potroai ne bi bili dovedeni u zabludu.

Zemlja podrijetla je zemlja u kojoj je hrana dobivena u cijelosti:

ako su biljni proizvodi u toj zemlji ubrani ili ponjeveni

ako su u toj zemlji okoene i uzgojene ive ivotinje

ako su proizvodi u toj zemlji dobiveni lovom i ribarstvom

ako proizvodnja hrane ukljuuje vie od jedne zemlje, zemljom podrijetla smatra se ona zemlja u kojoj je proizvod proao posljednju gospodarski opravdanu preradu ili obradu koja je dovela do novog proizvoda ili predstavlja vanu fazu u postupku proizvodnje

pakiranje hrane nije gospodarski opravdana faza u postupku proizvodnje

obvezno je za maslinovo ulje, govee meso, svjee, rashlaeno i smrznuto svinjsko, ovje i kozje meso te meso peradi, voe i povre, banane, med, ribu, vino i jaja

Mjesto podrijetla je mjesto iz kojeg potjee hrana, a koje nije zemlja podrijetla prema gornjoj definiciji.

3.2.3. IME ILI NAZIV I ADRESA

SPH

3.2.4. ZEMLJA PODRIJETLA ILI MJESTO

PODRIJETLA

16

Popisu sastojaka mora prethoditi rije Sastojci:. Popis mora biti naveden padajuim redoslijedom obzirom na masu pojedinih sastojaka u trenutku proizvodnje. Popis sastojaka mora ukljuivati i arome, aditive, enzime ili sastavne dijelove sloenog sastojka upotrijebljenog (i u izmijenjenom obliku) da bi se dobio gotovi proizvod.

Popis sastojaka obvezan je za:

konditorske proizvode

smrznute deserte

mesne pripravke

pekarske proizvode

slastiarske proizvode

kada potroa iz naziva hrane ne moe spoznati pravu prirodu hrane ili bi ga naziv hrane doveo u zabludu

3.2.5. POPIS SASTOJAKA

17

Ukoliko se radi o hrani koja je s mikrobiolokog aspekta brzo kvarljiva (svjea riba i meso, kolai, mesni naresci i sl.) tada je obvezno navesti datum do kojeg konzumacija hrane ne predstavlja opasnost za zdravlje potroaa. Iza navoda Upotrijebiti do: mora stajati oznaka dana, mjeseca i po mogunosti godine ili informacija gdje se nalazi datum, ukoliko je smjeten na nekom drugom mjestu na ambalai.

SPH danas uestalo komuniciraju sa potroaima putem interneta, telefona, reklamnih letaka i sl. Uredbom 1169/2011 i Pravilnikom o informiranju potroaa o nepretpakiranoj hrani definirali su navedeno kao prodaju na daljinu. Kupcu ste prije same prodaje duni pruiti sve obvezne informacije o hrani koju nudite, osim datuma Upotrijebiti do: koji mora biti naveden u trenutku isporuke. Kao medij putem kojega ete pruiti obvezne informacije moete koristiti web-stranicu, letke, kataloge ili usmenu komunikaciju putem telefona. Ukoliko uputite potroaa da dodatne informacije o hrani koju nudite moe dobiti putem telefona, tada telefonska linija za potroaa mora biti besplatna (lanak 8. stavak 2. Pravilnika). Ako ste informaciju o alergenima kupcu pruili prije isporuke, ista informacija mora biti pruena i u trenutku isporuke. U tu svrhu moe Vam posluiti npr. raun ili priruna ambalaa za transport hrane do vrata kupca.

3.2.6. DATUM UPOTRIJEBITI DO

3.3. PRODAJA NA DALJINU

18

Ako pojedina namirnica ima neku

posebnost poput smanjene

energetske vrijednosti (u odnosu

na ostale standardne proizvode

istog tipa npr. dem), tada

informaciju o tom svojstvu

proizvoda istaknutu na pakiranju

nazivamo PREHRAMBENOM

TVRDNJOM. Isto pravilo vrijedi i za

isticanje prisutnosti, odsutnosti,

dodavanja ili oduzimanja bilo koje

hranjive tvari u proizvodu.

Posebna panja posveuje se

zadnjih godina prisutnosti

fizioloki funkcionalnih sastojaka,

bilo da su prirodno prisutni u

proizvodu ili naknadno dodani u

procesu proizvodnje (vitamini,

minerali, masne kiseline,

prehrambena vlakna, steroli,

amini, aminokiseline, enzimi,

eeri, itd.).

Prema Pravilniku o informiranju potroaa o nepretpakiranoj hrani, nutritivna deklaracija

nije obvezna za nepretpakiranu hranu6 . Ukoliko se ipak odluite, uz ostale obvezne

informacije, svoje kupce/goste informirati o nutritivnoj vrijednosti proizvoda, prema

Uredbi 1169/2011 obvezni ste nutritivnu deklaraciju prezentirati u skladu sa zahtjevima

Uredbe. Pri tome valja paziti da nutritivna deklaracija ne zauzima prostor namijenjen

obveznim podacima. Na pakiranjima proizvoda koji imaju istaknutu prehrambenu i/ili

zdravstvenu tvrdnju, navoenje nutritivnih vrijednosti je obvezno.

6 Sva pretpakirana hrana prema Uredbi 1169/2011 od 13. prosinca 2016. obvezno mora imati nutritivnu

deklaraciju

4. NUTRITIVNA DEKLARACIJA

19

Prehrambena tvrdnja potroau mora biti razumljiva u smislu kako pojedini sastojak utjee

na njegov organizam.

Od navoenja nutritivne deklaracije izuzeti su

(Prilog V Uredbe 1169/2011):

nepreraeni proizvodi koji sadre samo

jedan sastojak i nepreraeni proizvodi

podvrgnuti samo jednom postupku

prerade (zrenje) i sadre jedan sastojak

sol, ulje, pakirana voda, zaini i njihove

mjeavine, stolna sladila, kava,

fermentirani ocat i njegovi nadomjesci

biljni i voni infuzi i ajevi, arome,

prehrambeni aditivi, pomone tvari u

proizvodnji, prehrambeni enzimi, elatina

i tvari za eliranje dema, kvasac, vakae

gume

proizvodi ija je najvea povrina

pakiranja manja od 25 cm2

hrana koju proizvoa malih koliina

(ukljuujui hranu iz domae

proizvodnje) izravno isporuuje krajnjem

potroau ili lokalnim maloprodajnim

trgovinama koje izravno opskrbljuju

krajnjeg potroaa

Treu vrstu tvrdnji, medicinske tvrdnje, koje

govore o lijeenju ili ublaavanju simptoma

bolesti, nije doputeno isticati na hrani.

ZDRAVSTVENA TVRDNJA u

funkciji je informiranja potroaa

kako pojedina prisutna tvar

doprinosi zdravlju, tj.

normalnom ili poboljanom

funkcioniranju organizma, npr.

kalcij i vitamin D doprinose

odravanju normalnih kostiju.

Ipak, proizvoaima zakon

doputa koristiti se samo onim

zdravstvenim tvrdnjama koje je

odobrilo nadleno ministarstvo

i/ili odgovarajue tijelo Europske

komisije. Zdravstvene tvrdnje se

takoer smiju isticati samo ako

je tvar na koju se tvrdnja odnosi,

prisutna u koliini i/ili postotku

reguliranom zakonskim

propisom. Uz ovu tvrdnju

potroaa se mora informirati o

nainu i koliini konzumacije

namirnice da bi se postigao

uinak iz zdravstvene tvrdnje.

20

NUTRITIVNA DEKLARACIJA prezentira se u obliku tablice (ako prostorno nije mogue,

prezentirati se moe i u linearnom obliku):

Energija kJ/kcal

Masti g

-od kojih

zasiene masne kiseline

jednostruko nezasiene masne kiseline

viestruko nezasiene masne kiseline

g

Ugljikohidrati g

-od kojih

eeri

polioli

krob Vlakna

g

Bjelanevine g

Sol g

Vitamini i minerali mg, g-Prilog XIII, dio A, to.1

obvezni podaci

Koliina hranjivih tvari izraava se u gramima (g) na 100 g ili 100 ml proizvoda (dodatno je

mogue izraziti koliine po jedinici konzumacije/obroku). Obvezna nutritivna deklaracija

moe se dobrovoljno nadopuniti navoenjem:

jednostruko nezasienih masnih kiselina

viestruko nezasienih masnih kiselina

poliola

kroba

vlakana

bilo kojeg vitamina ili minerala

Dodatne informacije koje elite istaknuti moete navesti tek nakon to ste u tablici istaknuli

zakonski obvezne podatke, ali ne u okviru kategorije obveznih podataka.

21

Primjer: ako nudite proizvod bogat omega-3-masnim kiselinama, taj podatak moete

navesti u okviru tablice u kategoriji masti iskljuivo kao koliinu viestruko

nezasienih masnih kiselina, dok naziv omega-3-masne kiseline moete istaknuti

tek nakon navoenja svih obveznih podataka na kraju tablice (ispod kategorije sol).

Za nepretpakiranu hranu nutritivna deklaracija s obveznim podacima (energetska

vrijednost, koliina masti, zasienih masnih kiselina, eera i soli) moe biti izraena samo

po obroku ili jedinici konzumacije pod uvjetom da su obrok/jedinica kvantificirani i

navedeni u neposrednoj blizini nutritivne deklaracije.

Vrijednosti pojedinih nutrijenata u tablici mogu se temeljiti na proizvoaevoj analizi hrane,

izraunu trenutno poznatih ili stvarnih srednjih vrijednosti koritenih sastojaka i izraunu

ope poznatih i prihvaenih podataka (podaci iz strune literature ili dokumentacije, domae

ili strane, izraeni od strane strunih i znanstvenih institucija koje se temelje na brojnim

ispitivanjima i znanstvenim radovima). Realno je oekivati da su prehrambeni artikli podloni

mijenjanju sastava vezano za udio pojedinih nutritivnih komponenti obzirom na prirodne

varijacije (pasmina, vrsta, podneblje, godinje doba), proizvodne procese i nain skladitenja.

Deklarirane nutritivne vrijednosti ne bi smjele odstupati do te mjere da dovedu kupca u

zabludu o kvaliteti proizvoda, dok bi energetska vrijednost i sadraj prehrambenih sastojaka

trebalo oznaiti kao prosjenu vrijednost7.

7 Prosjena vrijednost je vrijednost koja najbolje predstavlja koliinu nutrijenta u namirnici i odraava sezonsku

varijabilnost, nain konzumacije i ostale imbenike koji mogu utjecati na varijabilnost vrijednosti

NAPOMENA:

Vitamini ili minerali navedeni u tablici mogu se oznaiti, ako su

prisutni u znaajnim koliinama:

- minimalno 15% preporuenih unosa na 100 g ili ml proizvoda

koji nisu pia

- minimalno 7,5 % preporuenih unosa za pia

22

Obzirom da 20. srpnja 2016. na snagu stupa Provedbena uredba Komisije (EU) br.

828/2014 o zahtjevima za informiranje potroaa o odsutnosti i smanjenoj prisutnosti

glutena u hrani, kao obvezujua i izravno primjenjiva u svim dravama lanicama, vano je

da SPH budu informirani o novim pravilima koje donosi ova Uredba.

Meunarodno prihvaena oznaka bezglutenskih proizvoda je prekrieni klas

ita. Ova oznaka jami sigurnost i vjerodostojnost da proizvod sadri manje

od 20 mg/kg glutena.

Uredba 828/2014 precizno definira da je izjavu:

bez glutena doputeno navesti samo ako je sadraj glutena u gotovom proizvodu

manji od 20 mg/kg

vrlo mali sadraj glutena doputeno navesti samo ako hrana u kojoj je prisutno

jedan ili vie sastojaka proizvedenih od penice, rai, jema,zobi ili njihovih hibridnih

vrsta posebno preraenih s ciljem smanjenja koliine glutena, ne sadrava vie od

100 mg/kg glutena u gotovom proizvodu

Dodatni zahtjev za hranu koja sadrava zob, a prezentira se kao hrana bez glutena ili s vrlo

malim sadrajem glutena, je da se zob mora proizvoditi, prireivati i/ili preraivati na nain

kojim se spreava kontaminacija penicom, rai, jemom ili njihovim hibridnim vrstama, a

koliina glutena u takvoj zobi ne smije biti via od 20 mg/kg (Prilog Uredbe 828/2014).

Gore navedenim izjavama (lanak 3. Uredbe 828/2014) mogu se jo priloiti izjave:

prikladna za osobe intolerantne na gluten ili

prikladna za osobe s celijakijom

5. OZNAAVANJE PRISUTNOSTI GLUTENA U HRANI

TO JE GLUTEN?

Gluten je biljna bjelanevina (protein) prisutna u plodovima i preraevinama pojedinih vrsta itarica: penici, rai, jemu i njihovim srodnim vrstama kao to su penora (tritikale), pir, kamut, einkorn, bulgur, durum, kus-kus i u manjoj koliini zob.

23

Ako se hrana posebno proizvodi, prireuje i/ili prerauje radi:

smanjenja sadraja jednog ili vie sastojaka koji sadravaju gluten ili

zamjene sastojaka koji sadravaju gluten drugim sastojcima koji su prirodno bez

glutena

moe se priloiti izjava

posebno formulirana za osobe intolerantne na gluten ili

posebno formulirana za osobe s celijakijom

ZATO SE TOLIKO PANJE POSVEUJE OSJETLJIVOSTI NA GLUTEN?

Penica je, uz riu i kukuruz, jedna od najee konzumiranih itarica na svijetu i gluten se svakodnevno

konzumira u velikim koliinama (10 20 g/dan). Alergiju (dokazana uestalost u opoj populaciji kree

se u rasponu 0,4 9%) i netoleranciju (procijenjena uestalost u opoj populaciji 0,63 6%) smo ve

opisali na str. 8., no gluten razvija jo jedan vrlo ozbiljan autoimuni poremeaj celijakiju. Celijakija je

kronina,upalna, doivotna, autoimuna bolest tankog crijeva koja nastaje kao posljedica imunolokog

odgovora na gluten. Uestalost celijakije u opoj populaciji je najmanje 1% i moe se javiti u bilo kojem

ivotnom razdoblju. Simptomi celijakije mogu se javiti na razliitim organskim sustavima:

probavni trakt: kronini proljev, gubitak tjelesne mase, povraanje, bolovi u trbuhu ili nadutost,

kronina opstipacija

opi simptomi: nii rast, anemija, kronini umor, promjene na koi, zubnoj caklini, itd.

bolest moe biti prisutna ak i ako simptoma nema

Celijakija se lijei strogom doivotnom, bezglutenskom prehranom koja dovodi do oporavka bolesnika i

sprjeava razvoj komplikacija. Ukoliko se ne lijei, celijakija moe dovesti i do malignih komplikacija

maligne bolesti su kod nelijeene celijakije nekoliko desetaka puta ee nego kod zdravih osoba. Ako se

uzmu u obzir gore navedeni podaci o uestalosti osjetljivosti na gluten u opoj populaciji bez obzira o

kojem poremeaju se radilo (alergiji, netoleranciji ili celijakiji), zbrojeno dolazimo do znaajnog udjela

kupaca/konzumenata u opoj populaciji koji radi ouvanja zdravlja imaju potrebu za bezglutenskim

proizvodima.

Prema stupnju rizika namirnice za oboljele dijelimo na sigurne (oznaka bez glutena, manje od 20

mg/kg glutena), rizine (do 100 mg/kg glutena ukljuujui i namirnice koje prirodno ne sadre gluten ali

su mogle biti kontaminirane tijekom uzgoja, transporta, skladitenja, proizvodnje, pakiranja i

distribucije) i zabranjene (sve koje sadre itarice s glutenom).

Izvor: CeliVita ivot s celijakijom, www.celivita.hr

24

Pri opisu osjetljivosti na gluten na prethodnoj stranici ve smo naglasili da znaajan udio

populacije ima potrebu za bezglutenskim proizvodima radi ouvanja zdravlja. Tu valja

pribrojiti i rastui broj kupaca koji prema vlastitom izboru ele konzumirati proizvode bez

glutena. Uzmemo li u obzir da je u Republici Hrvatskoj u 2015. godini registrirano vie od 14

milijuna turista (izvor: Hrvatski zavod za statistiku), vjerujemo da e dio SPH prepoznati i

gospodarski aspekt potranje za ovom vrstom proizvoda. Valja naglasiti da uvoenje

bezglutenskih proizvoda u ponudu od SPH iziskuje ulaganje u opremu i prostor, ali ponajvie u

edukaciju svih sudionika u lancu ponude.

Ranije spomenuti rizik od krine kontaminacije (str. 6.) posebno dolazi do izraaja kod

ponude bezglutenskih proizvoda. Do kontaminacije moe doi pri uzgoju, transportu,

skladitenju, proizvodnji, pakiranju i distribuciji prehrambenih proizvoda. Osim prehrambenih

proizvoda, glutenom mogu biti kontaminirani radni prostori, povrine, ureaji, pribor i radna

odjea. Ako se odluite proiriti ponudu na bezglutenske proizvode nemojte improvizirati,

potraite precizne upute i savjete educiranih osoba. Najee kritine toke su:

skladitenje

klima ureaji i nape, penice i ostali kuhinjski ureaji

istoa radnih povrina,ruku i radne odjee

solenke, boce s uljem, pribor za kuhanje (kuhae, daske za rezanje, cjedila)

istovremeno kuhanje bezglutenskog i glutenskog obroka

posue za serviranje

posluivanje (diskretno napravite razliku pri dekoriranju na tanjuru da ne bi dolo do zabune)

Kako biste zdravstveni rizik za kupce/goste sveli na minimum, nemojte nagaati.

Bezglutenski meni moete oznaiti bez pretjeranog naglaavanja, npr. navodom dostupno i

u bezglutenskoj opciji.

25

Jeste li znali da:

oznaavanje hrane nije tekovina modernog doba, ve datira iz vremena Rimskog

carstva u antikom Rimu kruh se prodavao na gradskim stepenicama; to je stepenica

bila via, kruh je bio izraen od finijeg brana

Engleska je jo u 13. stoljeu imala zakon koji je propisivao proizvoaima obvezno

stavljanje iga na kruh i ograniavao cijenu kruha; u 14. stoljeu zakon je proiren i na vino

u koloniziranu Ameriku su u 17. stoljeu preneseni engleski zakoni ali su uvedeni i neki

novi; postojao je inspekcijski nadzor posuda u kojima se dralo brano (morale su biti

oznaene imenom i adresom proizvoaa i vrstom brana neoznaenim posudama nije

se smjelo trgovati, a koliina i finoa brana biljeile su se u lokalnom sudu)

potroaima dobro poznate oznake veliine (uglavnom za odjeu) S-small i L-large ustvari

su oznake veliine za komade svinjetine uvedene u 18. stoljeu u koloniziranoj Americi

industrijalizacijom i masovnom proizvodnjom hrane poinje i masovnije krivotvorenje

hrane i njenih sastojaka, pa je Belgijski parlament jo sredinom 19. stoljea obavezao

proizvoae na navoenje svih dodanih sastojaka, bili oni tetni ili ne

UN je 1961. g. pokrenuo projekt osnivanja Komisije Codex Alimentarius-a (lat. Knjiga

zakona o hrani) kojim su se na svjetskoj razini utvrdili standardi, pravila postupanja i

druge preporuke vezane uz hranu, njezinu proizvodnju i sigurnost; paralelno sa razvojem

znanosti i tehnologije svjedoci smo neprestanih promjena na polju kvalitete hrane i uz nju

vezane sigurnosti potroaa.

Izvor: https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/8965597/MooreM.pdf?sequence=1

6. CRTICE IZ POVIJESTI

https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/8965597/MooreM.pdf?sequence=1

26

Ukoliko imate dodatnih pitanja obratite nam se na:

Telefon: 072 000 026

Faks: 01/48 46 610

savjetodavna-sluzba@hok.hr; web:www.hok.hr

IMPRESSUM Nakladnik: Hrvatska obrtnika komora, Ilica 49/II , Zagreb Autori: Savjetodavna sluba ( ura Medari, Anelko Vojvoda ) Urednica: Renata Puljiz Dizajn: ura Medari Fotografije: ura Medari Publikacija je objavljena u elektronikom obliku. Zagreb, 2016. Napomena: Zbog estih izmjena propisa sadraj Vodia za oznaavanje nepretpakirane hrane podloan je promjenama. U sluaju prenoenja sadraja molimo navesti izvor: Vodi za oznaavanje nepretpakirane hrane, Savjetodavna sluba HOK-a.

mailto:savjetodavna-sluzba@hok.hrhttp://www.hok.hr/