1

Izvor: www.i3i.in

Inovativna Dugotrajna Efektna Jasna Aktivna

2

Sadraj

1. Tko je poduzetnik? ................................................................................................................................. 3

2. to je trgovako drutvo? .................................................................................................................... 3

2.1 Vrste trgovakog drutva .................................................................................................................. 3

2.2 Koraci za osnivanje trgovakog drutva ..................................................................................... 4

3. to je obrt? ................................................................................................................................................. 6

3.1 Vrste obrta...6

3.2 Koraci za osnivanje obrta ................................................................................................................. 7

4. Usporedba trgovakog drutva i obrta ........................................................................................... 9

5. to je zadruga? ......................................................................................................................................... 9

5.1 Razlozi za osnivanje zadruge .......................................................................................................... 9

5.1.1 Koraci za osnivanje zadruge ................................................................................................. 10

5.1.2 Pravila zadruge .......................................................................................................................... 11

6. Izrada poslovnog plana ..................................................................................................................... 11

7. Kako do novaca? ................................................................................................................................... 12

7.1 Formalni izvori ................................................................................................................................. 12

7.2 Neformalni izvori....13

8. Pravila oporezivanja za poduzetnike ........................................................................................... 13

9. Zapoljavanje ......................................................................................................................................... 14

10. Pristup stranim tritima .................................................................................................................. 15

Prepoznajte veliko dok je jo malo.

-Sun Tzu, kineski mislilac

1.

3

1. Tko je poduzetnik?

Poduzetnik je pojedinac koji sam obavlja aktivnosti kako bi zadovoljio trine potrebe i pri tome,

uz osobno preuzimanje rizika, postigao to vei financijski uspjeh. U svakodnevnom ivotu se

pojam poduzetnika upotrebljava openitije; nekad kao sinonim za vlasnika poduzea, nekad za

menadera, a ponekad i za poslovnog ovjeka.

S obzirom da je poduzetnik osoba koja pokree svoju ideju u posao, on mora imati odreena

znanja i vjetine za uspjeno obavljanje posla. Ne postoji univerzalni recept za uspjeno

poduzetnitvo pa o svakom pojedinom poduzetniku ovisi koliko i kako e se poduzee odravati

na konkurentnom tritu. Tri su osnovna elementa bez kojih je nemogue pokrenuti i uspjeno

voditi poslovni pothvat: poslovna prilika, resursi i poduzetniki tim.

2. to je trgovako drutvo?

Trgovako drutvo je pravna osoba koja svojstvo pravne osobe stjee upisom u sudski registar,

te se moe osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti. Za svoje obveze

odgovara cijelom svojom imovinom.

2.1 Vrste trgovakog drutva

Prema Zakonu o trgovakim drutvima, trgovako drutvo moe biti drutvo osoba (javno

trgovako drutvo ili komanditno drutvo) i drutvo kapitala (dioniko drutvo, drutvo s

ogranienom odgovornou, gospodarsko interesno udruenje).

Slika 1. Vrste trgovakog drutva

Drutvo osoba

Javno trgovako drutvo (j.t.d.) je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara

vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom.

Trgovako drutvo

Drutvo osoba

Javno trgovako

drutvo

Komanditno drutvo

Drutvo kapitala

Dioniko drutvo

Drutvo s ogranienom

odgovornou

Gospodarsko interesno udruenje

4

1. KORAK

Odabir imena drutva

2. KORAK

Javni biljenik

3. KORAK

Predaja dokumentacije i uplata pristojbi

4. KORAK

Prijava DZS-u

5. KORAK

Otvaranje rauna i izrada peata

6. KORAK

e-Mirovinsko

7. KORAK

e-Zdravstveno

8. KORAK

Prijava poreznoj upravi

Komanditno drutvo (k.d.) je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi

trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za

obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje

jedna odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo

(komanditor).

Drutvo kapitala

Dioniko drutvo (d.d.) (temeljni kapital 200.000 kuna) je trgovako drutvo u kojemu lanovi

(dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.

Drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) je trgovako drutvo (temeljni kapital 20.000

kuna) u kojem jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u

unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu.

Gospodarsko interesno udruenje (g.i.u.) je pravna osoba koju osnivaju dvije ili vie fizikih i

pravnih osoba da bi olakale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje ine predmete

njihova poslovanja te da bi poboljale ili poveale njihov uinak, ali tako da ta pravna osoba za

sebe ne stjee dobit. Udruenje se moe osnovati bez temeljnog kapitala.

2.2 Koraci za osnivanje trgovakog drutva

Slika 2.

Shematski prikaz

registracije trgovakog

drutva

5

Prvi korak pri osnivanju trgovakog drutva je odabir njegovog imena. Na web stranicama

Ministarstva pravosua mogue je provjeriti postoji li drutvo sa slinim ili istim imenom.

Drugi korak je odlazak kod javnog biljenika, kod kojeg je potrebno ovjeriti sljedee dokumente:

Prijavu za upis u sudski registar (obrazac Po) Osnivaki akt - drutveni ugovor (potpisan od strane svih osnivaa) ili izjavu o osnivanju

drutva (ukoliko drutvo osniva samo jedna osoba) Izjavu lanova ovlatenih za zastupanje drutva o prihvaanju postavljanja Odluku o imenovanju lanova uprave Potpis direktora ili potpise lanova uprave Potpise lanova nadzornog odbora (ukoliko drutvo ima nadzorni odbor) Odluku o imenovanju prokurista drutva i njegov potpis (ukoliko drutvo ima

prokurista) Odluku o odreivanju adrese drutva.

Za to je potrebna osobna iskaznica ili putovnica (za strance), a obvezna je nazonost svih

osnivaa i drugih osoba ije je potpise potrebno ovjeriti. Nakon ovjera, javni biljenik

dokumentaciju prosljeuje elektronikim putem u ured Fine (usluga e-Tvrtka).

Prijavu za upis u sudski registar sa svim potrebnim prilozima ovjerenim kod javnog biljenika

predaje se u uredu Fine, gdje se mogu izvriti i Uplate sudskih pristojbi i osnivakog pologa.

Nakon izvrenih uplata, FINA kompletira predmet i prosljeuje ga na nadleni Trgovaki sud

elektronikim putem (e-Tvrtka) ili predaje papirnu dokumentaciju ukoliko nisu ispunjeni uvjeti

za elektroniku predaju. Ukoliko je dokumentacija koja je poslana elektronikim putem ispravna

i potpuna, Trgovaki sud e u roku od 24 sata izvriti upis drutva u Sudski registar te

elektronikim putem dostaviti u Finin ured Rjeenje o osnivanju i Potvrdu o OIB-u

novoosnovane tvrtke.

Meutim, u sluaju kada se na Trgovaki sud predaje dokumentacija u papirnom obliku, rok za

upis drutva u sudski registar je 15 dana te se Rjeenje o osnivanju drutva i Potvrda o OIB-u od

stane ureda Fine podie u papirnatom obliku na Trgovakom sudu.

U uredu Fine ispunjava se RPS obrazac koji je potreban za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju

poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Dravnog zavoda za statistiku

(dodjela matinog broja i ifre glavne djelatnosti). Ured Fine e automatski po preuzimanju

Rjeenja o osnivanju ishoditi Obavijest Dravnog zavoda za statistiku elektronikim putem, u

roku od jednog radnog dana.

etvrti korak je preuzimanje dokumentacije i otvaranje rauna. Rjeenje o upisu u sudski

registar i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti s

upisanim matinim brojem preuzima se na Fininom alteru. Po preuzimanju dokumentacije

potrebno je izraditi peat i otvoriti raun kako bi se mogao izvriti prijenos osnivakog pologa

drutva na raun drutva. Izradu peata se moe ugovoriti na Fininom alteru. Otvaranje rauna

se takoer moe ugovoriti na alteru Fine (u onim bankama za koje FINA obavlja poslove

otvaranja rauna ili posreduje u obavljanju tih poslova). Drutvo, vlasnika drutva i zaposlenike

drutva je potrebno prijaviti u sustav mirovinskog osiguranja (HZMO - e-Mirovinsko). Osim

prijave drutva u mirovinsko osiguranje isto je potrebno prijaviti i u sustav zdravstvenog

osiguranja (HZZO - e-Zdravstveno).

http://www.hitro.hr/lgs.axd?t=24&id=72http://www.hitro.hr/lgs.axd?t=24&id=72http://www.hitro.hr/lgs.axd?t=24&id=38http://www.hitro.hr/lgs.axd?t=24&id=39

6

Popis institucija i njihovih podrunih adresa za Zadar:

FINA Ivana Danila 4

Trgovaki sud Dr. Franje Tumana 35

Porezna uprava Ante Starevia 9

Dravni zavod za statistiku Narodni trg 1

HZMO i HZZO imuna Koiia Benje 2

Napomena: Nakon upisa u sudski registar i registar Dravnog zavoda za statistiku potrebno je

izvriti prijavu drutva u Poreznoj upravi, nadlenoj prema sjeditu drutva, radi upisa u

registar obveznika poreza na dobit i PDV-a. Na uvid je potrebno dati Rjeenje o upisu u Sudski

registar, Obavijest o razvrstavanju po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te potpisni karton. Uz

navedenu dokumentaciju postoji mogunost potrebe dostave dodatne dokumentacije na zahtjev

slubenika Porezne uprave.

3. to je obrt?

Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom,

od strane fizikih osoba sa svrhom postizanja dobiti, koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom

ili pruanjem usluga na tritu. Obrtnik je fizika osoba koja obavlja jednu ili vie djelatnosti u

svoje ime i za svoj raun, a pritom se moe koristiti i radom drugih osoba.

3.1 Vrste obrta

Postoje i posebne kategorije obrta: domaa radinost (izrada pojedinih

proizvoda koje obavlja iskljuivo fizika osoba osobnim radom kod kue iz

djelatnosti slobodnih obrta) i sporedno zanimanje (obavljanje odreenih usluga

odravanja i popravaka).

Obrt

Slobodni (bez ispita o strunoj

osposobljenosti ili majstorskog ispita)

Vezani (obavezan majstorski ispit ili ispit o strunoj

osposobljenosti)

Povlateni

(na temelju povlastice)

Slika 3. Vrste obrta

7

1. KORAK

Upis u obrtni registar

2. KORAK

Otvaranje rauna

3. KORAK

Prijava HZMO-u

4. KORAK

Prijava HZZO-u

5. KORAK

Prijava Poreznoj

upravi

6. KORAK

Obrtnica -obrtnik moe

poeti obavljati obrt

3.2 Koraci za osnivanje obrta

Prije kretanja osnivanja obrta svaka fizika osoba, da bi se smatrala obrtnikom, je duna prijaviti

upis obrta u Obrtni registar pri nadlenim uredima dravne uprave. Takoer, da bi ista osoba

postala obrtnikom mora zadovoljiti ope uvjete za otvaranje obrta:

da joj pravomonom sudskom presudom, rjeenjem o prekraju ili odlukom Suda asti

nije izreena sigurnosna mjera ili zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta

mjera traje,

da udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima ako je to propisano Zakonom.

Uz njih, osoba mora zadovoljiti i posebne uvjete otvaranja obrta:

da postoji struna osposobljenost ili poloen majstorski ispit ako se radi o obavljanju

vezanih obrta

povlastica u sluaju obavljanja povlatenih obrta.

Majstorski ispit se sastoji od dva dijela:

- izrade praktinog rada i/ili radne probe

- provjere znanja nunih za samostalno obavljanje obrta

Slika 4. Shematski prikaz

registracije obrta

8

Prilikom otvaranja obrta potrebno je uplatiti upravnu pristojbu za postupak registracije u iznosu

od 270,00 kn.

Za registraciju obrta potrebni su sljedei obrasci:

Prijava za upis u obrtni registar, Registarski list RL 1 - podaci o obrtu, Registarski list RL 2 - podaci o izdvojenom pogonu (ako ima izdvojenih pogona), Registarski list RL 3 - podaci o djelatnostima, Tiskanica 1 - podaci o vlasniku obrta.

Uz ispunjene obrasce potrebno je priloiti:

presliku osobne iskaznice (za hrvatske dravljane), presliku putne isprave i potvrdu o prijavi boravita u RH na odreenoj adresi ili presliku

osobne iskaznice, ako osoba ima prebivalite u RH (za strane dravljane), potvrdu o radnoj sposobnosti ako je za konkretnu djelatnost ona potrebna (od lijenika

specijalista medicine rada), potvrdu o osposobljenosti, majstorskom ispitu ili svjedodbu ili izjavu onoga tko

prijavljuje obrt, da e zaposliti radnika s odgovarajuom strunom spremom (za vezane i povlatene obrte),

dokaz o uplati upravne pristojbe (biljezi i uplata na raun odnosne upanije).

Do 2012. godine se prilikom otvaranja obrta plaao troak izdavanja

obrtnice u iznosu od 200,00 kn, no od 1. srpnja 2012. na snagu je stupila odluka o

oslobaanju plaanja troka. Na taj nain Ministarstvo poduzetnitva i obrta

buduim obrtnicima olakava pokretanje obrta, ali i njihovo ukupno poslovanje.

Obrt se u Zadru moe registrirati u Uredu dravne uprave Zadarske upanije na adresi Ulica Josipa Jurja Strossmayera 20

Tel: 023 350 100

Vie informacija na: www.udu-zz.hr

http://www.udu-zz.hr/http://www.udu-zz.hr/

9

4. Usporedba trgovakog drutva i obrta

Trgovaka drutva i obrte karakteriziraju odreena razlikovna obiljeja iz kojih proizlaze

osnovne prednosti i nedostaci prilikom njihova osnivanja.

Tablica 1. Prednosti i nedostaci trgovakog drutva i obrta

Prednosti Nedostaci

Trgovako drutvo

vlasnik odgovara do iznosa koji je

uloio (min. 20.000,00 kn), a ne svom svojom imovinom

plaanje poreza na dobit od 20% (fiksno bez obzira na iznos dobiti)

ne plaaju se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno ukoliko ste zaposleni negdje drugdje

moe se registrirati vei broj djelatnosti bez obzira na strunu spremu, meutim za stvarno obavljanje nekih od njih potrebno je barem zaposliti radnika koji ima odgovarajuu spremu

skupo osnivanje (4.000,00 do

5.000,00 kn javni biljenik, 20.000,00 kn temeljni kapital),

skupe naknadne promjene (promjena adrese, nove djelatnosti)

skup i dugotrajan proces zatvaranja tvrtke

tvrtka je neovisna pravna osoba, ali mogue kazne plaa drutvo kao pravna osoba i direktor

PDV se plaa im se izda raun

kompliciranije raunovodstvo, samim time i neto skuplje za voenje (dvojno knjigovodstvo)

Obrt

relativna trajnost poslovanja porezne pogodnosti svi dohoci pripadaju obrtniku sloboda u odluivanju, djelovanju i

kontroli najjednostavnija forma

organiziranja, obavljanja i prestanka poslovanja

tekoe u osiguranju kvalificiranih

radnika ogranieni izvori financiranja svi rizici gubitka su na obrtniku nedostatak kontinuiteta (nakon

smrti obrtnika) neograniena odgovornost

obrtnika za sve obveze obrta

5. to je zadruga?

Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno drutvo kojim upravljaju njezini

lanovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili koritenjem njezinih usluga, na temelju

zajednitva i uzajamne pomoi ostvaruju, unapreuju i zatiuju svoje pojedinane i zajednike

gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju

ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana. lan zadruge moe biti samo osoba koja neposredno

sudjeluje u radu zadruge, koja posluje putem zadruge ili koristi njezine usluge ili na drugi nain

neposredno sudjeluje u ostvarenju ciljeva zbog kojih je zadruga osnovana.

5.1 Razlozi za osnivanje zadruge

Zadruga je zadrugaru logistika potpora kako bi ga se rasteretilo i

oslobodilo mu dragocjeno vrijeme da radi ono to najbolje zna. Pravilima zadruge

detaljno se utvruju meusobni odnosi zadrugara i zadruge, a svaki zadrugar na

Skuptini zadruge ima jednako pravo glasa i odluivanja.

10

Pojedinanim djelovanjem mali poljoprivrednik, obrtnik ili ribar esto su presitni gospodarski

subjekti da bi mogli ravnopravno i uspjeno sudjelovati na tritu. Osim toga oni ne mogu, uz

redoviti posao koji obavljaju, uspjeno i povoljno nabavljati repromaterijal, preraivati i

prodavati proizvode, voditi knjigovodstvo i obavljati druge popratne poslove. Zbog toga se vie

njih udruuje u zadrugu kako ne bi svaki pojedinano morao plaati knjigovodstvene usluge, ve

zadruga vodi knjige za sve; umjesto da pojedinano nabavljaju repromaterijal na malo, zadruga

nabavlja za sve na veliko i puno povoljnije; umjesto da svaki zadrugar sam investira u skupe

alate i strojeve, investirat e se u zajednike koji e biti vlasnitvo zadruge, a u slubi svih

zadrugara prema potrebi.

S druge strane, pojedinani poduzetnik ima male kapacitete proizvodnje i nije zanimljiv velikim

partnerima na tritu, a kada se preko zadruge zajedniki prezentiraju proizvodi vie zadrugara

ona postaje respektabilniji poslovni subjekt. to je vie zadrugara to je vie kvalitetnog

proizvoda, stoga je svakoj zadruzi u interesu biti otvorena za primanje novih lanova.

5.1.1 Koraci za osnivanje zadruge

Zadruge se osnivaju sukladno odredbama Zakona o zadrugama ("Narodne novine" br. 34/11,

125/13 i 76/14). Zadrugu moe osnovati najmanje sedam osnivaa koji su potpuno poslovno

sposobne fizike osobe ili pravne osobe, a svaki osniva unosi osnovni lanski ulog koji ne moe

biti manji od 1000,00 kn.

Slika 5. Shematski prikaz registracije zadruge

lanovi/osnivai zadruge ne moraju biti zaposlenici zadruge, status zadrugara nema nikakve

veze s doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Status zadrugara konkretno znai

da je zadrugar aktivan u radu zadruge na neki nain, bilo plasiranjem svojih proizvoda i usluga

i/ili nabavljanjem proizvoda i usluga preko zadruge.

Nakon to osnivai postignu dogovor o ciljevima radi kojih osnivaju zadrugu, to njome ele

postii, osnovnim djelatnostima kojima e se baviti i kako e urediti svoje meusobne odnose u

zadruzi, pristupa se usvajanju teksta Pravila zadruge koja se donose na Skuptini. Osnivai mogu

sami sastaviti Pravila prema predlocima koje mogu dobiti u Hrvatskom savezu zadruga koji je

1. Osnivaka Skuptina zadruge

2. Donoenje Pravila zadruge

3. Ovjeravanje dokumentacije kod

javnog biljenika

4. Uplata lanskih uloga

5. Prijava u registar Trgovakog suda 6. Izrada peata

7. Prijava u registar poslovnih subjekata Dravnog zavoda za

statistiku

8. Prijava u Evidenciju zadruga i

zadrunih saveza

9. Otvaranje poslovnog rauna

zadruge

11

dravno tijelo. Osnivai se mogu obratiti za pomo i nekom od dobrovoljnih zadrunih saveza

koji u pravilu pomau svim osnivaima pri osnivanju zadruge.

5.1.2 Pravila zadruge

Pravila zadruge sadre odredbe o:

tvrtki, sjeditu i predmetu poslovanja; unutarnjem ustroju; uvjetima i nainu stjecanja lanstva, obliku i visini, unosu i povratu uloga lana, pravima,

obvezama i odgovornostima lanova, uvjetima i nainu prestanka lanstva i drugim pitanjima vezanim uz lanstvo u zadruzi;

tijelima zadruge: njihovoj nadlenosti, pravima i obvezama, postupku izbora i opoziva, mandatu lanova, nainu donoenja odluka i drugim pitanjima vezanim uz rad tijela zadruge;

zastupanju i predstavljanju zadruge te pravima i ovlastima upravitelja; imovini zadruge i nainu raspolaganja imovinom; upotrebi dobiti, odnosno vika prihoda, pokriu gubitaka, odnosno manjka u poslovanju; dijelu dobiti, odnosno vika prihoda koji se rasporeuju u obvezne priuve; statusnim promjenama i prestanku zadruge; informiranju lanova i poslovnoj tajni; nainu i postupku izmjena i dopuna pravila, i drugim pitanjima vanim za rad i poslovanje zadruge.

Dokumentacija potrebna za registraciju zadruge ukljuuje: Prijava za upis zadruge u sudski

registar potpisana od upravitelja zadruge, Ugovor o osnivanju zadruge, Pravila zadruge, Zapisnik

s osnivake skuptine zadruge, Odluka o imenovanju predsjednika skuptine zadruge, Odluka o

imenovanju lanova Nadzornog odbora, Odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika

predsjednika, Odluka o imenovanju upravitelja zadruge, Ovjereni potpis upravitelja zadruge,

Izjava osobe ovlatene da vodi poslove zadruge, Popis lanova zadruge, Potvrda o uplati

pristojbe za dravni proraun (400 kn) i za Narodne novine i lokalni dnevni list (900 kn) te

Potvrda o uplati osnivakog uloga.

6. Izrada poslovnog plana

Poslovni plan je pisani dokument koji sadri potanko razraenu analizu o ulaganju u posao, o

buduim rezultatima poslovanja, te o varijantnim rjeenjima za mogue rizine situacije koje

donosi budue vrijeme.

Poslovni plan se izrauje kako bi se predvidjela budua dogaanja i nain prilagodbe poslovanja

uvjetima u okruenju te da se smanji stupanj rizika, vremena i sredstava. to se bolje predvide

budui dogaaji i rjeenja buduih problema, to su anse za postizanje zacrtanih ciljeva vee.

Zadruga se u Zadru prijavljuje u Trgovakom sudu na adresi Dr. Franje Tumana 35

Vie informacija na: www.zadruge.hr

http://www.zadruge.hr/http://www.zadruge.hr/

12

Izvor: www.rsc.org

Poslovni plan je vaan dokument i radi se prije svega za vlastite potrebe, a tek potom zbog

zahtjeva okoline. Pri pisanju poslovnog plana vano je prilagoditi se razlozima zbog kojih se on

pie te istaknuti komparativne prednosti. Uz to, poeljno je priloiti dokumente koji pomau u

boljem razumijevanju i vjerodostojnosti poslovne ideje.

Poslovni plan mora biti lako itljiv i razumljiv, orijentiran prema tritu, a ne prema tehnologiji

rada ili kapacitetu poduzetnika, sadravati procjenu utjecaja konkurencije te uvjerljivu i realnu

razvojnu viziju.

7. Kako do novaca? Izvori financiranja za poduzetnike mogu biti formalni i neformalni.

7.1 Formalni izvori

Formalni izvori financiranja poduzetnikog poduhvata su krediti, fondovi Europske unije i natjeaji za dodjelu bespovratne pomoi hrvatskih ministarstava, donatori i dr.

Krediti. Ukoliko nisu u mogunosti sami financirati svoj poslovni pothvat, poduzetnici se za

pomo u financiranju najee obraaju svojim poslovnim bankama. Sve poslovne banke daju

poduzetnike kredite. Za donoenje kvalitetne odluke o nainu financiranja poslovnog pothvata

potrebno je razmotriti sve kreditne uvjete i usporediti kreditne ponude vie banaka.

Ministarstva Republike Hrvatske donose svoje programe koji sadre pregled smjernica za

provedbu poticaja za razvoj za odreeno razdoblje. Programima se utvruju ciljevi, mjere i

zadaci te mehanizmi provedbe i praenja aktivnosti i projekata. Na osnovu programa donose se

operativni planovi koji sadre projekte, korisnike, mjere i sredstva poticaja za odreenu godinu.

Preporueni sadraj poslovnog plana se nalazi na stranicama Hrvatske

agencije za malo gospodarstvo: www.hamag.hr

Fondovi Europske unije. Nakon stjecanja

statusa zemlje kandidatkinje za lanstvo u EU,

Hrvatskoj su se otvorili pretpristupni programi

EU. Stupanjem u punopravno lanstvo, Hrvatska

je poela koristiti sredstva iz strukturnih fondova

(Europski fond za regionalni razvoj i Europski

socijalni fond) i Kohezijskog fonda, tj. fondova

namijenjenih ekonomski slabije razvijenim

podrujima EU-a. Uz te fondove, Hrvatska je

danom pristupanja dobila mogunost koritenja i

fondova namijenjenih poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju te druge programe i inicijative.

http://www.hamag.hr/http://www.hamag.hr/

13

Izvor: www.haber.ba; obrada ZADRA NOVA

7.2 Neformalni izvori

Neformalni investitori ili poslovni aneli su bogati pojedinci koji su spremni koristiti svoje

financijske resurse za rizina ulaganja, a na temelju svojih iskustava i interesa. Kod ovakvih vrsta

financiranja najee se razvija partnerski odnos izmeu poduzetnika i investitora. Rizini

kapital je izvor financiranja malih i srednjih poduzea koja obeavaju intenzivan rast. Investitori

rizinog kapitala ulau svoje novce u takvo poduzee, a za uzvrat dobivaju dio vlasnitva i

odreeni stupanj kontrole u takvom poduzeu. Obino ne postoji fiksni vremenski okvir za

povrat ulaganja te je zbog toga takav nain financiranja fleksibilniji za poduzea s potencijalom

visokog rasta. esto tekui prihodi ne omoguuju istu razinu financiranja kroz bankarsko

zaduivanje. Ne postoji izvjesnost za ulagaa da e svoj novac dobiti natrag pa se zato takav

kapital i zove rizini.

8. Pravila oporezivanja za poduzetnike

Porezi i doprinosi. U svom poslovanju poduzetnik e se susresti s nizom poreza (porez na

dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit - uglavnom za trgovaka drutva (20%), ali

i obrtnici koji prema prometu, broju zaposlenih ili ostvarenom dohotku po sili zakona moraju

prei na dvojno knjigovodstvo, nadalje porez na tvrtku, porez na potronju i dr.) i doprinosa

(doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 15%, i na temelju individualne kapitalizirane

tednje po stopi od 5%, doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 15%, doprinos za zatitu

zdravlja na radu po stopi od 0,5%, doprinos za zapoljavanje po stopi od 1,7%, lanarine

Turistikoj zajednici i dr.).

Doprinosi kod isplate plaa dijele se u dvije grupe: doprinosi iz plae i doprinosi na plau.

Doprinose iz plae plaa radnik iz svoje bruto plae, kao i porez i prirez, a doprinose na plau

plaa poduzetnik. Ovo je vano, jer troak plae nisu samo mehaniki zbrojene bruto plae

zaposlenika, ve i doprinos na bruto plae koji se plaaju na sumu bruto plaa svih radnika.

Tekue natjeaje za prijavu projekata mogue je pratiti na stranicama

Europske komisije http://ec.europa.eu/index_hr.htm, te stranicama dravnih

institucija: www.safu.hr i www.mrrfeu.hr.

Posjetite stranice hrvatskih mrea anela investitora: www.crane.hr i

www.cvca.hr

Porez na dodanu vrijednost

obraunava se i plaa temeljem prometa

i razlike u cijeni u odreenom

obraunskom razdoblju. Poduzetnik

poetnik koji je tek registrirao svoju

djelatnost moe izabrati eli li ui u

sustav PDV-a ili ne. Kada promet u

odreenoj godini premai iznos od

85.000 kn, poduzetnik u iduoj godini

mora ui u sustav PDV-a.

http://ec.europa.eu/index_hr.htmhttp://ec.europa.eu/index_hr.htmhttp://www.safu.hr/http://www.safu.hr/http://www.mrrfeu.hr/http://www.mrrfeu.hr/http://www.crane.hr/http://www.crane.hr/http://www.cvca.hr/http://www.cvca.hr/

14

Ukoliko poduzetnik nije u odreenom mjesecu isplatio plae radnicima duan je obraunati i

uplatiti doprinose na minimalne plae.

Obrtnik-vlasnik obrta plaa doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje mjeseno prema

visini bruto plae koja je zakonski definirana. Ovo vrijedi i za obrtnike koji mirovinsko i

zdravstveno osiguranje uplauju po nekom drugom temelju (npr. zaposleni u tvrtci, a ujedno i

vlasnici obrta). Porez na dobit plaaju trgovaka drutva temeljem rezultata poslovanja na

kraju godine. Ako tvrtka ostvaruje dobit u duem vremenskom razdoblju tijekom godine se

plaaju predujmovi poreza na dobit, a zavrnim raunom utvruje se konana porezna obveza.

Obrtnici plaaju porez na dohodak od samostalne djelatnosti. Tijekom godine plaaju se

predujmovi poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, a godinjom poreznom prijavom

utvruje se konana porezna obveza. Dohodak od samostalne djelatnosti definira se kao razlika

naplaenih i plaenih rauna (onih plaenih rauna koji se priznaju u trokove). Porez na

dohodak ne plaa se na ovu razliku, ve se po izraunu dohotka obraunavaju porezne olakice

na koje poduzetnik obrtnik ima pravo, a na ostatak se temeljem propisanih stopa i graninih

iznosa obraunava porez na dohodak po stopi od 15 do 45% te pripadajui prirez.

9. Zapoljavanje

Odluka o zapoljavanju novog djelatnika treba biti temeljena na analizi o potrebama,

mogunostima i buduim planovima trgovakog drutva ili obrta. Sa zapoljavanjem novih

djelatnika ne treba se uriti; to mora biti rezultat dobro promiljene odluke, rezultirane

stvarnim potrebama poslovanja. Najbolje rjeenje za angairanje osobe koja je u tvrtki potrebna

na odreeno vrijeme i za odreene poslove je Ugovor o djelu ili Ugovor o autorskom djelu. Oba

ugovora se sklapaju za svaki odreeni posao, na odreeno vrijeme, koje se eventualno moe

vezati za zavretak odreenog posla.

Ugovor o autorskom djelu se moe sklopiti samo za one djelatnosti koje su navedene u Zakonu

o autorskom pravu i srodnim pravima. To su jezina djela, glazbena djela, dramska djela, djela

likovne umjetnosti, arhitekture i sl. Troak po Ugovoru o autorskom djelu najmanji je od svih

trokova angairanja djelatnika i osim ugovorene isplate sadri jo porez i prirez.

Prema Ugovoru o djelu moe se angairati

npr. savjetnike, raunovoe, pravnike,

servisere opreme i sl. Trokovi prema

Ugovoru o djelu jednaki su kao i trokovi za

plae djelatnika, ali je postupak

zapoljavanja puno jednostavniji.

Ugovorom o djelu se definiraju obveze,

dunosti i prava svake strane, na koje

vrijeme se ugovor sklapa i iznos koji se

isplauje za dogovoreni posao. Ovaj ugovor

ne treba prijavljivati u mirovinsko i

zdravstveno osiguranje.

Izvor: www.blackburnnews.com; obrada: ZADRA NOVA

15

Paljivim planiranjem, ak i najmanja

hrvatska tvrtka moe uspjeti na

meunarodnoj sceni. Izvoz znai nove

poslovne mogunosti i poveanu prodaju.

Pitanje je samo imate li proizvod ili uslugu

koja se moe prodati, kao i sposobnost,

sredstva i odlunost da konkurirate u

globalnim razmjerima. Treba napomenuti

da dvije treine izvoznog truda valja uloiti

u Hrvatskoj, prije nego se krene u

inozemstvo.

Izvor: www.rtl.hr

Zapoljavanje djelatnika zapoinje predajom obrasca Prijava potrebe za radnikom Hrvatskom

zavodu za zapoljavanje. Taj obrazac se predaje i kad ve postoji odreeni djelatnik za

zapoljavanje (s napomenom da postoji djelatnik koji e se zaposliti temeljem prijave). Djelatnik

se moe nai uz pomo slubi HZZ-a, posredovanje agencija i udruga koje se bave

zapoljavanjem, oglasa u medijima ili preko interneta.

S odabranim djelatnikom sklapa se Ugovor o radu, kojim se definiraju obveze, odgovornosti i

prava djelatnika (radno mjesto, radno vrijeme, posebne odgovornosti i poslovi, plaa, slobodni

dani, dani godinjeg odmara i dr.). Ugovor o radu moe biti na odreeno ili neodreeno vrijeme.

S kopijom Ugovora o radu te popunjenom tiskanicom T-2 za zdravstveno osiguranje i M-1 P za

mirovinsko osiguranje, djelatnika treba prijaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Djelatnici mlai od 40 godina najkasnije tri mjeseca od potpisivanja ugovora o radu moraju

osobno se prijaviti u REGOS Registar osiguranika i izabrati fond za II. stup mirovinskog

osiguranja. alteri REGOS-a nalaze se u poslovnicama Financijske agencije.

Zapoljavanje djelatnika donosi i odreene obveze. Poslodavac je duan obraunati i isplatiti plau djelatniku do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Trenutno propisana minimalna

plaa je 3.029,55 kn bruto (Zakon o minimalnoj plai Narodne novine br. 39/13), a na tu

plau se jo obraunavaju i doprinosi na plau koji idu na teret poslodavca. Visina plae ovisi o

strunoj spremi djelatnika, radnom mjestu i pravilnicima i odlukama tvrtke, odnosno obrta.

Kako bi olakali poduzetnicima zapoljavanje novih djelatnika, drava i jedinice lokalne

samouprave imaju razraene modele sufinanciranja zapoljavanja.

10. Pristup stranim tritima

Podruni ured Hrvatskog zavoda za zapoljavanje u Zadru se nalazi na adresi: Kralja Stjepana Drislava bb

Tel. 023 300 800

Fax: 023 313 688

Vie informacijana: www.hzz.hr

http://www.hzz.hr/http://www.hzz.hr/

16

Ukoliko poduzetnik eli uvesti svoje poduzee u aktivnosti pripreme izvoza, on mora provjeriti

da li je njegova tvrtka spremna za izvoz, odnosno da li se proizvod ili usluga moe ponuditi

tritu sredstva te menadment spreman za natjecanje na globalnim razmjerima.

Pravne i fizike osobe vanjskotrgovinsko poslovanje obavljaju pod carinskim brojem. Postupak

dodjele tog broja ovisi o tome da li se prijavljuje trgovako drutvo ili obrt. Carinski broj za

pravne osobe (tvrtke registrirane pri trgovakim sudovima) identian je matinom broju koji

dodjeljuje Dravni zavod za statistiku u Obavijesti o razvrstavanju po djelatnostima prema

Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Tvrtke nije potrebno posebno evidentirati u Registar

carinskih obveznika pravnih osoba (trgovakih drutava) jer DZS dostavlja Carinskoj upravi

podatke o pravnim osobama registriranim pri trgovakim sudovima s navodom njihovog

matinog broja.

Ukoliko se radi o obrtu, potrebno je Carinskoj upravi dostaviti zahtjev za upis u Registar

carinskih obveznika , kako bi Carinska uprava evidentirala obrt u Registar carinskih obveznika.

Carinski broj za obrtnike identian je matinom broju obrta koji dodjeljuje nadleni ured za

gospodarstvo, ali carinska uprava ne razmjenjuje podatke s njim. Zahtjevu se obvezno prilae:

preslika zadnjeg rjeenja o obrtu ovjerena kod javnog biljenika preslika obrtnice preslika kartona deponiranih potpisa preslika ugovora s bankom o platnom prometu u zemlji upravna pristojba u iznosu od 50 kuna nalijepljena na zahtjev,

te se alje na adresu: Carinska uprava, Sredinji ured, Alexandera von Humboldta 4a, 10 000

Zagreb.

Hrvatska gospodarska komora prua informacije o dravama koje su potencijalna trita. Sektor

za meunarodne odnose HGK priprema informacije o pojedinim zemljama u svijetu s ciljem

pruanja osnovnih podataka o zemlji, njenom gospodarstvu, bilateralnim gospodarskim

odnosima s Republikom Hrvatskom te podacima o meusobnoj robnoj razmjeni. Informacije

sadre i popis korisnih adresa i internet stranica, kao i osvrt na aktualna dogaanja vezano uz

pojedine zemlje koja mogu biti od koristi poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Podaci su preuzeti

iz raznih izvora: od slubenih podataka Dravnog zavoda za statistiku do izvjea odgovarajuih

gospodarskih institucija pojedinih zemalja i meunarodnih organizacija.

Najei problemi s kojima se susreu poduzetnici pri izvozu:

mnogo papirologije pronalaenje pouzdanog partnera u inozemstvu nedovoljno znanje o vanjskim tritima kvaliteta i standardi nedostatak saznanja o stranim kanalima distribucije nedostatak znanja o carinskim i necarinskim preprekama jezina barijera prijevoz financiranje i naplata upravljanje tvrtkom.

17

Agencija za razvoj Zadarske upanije ZADRA NOVA Grgura Budislavia 99, 23 000 Zadar

Tel: 023 492 880 Fax: 023 492 881

e-mail: zadra@zadra.hr

1. 1. Tko je poduzetnik?2. to je trgovako drutvo?2.1 Vrste trgovakog drutva2.2 Koraci za osnivanje trgovakog drutva

3. to je obrt?3.2 Koraci za osnivanje obrta

4. Usporedba trgovakog drutva i obrta5. to je zadruga?5.1 Razlozi za osnivanje zadruge5.1.1 Koraci za osnivanje zadruge5.1.2 Pravila zadruge

6. Izrada poslovnog plana7. Kako do novaca?7.1 Formalni izvori

8. Pravila oporezivanja za poduzetnike9. Zapoljavanje10. Pristup stranim tritima