1

Vodoopskrbni sustav Istre

_______________________________________________________________ Copyright © 2011, Coprogram d.o.o, Zagreb

Zagreb, 2000

2

Sažetak - Uvod

Istra je specifičan prostor poluotoka povezan s matičnom zemljom tunelom kroz Učku, koja je bila prirodna prepreka za

njezinu potpunu integraciju u prometnu, komunalnu i gospodarsku strukturu Republike Hrvatske (RH). I danas je Istra sa

RH povezana samo tim tunelom i uskim prolazom priobalnom cestom prema Opatiji. Sve je to razlog ograničenih

mogućnosti interkonekcije i integracije Istarskih s bilo kojim susjednim sustavima vodoopskrbe, a time i razlog nužno

povećane skrbi za vlastita izvorišta vode.

Prema dosadašnjim hidrološkim analizama, studijama i bilancama, ukupno raspoložive količine vode, u ukupnom prostoru

Istarskog poluotoka, dugoročno su dostatne za ispunjavanje ukupnih vodoopskrbnih zahtjeva u tome prostoru. To meĎutim

vrijedi samo na razini ukupnog prostora, ukupnih količina vode i potencijalnih ukupnih vodoopskrbnih zahtjeva. Gledano

po pojedinačnim područjima opskrbe, pojedinačnim izvorištima i pojedinačnim potrošačima, to niti približno nije tako.

Problem je naime u tome što prostorno-vremenska raspodjela potencijalnih kapaciteta izvorišta vode niti približno nije

sukladna prostorno-vremenskoj raspodjeli potencijalnih vodoopskrbnih zahtjeva. Glavnina izvorišta rasporeĎena je u

unutrašnjosti poluotoka, a glavnina potrošača u njegovu priobalju. Problem je još veći zbog toga što se izrazito najveći

vodoopskrbni zahtjevi javljaju u sezonskim ljetnim mjesecima i što su upravo tada izdašnosti izvorišta vode izrazito

najmanje. Sve to uvjerljivo upućuje na nužnost transformacije Istarskih vodovoda u takav integralni sustav koji će moći

prihvatiti vode svih izvorišta, prema potrebi ih akumulirati i transformirati njihovu vremensku raspodjelu, te ih

transportirati i distribuirati u svim smjerovima i svim područjima opskrbe, prema aktualnim vodoopskrbnim zahtjevima u

tome prostoru.

Topografija terena i koncentracija potrošača takoĎer su specifični. Veći središnji prostor Istre, izrazito je brdski i gotovo

nenaseljen. Velika većina potrošača koncentrirana je duž nizinskog, zapadnog i istočnog obalnog pojasa. Zašto su najveći

transportni kapaciteti (sustava Butoniga) voĎeni upravo tim središnjim prostorom, s najvećim visinama terena i najmanjom

gustoćom potrošača, danas nitko ne može suvislo objasniti. No, činjenica je da su zbog toga ti kapaciteti samo djelomično

iskorišteni i to uz nesrazmjerno veliku potrošnju-rasipanje energije (dizanje vode na visinu od preko 300.00 m.n.m, a onda

uništavanje tako angažirane energije i spuštanje te vode u priobalje 0.00 m.n.m). Činjenica je meĎutim da je investicija u

taj sustav bila toliko velika da se sva racionalna rješenja vodoopskrbe u Istri moraju temeljiti na maksimiziranju njegova

korištenja, bez obzira na takvu potrošnju energije i tako visoke pogonske troškove (jednostavno, to je cijena tradicionalnih

metoda projektiranja vodovoda).

Autori Coprograma d.o.o postavili su takav koncept integralnog hijerarhijski ustrojenog sustava vodoopskrbe u tome

prostoru. Ključna komponenta toga sustava je njegova temeljna višesmjerna kontrolno-regulacijska konstrukcija. U njoj su

koncentrirani svi transportni kapaciteti i svi elementi i sklopovi kontrole i regulacije pogona vodoopskrbe u cijelome

prostoru. Njegova je funkcija povezivanje svih izvorišta i svih potrošača vode, te kontrola i osiguranje protoka i opskrbnog

tlaka, svim potrošačima, u cijelome prostoru. Ključna karakteristika te temeljne konstrukcije je i najkraće povezivanje

neiskorištenih kapaciteta sustava Butoniga, s priobalnim područjima najvećih koncentracija potrošača.

Ne treba dvojiti, uz takve specifičnosti prostora, takav integralni koncept zapravo je jedina preostala mogućnost njegove

buduće pouzdane vodoopskrbe. Čak i u slučaju eventualne buduće konekcije s nekim susjednim vodovodom ili izvorištem

vode. Uspješnost rješavanja već sada izrazitih problema vodoopskrbe u ovome prostoru izrazito će ovisiti upravo o

dinamici i uspješnosti realizacije ovoga koncepta. U nastavku je taj koncept i nešto detaljnije opisan, iako se ne očekuje

njegovo brzo prihvaćanje. Naša je inžinjerska praksa još uvjek sklonija „jednostavnijim” tradicionalnim rješenjima, čak i

onda kada je na takav način problem zapravo nerješiv. Očekuje se ipak da ta „pojednostavljenja” neće biti takva da će sve

probleme još više komplicirati ili još više ograničiti mogućnosti kasnijeg ponovnog prilagoĎavanja (tradicionalno rješenje

sustava Butoniga, više je nego već dovoljno ograničenje).

3

SADAŠNJI VODOVODI ISTRE

U prostoru Istre danas ima više samostalnih i međusobno gotovo potpuno nezavisnih vodovoda : Vodovod Sv.

Ivan-Sv. Stjepan, Vodovod Gradole, Vodovod Butoniga, Vodovod Rakonek-Pula, Vodovod Fonte-Gaj Labin.

Svaki od tih vodovoda temeljen je na svome vlastitom izvorištu/izvorištima vode, te ima svoj vlastiti

transportno-distribucijski sustav i svoje vlastito područje opskrbe/potrošnje.

Postupnim širenjem tih pojedinačnih vodovoda, pokriven je danas gotovo cijeli Istarski prostor.

Slika 1.

Sadašnji vodovodi u

Istarskom prostoru

4

SADAŠNJI I POTENCIJALNI PROBLEMI U VODOOPSKRBI ISTRE

To ipak ne znači da su time rješeni i svi problemi vodoopskrbe u tome prostoru. Naprotiv, problema je još

mnogo i bit će nužni još znatni napori u njihovu pravodobnom rješavanju.

Primjerice :

Pojedinačni Istarski vodovodi, već se fizički dotiču i čak međusobno preklapaju, ali ne i među-

sobno povezuju–jer za tako nešto nisu niti planirani, pa su im režimi pogona međusobno

različiti, često čak i međusobno potpuno suprotstavljeni

Kapaciteti pojedinačnih vodovoda (njihovih izvorišta i/ili njihovih transportnih sustava)

danas su već gotovo iscrpljeni (primjerice, u vodovodu Gradole), ali se zbog njihove

nepovezanosti s drugim vodovodima, oni ne mogu pomoći kapacitetima tih drugih

vodovoda (primjerice, vodovoda Butoniga), iako će ti kapaciteti još dugo i trajno biti

neiskorišteni.

To je razlog zbog kojega se, čak i uz obilje vode u nekim prostorima i vodovodima Istre,

u drugim njezinim prostorima i vodovodima mogu očekivati čak i izrazite nestašice.

Sustav Sv. Ivan - Sv. Stjepan

Sustav Gradole

Sustav Butoniga

Sustav Bulaž - Gradole

Sustav Rakonek

Sustav Fonte Gaj

17

16

89

15

7 6

10

13 1214

5

11

58

3

43

1

36

47

52

4

2 59

3544

37

45

46

181920

27

2823

22

21

38

26

29

25 24

32

40

42

41

3957

56

53 55

54

483031

33

50

51

34

49

Slika 2.

Distribucijska podruĉja sadašnjih

pojedinaĉnih Istarskih vodovoda

5

STVARNA ZNAĈENJA DUGOROĈNIH PROGNOZA BUDUĆE POTROŠNJE I IZVORIŠTA VODE

Kao i sve dugoročne prognoze, dugoročne su prognoze u vodoopskrbi također sasvim nepouzdane i također

samo obične subjektivne procjene. Objektivno i pouzdanije, zapravo je nemoguće pogoditi koliki i kakav će biti

budući društveno-gospodarski razvoj, kolike i kakve će biti buduće potrebe čovjeka za vodom, pa čak i to kolike

i kakve će biti buduće izdašnosti pojedinačnih izvorišta te vode za vodoopskrbu.

Nije međutim jasno zbog čega toliki interes samo za takve dugoročne procjene. Poglavito zbog toga što se

dimenzije sustava i njegovih objekata nebi niti smjele određivati izravno iz takvih dugoročnih procjena. Značilo

bi to da sustav samo dugoročno treba biti racionalan, te da tijekom cijeloga trajanja toga dugoročnog razvoja,

može biti neracionalan.

Naprotiv, sustav mora uvijek biti racionalan, tijekom cijeloga trajanja njegova dugoročnog razvoja (a ne samo

na kraju takva razdoblja). Razumljiv je zbog toga interes za sva potencijalna opterećenja/potrošnje vode i sve

potencijalne izdašnosti njezinih izvorišta, tijekom cijeloga toga dugoročnog razdoblja. Sustav mora biti

projektiran, dimenzioniran i upravljan, tako da njegovi učinci budu racionalni pri svim potencijalnim

kombinacijama različitih opterećenja/potrošnji vode i izdašnosti njezinih izvorišta, unutar cijelih raspona

njihovih potencijalnih budućih promjena.

t

mjeseci12

max

min

Q

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Raspon sezonsko-mjesečnih promjena stanja-kapaciteta izvorišta vode

Raspon dnevno-satnih promjena stanja-kapaciteta izvorišta vode

tsati24

max

min

Q

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 221 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

probnocrpljenje

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

2030. god.

2001. god. sati

Q(l/s)

Q(max.sat,2001.g.)

Q(sred.sat,2001.g.)

Q(min.sat,2030.g.)

Q(min.sat,2001.g.)

Q(sred.sat,2030.g.)

Q(max.sat,2030.g.)

Raspon dnevno-satnih promjena potrošnje vode

2030. god.

2001. god.

Slika 4.

Rasponi potencijalnih promjena budućih

stanja-kapaciteta izvorišta vode

Slika 3.

Rasponi potencijalnih promjena buduće

potrošnje vode

t

godina30

max

sred

min

Q Raspon višegodišnjih promjena stanja-kapaciteta izvorišta vode

30

max

min

t

godina

Q

Raspon višegodišnjih promjena potrošnje vode

Raspon sezonsko-mjesečnih promjena potrošnje vode

Q(l/s)

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

2030. god.

2001. god. mjeseci

2030. god. 2001. god.

Q(max.dan,2030.g.)

Q(max.dan,2001.g.)

Q(sred.dan,2030.g.)

Q(sred.dan,2001.g.)Q(min.dan,2030.g.)

Q(min.dan,2001.g.)

6

MOGUĆNOSTI RJEŠAVANJA ISTARSKIH VODOOPSKRBNIH PROBLEMA

Iz svega se može zaključiti da najšire mogućnosti u rješavanju Istarskih vodoopskrbnih problema leže u

postupnom integriranju njezinih pojedinačnih vodovoda, te uključivanju i povezivanju svih njihovih

kapaciteta, svih potrošača i svih izvorišta vode, u jednu cjelovitu temeljnu vodovodnu konstrukciju, preko

cijeline Istarskog prostora.

Uz uključivanje svih već postojećih objekata, dimenzioniranje interpoliranih novih objekata i nove cijelovite

temeljne vodovodne konstrukcije, mora se temeljiti na načelu da ukupni kapaciteti vodovodnih objekata i

sustava ne zavise samo o njihovim dimenzijama, nego i o energiji angažiranoj u njihovu pogonu. Na taj se

način dimenzije objekata mogu određivati iz nekih manjih, učestalijih i vjerojatnijih opterećenja/potrošnji, dok

se ona veća, manje učestala i manje vjerojatna, ekstremna i dugoročna opterećenja mogu i trebaju preuzimati

povećavanjem energije angažirane u njihovu pogonu.

Slika 5.

Planirana temeljna konstrukcija

vodovoda u Istarskom prostoru

7

ZNAĈENJE TEMELJNE VODOVODNE KONSTRUKCIJE U ISTARSKOM PROSTORU

Tako koncipiranom višefunkcijskom temeljnom vodovodnom konstrukcijom, postižu se višestruki učinci:

Maksimizira se korištenje već postojećih kapaciteta i minimizira se izgradnja novih, te svodi

na interpoliranje samo onih objekata koji su nužni zbog zatvaranja pogonske cijeline sustava

i iskorištenja već izgrađenih objekata

Otvaraju se mogućnosti prihvaćanja voda svakoga i svih izvorišta, te njezina višesmjernog

transportiranja i distribuiranja u svim smjerovima, do svakoga i do svih potrošača u Istar-

skom prostoru

Otvaraju se mogućnosti najrazličitijih načina funkcioniranja vodoopskrbe, za najrazličitije

uvjete na izvorištima, te najrazličitije prostorne i vremenske raspodjele vodoopskrbnih

zahtjeva

Višestruko se povećava sigurnost vodoopskrbe svih potrošača i cijeline Istarskog prostora,

u svim potencijalnim uvjetima njezina pogona

Slika 6.

Postojeće i planirane nove

komponente temeljne vodovodne

konstrukcije u Istarskom prostoru

6

5 4

2

3

1

7

8

9

14

15

16

10

11

26

27

25122423

22

28 13 29 21 20

19

17

18

Postojeće

Planirano

8

PRIORITETI U DALJNJEM PROJEKTIRANJU I RAZVOJU ISTARSKOG SUSTAVA VODOOPSKRBE

Uključivanjem i puštanjem u normalni pogon sustava Butoniga (odnosno, dijela njegovih ukupnih

kapaciteta), njegovim kontroliranim povezivanjem sa sustavom Gradole, te rekonstrukcijama dotrajalih

cijevnih dionica toga sustava (posebice na potezu od Rovinja do Pule), uz relativno najmanja investicijska

ulaganja, dobit će se relativno najveći učinci u vodoopskrbi glavnine potrošača u Istarskom prostoru. Kada

je riječ o cijelini Istarske vodoopskrbe, nedvojbeno je to prioritet njezina razvoja, poglavito zbog sve

izrazitijih kritičnih situacija u vodovodu Gradole (posebice u sezonskim sušnim razdobljima, u kojima se

izdašnost izvorišta Gradole pokazuje sve manjom, a zahtjevi potrošača u turističkom priobalnom pojasu, sve

većim).

Prioritetne faze daljnjeg razvitka ovoga projekta mogu se opisati s nekoliko tematskih cijelina:

Izrada detaljnih strukturno-funkcijskih shema svih postojećih regionalnih vodovoda i svih

njihovih objekata (do sada su takve sheme izrađene samo za vodovod Gradole)

Razvitak modela nominalnih karakteristika svakoga postojećeg regionalnog vodovoda, ispitivanje

njegove osjetljivosti, te identifikacija ključnih i reprezentativnih lokacija za ugradnju

fiksnih i povremenih mjernih mjesta telemetrije njihovih pogonskih učinaka (tlaka, protaka, razina)

Izrada idejnih rješenja informacijskog sustava vodoopskrbe (telemetrija, AMR-automatsko daljinsko

očitavanje brojila, daljinsko detektiranje gubitaka vode i energije) te njegova postupnog razvitka,

od barem privremenih rješenja za svaki od pojedinačnih vodovoda, do integralnog rješenja za cijelinu

Istarskog sustava vodoopskrbe

Kalibracija modela pojedinačnih postojećih vodovoda – Verifikacija (ili korekcija) njihovih

strukturno-funkcijskih shema i identifikacija njihovih stvarnih karakteristika

Izrada programa upravljanja pojedinačnim postojećim vodovodima, u svim karakterističnim

uvjetima njihova pogona

Daljnji razvitak integralnog modela cijeline Istarskog vodoopskrbnog sustava i njegovih

opterećenja (tj. modela za kratkoročno prognoziranje vodoopskrbnih zahtjeva – potrošnje

vode)

Daljni razvitak integralnog modela i informacijskog sustava za praćenje, kontrolu i upravljanje

kakvoćom vode u distribucijskom sustavu

9

Back to list of documents

_________________________________________________________________________________________________________ Copyright © 2011, Coprogram d.o.o, Zagreb

Vezano:

CRO: Kontrolno-regulacijski objekti u distribucijskom sustavu vodoopskrbe

Coprogram d.o.o. Zagreb, Hrvatska

Modeliranje konstrukcije i upravljanja distribucijskim sustavom vodoopskrbe

Coprogram d.o.o, Zagreb, Hrvatska

Prostorni vodoopskrbni planovi u Republici Hrvatskoj

Coprogram d.o.o, Zagreb, Hrvatska

VOH – Vodoopskrbna osnova Republike Hrvatske

Coprogram d.o.o, Zagreb, Hrvatska