VODIČ ZA BUDUĆE STUDENTE za akademsku godinu 2012./2013. · 2020. 4. 26. · U akademskoj 2011./2012. godini u sastavu osječkog Sveučilišta je 17 znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih

Osijek, 2011.

VODIČ ZA BUDUĆE STUDENTEza akademsku godinu 2012./2013.

Izdavač

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Za izdavača

Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta

Glavni i odgovorni urednik

Prof. dr. sc. Drago Žagar, prorektor za nastavu i studente

Pripremili

Zdenka Barišić, mag. iur., glavna tajnica Sveučilišta

Marija Rasonja, mag. iur., tajnica za nastavu i studente

Odbor za nastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Unos teksta

Snježana Bravić, uprav. pravnik, voditeljica Odsjeka za kadrovske poslove i upravljanje ljudskim resursima

Likovno rješenje naslovnice

Magdalena Kurbanović, studentica Medicinskog fakulteta Osijek

Tisak

Grafika, Osijek

3V O D I ČZA BUDUĆE STUDENTE

KAZALO

Predgovor – Riječ Rektorice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5

Bolonjski proces i internacionalizacija Sveučilišta . . . .7

Upisi i državna matura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19

Znanstveno-nastavne/umjetničko-nastavne sastavnice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prema znanstvenim područjima . . . . . . . . . .21

Područje prirodnih znanosti

Odjel za matematiku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23Odjel za biologiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29Odjel za fiziku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33Odjel za kemiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Područje tehničkih znanosti

Elektrotehnički fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43Građevinski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu . . . . . . . . . . . . . . . . 61

Područje biomedicine i zdravstva

Medicinski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

Područje biotehničkih znanosti

Poljoprivredni fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75Prehrambeno-tehnološki fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

Područje društvenih znanosti

Ekonomski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87Pravni fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93Učiteljski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97

4 V O D I ČZA BUDUĆE STUDENTE

Područje humanističkih znanosti

Filozofski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu . . . . . . . . . . . . . . . 126

Umjetničko područje

Umjetnička akademija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131

Interdisciplinarno područje znanosti

Odjel za kulturologiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141smjerovi: • Kulturalni menadžment

• Medijska kultura• Knjižničarstvo

Ostale sastavnice Sveučilišta

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek . . . . . . . . . . . . . . . . . 151Studentski centar u Osijeku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157Studentski centar u Slavonskom Brodu . . . . . . . . . . . . . . . 160

Studentski zbor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .162

Ured za studente s invaliditetom . . . . . . . . . . . . . . . . . .167

Odsjek za športsku djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .170

Studentske stipendije i nagrade . . . . . . . . . . . . . . . . . . .173

Studentske udruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .175

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Osijek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .191

Pregled studija na znanstveno-nastavnim/umjetničko-nastavnim sastavnicama prema znanstvenim područjima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .193


Dragi budući studenti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayerau Osijeku!

U uvodnom dijelu prigodne sveučilišne publikacije čast mi je istaknuti da je Sveučilište u Osijeku osnovano 31. svibnja 1975. godine, a 21. go-dinu nosi ime Josipa Jurja Strossmayera, biskupa, hrvatskog političara, prosvjetitelja, velikog mecene i jedne od najutjecajnijih osoba na prijelazu 19. u 20. stoljeće.

Danas je osječko Sveučilište u 37. akademskoj godini i baštini tri stoljeća dugu povijest visokog obrazovanja. Uvažavajući činjenicu da se hrvatsko visoko obrazovanje temelji na europskoj humanističkoj i demokratskoj tradiciji, nastojanja osječkog Sveučilišta usmjerena su na uključivanje u moderne europske sustave visokog obrazovanja s očuvanjem svoje poseb-nosti i identiteta.

Pred Vama je sveučilišna publikacija, pod nazivom „Vodič za buduće studente“ u kojoj Vas upoznajemo s mogućnostima studiranja na osječ-kom Sveučilištu i uvodimo Vas u život osječke akademske zajednice.

U akademskoj 2011./2012. godini u sastavu osječkog Sveučilišta je 17 znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica, od toga 11 fa-kulteta, 1 Umjetnička akademija i 5 sveučilišnih odjela. Sveučilište u svom sastavu ima 3 sveučilišne ustanove: Gradsku i sveučilišnu knjiž-nicu, 3 studentska centra u Osijeku, Slavonskom Brodu i Đakovu te trgovačko društvo Tehnologijsko-razvojni centar d.o.o., koje je u zajed-ničkom vlasništvu Sveučilišta, Grada i Županije.

Osječku akademsku zajednicu čini 22.959 članova od toga 980 nastav-nika i suradnika, a za znanstveni rad osposobljava se 115 znanstvenih novaka. Sveučilište je u sedmoj godini provedbe Bolonjskog procesa, na stručnim i sveučilišnim preddiplomskim, diplomskim i poslijediplom-skim studijima studira 21.360 studenata.


Sveučilišna nastava se izvodi na 82 sveučilišna studija, i to na 35 pred-diplomskih sa 16 smjerova, 42 diplomska studija s 35 smjerova, 5 inte-griranih preddiplomskih i diplomskih studija te 9 stručnih studija.

Dragi budući studenti, pred Vama je izbor željenog studija: jednog pred-diplomskog studija, integriranog preddiplomskog i diplomskog studija ili stručnog studija i želim vam puno uspjeha u odabiru i da Vam rezultati državne mature omoguće upis na odabrani studij.

U ime osječke akademske zajednice, i u ime Senata Sveučilišta, srdačno Vas pozivam na 15. SMOTRU Sveučilišta u osječki Sveučilišni cam-pus i iskreno Vam želim da se u akademskoj 2012./2013. godini upišete na željeni studij i postanete novi članovi osječke akademske zajednice.

Vaša rektorica

Prof. dr. sc. dr. h.c. Gordana Kralik


S V E U Č I L I Š T E J . J . S T R O S S M A Y E R A U O S I J E K U

BOLONJSKI PROCES I INTERNACIONALIZACIJA SVEUČILIŠTA

Izazovi s kojima se današnje Sveučilište susreće su, prije sve-ga, internacionalizacija, uključivanje u europsko istraživačko i obrazovno područje te povezanost sa zahtjevima gospodarskog sektora. Primjeri iz prošlosti svjedoče da je položaj i uloga sveu-čilišta jedan od pokazatelja stupnja demokratskog razvoja druš-tva, kao i da sveučilište ima aktivnu ulogu u procesu izgradnje suvremene demokracije. Naime, sveučilište i visokoobrazovne ustanove nemaju samo funkciju edukacije, tj. stručnog osposo-bljavanja studenata za njihove buduće profesije, već imaju i ulo-gu formiranja slobodoumnih ljudi i moralno odgovornih oso-ba, koje su osnovni čimbenici demokratskog procesa. U skladu s Bolonjskom deklaracijom u kojoj se naglašava da se Europa znanja prepoznaje kao nenadomjestiv čimbenik društvenoga i ljudskog razvitka, odgovornost i uloga Sveučilišta postaje time veća. Autonomno Sveučilište koje je spremno prilagoditi se promjenama i udovoljiti zahtjevima društvene zajednice, bitan je pokretač sveopćega društvenog razvitka.

Europa znanja danas je prepoznata kao nezamjenjiv čimbenik društvenoga i ljudskog razvoja i kao važna sastavnica učvršćenja i obogaćenja pripadnosti Europi, sposobna da svoje građane pripre-mi za izazove novog tisućljeća i osvješćuje ih o zajedničkim vrijed-nostima i pripadnosti istom društvenom i kulturnom prostoru.

Što je to Bolonjski proces?

Bolonjski proces naziv je za reformu visokog obrazovanja u Europi, kojoj je osnovni cilj promicanje mobilnosti studena-ta i nastavnika uspostavljanjem tzv. Europskog prostora viso-kog obrazovanja. Naziv Bolonjski proces dolazi od Bolonjske deklaracije koju su 19. lipnja 1999. potpisali ministri zaduženi za visoko obrazovanje iz 29 europskih država. Formalni naziv



Bolonjske deklaracije je Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA European Higher Education Area).

Republika Hrvatska pristupila je Bolonjskom procesu u svib-nju 2001. godine u Pragu. Potpisivanjem Bolonjske deklaraci-je Hrvatska se obvezala na prihvaćanje načela Magnae Chartae Universitatum, koju su 1988. godine u Bologni potpisali rektori europskih sveučilišta. Hrvatska se uključivanjem u ovaj proces na nacionalnoj razini obvezala svoj sustav visokog obrazovanja preoblikovati i prilagoditi ciljevima deklaracije.

Bolonjska deklaracija i dokumenti vezani za bolonjski proces pokušavaju ostvariti zajedničke ciljeve na području visokoga školstva u EU. U Bolonjskoj deklaraciji ističe se da je područ-je visokog obrazovanja društveno područje koje može stvoriti "savršeniju i utjecajniju Europu", posebno u izgradnji i jačanju zajedničkih demokratskih, kulturnih, društvenih, znanstvenih i tehnoloških dimenzija.

Ciljevi Bolonjske deklaracije su sljedeći:• promicanje europske dimenzije u području visokog školstva,• prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih aka-

demskih i stručnih stupnjeva te uvođenje dodatka diplomi radi bržega i lakšeg zapošljavanja i međunarodne konkuren-tnosti europskog sustava visokog obrazovanja,

• prihvaćanje jedinstvenog sustava triju ciklusa studiranja: pred-diplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga. Prvi ciklus, preddiplomski studij, nužan je uvjet kvalifikacije na europ-skom tržištu rada; drugi, diplomski studij, vodi magisteriju, a treći, poslijediplomski, završava doktoratom znanosti,

• uvođenje bodovnog sustava (ECTS). Bodovi se mogu aku-mulirati i izvan visokoškolskog obrazovanja, putem tzv. cjelo-životnog obrazovanja (LLL - Life Long Learning),

• promicanje mobilnosti i prevladavanje zapreka slobodnom kretanju studenata, nastavnika i istraživača,

• promicanje europske suradnje u osiguranju kvalitete visokog obrazovanja.

Bolonjski proces potiče promjene i uvođenje fleksibilnih pro-grama, uz individualizirane izbore u obrazovanju za sve studen-te. Pritom je nužno osigurati visoku razinu kvalitete i stimu-lirati izvrsnost, promicati posebnost i kulturološku različitost. Raznolikost Sveučilišta pruža veliki potencijal za uspješnu su-radnju između sveučilišta.



ECTS sustav prijenosa bodova

Kratica ECTS u prijevodu znači Europski sustav prijenosa bo-dova (eng. European Credit Transfer System). ECTS sustav je obli-kovan radi lakšeg prijenosa bodova i akademskog priznavanja na europskim sveučilištima. Stvaranjem usporedivih i čitljivih stu-dijskih programa u europskim državama omogućuje se lagano prepoznavanje studijskih programa, upis različitih sadržaja, po-vezivanje različitih obrazovnih sustava te promiče pokretljivost studenata i nastavnika. ECTS se zasniva na dostupnosti infor-macije o studijskim programima i načinu provedbe tih progra-ma, te primjeni bodovnog sustava koji uz pomoć koeficijenta opterećenja pokazuje ukupno opterećenje studenta.

Sustav za prijenos bodova znači bitno drukčiji pristup u utvr-đivanju studijskog opterećenja. Tradicionalni način mjerenja studijskog opterećenja temelji se na kvantitativnom optereće-nju nastavnika, tj. mjeri ukupan kontakt nastavnika i studenta i izražava se u broju sati predavanja, seminara i vježbi. Pregledom nekog studijskog programa ne može se utvrditi koliko vremena studenti moraju uložiti za svladavanje studijskog programa, tj. svakog pojedinog predmeta.

ECTS bodovi koeficijenti su opterećenja studenta, a imaju vri-jednost koja se pridodaje pojedinim predmetima da bi se odmje-rilo studentsko opterećenje potrebno za uspješno svladavanje tog predmeta. Oni odražavaju ukupnu količinu rada koju pred-met zahtijeva, a koja je potrebna da se završi puni semestar; to znači predavanja, praktični rad, seminari, mentorski rad, osobni rad, ispiti i ostalo. Drugim riječima, mjeri se ukupni angažman studenta pa možemo reći da je usmjeren na studente.

Ukupno studentsko opterećenje u jednoj studijskoj godini iznosi 60 ECTS bodova, odnosno 30 bodova za svaki semestar. Svaka visokoškolska ustanova raspodjeljuje koeficijente optere-ćenja po pojedinim predmetima unutar ukupnog broja od 30 bodova po semestru. Bodovi se mogu postići tek kad je završena nastava, položeni svi ispiti i ispunjene druge obveze iz studijskog programa. Kada se uspostavi suradnja između pojedinih aka-demskih ustanova na načelu prijenosa bodova, studenti mogu postići bodove i u drugoj partnerskoj ustanovi te povratkom u matičnu ustanovu prenijeti stečene bodove, ovisno o trilateral-nom ugovoru između dviju ustanova i studenta.



Bodovanje, prema uputama Europske komisije za provedbu europskog sustava prijenosa bodova, provodi se prema sljede-ćim načelima:

• bod je koeficijent opterećenja studenta,• u opterećenje studenta računa se cjelokupno vrijeme koje je

studentu potrebno za uspješno svladavanje gradiva za sve upi-sane predmete, što znači da se ne računa samo vrijeme pro-vedeno na predavanjima, seminarima, vježbama, terenskom radu, već i vrijeme utrošeno za studiranje gradiva i samostal-no učenje i npr. vrijeme za obradu podataka nakon rada u laboratoriju, na ispitivanje i na provjere znanja,

• boduju se svi predmeti koje student upisuje - obvezni i iz-borni, projekt na kojem radi, diplomski rad, terenska nastava, praksa u industriji, ako je to sadržaj nekog predmeta iz studij-skog programa,

• zbroj svih koeficijenata za predmete koje prema studijskom programu upisuje student u jednom semestru je 30 bodova, a u jednoj akademskoj godini 60 bodova.

Uvođenjem ECTS-a postižu se sljedeći pozitivni efekti u viso-koškolskom obrazovanju:

• promovira se fleksibilnost programa, • poboljšava se uspješnost studiranja,• omogućeno je optimalno korištenje opreme i prostora,• omogućeno je kreiranja interdisciplinarnih studija te• efikasno približavanje europskom sustavu visokog obrazovanja.

Provedba Bolonjskog procesa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera

Uključivanje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao značajnog čimbenika istočne Hrvatske u Bolonjski proces bilo je nužno kako bi u ostvarenju novoga zajedničkog europ-skog obrazovnog sustava djelovalo integrirano. Sveučilište u preustroju visokoobrazovnog sustava ima za cilj ostvariti kom-patibilne programe visokoškolske nastave sa srodnim europ-skim sveučilištima uz očuvanje raznovrsnosti i nacionalnih i kulturoloških posebnosti.



Provedba Bolonjskog procesa na Sveučilištu Josipa Jurja Stro-ssmayera u Osijeku započela je akademske godine 2005./2006., kada je upisana prva generacija studenata koja studira po no-vom ustroju studiranja. Rezultati uspješnosti implementacije Bolonjskog procesa na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, prema najvažnijim indikatorima kvalitete kojima se može indi-rektno mjeriti i uspješnost provedbe same reforme, pokazuju kako je uspješnost studiranja u značajnom porastu u odnosu prema referentnoj akademskoj godini 2004./2005. i pokazuje stabilan i rastući trend tijekom prvih godina implementacije Bolonjske reforme.

Primjena Bolonjskog načina studiranja, uvođenje ishoda uče-nja, sustav osiguranja kvalitete na Sveučilištu, povećanje mo-bilnosti i međunarodne prepoznatljivosti će zasigurno sustav visokog obrazovanja na Sveučilištu J.J. Strossmayera dovesti do razine visoke usklađenosti s jedinstvenim europskim obrazov-nim prostorom.

Mobilnost studenata osječkog Sveučilišta

Međunarodna mobilnost studenata u visokoškolskom obrazo-vanju podrazumijeva provođenje određenog razdoblja studija na mjestu različitom od mjesta boravka, u svrhu stjecanja novih znanja, vještina, iskustava i kvalifikacija. Međunarodna mobil-nost akademskog osoblja podrazumijeva boravak u inozemstvu (na inozemnoj ustanovi) u svrhu održavanja nastave ili stručnog usavršavanja, s ciljem stjecanja novih iskustava, znanja i vješti-na u području visokoškolskog obrazovanja, jezika i kulture te promicanja suradnje između visokoškolskih ustanova. Opći cilj Bolonjskog procesa, kao i strateškog prioriteta promicanja me-đunarodne mobilnosti studenata i akademskog osoblja je dopri-nos stvaranju Europskog prostora visokog obrazovanja.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prepoznalo je važnost uključivanja u europske trendove u visokom obrazova-nju, posebno važnost poticanja međunarodne suradnje i mobil-nosti studenata i akademskog osoblja. Godine 2001. Sveučilište u Osijeku osnovalo je Službu za međunarodnu i međusveu-čilišnu suradnju i do danas ulaže neprekidne napore u jačanje ljudskih kapaciteta i njihovo osposobljavanje za poslove veza-ne uz promicanje međunarodne suradnje u okviru bilateralnih



ugovora i međunarodnih projekata te organiziranje i provedbu međunarodnih programa mobilnosti studenata i akademskog osoblja.

Do akademske godine 2008/2009. mobilnost studenata odvijala se sporadično u okviru bilateralne međunarodne suradnje te u okviru programa CEEPUS. Zbog nedostatka institucionalnih mehanizama za mobilnost i programa financiranih od strane Europske komisije, mobilnost studenata je uglavnom ovisila o individualnim financijskim mogućnostima studenata i osobne snalažljivosti studenata za pronalaženje odgovarajućeg progra-ma stipendiranja za studij u inozemstvu.

U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i Agencijom za mobilnost i programe Europske unije, Sveuči-lište u Osijeku od akademske godine 2008/2009. sustavno pro-vodi program međunarodne individualne mobilnosti studenata i akademskog osoblja, prvotno u okviru Programa bilateralne mobilnosti u akademskoj godini 2008/2009., te u okviru Pro-grama za cjeloživotno učenje - Erasmus od akademske godine 2009/2010. nadalje.

Punopravnim uključivanjem u Program za cjeloživotno uče-nje početkom 2011. godine Republika Hrvatska je, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, osigurala zakonske temelje i učinkovite administrativne procedure koji podržava-ju međunarodnu mobilnost sa zemljama članicama Europske unije. Punopravno članstvo Republike Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje također omogućava Sveučilištu u Osijeku intenziviranje međunarodne suradnje i poticanje međunarodne razmjene studenata i akademskog osoblja na području Europe, prvenstveno u okvirima potprograma Erasmus, ali i ostalih pot-programa: Comenius, Grundtvig i Leonardo da Vinci te Tran-sverzalnog programa i Jean Monnet programa.

U razdoblju akademskih godina 2008/2009. – 2010/2011. Sve-učilište u Osijeku realiziralo je međunarodne individualne mobilnosti ukupno 79 studenata u svrhu studijskog boravka, u ukupnom trajanju 398 mjeseci. Međunarodnu mobilnost stu-denata s ciljem obavljanja stručne prakse Sveučilište u Osijeku provodi od akademske 2010/2011. kada je hrvatskim visokoš-kolskim ustanovama omogućena dodjela financijskih sredsta-va kroz program Erasmus. U prvoj godini provedbe navedene aktivnosti, realizirana je mobilnost ukupno 9 studenata u uku-pnom trajanju 37 mjeseci. Na temelju zaključenih natječaja i



odabranih studenata za Erasmus mobilnost u akademskoj godi-ni 2011/2012. Sveučilište u Osijeku planira realizirati individu-alnu mobilnost ukupno 57 studenata u svrhu studijskog borav-ka, u ukupnom trajanju 300 mjeseci, te mobilnost 21 studenta u svrhu obavljanja stručne prakse u inozemstvu, u ukupnom trajanju 80 mjeseci. Detaljniji pregled ukupne realizacije indivi-dualne međunarodne mobilnosti studenata za razdoblje 2008.-2011. prikazan je na sljedećem prikazu.

Pregled broja studenata sudionika u programu Erasmus u razdoblju 2008.-2011.

Punopravnim sudjelovanjem Republike Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje omogućeno je sudjelovanje visokoškol-skim ustanovama u aktivnostima dolazne studentske razmjene. U akademskoj godini 2011/2012. Sveučilište u Osijeku očekuje primiti 12 Erasmus studenata, od kojih prvih 6 već studira u zimskom semestru.

Na kraju potrebno je naglasiti da Republika Hrvatska, kako bi ostvarila ambiciju postojanja kao društvo i gospodarstvo utemeljeno na znanju, mora imati vrhunski sveučilišni sustav. Prihvaćajući tu činjenicu, osječko Sveučilište nastoji pratiti europske trendove i prilagoditi svoje ustrojstvo europskom te pridonijeti širenju europske dimenzije visokog obrazova-nja.


SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Trg Sv. Trojstva 3, p.p. 716

Tel. 031/224-102, 224-110, 224-120, 224-130

Faks 207-015

http://www.rektorat.unios.hr

UPRAVA SVEUČILIŠTA

Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta, redovita profesorica Poljoprivrednog fakulteta

Prof. dr. sc. Drago Žagar, prorektor za nastavu i studente, redoviti profesor Elektrotehničkog fakulteta

Prof. dr. sc. Ivan Samardžić, prorektor za znanost, tehnologije, projekte i međunarodnu suradnju, redoviti profesor Strojarskog fakulteta

Prof. dr. sc. Rudolf Emert, prorektor za strategiju razvoja i prostorno pla-niranje, redoviti profesor Poljoprivrednog fakulteta

Prof. dr. sc. Vladimir Sigmund, prorektor za financije i poslovne odnose, redoviti profesor Građevinskog fakulteta

Zdenka Barišić, mag. iur. glavna tajnica Sveučilišta



SENAT

Senat je izborno stručno tijelo Sveučilišta u kojem se osigurava zastupljenost svih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta iz različitih područja znanosti i umjetnosti.

Senat, sukladno Statutu, odlučuje o svim akademskim, struč-nim, znanstvenim i umjetničkim pitanjima, uključivši odluči-vanje o organizaciji znanstvene, stručne i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao i dru-gim pitanjima predviđenim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Stro-ssmayera u Osijeku.

SVEUČILIŠNI SAVJET

Sveučilišni savjet je tijelo koje se brine za ostvarivanje djelatno-sti Sveučilišta prema aktu o osnivanju i Statutu. Posebice, Sveu-čilišni savjet se brine o razvoju Sveučilišta i njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje te raspravlja i potvrđuje strateške i razvojne odluke Senata u skladu sa Statutom Sveučilišta. Sve-učilišni savjet nadzire izvršavanje zadaća Sveučilišta utvrđenih Statutom Sveučilišta, posebno zakonitosti njegova rada, racio-nalnu uporabu kadrovskih i materijalnih resursa, ostvarivanje odluka Senata te obavlja druge poslove predviđene Statutom Sveučilišta.

STUDENTSKI ZBOR

Na Sveučilištu je ustrojen Studentski zbor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i druge studentske organizacije u skladu s posebnim Zakonom. Studentski zbor je studentsko izborno predstavničko tijelo koje štiti interese studenata, sudje-luje u odlučivanju u Senatu i stručnim vijećima znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta i pred-stavlja studente u sustavu visokog obrazovanja.

Tijela Studentskog zbora su: Predsjednik, Predsjedništvo i Skupština Studentskog zbora Sveučilišta.



ZNANSTVENO-NASTAVNE/UMJETNIČKO-NASTAVNE SASTAVNICE SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI

Odjel za matematiku

Odjel za biologiju

Odjel za fiziku

Odjel za kemiju

PODRUČJE TEHNIČKIH ZNANOSTI

Elektrotehnički fakultet

Građevinski fakultet

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

PODRUČJE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA

Medicinski fakultet

PODRUČJE BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI

Poljoprivredni fakultet

Prehrambeno-tehnološki fakultet



PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI

Ekonomski fakultet

Pravni fakultet

Učiteljski fakultet

PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI

Filozofski fakultet

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

UMJETNIČKO PODRUČJE

Umjetnička akademija

INTERDISCIPLINARNO PODRUČJE ZNANOSTI

Odjel za kulturologiju



Upisi i državna matura

Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja koji sveu-čilište objavljuje šest mjeseci prije početka nastave. Natječaj za upis mora sadržavati: uvjete za upis, broj mjesta za upis, postu-pak, podatke o ispravama koje se podnose i rokove za prijavu na natječaj i upis.

Sveučilište utvrđuje postupak odabira pristupnika za upis na način koji jamči ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društve-ni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob. Sveučilište utvrđuje kriterije (uspjeh u prethodnom školovanju, vrsta zavr-šenog školovanja, uspjeh na klasifikacijskom ili drugom ispitu, posebno znanje, vještine ili sposobnosti i sl.) na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis.

Strani državljani upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani, ali se sukladno odluci nadležnoga državnog tijela ili visokog učilišta od njih može tražiti plaćanje dijela ili pune cijene studija.

Stranim državljanima se upis može ograničiti ili uskratiti ako je riječ o studiju koji se odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za nacionalnu sigurnost.

Prijave studijskih programa u akademskoj godini 2012./2013. i registracija kandidata vrše se putem mrežne stranice Postani student.

Uvjeti za upis na visoka učilišta u akademskoj godini 2012./2013. bit će poznati do početka prijava ispita državne ma-ture 1. prosinca 2011. godine.

Predprijave ne obvezuju učenike da iste ispite prijavljuju kao konačne. Elektroničke prijave ispita državne mature pu-tem stranice Postani student trajat će od 1. prosinca 2011. do 1. veljače 2012. godine te će se moći mijenjati i ispiti i razine ispita koji se žele prijaviti za polaganje u ljetnome roku. Nakon 1. veljače 2012. prijave ispita postaju konačne.



Informacije

• o načinu korištenja rezultata ispita državne mature pri upisu na pojedini studij,

• o rokovima i načinu prijave za upis na studij putem NISpVU sustava,

• o načinu prijave kandidata koji su srednje obrazovanje završili prije 2010. godine,

• o načinu prijave kandidata koji su srednje obrazovanje završili izvan RH (strani državljani),

• o postupku upisa na odabrani studij kao i druge korisne in-formacije kandidati mugu dobiti na mrežnim stranicama:www.studij.hr, www.postani-student.hr.

• Za dodatna pitanja možete se obratiti i Središnjem prijavnom uredu na kontakt [email protected] ili na kontakt telefon +385 1 661 520.

ZNANSTVENO-NASTAVNE/

UMJETNIČKO-NASTAVNE

SASTAVNICE

SVEUČILIŠTA

PRIRODNE ZNANOSTI


P R I R O D N E Z N A N O S T I

Odjel za matematiku

31000 Osijek, Trg Ljudevita Gaja 6,

tel. 031/224-800, faks: 031/224-801

žiro-račun br. 2500009-1402000049

http://www.mathos.hr

Pročelnik: dr. sc. Rudolf Scitovski, redoviti profesor

Zamjenica pročelnika: dr. sc. Mirta Benšić, izvanredna profesorica

Pomoćnik pročelnika: dr. sc. Dragan Jukić, redoviti profesor

Tajnica: Biljana Graša, dipl. iur.



Odjel za matematiku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, za-počeo je s radom 1. listopada 1999. godine, prvi je sveučilišni odjel u Republici Hrvatskoj organiziran po uzoru na zapadnoeuropska i američka sveučilišta, koja su već dugo organizirana na odjelskom pristupu. Odjel je tada preuzeo od bivšeg Pedagoškog fakulteta or-ganizaciju i izvođenje nastave za stjecanje stručnog naziva „profe-sor matematike i informatike“ te „profesor matematike i fizike“.

Odmah po osnivanju Odjela primjetili smo da se naši bivši stu-denti često zapošljavaju i izvan škola, primjerice na poslovima na kojima je potrebna dobro razvijena sposobnost analitičkog razmi-šljanja, temeljno znanje iz područja matematike i informatike, spo-sobnost matematičkog modeliranja i rješavanja različitih problema (ne nužno matematičkih), uz primjenu matematičkih modela i računala te znanje statistike.

To je bio glavni razlog što je Odjel za matematiku, prilikom promjene programa koja je uslijedila usklađivanjem sustava vi-sokog obrazovanja u Hrvatskoj s Bolonjskim procesom, zatra-žio i dobio odobrenje za nastavak obrazovanja matematičara na nastavničkom smjeru, ali i za pokretanje novih studijskih smje-rova u polju matematike koji nisu nastavnički.

Trenutno na Odjelu za matematiku studira oko 500 studenata na tri sveučilišna studijska programa: Sveučilišni preddiplomski stu-dij matematike, Sveučilišni diplomski studij matematike sa smje-rom Financijska i poslovna matematika i integrirani Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike. Pored toga, ako se ukaže potreba, Odjel za matematiku ima odobrenje za pokretanje još tri smjera na svom sveučilišnom diplomskom studiju: smjer Matematika i računarstvo, smjer Matematička ekonomija i stati-stika i smjer Industrijska i primijenjena matematika. U međuvre-menu provedene su sve potrebne pripreme kako bi se od iduće akademske godine pokrenuo i smjer Matematika i računarstvo na sveučilišnom diplomskom studiju matematike.

Pored izvođenja nastave na svojim studijskim programima, Odjel za matematiku angažiran je u organizaciji stručnog i znanstvenoistraživačkog rada na polju matematike (primjerice suradnja u izvođenju znanstvenih i stručnih projekata) i također u nastavi matematike i statistike na drugim znanstveno-nastav-nim sastavnicama Sveučilišta u Osijeku na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima.



Sveučilišni preddiplomski studij matematike

Trajanje studija: 3 akademske godine, odnosno 6 semestara

Akademski naziv: sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike

Sveučilišni preddiplomski studij matematike čini prvu etapu u su-stavu sveučilišnog obrazovanja matematičara. Završenim studen-tima ovog studija otvoren je pristup tržištu rada, a također su ospo-sobljeni za upis sveučilišnih diplomskih studija matematike razli-čitih specijalnosti te sveučilišnih diplomskih studija drugih struka koji zahtijevaju dobru matematičku i informatičku podlogu. Studij omogućava usvajanje i razumijevanje temeljnih spoznaja glavnih područja matematike i temeljnih spoznaja iz informatike. Također, sveučilišni prvostupnici matematike tijekom studija razvijaju spo-sobnosti praktične primjene stečenog znanja iz matematike i infor-matike i rješavanja problema iz drugih (ne nužno matematičkih) područja uz primjenu matematičkih modela i računala. Oblicima i metodama izvođenja nastave na studiju razvijaju se sposobnosti učenja i sklonost znanstveno-istraživačkom radu, komunikacijske i prezentacijske sposobnosti, a također aktivno se primjenjuje ste-čeno poznavanje barem jednog stranog jezika u struci.

Sveučilišni prvostupnik matematike osposobljen je za obavlja-nje poslova u gospodarstvu, državnoj upravi i javnom sektoru koji zahtijevaju temeljna znanja iz područja matematike i in-formatike te sposobnost matematičkog modeliranja i rješavanja različitih (ne nužno matematičkih) problema korištenjem raču-nala. Također osposobljen je za obavljanje poslova koji zahtije-vaju poznavanje statistike, analitički način razmišljanja, sposob-nost organizacije te analize i prezentacije podataka.

Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike

Trajanje studija: 5 akademskih godina, odnosno 10 semestara

Akademski naziv: magistar/magistra edukacije matematike i informatike

Ovaj program stručno i metodički osposobljava buduće nastavni-ke matematike i informatike za izvođenje svih vrsta nastave ma-tematike i informatike (redovne, dodatne, izborne i dopunske) u



osnovnim i srednjim školama svih profila. Budući nastavnici bit će osposobljeni istraživati literaturu, napisati i prezentirati stručni rad iz matematike i informatike. Također, posebno će biti pripre-mljeni za rad s grupama učenika – naprednih mladih matemati-čara i informatičara, za pripremanje učenika za matematička i in-formatička natjecanja na svim razinama te za vođenje učenika pri izradi, prezentiranju i obrani seminarskih i maturalnih radova.

Kriteriji sastavljanja rang-liste za upis

Za upis na Sveučilišni preddiplomski studij matematike i Sve-učilišni nastavnički studij matematike i informatike pristupnici moraju imati položenu državnu maturu.

Pristupnici koji su sudjelovali na državnom natjecanju iz ma-tematike ili informatike tijekom srednje škole ostvaruju pravo direktnog upisa tj. maksimalnih 1000 bodova.

Ostali prijavljeni pristupnici rangirat će se temeljem sustava bo-dovanja kako slijedi:

% broj bodova• Vrednovanje ocjena srednje škole 30% 300

• Obvezni dio državne matureHrvatski jezik razina A ili B 0% 0Matematika razina A 40% 400Strani jezik razina A ili B 0% 0

• Izborni dio državne matureInformatika (nije uvjet za upis) 20% 200

• Preostalih 100 (tj. 10%) upisnih bodova pristupnici mogu ostvariti temeljem posebnih postignuća u polju matematike ili informatike na sljedeći način:

o sudjelovanje na barem jednom srednjoškolskom županijskom natjecanju iz matematike 100

o sudjelovanje na barem jednom osnovnoškolskome državnom ili regionalnom natjecanju iz matematike ili informatike 50

o sudjelovanje na barem jednom osnovnoškolskom županijskom natjecanju iz matematike 30



o objavljeno ime među učenicima koji su točno riješili matematički ili informatički zadatak postavljen u stručnom časopisu 30

o objavljen stručni članak matematičkog ili informatičkog sadržaja u stručnom časopisu ili zborniku radova sa stručnog skupa donosi 100

Pristupniku koji temeljem posebnih postignuća u sumi postigne 100 ili više bodova, priznaje se najviše 100 bodova (odnosno 10%).

Navedena posebna postignuća boduje povjerenstvo Odjela za matematiku na osnovu dostavljenih molbi pristupnika.

Oni pristupnici koji žele ostvariti bodove iz svojih posebnih posti-gnuća trebaju dostaviti molbu i odgovarajuću dokumentaciju na temelju koje traže vrednovanje posebnih postignuća Odjelu za ma-tematiku do 15. lipnja 2011. Obrazac molbe dostupan je u referadi Odjela za matematiku i na web stranici Odjela www.mathos.hr.

Sveučilišni diplomski studij matematike sa smjerom Financijska i poslovna matematika

Trajanje studija: 2 akademske godine, odnosno 4 semestra

Akademski naziv: magistar/magistra matematike

Magistar matematike ovog smjera osposobljen je za obavljanje poslova u gospodarstvu, državnoj upravi i javnom sektoru koji zahtijevaju sposobnost matematičkog modeliranja i rješava-nja različitih problema (ne nužno matematičkih) korištenjem matematičkih modela i računala. Specijalno, ističemo njihovo znanje statistike i vještine korištenja računalnih programskih paketa (primjerice MATLAB, Mathematica i SAS) za modeli-ranje i analiziranje problema i podataka. Sigurni smo da će naši magistri matematike, smjera Financijska i poslovna matematika, biti vješti u primjenjivanju osnovnih principa financija kom-biniranih sa znanjima iz područja matematičkog modeliranja i računalnih programskih paketa za analiziranje problema u fi-nancijama i poslovnoj ekonomiji.

U međuvrenmenu na tržištu rada pojavili se se prvi magistri ma-tematike, smjera Financijska i poslovna matematika, obrazovani na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku. Početna iskustva sa zapošljavanjem diplomiranih studenata ovog smjera, kao i slič-



nog smjera Sveučilišta u Zagrebu (PMF – Matematički odjel) i činjenica da među diplomiranim studentima Odjela za ma-tematiku do nedavno nije bilo nezaposlenih daju nadu da će i magistri ovog novog smjera biti prepoznati na tržištu rada. Oče-kujemo da će se zaposliti u poslovnim bankama (npr. sektor rizika, sektor ekonomskih analiza), osiguravajućim društvima (aktuar), leasing društvima, investicijskim fondovima, faktoring društvima, Hrvatskoj narodnoj banci (npr. sektor za istraživanja i statistiku, sektor bonitetne regulative i nadzor banaka), teleko-munikacijskim kompanijama (npr. sektor analize tržišta), i sl.

Sveučilišni diplomski studij matematike sa smjerom Matematika i računarstvo


Akademski naziv: magistar/magistra matematike

Magistar matematike ovog smjera osposobljen je prije svega za obavljanje poslova u sektoru informacijsko-komunikacijske tehnologije (IT sektor, ICT sektor) gospodarstva, poslovima državne uprave i javnog sektora koji zahtijevaju sposobnost izrađivanja programskih aplikacija temeljenih na matematičkim (ali i ne nužno matematičkim) modelima te rješavanju različitih problema u kojima se traži detaljno poznavanje računala i pro-gramiranja računala. Također, magistar matematike ovog smjera osposobljen je za obavljanje poslova na održavanju računalnih mreža i sigurnosti sustava. Specijalno ističemo njihovo pozna-vanje proceduralnih i objektno orjentiranih programskih jezika srednje i visoke razine, grafičkog programiranja (OpenGL), al-goritama i struktura podataka, relacijskih baza podataka (mysql), izrade web aplikacija (PHP) te izrade i poznavanje mrežnih kli-jent/server aplikacija.

Stečeno znanje omogućiti će magistrima matematike, smjera Matematika i računarstvo, brzo snalaženje i učenje novih tehno-logija kao i brzu prilagodbu na komercijalne alate koji se uglav-nom koriste pri izradi komercijalnih softwareskih riješenja.

Uvjereni smo da će naši magistri matematike ovog smjera zna-čajno podići kvalitetu ponude mladih kadrova na IT tržištu naše regije.



Odjel za biologiju

31000 Osijek, Trg Ljudevita Gaja 6

tel. 031/232-646, faks: 031/232-642

žiro-račun br. 2500009-1402130193

http://www.biologija.unios.hr

Pročelnik: dr. sc. Enrih Merdić, izvanredni profesor

Zamjenica pročelnika: dr. sc. Melita Mihaljević, docentica

Pomoćnica pročelnika: dr. sc. Elizabeta Has-Schön, izvanredna profesorica

Tajnica: Zora Vrkić, dipl. iur.



Odjel za biologiju osnovan je 2005. godine. Visokoškolska na-stava biologije prvi put se pojavljuje 1977. kada se na tadašnjem Pedagoškom fakultetu osniva Katedra za biologiju. Od tada do danas razvoj je tekao tako da je danas Odjel za biologiju samo-stalna sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osije-ku.

Odjel je smješten u zgradi Trg Ljudevita Gaja trg 6, na uku-pnoj površini od 1200m2.To je novouređeni prostor Sveuči-lišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u kojem se nalaze još dva sveučilišna odjela: Odjel za matematiku i Odjel za fiziku.

Prostor Odjela za biologiju sadrži: dvije predavaonice, jedna veća kapaciteta 50 studenata i jedna manja seminarska kapacite-ta 30 studenta; 4 specijalizirana praktikuma: praktikum za zoo-logiju sa 10 radnih mjesta, praktikum za botaniku sa 10 radnih mjesta, praktikum za biokemiju i fiziologiju sa 10 radnih mjesta i praktikum za mikrobiologiju sa 10 radnih mjesta; 7 znanstve-no nastavnih laboratorija: laboratorij za ekofiziologiju alga, la-boratorij za staničnu i molekularnu biologiju biljaka, laboratorij za hidrobiologiju, laboratorij za ekotoksikologiju, laboratorij za entomologiju, laboratorij za biokemiju i laboratorij za toksiko-logiju; 12 nastavničkih i suradničkih soba. Uz navedene prosto-re treba naglasiti postojanje velikog i upotrebljivog hodnika za smještanje bioloških zbirki i za okupljanje studenata. Zajednič-kih prostori na raspolaganju su: knjižnica i čitaonica (150m2), studentska referada, tajništvo, računovodstvo i apartman za go-stujuće nastavnike. Tijekom ak. God. 2011/12 Odjel će preseliti u zgradu Campusa (bijela vojarna), gdje će raspolagati sa dvo-struko većim radnim prostorom, te će se uvjeti rada u nastavi i znanosti bitno poboljšati.

Odjel za biologiju nositelj je Preddiplomskog studija biologije (traje 3 godine) i diplomskih studija – Diplomski znanstveni studij biologije i Diplomski nastavnički studij biologije i kemije – u trajanju od dvije godine.

Znanstveni rad na Odjelu za biologiju odvija se kroz znanstve-ne projekte (5) financirane od strane MZOŠ, ali i kroz mno-gobrojne direktno ugovorene znanstvene i stručne projekte iz područja biologije.

Trenutno je na Odjelu zaposleno 60 osoba od kojih je 19 dokto-ra znanosti i 5 magistra znanosti.



Sveučilišni preddiplomski studij biologije

Trajanje studija: 3 akademske godine, odnosno 6 semesta-ra.

Preddiplomski studij biologije je strukturiran po načelu 70% obveznih kolegija i 30% izbornih kolegija po uzoru na europske studije „major + minor“, a usklađen je sa sličnim studijima u Republici Hrvatskoj. Veliki udio izbornih kolegija omogućava dopunu temeljnog programa u smjeru omogućavanja upisa di-plomskih studija na Sveučilištu J. J. Strossmayera i na drugim sveučilištima u RH.

Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije. Stjecanjem naziva baccalaureus – baccalaurea biolo-gije pristupnik će imati usvojena znanja i vještine koje ga kvali-ficiraju za rad u laboratorijima u svojstvu suradnika – laboranta – tehničara, za poslove stručnog čuvara u parkovima prirode ili sličnim institucijama.

Završetkom preddiplomskog studija pristupnik može upisati neki od diplomskih studija iz područja prirodnih znanosti polje biologija ili biologija u kombinaciji s drugim ponuđenim poljem (magistar biologije ili profesor biologije i kemije) na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku ili neki od diplomskih studija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagre-bu kao i na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, te ostalim europskim sveučilištima koji imaju usklađene programe prema Bolonjskoj deklaraciji.


Za upis na studij pristupnici moraju imati završenu gimnaziju ili drugu četverogodišnju srednju stručnu školu i položenu dr-žavnu maturu.

Rang-lista prijavljenih pristupnika za upis u I. godinu studija sastavlja se prema slijedećem sustavu bodovanja:




Rang-lista za upis prijavljenih pristupnika u I. godinu studija sastavlja se prema sustavu bodovanja kako slijedi:

% broj bodova• Vrednovanje ocjena srednje {kole 10% 100

• Obvezni dio dr`avne mature

Hrvatski jezik razina B 20% 200

Matematika razina B 20% 200

Strani jezik razina B 20% 200

• Izborni dio dr`avne mature

Biologija – uvjet 30% 300

• Posebna postignu}a

Pristupnici koji su osvojili 1. – 3. mjesto na državnim ili županijskim natjecanjima iz biologije, kemije ili fizike - izravan upis.

Sveučilišni diplomski studiji

Od akademske 2008./2009. godini Odjel za biologiju je zapo-čeo s izvođenjem diplomskih studija:

� Biologija; smjer: znanstveni

� Biologija i kemija; smjer: nastavnički

Trajanje studija: 2 akademske godine, odnosno četiri semestra



Odjel za fiziku

31000 Osijek, Trg Ljudevita Gaja 6

tel. 031/232-700, faks: 031/232-701

žiro-račun br. 2500009-1402130193

http://www.fizika.unios.hr

Pročenik: dr. sc. Branko Vuković, izv. prof.

Zamjenik pročelnika: dr. sc. Vanja Radolić, izv. prof

Pomoćnik pročelnika: dr. sc. Zvonko Glumac, docent

Tajnica: Biljana Graša, dipl. iur.



Odjel za fiziku je jedna od novijih znanstveno-nastavnih sastav-nica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Započeo je s radom u travnju 2005. godine, odvajanjem od Filozofskog fakul-teta, u čijem sastavu je tri desetljeća obrazovao naraštaje profesora fizike i matematike te profesore fizike i tehničke kulture.

Odjel za fiziku registriran je za obavljanje sljedećih djelatnosti:

• visoko obrazovanje,

• istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim znanostima,

• istraživanje i eksperimentalni razvoj u tehničkim i tehnološ-kim znanostima

• izvodi visokostručni rad i razvija vrhunsko stvaralaštvo

• sudjeluje u izvedbi nastave studijskih programa sveučilišnih i stručnih studija Sveučilišta iz znanstvenog polja fizike na te-melju Odluke Senata

• znanstveno-istraživački rad u znanstvenom polju fizike

• izvedba znanstvenih i stručnih projekata u znanstvenom po-lju fizike

• izdavačka, bibliotečna i informatička djelatnost za potrebe izvođenja nastave i znanstveno-istraživačkog rada u znanstve-nom polju fizike.

Visoko obrazovanje:Na Odjelu se trenutno odvijaju dva studija: Sveučilišni pred-diplomski studij Fizika u trajanju od tri godine, na koji se nastavlja Sveučilišni diplomski studij Fizika i informatika, nastavnički smjer u trajanju od dvije godine.

Odjel je opremljen suvremenom informatičkom opremom i opremom za izvedbu eksperimentalnih i metodičkih vježbi, kao i knjižnicom (koju dijeli s Odjelima za matematiku i biologiju) čiji fond knjiga redovito obnavljamo.

Istraživački rad:Osim visokog obrazovanja, važna komponenta rada na Odjelu je i znanstveno-istraživački rad u eksperimentalnoj i teorijskoj fizici. Djelatnici Odjela su angažirani na više znanstveno-istra-živačkih projekata MZOŠ iz područja fizike okoliša, nuklearne fizike, fizike čvrstog stanja, atomske i molekularne fizike i sta-



tističke fizike. U sklopu ovih projekata, otvara se i mogućnost zapošljavanja znanstvenih novaka, čime se osigurava pomlađi-vanje kadra i budućnost Odjela.

Sveučilišni preddiplomski studij Fizika

Trajanje studija: 3 akademske godine, odnosno 6 semestara.

Kompetencije koje se stječu: studenti stječu temeljna znanja iz fizike, matematike i informatike potrebna za odgovarajuće di-plomske studije, kao i za konkretna zanimanja (laborant u školi, na fakultetu ili institutu, računalni programer). Nakon završet-ka Sveučilišnog preddiplomskog studija Fizika, studenti su spo-sobni pratiti sve diplomske studijske programe iz polja fizike na Sveučilištu u Osijeku (npr. Sveučilišni diplomski studij Fizika i informatika, nastavnički smjer u trajanju od dvije godine), ali i na bilo kojem drugom sveučilištu u Hrvatskoj.

Akademski naziv koji se stječe nakon završetka Sveučilišnog preddiplomskog studija Fizika: sveučilišni/a prvostupnik/provostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizike.





Hrvatski jezik razina B 5% 50Matematika razina B 20% 200Strani jezik razina B 5% 50


Fizika 20% 200Informatika 10% 100

Nisu uvjet za upis na studij, ali ako je predmet položen na dr-žavnoj maturi, donosi bodove.




Prva tri mjesta na županijskom natjecanju iz fizike, matematike ili informatike 10% 100

Sudjelovanje na državnom natjecanju iz fizike, matematike ili informatike – izravan upis. 100% 1000

Sveučilišni diplomski studiji Fizika i informatika (nastavnički smjer)

Od akademske 2008./2009. godine na Odjelu za fiziku izvodi se sveučilišni diplomski studij:

• Fizika i informatika, nastavni~ki smjer

Trajanje studija: 2 akademske godine, odnosno četiri se-mestara

Akademski naziv koji se stječe nakon završetka Sveučilišnog di-plomskog studija Fizika i informatika (nastavnički smjer): ma-gistar/magistra edukacije fizike i informatike.

Pravo upisa na diplomski sveučilišni studij Fizike i informati-ke imaju pristupnici koji su završili preddiplomski sveučilišni studij Fizike, odnosno drugi odgovarajući preddiplomski sve-učilišni studij i pri tome ostvarili barem 120 ECTS bodova iz stručnih kolegija: fizike, matematike i informatike.

Ako ste se zapitali zašto studirati Sveučilišni diplomski studij Fizika i informatika, evo nekoliko razloga:

• Kao fizičar, možete se zaposliti bilo gdje u svijetu.

• U Hrvatskoj nema nezaposlenih nastavnika fizike-informatike.

• Budući da Hrvatska uskoro ulazi u EU, dobro je znati da mnogo fizičara u zemljama EU radi u bankama i drugim fi-nancijskim ustanovama.


Odjel za kemiju

31000 Osijek, Franje Kuhača 20, 31000 Osijek

tel. 031/495-530, faks: 031/495-549

žiro-račun: 2500009-1402130312

http://www.kemija.unios.hr

Pročelnika: dr. sc. Milan Sak-Bosnar, izvanredni profesor

Zamjenik pročelnika: dr. sc. Berislav Marković, docent

Tajnica: Zora Vrkić, dipl. iur.


Odjel za kemiju osnovan je krajem 2005. godine i samostalna je znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Stros-smayera u Osijeku na kojoj se izvodi studijski program kemije, te razvija znanstveni i stručni rad u znanstvenom polju kemije.

Najznačajnije djelatnosti Odjela su:• visoko obrazovanje• znanstveno-istraživački rad u znanstvenom polju kemije• istraživanje i razvoj u tehničkim i tehnološkim znanostima• izvedba znanstvenih, stručnih, primjenskih i razvojnih pro-

jekata u znanstvenom polju kemije.

Odjel je smješten u Ulici Franje Kuhača 20, u novouređenom prostoru Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u susjedstvu Prehrambeno-tehnološkog fakulteta a tijekom ove akademske godine predviđeno je preseljenje u novouređene prostore u Sveučilišnom Campusu.

Prostor se sastoji od novouređenih i opremljenih laboratorija za opću i anorgansku, analitičku, fizikalnu i organsku kemiju. Uz studentske, tu se nalaze i znanstveno-istraživački laboratoriji u kojima se provodi istraživački rad iz kemije, srodnih tehničkih i tehnoloških znanosti, te obrazuje visokostručni i specijalizirani kadar.

Znanstveni rad na Odjelu se odvija kroz znanstveno-istraživač-ke projekte s domaćim i stranim partnerima.

Od zajedničkih prostora, na raspolaganju su knjižnica (zajed-nička sa Prehrambeno-tehnološkim fakultetom), te studentska referada, tajništvo i računovodstvo (koji su zajednički s Odje-lom za biologiju, Trg Ljudevita Gaja 6).

Trenutno je na Odjelu zaposleno 26 osoba, od kojih je 12 dok-tora i 1 magistar znanosti.

Sveučilišni preddiplomski studij kemije


Tijekom studija studenti će upoznati glavne aspekte kemije, te steći praktične i generičke vještine vezane uz kemiju. Preddi-plomski sveučilišni studij KEMIJA, strukturiran je na način da polaznici stječu potpunu kompetenciju iz područja kemije kroz niz obveznih i izbornih predmeta kemije kao i kroz opće pred-



mete tijekom prva dva semestra. Završenim preddiplomskim studijem, studenti koji se odluče za nastavak studija, mogu na-staviti diplomski nastavnički studij na Odjelu za kemiju Sveuči-lišta J.J. Strossmayera u Osijeku, ili na nekom drugom diplom-skom studiju kemije u Hrvatskoj ili u zemljama potpisnicama Deklaracije iz Bologne. Ukupno opterećenje je 25 - 26 sati tjed-no (predavanja, seminari, vježbe), a broj ECTS bodova iznosi 30 po semestru. Ritam studiranja, prema Pravilniku o studira-nju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, je planiran seme-stralno, a ispiti se polažu zasebno, u za to predviđenim i unapri-jed najavljenim rokovima. Izvedbeni plan nastave se objavljuje na službenim Internet stranicama Odjela.

Završenim Sveučilišnim preddiplomskim studijem kemije stje-če se akademski naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccala-ureus/baccalaurea) kemije

Gore navedena znanja i vještine stečene na preddiplomskom studiju omogućuju studentima upis na diplomski studij kemi-je. Završeni student preddiplomskog studija moći će upisati diplomske studije na Odjelu za kemiju Sveučilišta u Osijeku, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te na Kemijsko-tehnološkom i Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Završetkom preddiplomskog studija kemije student će se moći zaposliti u laboratorijima instituta (znanstvenim, razvojnim, in-dustrijskim), sveučilišnim laboratorijima, laboratorijima tvor-nica, te srodnih ustanova javnog i privatnog karaktera kao struč-ni suradnik, te u znanstvenim i stručnim programima sredstava za javno informiranje. Moguće je zapošljavanje u obrazovnim institucijama na suradničkim poslovima.

Sveučilišni diplomski studij kemije


Na preddiplomskom studiju kemije studenti stječu znanja pre-ma CHEMISTRY GROUP DISCUSSION DOCUMENT, (The Chemistry “Eurobachelor”, Version 2.1), koja se tijekom diplomskog studija produbljuju i proširuju kroz niz pažljivo izabranih izbornih kolegija. Ova stručna znanja nadopunjava-ju se kolegijima iz područja didaktike, psihologije i pedagogije, kako bi završeni studeni bili uspješni u svom pedagoškom radu.



Kroz metodičku nastavu i praktični rad (praktikum i praksa u školama), studenti se upoznaju sa suvremenim metodičkim tehnikama koje i praktično primjenjuju.

Završenim Sveučilišnim diplomskim studijem stječe se aka-demski naziv: profesor kemije (magistar edukacije iz područja kemije), odnosno profesorica kemije (magistra edukacije iz po-dručja kemije)

Diplomirani studenti imaju mogućnost zapošljavanja u:

- osnovnim i srednjim školama (gimnazijama, stručnim škola-ma),

- ustanovama koje se bave obrazovanjem iz kemije (za različite svrhe i stupnjeve obrazovanja),

- visokoškolskoj nastavi ili/i znanstvenim projektima (uvjet – uspjeh na preddiplomskom i diplomskom studiju) kao asi-stenti ili znanstveni novaci, uz obvezu nastavka obrazovanja na doktorskom studiju,

- mogu se zapošljavati i u ustanovama javnog i privatnog ka-raktera na specifičnim poslovima (industrija, instituti, zavodi, bolnice i zdravstvene ustanove, sredstva javnog informiranja itd.)

Završetkom diplomskog studija, studenti će moći upisati neki od poslijediplomskih (doktorskih) studija iz područja prirodnih znanosti. Iz polja kemije na Prirodoslovno-matematičkom fa-kultetu u Zagrebu, a na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku na sveučilišnom interdisciplinarnom poslijediplomskom studi-ju: Zaštita prirode i okoliša.




• Obvezni dio dr`avne matureHrvatski jezik razina B 10% 100Matematika razina B 25% 250Strani jezik razina B 20% 200



• Izborni dio dr`avne matureKemija ili Biologija ili Fizika 20% 200

Uvjet za upis na studij je položen bar jedan od navedenih pred-meta. Ako je položeno više od jednog navedenog predmeta, za bodovanje se uzima onaj predmet iz kojega je pristupnik ostva-rio bolji uspjeh.

• Posebna postignu}a 1. – 3. mjesto na državnom ili sudjelovanje na međunarodnom natjecanju iz kemije – izravan upis.

TEHNIČKE ZNANOSTI


T E H N I Č K E Z N A N O S T I

Elektrotehnički fakultet

31000 Osijek, Kneza Trpimira 2b

tel. 031/224-600, faks: 031/224-605

žiro-račun broj 2390001-1100016777

Hrvatska poštanska banka

http://www.etfos.hr

Dekan: dr. sc. Radoslav Galić, redoviti profesor

Prodekani: dr. sc. Srete Nikolovski redoviti profesordr. sc. Tomislav Mrčela, redoviti profesordr. sc. Goran Martinović, izvanredni profesordr. sc. Damir Šljivac, izvanredni profesor

Tajnica: Mirica Knežević, dipl. iur.



Elektrotehnički fakultet u Osijeku obilježava 33 godine postoja-nja i djelovanja. Visokoškolska nastava elektrotehnike u obliku studija elektrostrojarstva u Osijeku utemeljena je 1978. godine, kao treći studij ovog smjera u Republici Hrvatskoj. Odlukom Ministarstva prosvjete akademske godine 1990./91. Studiju elektrotehnike Osijek daje se suglasnost za organiziranje VII/1 stupnja studija za obrazovanje diplomiranih inženjera elektro-tehnike, kada Studij elektrotehnike Osijek prerasta u Elektro-tehnički fakultet.

Danas fakultet raspolaže s ukupnim prostorom od oko 8500 m2, među kojima je 12 predavaonica i videokonferencijskih dvorana, 8 računalnih učionica, te 20 laboratorija opremlje-nih modernom opremom. U akademskoj 2006./2007. godini Fakultetu je dodijeljena na uporabu zgrada u okviru Sveuči-lišnog kampusa u prostoru bivše vojarne “Drava” ukupnog raspoloživog prostora od oko 3600 m2. Obnovom dovršenom u 2009. godini za nastavu je u prostoru bivše vojarne “Dra-va” osposobljeno je 6 visokokvalitetnih učionica i 9 moder-nih računalnih laboratorija, uključujući i jedan laboratorij iz osnova elektrotehnike i elektronike. Prostor bivše vojarne “Drava” namijenjen za nastavni i znanstveno-istra`iva~ki rad nastavnika iz područja računarstva i informatike, za službu računalne podrške, te za izvo|enje nastave preddiplomskog i diplomskog studija ra~unarstva, i stru~nog studija smjera Informatika.

Na fakultetu je u akademskoj 2011./2012. upisano oko 2000 studenata, od kojih prvu godinu preddiplomskih i stručnih studija svake godine upisuje oko 450 studenata. Uz to, važno je naglasiti da na poslijediplomskim studijima trenutno studira preko 100 studenata. Nastavu izvodi 90 djelatnika u radnom odnosu, od čega 42 u znanstveno-nastavnim i nastavnim, 31 u suradničkim zvanjima, 10 znanstvenih novaka, te 7 u stručnim zvanjima, uz suradnju s vanjskim suradnicima s drugih znan-stvenih institucija Sveučilišta u Osijeku, u Hrvatskoj i inozem-stvu, te iz gospodarstva.

Znanstveno-nastavna aktivnost Fakulteta organizirana je u 6 Zavoda: Zavod za zajedničke predmete, Zavod za elektroenergeti-ku, Zavod za elektrostrojarstvo,Zavod za industrijska postrojenja i automatizaciju, Zavod za komunikacije te Zavod za računalno i programsko inženjerstvo, s ukupno 11 katedri i 2 akreditirana la-boratorija.



Fakultet uz više hrvatskih i nekoliko europskih znanstvenih i nastavnih projekata ima i dugogodišnju uspješnu poslovnu su-radnju s velikim tehničkim sustavima kao što su HEP, HT, Sie-mens, Belišće i drugim tvrtkama u Hrvatskoj, kao i dobru znan-stvenu suradnju s dvadesetak sveučilišta, fakulteta i znanstvenih institucija iz Njemačke, Austrije, Belgije, Švedske, Madžarske, Srbije, Slovačke, Španjolske i drugih europskih zemalja.

Sveučilišni preddiplomski studij elektrotehnike


Završeni stručnjaci Preddiplomskog studija elektrotehnike steći će sljedeća znanja, odnosno moći će raditi sljedeće po-slove:

• primjena osnovnih zakona elektrotehnike na RLC mreže;

• temeljna analiza i proračun električne mreže;

• razvoj i implementacija računalnih mreža i komunikacijskih protokola;

• temeljna načela proizvodnje i distribucije električne energije;

• rad s temeljnim analognim i digitalnim sklopovima, koji su dio veće cjeline;

• primjena simulacijskih računalnih alata za projektiranje elek-troničkih sklopova;

• korištenje laboratorijske opreme za testiranje, dizajn i razvoj;

• korištenje osnovnih i naprednih programskih alata za rješava-nje inženjerskih problema;

• planiranje, instaliranje i održavanje osnovnih upravljačkih su-stava.

Završetkom Preddiplomskog studija elektrotehnike studenti stječu stručni naziv Prvostupnik/ Prvostupnica inženjer/inženjerka (Baccalaureus/ Baccalaurea) elektrotehni-ke.



Sveučilišni preddiplomski studij računarstva


Završeni stručnjaci Preddiplomskog studija računarstva steći će sljedeća znanja, odnosno moći će raditi sljedeće poslove:

• Specifikacija, dizajn i implementacija računalnih sustava;• Instaliranje, primjena i održavanje uobičajenih operacijskih

sustava, programske i sklopovske podrške;• Sposobnost objektnog programiranja; • Primjena načela naprednih komunikacijskih tehnologija na

dizajn i implementaciju širokog područja računalnog inže-njerstva;

• Efikasna primjena alata za konstruiranje i dokumentiranje sklopovlja i sistemskih programa;

• Razvoj grafičkih i dijaloških korisničkih sučelja; • Konfiguracija i primjena standardnih svojstava i funkcija u

sustavima baza podataka; • Primjena programskih jezika više razine; • Kreiranje i održavanje Internet Web prezentacija primjenom

standardnih alata i web funkcija; • Implementacija ulazno/izlaznog programiranja pomoću stan-

dardnih protokola i sabirničkih sustava, koji se primjenjuju u upravljačkim sustavima;

• Dizajniranje osnovnih digitalnih sklopova i sustava; • Sudjelovanje u dijelu razvoja kompleksnog računalnog pro-

grama; • Poznavanje načela digitalnog procesiranja signala. • Poznavanje procesa i mehanizama u umrežavanju računala,

kao i uloge mrežnog administratora.

Završetkom Preddiplomskog studija računarstva studenti stječu stručni naziv: Prvostupnik/ Prvostupnica inženjer/inže-njerka (Baccalaureus/ Baccalaurea) računarstva.

Na osnovu znanja i vještina, koje će studenti Preddiplom-skog studija elektrotehnike, odnosno Preddiplomskog stu-dija računarstva, steći tijekom studija, nedvojbeno je da će biti sposobni za nastavak Diplomskog studija na Diplomskim studijima elektrotehnike, odnosno Diplomskim studijima



računarstva, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Osim toga, kroz temeljna znanja iz matematike, fizike i elektrotehnike bit će potpuno ili djelomično osposobljeni za studiranje na Diplomskim studijima drugih tehničkih, ali i računarskih i informatičkih studija.

Stručni studij elektrotehnike, sa smjerovima: Automatika, Elektroenergetika i Informatika.


Završeni stručnjaci Stručnog studija elektrotehnike će steći sljedeća znanja, odnosno moći će raditi sljedeće poslove:

Smjer: Elektroenergetika

Područja rada za koje se osposobljavaju stručnjaci ovog smjera pokrivaju poslove gradnje, ispitivanja i održavanja:

• električnih instalacija svih razina kompleksnosti (od instalaci-ja u zgradama i industrijskim pogonima do klasičnih i nukle-arnih elektrana);

• prijenosnih i razdjelnih mreža dalekovoda, rasklopnih po-strojenja, gradskih transformatorskih stanica, razdjelne nad-zemne i kabelske mreže;

• pogona i postrojenja (industrijskih, transportnih, ...) fleksibil-nih proizvodnih sustava automatski upravljanih elektromo-tornih pogona, električnih strojeva, poluvodičkih pretvarača električne energije, električnih sklopnih aparata, itd. u podu-zećima raznih struka.

Smjer: Automatika

Područja rada za koja se osposobljavaju stručnjaci ovog smjera na stručnom studiju pokriva poslove:

• projektiranja, izvedbe, ispitivanja i održavanja automatiziranih tehnoloških, energetskih i transportnih postrojenja i procesa,

• projektiranja i primjene sklopovskih struktura i programske podrške za računalno vođenje tehničkih procesa i

• primjenu metoda ispitivanja, dokumentiranja i vrednovanja sustava automatizacije.



Smjer: Informatika

Područje rada za koji se osposobljavaju stručnjaci ovog smjera pokriva poslove:

• nabave, izgradnje i održavanja računala i računalnih sustava i programskih proizvoda;

• primjene računala u vođenju procesa i upravljanju proizvod-nim sustavima;

• izgradnja i eksploatacija računalnih mreža;• projektiranje, izvedba i održavanje poslovnih i privatnih mre-

ža i pridruženih informatičkih sustava;• primjena i održavanje sklopovske i programske opreme susta-

va za projektiranje u ostalim strukama.

Završetkom Stručnog studija elektrotehnike studenti stječu stručni naziv Stručni prvostupnik/ prvostupnica inženjer/inženjer-ka (Baccalaureus/Baccalaurea) elektrotehnike s naznakom smjera: Elektroenergetika, Automatika ili Informatika.

Na osnovu znanja i vještina koje će studenti Stručnog studi-ja elektrotehnike steći tijekom studija nedvojbeno je da će biti sposobni za diplomske specijalističke stručne studije elektro-tehnike, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.


Uvjeti upisa na preddiplomski studij elektrotehnike


% broj bodova• Vrednovanje ocjena srednje {kole

Prosjek ocjena 1. razreda 8 % 80

Prosjek ocjena 2. razreda 8 % 80Prosjek ocjena 3. razreda 8 % 80Prosjek ocjena 4. razreda 8 % 80Prosjek ocjena obveznoga dijela državne mature 8 % 80




Hrvatski jezik razina B 0 % 0Matematika razina B 36 % 360Strani jezik razina B 0 % 0


Fizika - uvjet 24 % 240


1. – 3. mjesto na državnom na državnom natjecanju iz mate-matike, fizike ili informatike – izravan upis. Izravan upis za kandidate iz onih srednjih škola koje su odlukom Fakultet-skog vijeća stekle pravo predlaganja učenika na izravan upis.

Uvjeti upisa na preddiplomski studij računarstva







Prosjek ocjena obveznoga dijela državne mature 8 % 80


Hrvatski jezik razina B 0 % 0

Matematika razina B 36 % 360

Strani jezik razina B 0 % 0




Fizika ili Informatika - uvjet 24 % 240Napomena: Ako pristupnik položi ispit državne mature i iz Fizike i iz Informatike, za rang-listu će mu se računati bodovi iz ispita na kojemu je ostvario bolji uspjeh.

• Posebna postignu}a 1. – 3. mjesto na državnom na državnom natjecanju iz mate-matike, fizike ili informatike – izravan upis. Izravan upis za kandidate iz onih srednjih škola koje su odlukom Fakultet-skog vijeća stekle pravo predlaganja učenika na izravan upis.

Uvjeti upisa na stručni studij







Prosjek ocjena obveznoga dijela državne mature 8 % 80


Hrvatski jezik razina B 0 % 0

Matematika razina B 36 % 360

Strani jezik razina B 0 % 0




Fizika ili Informatika - nije uvjet 24 % 240

Napomena: Ako pristupnik položi ispit državne mature i iz Fizike i iz Informatike, za rang-listu će mu se računati bodovi iz ispita na kojemu je ostvario bolji uspjeh.

• Posebna postignu}a 1. – 3. mjesto na državnom na državnom natjecanju iz mate-matike, fizike ili informatike – izravan upis.

Sveučilišni diplomski studiji


Završeni stručnjaci Diplomskog studija računarstva će steći sljedeća znanja, odnosno moći će raditi sljedeće poslove:

Smjer: Procesno računarstvo

• kreiranje, razvoj i održavanje modernih mikroprocesorskih i računalnih sustava;

• razvoj i ažuriranje sustava i aplikacijskih programa za standar-dnu i specifičnu računalnu opremu;

• proširenje funkcionalnih sposobnosti sklopovske i program-ske podrške modernih računalnih sustava;

• razvoj, prilagodba i implementacija modernih računalnih teh-nologija u različitim područjima primjene;

• efikasan rad koji uključuje identifikaciju problema, specifika-ciju korisničkih zahtjeva, analiza, dizajn i razvoj računalnog sustava, zajedno s pripadajućim inženjerskim dokumentira-njem.

• istraživanje načela funkcioniranja i matematičkog opisa te konstruiranje i dimenzioniranje mjernih, upravljačkih, izvrš-nih i drugih elemenata automatiziranih sustava;



• istraživanje, razvoj i primjenu metoda analize i sinteze sustava upravljanja, metoda matematičkog modeliranja, računalnog simuliranja i optimiranja različitih sustava;

• razvoj, projektiranje i primjenu sklopovskih struktura i pro-gramske podrške za računalno vođenje tehničkih procesa;

• razvoj, projektiranje, izvedbu, ispitivanje i održavanje auto-matiziranih tehnoloških, energetskih i transportnih postroje-nja i procesa;

• primjena metoda ispitivanja, dokumentiranja i vrednovanja sustava automatizacije.

Završetkom Diplomskog studija računarstva studenti stječu stručni naziv: Magistar inženjer računarstva, smjer Proce-sno računarstvo.

Završeni stručnjaci Diplomskog studija elektrotehnike steći će sljedeća znanja, odnosno moći će raditi sljedeće poslove (ovisno o smjeru, odnosno užem specijalističkom području):

Smjer: Komunikacije i informatika

Područja rada za koji se osposobljavaju stručnjaci ovog smjera obuhvaćaju razvoj, projektiranje, izvedbu i održavanje komuni-kacijsko-informacijskih sustava i opreme, što uključuje:

• projektiranje javnih telekomunikacijskih mreža kao informa-cijske osnovice cjelokupnog društva i gospodarstva;

• projektiranje, izvedbu i održavanje poslovnih i privatnih mre-ža i pridruženih informatičkih sustava;

• primjene visokih tehnologija multimedijskih komunikacija;

• primjena i održavanje sklopovske i programske opreme susta-va za projektiranje u ostalim strukama;

• projektiranje složenih komunikacijskih sustava;

• dizajn, razvoj i implementacija složenih mrežnih tehnologija;

• planiranje i nadzor osiguranja kvalitete elektroničkih i komu-nikacijskih sustava;

• analiza i objašnjavanje utjecaja elektrotehnike na okoliš.



Smjer: Elektroenergetika

Područja rada za koje se osposobljavaju stručnjaci ovog smjera obuhvaćaju planiranje, razvoj, projektiranje, gradnju, vođenje, upravljanje i održavanje, što uključuje:

• dizajniranje i projektiranje energetskih postrojenja i sustava;

• izvođenje detaljnih mjerenja i eksperimenata na energetskom sustavu;

• projektiranje i održavanje električnih instalacija svih razina složenosti (instalacije u zgradama i industrijskim pogonima);

• projektiranje i održavanje prijenosnih i razdjelnih mreža i da-lekovoda, rasklopnih postrojenja, gradskih transformatorskih stanica, razdjelnih nadzemnih i kabelskih mreža;

• projektiranje i održavanje pogona i postrojenja (industrijskih, transportnih, ...) fleksibilnih proizvodnih sustava automatski upravljanih elektromotornih pogona, električnih strojeva, poluvodičkih pretvarača električne energije, električnih sklo-pnih aparata, itd. u poduzećima raznih struka;

• istraživanje i razvoj neovisnih projekata u svom specijalistič-kom području.

Završetkom Diplomskog studija elektrotehnike studenti stječu stručni naziv: Magistar inženjer elektrotehnike s naznakom smjera: Komunikacije i informatika ili Elektroenergetika.



Građevinski fakultet

31000 Osijek, Drinska 16a i Crkvena 21

tel. 031-274-377, 031-540-070

faks: 031/274-444, 540-071

žiro-račun br. 2393000-1102002438

http://www.gfos.hr

Dekan: dr. sc. Damir Markulak, redoviti profesor

Prodekani: dr. sc. Željko Koški, izvanredni profesordr.sc. Ivanka Netinger, docentdr.sc. Lidija Tadić, izvanredni profesordr. sc. Damir Varevac, docent

Tajnik: Zvonimir Biskupović, dipl. iur.



U proteklih tridesetpet godine djelovanja Građevinski fakultet Osijek etablirao se kao centar visokoškolskog obrazovanja gra-đevinara u Regiji koja obuhvaća pet slavonskih županija ali tra-dicija studiranja u Osijeku postoji i kod studenata iz Međimurja, te posavskog dijela Bosne i Hercegovine. U tom je razdoblju na ovoj ustanovi diplomiralo više od 500 diplomiranih inženjera građevinarstva te više od 1500 inženjera građevinarstva koji su danas odgovorni nositelji i voditelji kompleksnih građevinskih projekata širom Regije i države, čime promiču i ugled matičnog Fakulteta. U nastavnom smislu iskorak predstavlja 2001. godina kada je upisana prva generacija poslijediplomskog magistarskog studija, te 2005. u kojoj počinje provedba suvremenih studija građevinarstva usklađenih s Bolonjskom deklaracijom na svim razinama – sveučilišnom preddiplomskom, diplomskom, po-slijediplomskom doktorskom, poslijediplomskom specijali-stičkom, te na stručnom i specijalističkom diplomskom struč-nom studiju. Duga tradicija stručnog obrazovanja građevinara upotpunjena je i pokretanjem izvanrednog stručnog studija od daleke 1976., koji danas izvodimo jedini u Republici Hrvat-skoj. Građevinski fakultet Osijek posjeduje certificirani sustav upravljanja kvalitetom usklađen sa zahtjevima norme HRN EN ISO 9001 u administrativnim i stručnim poslovima, te aktivno razvija nastavne procese u skladu s općeprihvaćenim europ-skim standardima (ESG, European Standards and Guidelines) u europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA, European Higher Education Area). Trenutno je tijeku ostvarenje našeg primarnog strateškog cilja u narednom periodu, a to je izgradnja nove, suvremene zgrade Građevinskog fakulteta Osijek u pro-storu sveučilišnog kampusa.

Na Fakultetu kontinuirano radimo na unaprijeđenju uvjeta ži-vota i rada studenata i nastavnog osoblja, razne udruge sadašnjih i bivših studenata potičemo kvalitetniji osobni i društveni standard te omogućujemo trajnu povezanost s Fakultetom. Naprednije studente uključujemo u znanstveno-istraživački rad na znan-stvenim i tehnologijskim projektima, organiziramo studentske radionice s ciljem povezivanja nastave, znanstveno-istraživačkog i stručnog rada te potičemo objavljivanje dobivenih rezultata u zajedničkim znanstvenim i stručnim člancima. Posebne napore usmjeravamo prema poboljšanju kvalitete studiranja te razvijamo napredniju komunikaciju između studenata i nastavnika kroz moderno web sučelje Fakulteta koje služi i kao nastavno poma-



galo, e-alate za učenje, sustave nagrađivanja kvalitetnih studenata te proaktivni pristup nastavnom procesu u cjelini.

U okviru Zavoda (Zavod za materijale i konstrukcije, Zavod za tehničku mehaniku, Zavod za geotehniku, geodeziju i pro-metnice, Zavod za hidrotehniku i zaštitu okoliša, Zavod za ar-hitekturu i urbanizam te Zavod za organizaciju, tehnologiju i menadžment), te Laboratorija (Laboratorij za materijale i kon-strukcije, Laboratorij za eksperimentalnu mehaniku, Laborato-rij za hidrotehniku, geotehniku i zaštitu okoliša), kao njegovih ustrojbenih jedinica, razvija se i potiče nastavni, znanstveno-istraživački i stručni rad čime se stvara i diseminira novo znanje. Kroz znanstveno-stručne seminare cjeloživotnog usavršavanja građevinskih stručnjaka, koji svojim sadržajima prate suvreme-ne europske trendove i norme, osigurava se čvršča i kvalitetnija veza sa društveno-gospodarskim okruženjem.

Građevinski fakultet Osijek aktivni je član Udruge građevinskih fakulteta u RH, kroz koju zajednički nastojimo osigurati slične studijske programe na nižim razinama studiranja (preddiplom-skim studijima) jednake vrijednosne kriterije, jačati mobilnost studenata i nastavnika kako u RH tako i u inozemstvu te razvijati različite kompetencije i specijalnosti kroz više razine studiranja.

Sveučilišni preddiplomski studij građevinarstva


Uvjeti upisa:

• Položena državna matura (iz matematike-osnovne razine, hr-vatskog jezika-osnovne razine i stranog jezika-osnovne razi-ne, fizike-izborni predmet )

• vrjednovanje uspjeha u srednjoškolskom obrazovanju: završ-ne ocjene matematike, fizike i opći uspjeh

Kompetencije:• stečene temeljne inženjerske vještine potrebne za planira-

nje, projektiranje, upravljanje i građenje i osposobljavanje za identifikaciju inženjerskih problema, definiranje metoda rje-šavanja kao i njihovo pismeno i usmeno elaboriranje



Poslovi za koje je osposobljen sveučilišni prvostupnik/ca inženjer/ka građevinarstva:

• za razumijevanje osnovnih procesa građenja;

• sudjelovanje u pripremi različitih građevinskih projekata

• planiranje, vođenje i nadzor dijelova projekata;

• proračun i modeliranje jednostavnijih konstrukcija;

Diplomski studiji u RH koje može pratiti ako se odluči za nastavak studija:• sveučilišni diplomski studiji građevinarstva u Zagrebu, Spli-

tu, Rijeci i Osijeku.

Sveučilišni preddiplomski studij završava polaganjem svih ispi-ta i izradbom završnog rada.

Završetkom sveučilišnog preddiplomkog studija stječe se akadem-ski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka građevinarstva (univ.bacc.ing.aedif.)




• Obvezni dio dr`avne matureHrvatski jezik razina B 5% 50Matematika razina B 30% 300Strani jezik razina B 10% 100

• Izborni dio dr`avne matureFizika - uvjet 15% 150

• Posebna postignu}aPristupnici koji su na državnom natjecanju iz matematike ili fizike ostvarili 1., 2. ili 3. mjesto imaju pravo izravnog upisa.

Pravo prijave imaju i pristupnici koji su položili ispite više razi-ne državne mature.



Sveučilišni diplomski studij građevinarstva

Sveučilišni diplomski studij građevinarstva organiziran je u tri smjera:

• Nosive konstrukcije• Organizacija, tehnologija i menadžment građenja• Hidrotehnika

Trajanje studija: 2 akademske godine, odnosno 4 semestra.

Uvjeti upisa na studijSveučilišni diplomski studij građevinarstva mogu upisati:

• sveučilišni prvostupnici inženjeri građevinarstva,• stručni prvostupnici inženjeri građevinarstva koji su upisali i

položili sve ispite s razlikovne godine

Razredbeni postupak:

• vrjednovanje uspjeha na sveučilišnom preddiplomskom studiju

Kompetencije:

• sposobnost primjene stečenih znanja iz područja građevinarstva i drugih srodnih znanstvenih područja u projektiranju i građenju

• razumijevanje pravne i ekonomske prakse vezane uz građev-nu industriju,

• sposobnost sudjelovanja u samostalnom i timskom interdis-ciplinarnom rad na kreativnom i sustavnom rješavanju slo-ženih inženjerskih problema

• provođenje procesa planiranja i optimalizacije projekata pr-mjenom suvremene tehnologije

• vođenje laboratorijskih istraživanja i mjerenja i profesional-nom i znanstvenom radu

Poslovi za koje je osposobljen magistar/magistra inže-njer/ka građevinarstva:

• izrada građevinskih projekata i potrebne tehničke dokumen-tacije za gradnju i rekonstrukciju svih vrsta građevina i građe-vinskih zahvata,

• samostalno rukovođenje gradilištem svih vrsta građevina i građevinskih zahvata,



• koordinacija izrade složene građevinske dokumentacije, gra-đevinskih projekata, organizacije i tehnologije građenja i sve-ukupnog građevinskog poslovanja te zaštite okoliša,

• ispitivanje i kontrola kvalitete građevinskih radova , gradiva i istražnih radova

• sudjelovanje u izradi studija i praćenje investicijskih radova u graditeljstvu,

• znanstvenoistraživački rad u građevinarstvu i• rad u državnoj upravi i području obrazovanja građevinara.

Poslijediplomski studiji u RH koje može pratiti ako se odluči za nastavak studija:

• sveučilišni poslijediplomski (doktorski) studij građevinar-stva u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

• sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij gra|evinar-stva u Osijeku i Zagrebu

Sveučilišni diplomski studij završava polaganjem svih ispita, izradbom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita.

Završetkom sveučilišnog diplomskog studija stječe se akadem-ski naziv magistar/ magistra inženjer/ka građevinarstva ( mag.ing.aedif.).

Stručni studij građevinarstva


Uvjeti upisa:• Položena državna matura (iz matematike-osnovne razine, hr-

vatskog jezika-osnovne razine i stranog jezika-osnovne razine)

• vrjednovanje uspjeha u prethodnom obrazovanju: završne ocjene matematike, fizike i opći uspjeh







Hrvatski jezik razina B 5% 50

Matematika razina B 45% 450

Strani jezik razina B 10% 100

Pravo prijave imaju i pristupnici koji su položili ispite više razi-ne državne mature.

Kompetencije:

• razumijevanje procesa građenja, i metoda proračuna kon-strukcija

• sudjelovanje u timskom radu na planiranju, upravljanju i pro-računu jednostavnijih konstrukcija i njihovih dije

Documents

VODIČ ZA BUDUĆE STUDENTE za akademsku godinu 2012./2013. · 2020. 4. 26. · U akademskoj 2011./2012. godini u sastavu osječkog Sveučilišta je 17 znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih