· Web viewGrad Novigrad – Cittanova pristupio je izradi Programa ukupnog razvoja (u daljnjem tekstu: PUR) za razdoblje 2015. – 2020.g. s ciljem stvaranja pretpostavki za poboljšanje

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJAGRADA NOVIGRADA – CITTANOVA

za razdoblje 2015. – 2020. godine

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Izrada Programa ukupnog razvoja grada Novigrada – Cittanova za razdoblje 2015. – 2020.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. -2020.

Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

SADRŽAJ

UVODNA RIJEČ GRADONAČELNIKA.................................................................................4

1. UVOD..................................................................................................................................5

2. METODOLOGIJA IZRADE..............................................................................................6

2.1. Autori...........................................................................................................................6

2.2. Struktura strateškog dokumenta...................................................................................8

2.3. Metodologija................................................................................................................8

3. ANALIZA STANJA..........................................................................................................10

3.1. Opći podaci.............................................................................................................10

3.2. Gospodarstvo..........................................................................................................16

3.2.1. Opće stanje gospodarstva................................................................................16

3.2.2. Poljoprivreda...................................................................................................17

3.2.3. Ribarstvo.........................................................................................................21

3.2.4. Šumarstvo........................................................................................................22

3.2.5. Poduzetništvo..................................................................................................23

3.2.6. Turizam i ugostiteljstvo...................................................................................30

3.2.7. Tržište radne snage..........................................................................................35

3.2.8. SWOT analiza - Gospodarstvo.......................................................................38

3.3. Društvene djelatnosti..............................................................................................41

3.3.1. Društvene značajke......................................................................................41

3.3.2. Obrazovanje.................................................................................................42

3.3.3. Kulturna i prirodna baština..........................................................................46

3.3.4. Zdravstvo i socijalna skrb............................................................................50

3.3.5. Sport.............................................................................................................51

3.3.6. Vatrogasna zaštita........................................................................................52

3.3.7. SWOT analiza - Društvene djelatnosti........................................................53

3.4. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost................................................................57

3.4.1. Opće stanje okoliša.....................................................................................57

3.4.2. Ekološka mreža...........................................................................................58

3.4.3. Gospodarenje otpadom...............................................................................59

3.4.4. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije..................................62

3.4.5. SWOT analiza – Zaštita okoliša i energetska učinkovitost........................65

3.5. Javna infrastruktura................................................................................................67

4. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA GRADA................................................................75

5. STRATEGIJA RAZVOJA GRADA.................................................................................77

6. OPIS USKLAĐENOSTI PUR-a SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA.......................83

6.1. Analiza Strategije Europa 2020......................................................................................83

6.2. Analiza Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.........................................88

6.3. Analiza Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“...................................89

6.4. Analiza Programa ruralnoga razvoja RH.......................................................................90

6.5. Analiza Operativnog programa „Pomorstvo i ribarstvo“...............................................91

6.6. Analiza Županijske razvojne strategije Istarske županije (Nacrt)..................................92

7. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE........................................................................................95

7.1. Tijek provedbe PUR-a na razini svake godine i nadležnosti.....................................95

7.2. Baza projekata i izvori financiranja...........................................................................97

8. PRAĆENJE PROVEDBE I VREDNOVANJE POSTIGNUĆA......................................98

8.1. Metodologija praćenja provedbe................................................................................98

8.2. Indikatori za vrednovanje postignuća PUR-a.............................................................99

8.3. Informiranje i komunikacija sa zainteresiranom javnošću i lokalnim dionicima........100

9. ZAKLJUČAK..................................................................................................................101

POPIS TABLICA...................................................................................................................102

POPIS SLIKA.........................................................................................................................103

POPIS KRATICA...................................................................................................................104

UVODNA RIJEČ GRADONAČELNIKA

1. UVOD

Grad Novigrad – Cittanova pristupio je izradi Programa ukupnog razvoja (u daljnjem tekstu: PUR) za razdoblje 2015. – 2020.g. s ciljem stvaranja pretpostavki za poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Temelj za razvoj PUR-a predstavljali su postojeći strateški i drugi dokumenti, posebice PUR za razdoblje 2007. – 2014.g., koji je vrednovan od strane izrađivača novoga PUR-a kako bi daljnja promišljanja o razvoju Grada bila utemeljena na jasnim, mjerljivim i vrednovanim postignućima iz prethodnog razdoblja.

Upravo je vrednovanje postignuća na razini projekata i mjera PUR-a za prethodno razdoblje poslužilo kao temelj za donošenje odluke o tome koji su projekti, mjere i prioriteti ključni za naredno razdoblje te je razvoj dokumenta rađen prema tzv. „bottom-up“ metodologiji, imajući u vidu konkretne potrebe lokalnog stanovništva, buduće razvojne trendove, kao i strateške dokumente na EU, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Razvoj PUR-a odvijao se u suradnji gradske uprave, konzultanata i radne skupine sastavljene od niza zainteresiranih dionika iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora, a cjelokupna je dokumentacija, uključujući i radne materijale, redovito dostavljana svim zainteresiranim dionicima na mišljenja i komentare koji su integrirani u svakoj fazi pripreme ovog razvojnog dokumenta. Time je osigurana participacija različitih dionika koji će u budućnosti predstavljati ključne aktere provedbe PUR-a, stoga je bilo od iznimne važnosti motivirati ih na sudjelovanje u izradi.

Podrška gradske uprave konzultantima i članovima radne skupine bila je od iznimnoga značaja tijekom cijelog procesa, a izražena je i spremnost za uključivanje metodologije praćenja provedbe PUR-a na godišnjoj razini, što predstavlja inovaciju u odnosu na dosadašnju praksu Grada. Upravo će praćenje provedbe omogućiti Gradu da pažljivo planira aktivnosti u provedbi ovog PUR-a, mjeri ih i vrednuje na razini svake godine te ga dorađuje i unaprjeđuje kako bi osigurali njegovo ispunjenje, ali i dobar temelj za izradu strateških dokumenata u programskom razdoblju 2021. – 2027. g.

Prilikom donošenja odluke o sadržaju dokumenta, vodilo se računa o tome da njegov sadržaj i struktura budu čitljivi, jasni i razumljivi kako bi se osigurala jednostavnija provedba, praćenje i vrednovanje. Projekti su redefinirani i osmišljeni tako da odgovaraju potrebama lokalne zajednice, a uključeni su i izvori financiranja, pri čemu je dodatni oslonac moguće osigurati korištenjem EU fondova (Europski strukturni i investicijski fondovi te programi EU), čemu će se Grad više posvetiti u ovom programskom razdoblju, razumijevajući pritom koje je potrebe zaista moguće zadovoljiti na ovaj način.

Slijedom navedenog, očekuje se da će ovako kreirani PUR dodatno doprinijeti jačanju kapaciteta svih dionika u Gradu te da će njegova implementacija biti kvalitetna i potpuna, a postignuća jasno mjerljiva i vidljiva na razini svake godine na zadovoljstvo lokalne zajednice i za potrebe poboljšanja kvalitete života lokalnog stanovništva na cjelokupnom području.

2. METODOLOGIJA IZRADE

2.1. Autori

Autori PUR-a: Izradu PUR-a vodili su konzultanti uz pomoć i podršku radne skupine i gradske uprave. Svi dionici navedeni su u nastavku.

Konzultanti: EU PROJEKTI – Obrt za poslovno savjetovanje i ostale usluge iz Zagreba (Ariana Vela, starija konzultantica i Ivana Rukavina Halilagić, konzultantica)

Radna skupina: Članovi radne skupine dolaze iz različitih sektora te predstavljaju skupine zainteresiranih dionika koji su, svojim znanjem, poznavanjem prilika i potreba područja, pružili veliku pomoć u kreiranju ovog strateškog dokumenta te sami postali dijelom identificiranih rješenja.

IME I PREZIME ORGANIZACIJA FUNKCIJA

Anteo Milos Grad Novigrad – Cittanova Gradonačelnik

Sonja Šikanić Grad Novigrad - Cittanova / ordinacija opće medicine

Zamjenica gradonačelnika / doktorica opće medicine

Katarina Nemet Gradsko vijeće Predsjednica gradskog vijeća

Vanja Gorički Grad Novigrad – Cittanova Savjetnica za EU projekte i međunarodnu suradnju

Sandra Rugani Kukuljan

Grad Novigrad – Cittanova Pročelnica UO za komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša

Mirjana Sinčić Grad Novigrad – Cittanova Pročelnica UO za proračun i gospodarstvo

Alen Luk Grad Novigrad - Cittanova Pročelnik UO za poslove ureda gradonačelnika, opće poslove i društvene djelatnosti

Vladimir Torbica Istarska županija / nekadašnji predsjednik gradskog vijeća

Pročelnik UO za kulturu Istarske županije

Korado Korlević Znanstveno istraživački centar Višnjan, Klub istraživača „Explora“

Ravnatelj / član Upravnog odbora

Gordana Ruso Znanstveno istraživački centar Višnjan, Klub istraživača „Explora“

Programski koordinator / Predsjednica kluba

Ana Mandić Klub istraživača „Explora“ Volonterka, mentorica i odgajateljica u šumskom vrtiću Cuvete

Morena Moferdin Gradska knjižnica Ravnateljica

Jerica Ziherl Gradski muzej Lapidarium Ravnateljica

Vesna Ferenac Turistička zajednica grada Novigrada-Cittanova Direktorica

Ticiana Trošt Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Pula

Viša stručna suradnica

Marino Banović Udruženje obrtnika bujštine Tajnik

Zrinka Bokulić Laguna Novigrad d.d., hoteljersko poduzeće Predsjednica uprave

Suad Kamber Neapolis d.o.o. , gradsko komunalno poduzeće Direktor

Patrik Fabac Neapolis d.o.o. , gradsko komunalno poduzeće Član uprave

Karlo Ezgeta HEP-ODS d.o.o. Rukovoditelj tehničkog odjela pogona Buje

Martina Terlević Istarski vodovod d.o.o. Razvojni inženjer

Boris Mofardin Istarski vodovod d.o.o. Razvojni inženjer

Reuf Šerbečić 6 maj d.o.o. Član uprave

Igor Palčić, dr.sc. Institut za poljoprivredu i turizam Poreč dipl. ing. poljoprivrede, pedologije i fiziologije, poslijedoktorand na Zavodu za poljoprivredu i prehranu

Morena Fabris Istra textum d.o.o. / Grad Odgovorna osoba / Savjetnica gradonačelnika za gospodarstvo

Davorka Parmač Osnovna škola Rivarela Ravnateljica

Vesna Jugovac Pavlović

Talijanska osnovna škola Novigrad Profesorica

Mirjana Andrilović Dječji vrtić Tičići Ravnateljica

Sara Findrik Dječji vrtić Girasole Zamjenica ravnateljice

Ines Mika Dom za starije i nemoćne osobe Ravnateljica

Barbara Radujko Zajednica Talijana Novigrad Tajnica

Iva Olujić Sportska zajednica Grada Novigrada - Cittanova / Gradsko vijeće

Predsjednica / gradska vijećnica

Damir Mihelić Udruga vinara i vinogradara Predsjednik

Vivijana Fakin Udruga zdravi Novigrad / Gradsko vijeće / stomatološka ordinacija

Predsjednica/ gradska vijećnica / stomatologinja

Elena Vesnaver Radeljak

Udruga Zeleni Novigrad / Gradsko vijeće Dopredsjednica / Gradska vijećnica

Ana Žužić LAG „Sjeverna Istra“ / LAGUR „Pinna Nobilis“ Voditeljica-tajnica

Jasmina Bašić Nezavisni profesionalac Arhitektica

Toni Lazarić Konzola arhitektura d.o.o. Arhitekt

Koordinatorica: Vanja Gorički, savjetnica za EU projekte i međunarodnu suradnju u Gradu Novigradu - Cittanova

Period izrade: rujan 2016.g. – siječanj 2017.g.

2.2. Struktura strateškog dokumenta

Osim uvodnih, PUR je podijeljen na 7 sadržajnih poglavlja kako slijedi:1. Metodologija izrade – objašnjava korištenu metodologiju izrade strateškog

dokumenta i načine uključivanja zainteresiranih dionika;2. Analiza stanja – sadrži detaljan opis postojeće situacije na području Grada po

sektorima te SWOT analize za svaki pojedini sektor;3. Analiza razvojnih potreba Grada – identificira razvojne potrebe Grada na temelju

izrađene analize stanja;4. Strategija razvoja Grada – opisuje ciljano stanje na kraju promatranog razdoblja te

metodologiju dostizanja istoga;5. Opis usklađenosti sa strateškim dokumentima – pokazuje da je dokument usklađen

s EU, nacionalnim strateškim dokumentima, kao i Županijskom razvojnom strategijom Istarske županije;

6. Akcijski plan provedbe – identificira aktivnosti provedbe strateškog dokumenta na razini jedne kalendarske godine; te

7. Praćenje provedbe i vrednovanje postignuća – uvodi i opisuje metodologiju praćenja provedbe, vrednovanja postignuća te načine izmjene strateškog dokumenta.

2.3. Metodologija

Metodologija izrade PUR-a za razdoblje 2015. – 2020. utemeljena je na tzv. „bottom-up“ pristupu, polazeći od analize stanja područja Grada Novigrada - Cittanova koja je poslužila kao temelj za izradu SWOT analize i identifikaciju konkretnih potreba. Analiza stanja izrađena je za četiri temeljna područja i to: gospodarstvo, društvene djelatnosti, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te javnu infrastrukturu, a dobiveni rezultati grupirani su u četiri SWOT analize temeljem kojih je izrađena analiza problema i potreba za svako od navedenih područja.

Izvor: Materijal izrađen od strane EU PROJEKATA, 2016.g.

Metodom zrcaljenja problema u zrcalnu pozitivnu sliku dobiveni su željeni ciljevi i rezultati koje će se realizirati provedbom ovog PUR-a, a oni su prezentirani u strategiji razvoja. Metodologija prikaza strategije razvoja obuhvaćala je identifikaciju vizije za naredno razdoblje, odnosno opće slike Grada kojoj će doprinijeti provedba niže rangiranih ciljeva, prioriteta i mjera.

Ciljevi su mjerljivi, razvojni efekti koji će biti realizirani u programskom razdoblju provedbe ovog strateškog dokumenta, a sadrže konkretne prioritete, odnosno smjernice daljnjeg razvoja koji će se postići kroz implementaciju i realizaciji konkretnih mjera. Važnost ovako postavljene strategije jest u vertikalnom pristupu u kojemu se, provedbom konkretnih mjera i njihovim pravilnim grupiranjem, postižu prioriteti koji osiguravaju postizanje strateških ciljeva PUR-a.


Za potrebe aktivnog rada na implementaciji mjera, pripremljena je baza projekata u kojoj su pregledno navedeni svi projekti koje će Grad nastojati implementirati u financijskom razdoblju, a prezentirani su prema sektoru kojemu pripadaju ili doprinose. Za svaki je projekt naveden status, a novitet je i navođenje potencijalnog izvora financiranja u skladu s prioritetima financiranja iz fondova EU u financijskom razdoblju 2014. – 2020.

Tijek provedbe PUR-a izrađuje se za svaku godinu, a najvažniji novi alati koji su uvedeni odnose se na metodologiju praćenja provedbe i vrednovanja PUR-a koja će primjenjivati na razini svake dvije godine i služiti kao temelj za analizu postignuća i eventualne izmjene i dopune dokumenta.

Ključni alati koji su korišteni prilikom izrade dokumenta jesu sastanci s članovima/icama radne skupine, radionice za prezentaciju mogućnosti financiranja projekata iz fondova EU, tzv. brainstorming sesije na kojima su se promišljale potrebe i mogućnosti njihova zadovoljenja, korespondencija putem e-pošte za potrebe razmjene podataka, informacija i dokumenata, izrada pisanih materijala i dostava komentara u svakoj fazi pripreme dokumenta

te predstavljanje nacrta dokumenta i njegova objava na internetskim stranicama Grada za potrebe e-savjetovanja.

3. ANALIZA STANJA

3.1. Opći podaciIstra je najveći poluotok Jadrana i nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora. Ima povoljan geografski položaj i povezuje Srednju Europu s Mediteranom. Okružena morem s tri strane, na sjeveru graniči sa Slovenijom, na istoku i jugu s Primorsko – goranskom županijom, a na zapadu ima morsku granicu s Italijom.

Istra je najzapadnija županija Republike Hrvatske i teritorijalno je organizirana na 41 jedinicu lokalne samouprave, odnosno na 10 gradova i 31 općinu sa sjedištem u Pazinu.

Gradovi su: Buje, Buzet, Labin, Novigrad - Cittanova, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj, Umag i Vodnjan. Općine su: Bale, Barban, Brtonigla, Cerovlje, Fažana, Funtana, Gračišće, Grožnjan, Kanfanar, Karojba, Kaštelir - Labinci, Kršan, Lanišće, Ližnjan, Lupoglav, Marčana, Medulin, Motovun, Oprtalj, Pićan, Raša, Sveti Lovreč, Sveta Nedelja, Sveti Petar u šumi, Svetvinčenat, Tar-Vabriga, Tinjan, Višnjan, Vižinada, Vrsar i Žminj.

Slika 1. Gradovi i općine Istarske županije

Izvor: www.istra-istria.hr, Osnovni podaci o gradovima i općinama

Grad Novigrad - Cittanova smješten je na sjeverozapadnoj obali istarskog poluotoka, udaljen 25 km od granice sa Slovenijom. Po 15-ak kilometara udaljen je od obližnjih gradskih centara - Poreča, Umaga i Buja. Gradsko područje prostire se na 27 km2 površine, od Dajle na sjeveru do ušća rijeke Mirne na jugu. Područje Grada službeno obuhvaća ukupno pet naselja. To su: Antenal, Bužinija, Dajla, Mareda i Novigrad – Cittanova. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011.g. područje Grada Novigrada - Cittanova ima 4.345 stanovnika, od čega 2.050 muškaraca i 2.295 žena.

Slika 2. Naselja Grada Novigrada - Cittanova

http://www.istra-istria.hr/

Izvor: GIS sustav Grada Novigrada – Cittanova

Reljefne i klimatske karakteristike

Na području Istarske županije postoje četiri funkcionalne cjeline kada je reljef u pitanju. To su sjeverno vapnenačko područje (ʺBijela Istraʺ), središnje flišno područje (ʺSiva Istraʺ), središnji vapnenački ravnjak (ʺCrvena Istraʺ) te Istarsko priobalje u kojem je smješten Novigrad – Cittanova.

Istarsko priobalje obuhvaća priobalno područje županije koje je obilježeno različitim geomorfološkim obilježjima, ali je jedinstveno po uzajamnosti djelovanja mora i kontaktnog područja kopna, a koje je obilježeno i razvijenom hijerarhijom mreže naselja uglavnom visokog stupnja vitaliteta i s visokim stupnjem integriranosti prostora, dobrim prometnim vezama s ostatkom Županije, uravnoteženim gospodarskim obilježjima te s jako izraženom osjetljivošću okoliša.

Zahvaljujući mediteranskoj klimi koja se miješa s blagom kontinentalnom, u Novigradu - Cittanova je ugodno boraviti čitave godine. Topla i suha ljeta donose velik broj sunčanih sati, dok blage i kišovite zime imaju znatno nježniji lik od onih u unutrašnjosti europskog kontinenta. U nastavku su prikazane prosječne dnevne temperature tijekom godine.

Slika 3. Prosječne godišnja dnevna temperatura zraka

Izvor: www.coloursofistria.com, Klima sjeverozapadne Istre

Zbog povremenog pritjecanja alpskog zraka, ljetna toplina je ugodna svima te nije pretjerano reći da Novigrad - Cittanova ima jednu od najblagotvornijih klima i u globalnim razmjerima.

Premda u srpnju i kolovozu termometar može pokazati i više od 35°C, vruća razdoblja u Novigradu - Cittanova traju razmjerno kratko, a noć redovito donosi osvježenje. U Novigradu - Cittanova temperatura zraka se u najtoplijem srpnju kreće od 18 do 29 °C, dok u siječnju, najhladnijem mjesecu u godini, ona varira u rasponu od 2 do 6 °C.

Čisto more duž obale Novigrada - Cittanova vrlo je pogodno za plivanje - sezona kupanja počinje u svibnju i nerijetko traje do listopada. More se u razdoblju od lipnja do rujna ugrije na vrlo ugodnih 23°C do 27 °C, dok salinitet iznosi od 36 do 38 promila.

More je u ovom dijelu Istre jako plitko, kamenito i s otežanim ulazima, zbog čega je potrebno graditi molove i prilagođene ulaze. Prirodna obala nije stjenovita i ravna kao u južnom i zapadnom dijelu Istre, već je neravna, gruba i kamenita i zahtijeva uređenje kako bi se mogla koristiti.

Na tri novigradske plaže Sirena, Maestral i Mareda se vijori Plava zastava, prestižna oznaka ekološke ravnoteže i uređenosti, no pojedine prethodno betonirane plaže su ruinirane te zahtijevaju obnovu.

Novigrad - Cittanova je kraj s razmjerno malo padalina, kojih tijekom godine ima između 700 i 1000 mm. Ljeta su većinom sušna, dok zime donose nešto više kišnih dana. Snijeg se u Novigradu - Cittanova javlja rijetko i zadržava kratko. Međutim, zbog klimatskih je promjena vidljiv negativan utjecaj padalina koje su 2010.g. uzrokovale poplavu i značajne materijalne štete, nakon kojih su izvršena dodatna ulaganja u sustav odvodnje oborinskih voda.

Demografska obilježja

http://www.coloursofistria.com/

Na području Grada Novigrad - Cittanova prema popisu stanovništva iz 2011. g. živi ukupno 4.345 stanovnika što je u odnosu na 2001. g. povećanje od 8,6%. Povećanje koje se desilo, najviše je primjetno u naselju Bužinija, gdje je u odnosu na 2001.g. prijavljeno dodatnih 469 stanovnika u 2011. g. U tablici koja slijedi uspoređuje se popis stanovništva po naseljima u 2001.g. i 2011. g.

Tablica 1. Usporedba popisa stanovništva po naseljima Grada Novigrada - Cittanova u 2001. g. i 2011.g.

2001. 2011.Grad Novigrad - Cittanova 4.002 4.345NaseljaAntenal 153 152Bužinija 467 936Dajla 364 396Mareda 389 239Novigrad - Cittanova 2.629 2.622

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011.g., na području Grada Novigrada ‐ Cittanova živjelo je ukupno 4.345 stanovnika od čega je 47.18% (2.050) muških osoba i 52.82% (2.295) ženskih osoba. Najveći broj stanovnika s udjelom od 60,35% živi na području naselja Novigrad, a najmanji broj stanovnika s udjelom od samo 3,52% živi na području Antenala. Također, iz tablice u nastavku je vidljivo kako najviše stanovnika pripada dobnoj skupini od 40-69 godina (1.817) koju slijedi dobna skupina 20-39 godina (1.167). Sljedeća tablica detaljnije prikazuje broj i dobnu strukturu stanovnika po naseljima u Gradu Novigradu ‐ Cittanova.

Tablica 2. Stanovništvo prema spolu, po naseljima, popis 2011.g.

Spol Ukupno 0-19 20-39 40-69 70-94 95 i višeGrad Novigrad - Cittanova svi 4.345 774 1.167 1.817 584 3

m 2.050ž 2.295

NaseljaAntenal svi 152 28 38 68 18 -

m 71ž 81

Bužinija svi 936 232 305 359 40 -m 467ž 469

Dajla svi 396 83 83 181 49 -m 195ž 201

Mareda svi 239 46 79 105 9 -m 122ž 117

Novigrad - Cittanova svi 2.622 385 662 1.104 468 3m 1.195ž 1.427


U nastavku je prikazana tablica starosne strukture Grada Novigrada - Cittanova.

Tablica 3. Starosna struktura Grada Novigrada - Cittanova u 2011.g.

Novigrad-Cittanova Prosječna starost Indeks starenja Koeficijent

starenjaSvi 42,9 137,5 24,5Muški 40,7 106,8 20,6Ženski 44,9 169,6 27,9


Starosna struktura je zabrinjavajuća jer indeks starenja za područje Grada iznosi 137,5, a koeficijent starenja 24,5 što su vrijednosti koje ukazuju da je stanovništvo zašlo u snažan proces starenja1. Podaci za Grad su nepovoljniji nego na razini RH, gdje indeks starenja iznosi 115, a koeficijent starenja 24,1.

Prema nacionalnom sastavu većinu stanovništva čine Hrvati, na drugom su mjestu pripadnici talijanske nacionalne zajednice, a slijede Albanci, Srbi, Slovenci, Turci, Bošnjaci, Crnogorci, te druge nacionalnosti.

U nastavku je prikazana tablica stanovništva prema nacionalnoj pripadnosti.

Tablica 4. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti, popis 2011.

Narod Brojstanovnika %

Hrvati 2.886 66,42%Albanci 146 3,36%Austrijanci 1 0,02%Bošnjaci 39 0,90%Bugari 1 0,02%Crnogorci 9 0,21%Česi 2 0,05%Talijani 443 10,2%Mađari 7 0,16%Makedonci 5 0,12%

1 Prosječna starost označuje srednje godine života cjelokupnog stanovništva određenog prostora. Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0-19 godina. Indeks veći od 40 kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.

http://www.dzs.hr/

Nijemci 10 0,23%Poljaci 1 0,02%Rumunji 1 0,02%Rusi 2 0,05%Slovaci 4 0,09%Slovenci 91 2,09%Srbi 123 2,83%Ukrajinci 4 0,09%Vlasi 1 0,02%Ostali 10 0,23%Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti 7 0,16%Regionalna pripadnost 463 10,66%Ne izjašnjavaju se 85 1,96%Nepoznato 4 0,09%Ukupno 4.345 100%


Prirodno kretanje stanovništva u Gradu Novigradu – Cittanova je relativno zadovoljavajuće. Broj rođenih, umrlih te broj sklopljenih i razvedenih brakova pogledajte u nastavku.

Tablica 5. Prirodno kretanje stanovništva u Gradu Novigradu - Cittanova u razdoblju od 2010.g. do 2015.g.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.Rođeni 38 26 35 32 28 34Umrli 34 26 45 38 33 32Prirodni prirast

4 0 -10 -6 -5 2

Sklopljeni brakovi 18 19 25 15 25 11

Razvedeni 6 4 8 9 5 10Vitalni indeks2 111,8 100,00 77,8 84,2 84,8 106,3


3.2. Gospodarstvo

U segmentu gospodarskih značajki područja Grada prikazano je opće stanje gospodarstva, stanje u poljoprivredi, obrtništvu, industriji, turizmu i ugostiteljstvu te stanje na tržištu rada.

3.2.1. Opće stanje gospodarstva

Grad Novigrad - Cittanova je u prošlosti bio prepoznatljiv kao mali ribarski gradić. Šezdesetih godina prošlog stoljeća veći se broj ljudi zapošljavao u tekstilnoj industriji i obližnjem kamenolomu ili je većina njih dnevno migrirala u obližnje gradove koji su tada bili središta

2 Vitalni indeks je broj živorođenih na 100 umrlih

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/

industrije, sudstva i školstva. Usporedno s tim razvija se i poljoprivreda - vinogradarstvo i maslinarstvo u manjim poljoprivrednim gospodarstvima.

Ranih sedamdesetih godina započeo je intenzivan razvoj turizma. Izgradnja hotela i apartmana postali su glavno težište, uz želju građana da težak život na zemlji zamjene uslužnom djelatnošću. Tada se stanovništvo zapošljavalo većim djelom u hotelima i restoranima.

Posljednjih godina prošlog stoljeća gospodarstvo Grada je kao i sama Republika Hrvatska prolazilo kroz razne tranzicijske promjene - ulazak u tržišno gospodarstvo i prijelaz iz društvenog u privatno vlasništvo.

Najvažnije djelatnosti u Novigradu su danas: hotelijerstvo i turizam, građevinarstvo, poljoprivreda, ribarstvo i druge uslužne djelatnosti. Kako je turizam najzastupljenija djelatnost, cilj je bio locirati sve prerađivačke djelatnosti i industriju u radnu zonu. Razvoj tih gospodarskih grana stoga se premješta u Radnu zonu Sveti Vidal koja se nalazi na dijelu gradskog teritorija, na državnoj prometnici Buje-Novigrad-Poreč. Iz tog razloga Program razvoja poduzetništva na području Grada Novigrada – Cittanova usko je vezan uz sam razvoj Radne zone Sveti Vidal, zbog lakše dostupnosti samim poduzećima i distribucije, te dugoročnog smanjivanja gospodarskog prometa kroz grad i mogućnosti kupnje zemljišta.

Iako je Istra još uvijek u svim pokazateljima u samom hrvatskom vrhu po pokazateljima za gospodarstvo, ekonomska situacija je znatno lošija, a rezultati vidljivo skromniji nego prije gospodarske krize. Rekordni broj nezaposlenih, blokirane investicije i nedostatak poslovnih inicijativa obilježavaju aktualni trenutak.

Usvajanjem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti od strane Vlade Republike Hrvatske sve jedinice lokalne i područne samouprave su razvrstane u pripadajuće skupine prema stupnju razvijenosti. Indeks razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan je pri planiranju strateškog razvoja.

Grad Novigrad - Cittanova nalazi se u V. skupini čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka Republike Hrvatske. U sljedećoj tablici možete detaljnije vidjeti i prikaz osnovnih pokazatelja za Grad.

Tablica 6. Vrijednost indeksa razvijenosti i pokazatelja za Grad Novigrad – Cittanova

Vrijednost osnovnih pokazatelja

Grad

Prosječni dohodak

per capita

Prosječni izvorni prihodi

per capita

Prosječna stopa

nezaposlenosti (%)

Kretanje stanovništva

Udio obrazovanog

stanovništva u stanovništvu 16-65 godina

Indeks razvijen

ostiSkupina

Novigrad - Cittanova 29.019 8.021 5,2% 116,5 79,72% 141,31% V.

Izvor: www.razvoj.gov.hr, Vrijednost indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini 2013.

http://www.razvoj.gov.hr/

Prema navedenome indeksu Grad spada među najrazvijenije JLS-ove u RH, a što je pokazatelj dobrog stanja javne infrastrukture važne za život i rad lokalnog stanovništva. No unatoč tome i dalje postoje značajne potrebe za ulaganjima u infrastrukturu i druge projekte od javnog značaja poput podizanja razine pročišćavanja otpadnih voda na 3. stupanj, zamjene dotrajale kanalizacijske i druge infrastrukture u starogradskoj jezgri, održavanje postojećih i izgradnje novih cesta (radna zona i stambena naselja), izgradnje talijanske osnovne škole i dr. Zbog sustava bodovanja natječaja visok indeks razvijenosti otežava Gradu pristup EU sredstvima, a samim time i realizaciju neophodnih projekata.

3.2.2. Poljoprivreda

Poljoprivreda predstavlja važnu granu i potencijal razvoja gospodarstva Novigrada - Cittanova.

Prema podacima iz ARKODA na dan 31. prosinca 2016.g. na području Novigrada - Cittanova djeluje ukupno 170 poljoprivrednih gospodarstava što čini 2,62% gospodarstava u Istarskoj županiji i 0,01% gospodarstava u RH. U broj poljoprivrednih gospodarstava uračunati su svi OPG-ovi, obrti i trgovačka društva koji se bave poljoprivredom i koji su upisani u ARKOD evidencije.

Među nositeljima poljoprivrednih gospodarstava uvjerljivo prevladavaju muškarci sa 75,88%, a prema dobi nositelja najzastupljenija je dobna skupina starijih od 65 godina s 30,59%, dok je najmanji broj nositelja u dobnoj skupini od 46-50 godina sa 8,23%. U odnosu na dob nositelja na razini Istarske županije i RH, nositelji poljoprivrednih gospodarstva na području Novigrada - Cittanova su nešto mlađi, ali ipak je 56,47% nositelja starije od 55 godina. Radi održivosti, uvođenja novih znanja, ideja i tehnologija, potrebno je poticati mlade da se uključe u poljoprivredu.

Prema stručnoj spremi i dostupnim podacima, najviše nositelja poljoprivrednih gospodarstava ima završenu srednju školu 30,59%, zatim osnovnu školu 13,53%, višu školu 7,65%, te fakultet 4,7%. Bez osnovne škole je 1,18%, a za 42,35% nositelja nema podataka. U usporedbi sa školskom spremom na razini Istarske županije i Republike Hrvatske, nositelji/odgovorne osobe poljoprivrednih gospodarstava s područja Novigrada - Cittanova imaju višu školsku spremu, ali treba težiti daljnjem obrazovanju i usavršavanju naših poljoprivrednika.

U nastavku su prikazane tablice s detaljima.

Tablica 7. Broj poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava prema tipu na dan 31.12.2016.g.

Područje Obiteljsko gospodarstvo Obrt Ostali Trgovačko

društvo Zadruga Ukupno

Republika Hrvatska 165.167 2.201 196 2.566 385 170.515

Istarska županija 6.048 234 5 194 5 6.486

Grad Novigrad -

152 12 0 6 0 170

CittanovaIzvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom gospodarstvu, ARKOD

Tablica 8. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja na dan 31.12.2016.g.

Područje/dob <=40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-65 >65RH – broj 17.893 12.250 15.300 19.815 22.075 23.013 60.169RH - % 10,49 7,18 8,97 11,62 12,95 13,50 35,29IŽ – broj 803 484 525 742 876 919 2.137IŽ - % 12,38 7,46 8,09 11,44 13,51 14,17 32,95GN – broj 20 15 14 25 28 16 52GN - % 11,76 8,82 8,23 14,70 16,47 9,41 30,59

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom gospodarstvu, ARKOD

Tablica 9. Školska sprema nositelja/odgovorne osobe na dan 31.12.2016.g.

Područje/sprema Nema podataka

Nezavršena OŠ

Osnovna škola

Srednja škola

Viša škola Fakultet Ukupno

RH – broj 56.997 11.769 39.373 52.624 4.798 4.954 170.515RH - % 33,43 6,90 23,09 30,86 2,81 2,91 100IŽ – broj 2.462 281 966 2.146 316 315 6.486IŽ - % 37,96 4,33 14,89 33,09 4,87 4,86 100GN – broj 72 2 23 52 13 8 170GN - % 42,35 1,18 13,53 30,59 7,65 4,70 100

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom gospodarstvu, ARKOD

S obzirom da je u trenutku izrade PUR-a dostupan samo dio podataka iz ARKOD-a iz 2016.g., za drugi dio analize vezano za poljoprivredne površine i kulture korišteni su podaci iz ARKOD-a iz 2015.g.

Kao što je vidljivo iz slijedeće tablice najzastupljenije poljoprivredne površine su one u rasponu veličine od 3-20 ha, zatim one u rasponu veličine od 20-100 ha, a najmanje je malih površina u rasponu veličine do 3 ha. Prema podacima iz ARKOD-a na dan 312.12.2015.g. u Novigradu - Cittanova je bilo ukupno 540,95 ha poljoprivrednih površina.

Kad govorimo o posađenim kulturama najzastupljeniji su vinogradi s ukupnom površinom od 185,51 ha, te maslinici s 180,23 ha.

Naselje

<3 >=3 i <20 >=20 i <100 SVEUKUPNO

Broj PGBroj

ARKOD parcela

Površina (ha) Broj PG

Broj ARKOD parcela


Broj ARKOD parcela


Broj ARKOD parcela

Površina (ha)

Antenal 3 20 5,43 - - - 1 3 21,15 4 23 26,58Bužinija 18 77 25,25 5 31 29,72 2 16 83,75 25 124 138,72Dajla 14 32 13,36 4 27 36,19 1 17 20,66 19 76 70,21Novigrad 54 159 61,76 21 173 162,56 2 28 81,12 77 360 305,44UKUPNO 89 288 105,80 30 231 228,47 6 64 206,68 125 583 540,95

Tablica 10. Prikaz podataka iz ARKOD baze podataka na dan 31.12.2015. (podaci o ARKOD parcelama su prikazani prema grupama s obzirom na ukupnu površinu ARKOD parcela (ha) poljoprivrednika i prostornoj komponenti do kategorije naselja s

obzirom na sjedište poljoprivrednog gospodarstva

Izvor: www.apprrr.hr , Statistika 2015.g., Izvještaj br. 4.-Prikaz broja, površine ARKODA i broja PG-a s obzirom na veličinu i sjedište gospodarstva, preuzeto 21.11.2016.g.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u nastavku: APPRRR), najviše poljoprivrednih gospodarstava (u nastavku: PG) nalazi se u naselju Novigrad i to 77, a zauzimaju površinu od 305,44 ha. Slijedi Bužinija s 25 PG-a površine 138,72 ha, Dajla s 19 PG-a i 70,21 ha, te na kraju Antenal s 4 PG-a i 26,58 ha.

Tablica 11. Prikaz podataka iz ARKOD baze podataka na dan 31.12.2015. (podaci o ARKOD parcelama su prikazani prema vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta i prostornoj komponenti do kategorije naselja u kojem je ista smještena)

Naziv naselja

Oranica Staklenik na oranici Livada Pašnjak Krški pašnjak VinogradiPovršin

a ARKOD parcela

(ha)

Broj ARKOD parcela

Površina ARKOD

parcela (ha)

Broj ARKOD parcela

Površina

ARKOD parcela

(ha)

Broj ARKOD parcela

Površina ARKOD parcela

(ha)

Broj ARKOD parcela

Površina

ARKOD parcela

(ha)

Broj ARKOD parcela


(ha)

Broj ARKOD parcela

Antenal 265,42 49 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,70 3Bužinija 30,62 52 1,11 7 5,40 10 0,00 0 0,00 0 43,82 42

Dajla 28,71 20 0,00 0 1,90 7 0,00 0 0,34 1 95,91 56Mareda 16,43 2 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 10,90 5

Novigrad 28,99 24 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,85 1 34,18 28UKUPNO 370,18 147 1,11 7 7,29 17 0,00 0 1,18 2 185,51 134

Iskrčeni vinogradi Maslinik Voćne vrste Kultura kratkih ophodnji Rasadnik Miješani trajni

nasadi Ostalo zemljište Ukupno


(ha)

Broj ARKOD parcela


(ha)

Broj ARKOD parcela


(ha)

Broj ARKOD parcela


(ha)

Broj ARKOD parcela


(ha)

Broj ARKOD parcela


(ha)

Broj ARKOD parcela


(ha)

Broj ARKOD parcela

Ukupna površina ARKOD parcela

(ha)

Ukupan broj

ARKOD parcela

0,00 0 6,06 18 0,00 0 0,00 0 0,00 0 1,84 4 0,00 0 274,03 748,01 2 129,81 115 10,87 12 0,00 0 0,00 0 9,25 24 2,45 2 241,33 2660,23 1 20,31 30 0,12 2 0,00 0 0,00 0 1,73 4 2,94 3 152,18 1240,00 0 2,22 3 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 29,56 104,65 4 21,83 36 0,00 0 0,00 0 0,00 0 1,06 4 2,95 4 94,50 101

12,90 7 180,23 202 10,99 14 0,00 0 0,00 0 13,87 36 8,33 9 791,60 575Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom gospodarstvu, ARKOD

Problem ovog područja predstavlja nepostojanje sustava za navodnjavanje na većim poljoprivrednim površinama te zastarjela mehanizacija, a istovremeno i nedostatak sinergije proizvođača u cilju zajedničkog nastupa na tržištima. Danas je gotovo nezamislivo baviti se intenzivnom proizvodnjom bez navodnjavanja i uporabe vodotopivih gnojiva pomoću kojih se može osigurati dovoljna količina hranjivih tvari za biljke koje bi trebale dati onakav prinos i kvalitetu plodova kakva se priželjkuje.

Poljoprivrednici nemaju dovoljno vlastitih sredstava kako bi financirali ulaganja i nove projekte, a veliki izazov im predstavljaju EU fondovi, odnosno složeni natječaji i procedure za dobivanje sredstava.

Proizvodnja jaja, vina i ulja ima značajnu ulogu u gospodarstvu Grada, ali proizvodi nisu dovoljno brendirani što utječe na njihovo otežano plasiranje na tržište. Isto tako, područje Grada karakterizira potencijal razvoja ekološke poljoprivrede, ali ti potencijali nisu još u dovoljnoj mjeri iskorišteni.

Grad je član LAG-3a Sjeverna Istra, lokalne akcijske grupe čiji je cilj potaknuti provedbu integriranih i kvalitetnih strategija održivog razvoja s naglaskom na ruralnim područjima. Od LAG-a se očekuje otvaranje poziva za dodjelu bespovratnih sredstava u skladu s Programom ruralnoga razvoja RH za period 2014. – 2020.g. pri čemu će najveći dio sredstava biti namijenjen upravo za poljoprivrednike.

3.2.3. Ribarstvo

Ribarstvo na području Grada Novigrada – Cittanova uglavnom ima lokalno značenje kao izvor posla i primanja za značajan broj ribarskih obitelji, no isto tako usko je vezano uz turističku sezonu gdje predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost za promicanje gastronomske ponude. Izgradnja lučke infrastrukture, uređenje tržišta ribom i uspostava organizacija proizvođača tri su ključna prioriteta prema pravnom redu Europske unije u segmentu tržišta ribom.

U novigradskoj ribarskoj floti najčešće su kočarice koje se pretežito bave ulovom školjaka i muzgavaca, te manje brodice koje mrežama stajačicama love list i bijelu ribu.

Ribari Grada Novigrada - Cittanova su članovi Zadruge ribara „Oštriga“ u Umagu i Ribarske zadruge Istra.

Iako ribarska flota ima značajnu ulogu u gospodarstvu Grada, ribarska luka je samo djelomično opremljena priključcima za struju i vodu (na operativnoj obali Mandrača) dok navedena infrastruktura nedostaje na sjevernoj strani i malom Mandraču. Također, u Gradu ne postoje evidencije relevantne za ribarstvo koje bi sadržavale podatke o broju ribara, zaposlenika, ulovu ribe, prihodima i slično, već se svi podaci crpe iz općih evidencija o poduzetništvu Državnog zavoda za statistiku i to iz 2003.g.

Prema podacima Udruženja obrtnika bujštine na području Novigrada - Cittanove registriran je 31 obrtnik koji se bavi ribarstvom, dok se za broj ribara kao pravnih osoba ne vodi službena evidencija.

3 Detaljnije informacije o LAG-u prikazane su u poglavlju 3.3.1. Društvene djelatnosti.

Grad je član novoosnovanog LAGUR-a Pinna Nobilis (u daljnjem tekstu LAGUR), to jest lokalne akcijske grupe u ribarstvu koja se bavi pitanjima ribarstva, prerade ribe i marikulture, a tek se očekuju pomaci u ovom segmentu kroz njegovo djelovanje. LAGUR „Pinna nobilis“ osnovan je u kolovozu 2016.g. na inicijativu Lokalne akcijske grupe „Sjeverna Istra“, a obuhvaća područje šest (6) jedinica lokalne samouprave, odnosno gradove Umag – Umago, Novigrad – Cittanova, Buje – Buie, te općine Brtoniglu – Verteneglio, Grožnjan – Grisignana i Oprtalj – Portole.

LAGUR je partnerstvo predstavnika gospodarskog, civilnog i javnog sektora čime se odražava lokalna zajednica, a u cilju izrade i provedbe Lokalne razvojne strategije u ribarstvu. LAGUR se financira EU sredstvima kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. te sredstvima članarina.

3.2.4. Šumarstvo

Na području Grada Novigrada – Cittanova nalazi se sveukupno 556,12 ha šumskih površina u državnom vlasništvu, od čega 78,36 ha predstavlja sjemenjače alepskog bora, 395,46 ha panjače medunca i cera, 68,49 ha šikare, 10,48 ha neobraslo zemljište (čistine i trase dalekovoda), a 3,33 ha neplodno zemljište (deponija). Ukupna drvna zaliha državnih šuma na području Grada Novigrada – Cittanova iznosi 26.404,17 m3. Prosječna drva zaliha državnih šuma na području Grada iznosi 47,48 m3/ha.

Navedene šumske površine obuhvaćene su Programom gospodarenja za Gospodarsku jedinicu „Kršin“, a kojom gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Buzet, Šumarija Buje.

Slika 4. Pregledna karta šumskog područja u državnom vlasništvu

Izvor: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Buzet, Odjel za ekologiju

3.2.5. Poduzetništvo

Iako veličinom i brojem stanovnika malen, Novigrad - Cittanova ima veliki potencijal za daljnji gospodarski razvoj i to prvenstveno zbog svoje iznimno povoljne geografske pozicije (blizina Italije i Slovenije), dobre prometne povezanosti, te konstantnog ulaganja u gospodarsku i komunalnu infrastrukturu. Poduzetnički duh i marljivost ovdašnjih ljudi omogućili su veliki razvoj područja u posljednjih pedesetak godina, te se Novigrad - Cittanova od malog ribarskog mjesta pretvorio u značajno turističko odredište, razvili su se kvalitetni maslinari i vinari, a razvija se i sektor usluga, proizvodnje i prerade. Zbog svoje je lokacije, razvijenih radnih zona, dvojezičnosti i proaktivnosti gradske uprave, Novigrad - Cittanova vrlo zanimljiv i stranim investitorima, posebice onima iz Italije, koji ovdje grade svoje proizvodne pogone.

Brojčane, odnosno financijske gospodarske pokazatelje Novigrada - Cittanova u odnosu na Istarsku županiju, te RH donosimo u nastavku.

U Istarskoj županiji je u 2015.g. ostvarena neto dobit u iznosu nešto manjem od 2,4 milijarde kuna što je bitno više (267,4%) u odnosu na 2014.g. Poduzetnici grada Novigrada – Cittanova u 2015.g. iskazali su 47 milijuna kuna neto gubitka, dok su u razdoblju od 2010. do 2014. g. ostvarivali neto dobit.

Tablica 12. Udjel Grada Novigrada – Cittanova u poduzetništvu Istarske županije i RH i indeksi rasta 2015.g./2014.g.

Opis Indeks na razini grada

Indeks na razini Udjel grada u 2015. u %županije RH u županiji u RH

Broj poduzetnika - - - 3,5 0,3Broj zaposlenih 104,9 104,7 103,6 3,0 0,2Ukupni prihodi 103,7 112,8 105,2 2,8 0,1Ukupni rashodi 112,0 104,8 103,6 3,3 0,1Dobit prije oporezivanja 103,1 161,0 109,8 1,0 0,1Gubitak prije oporezivanja 481,9 66,4 75,0 7,3 0,4Porez na dobit 80,9 292,8 139,5 0,7 0,1Dobit razdoblja 106,0 147,1 105,7 1,1 0,1Gubitak razdoblja 470,2 66,5 73,9 7,2 0,5Konsolidirani financijski rezultat – neto dobit / neto gubitak - 367,4 200,2 -2,0 -0,3

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Poduzetnici Grada Novigrada - Cittanova imaju udjel u poslovanju Istarske županije u rasponu od 0,7% (porez na dobit) do 7,3% (gubitak prije oporezivanja). U ukupnom broju poduzetnika županije sudjeluju sa 3,5%, u broju zaposlenih sa 3,0%, ukupnim prihodima sa 2,8%, ukupnim rashodima sa 3,3% i u dobiti razdoblja sa 1,1%.

Novigradski poduzetnici su u 2015. g. imali 1.395 zaposlenih, što je 3,0% ukupno zaposlenih u Istarskoj županiji te nešto manje od 0,2% zaposlenih kod poduzetnika u Republici Hrvatskoj. Ostvarili su ukupan prihod u iznosu od 866,8 milijuna kuna, što je udio od 2,8% u ukupnim prihodima poduzetnika Istarske županije i nešto više od 0,1% od ukupnoga prihoda poduzetnika na razini RH.

Tablica 13. Udio poduzetnika Grada Novigrada – Cittanova u poduzetništvu Istarske županije i u RH, u 2015. g. (u tisućama kuna)

Teritorijalna razinaBroj

poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihod Neto dobit

Broj Broj Iznos IznosRepublika Hrvatska 106.569 838.584 639.647.947 17.139.504Istarska županija 9.552 46.092 30.746.118 2.379.400Grad Novigrad - Cittanova 335 1.395 866.762 -46.953Novigrad - udio u RH 0,3% 0,2% 0,1% -0,27%Novigrad - udio u Istarskoj županiji 3,5% 3,0% 2,8% -1,97%


Na rang listi gradova i općina RH poduzetnici Grada u 2015. g. zauzimaju 41. mjesto po broju poduzetnika (335), 73. mjesto po broju zaposlenih (1.395), 70. mjesto po ukupnom prihodu (866,8 milijuna kuna), 79. mjesto po dobiti razdoblja (38,3 milijuna kuna), 26. mjesto po gubitku razdoblja (85,2 milijuna kuna), dok su po neto gubitku (47 milijun kuna) na 544.-om mjestu.

U Gradu Novigradu - Cittanova posluje jedan veliki poduzetnik, LAGUNA NOVIGRAD d.d., društvo koje je u 2015.g. ostvarilo najveći ukupan prihod (183,1 milijun kuna), zapošljavalo najviše radnika (385) i ostvarilo najveću dobit razdoblja (17,8 milijuna kuna).

Ako promatramo poslovanje poduzetnika Grada Novigrada - Cittanova kroz razdoblje od šest godina, u 2015. g. je bilo najviše poduzetnika, njih 335, što je 11,8% više u odnosu na 2010. g.. Najviše zaposlenih (1.395 radnika) je bilo u 2015. g. što je u odnosu na 2014. g. više za 162 ili 13,1%.

Najveći ukupan prihod ostvaren je u 2010. g. i iznosio je 1,2 milijarde kuna, najviša neto dobit također je ostvarena u 2010. g. i iznosila je 38,8 milijuna kuna, a najviša prosječna mjesečna plaća obračunata je u 2015. g. i iznosila je 5.108 kuna što je 408 kuna više u odnosu na prosječnu plaću obračunatu u 2010. g.

Tablica 14. Broj poduzetnika, broj zaposlenih, te osnovni rezultati poslovanja poduzetnika Grada Novigrada – Cittanova u razdoblju 2010. - 2015. g.

Opis 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.Broj poduzetnika 300 317 318 323 328 335Broj zaposlenih 1.248 1.164 1.084 1.174 1.233 1.395Ukupni prihodi 1.203.444 739.443 686.532 707.126 800.140 866.762Ukupni rashodi 1.158.626 723.717 669.279 698.749 778.163 908.259Dobit razdoblja 71.988 27.157 45.858 28.896 36.526 38.259Gubitak razdoblja 33.229 17.946 32.345 24.919 20.056 85.213Neto dobit/gubitak 38.758 9.212 13.514 3.978 16.470 -46.953Investicije u novu dugotrajnu imovinu 91.156 57.794 21.659 16.836 26.320 40.277Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom 4.700 4.546 4.684 4.468 4.939 5.108


U 2015. g. ostvaren je ukupan prihod od 866,8 milijuna kuna što je 621,3 tisuće kuna po zaposlenom, odnosno manje u odnosu na 2014. g., kada je prihod po zaposlenom iznosio 648,9 tisuća kuna te manje u odnosu na 2010. g. u kojoj je prihod po zaposlenom iznosio 964,3 tisuće kuna.

Poduzetnici Grada Novigrada - Cittanova, njih 335, u 2015. g. u odnosu na 2014. g. ostvarili su veći ukupan prihod za 3,7%. Istovremeno ukupni rashodi povećani su za 12%, dobit razdoblja za 6%, a gubitak razdoblja za 370,2%, što je rezultiralo negativnim konsolidiranim financijskim rezultatom – neto gubitkom u iznosu od 47 milijuna kuna.

Dobit razdoblja u 2015.g. od 38,3 milijuna kuna ostvarilo je 165 poduzetnika, dok je gubitak razdoblja od 85,2 milijuna kuna iskazan kod 170 poduzetnika.

Tablica 15. Osnovni financijski rezultati poduzetnika (pravnih osoba) Grada Novigrada – Cittanova u 2015.g. (u tisućama kuna)

Opis 2014. 2015. Indeks 2015./14.

Broj poduzetnika 314 335 -Broj dobitaša 158 165 104,4Broj gubitaša 149 170 114,1Broj zaposlenih 1.330 1.395 104,9Ukupni prihodi 835.493 866.762 103,7Ukupni rashodi 810.797 908.259 112Dobit prije oporezivanja 42.370 43.679 103,1Gubitak prije oporezivanja 17.674 85.176 481,9Porez na dobit 6.744 5.456 80,9Dobit razdoblja 36.077 38.259 106Gubitak razdoblja 18.124 85.213 470,2Konsolidirani financijski rezultat – neto dobit / gubitak 17.953 -46.953 -


Poduzetnici Grada Novigrada - Cittanova iskazali su u 2015. g. neto gubitak od 47 milijuna kuna, poduzetnici Istarske županije ostvarili su neto dobit u iznosu od 2,4 milijarde kuna, a poduzetnici Hrvatske ostvarili su neto dobit od 17,1 milijardu kuna.

Tablica 16. Top 5 poduzetnika Grada Novigrada – Cittanova prema ostvarenoj neto dobiti u 2014.g. i 2015.g. (iznosi u tisućama kn)

Rang OIB Naziv MjestoNeto dobit

2014. 2015.1. 58935879058 LAGUNA NOVIGRAD D.D. NOVIGRAD 10.736 17.833

2. 63095660265 LUXOTTICA JUGOISTOČNA EUROPA D.O.O. NOVIGRAD 492 3.425

3. 80051835685 BUTAN PLIN D.O.O. NOVIGRAD 333 2.9914. 70652075036 NATURA DOMUS D.O.O. NOVIGRAD 1.037 9335. 11979216514 ANTENAL D.O.O. NOVIGRAD NOVIGRAD 7.178 928

Ukupno 5 najvećih prema neto dobiti 19.776 26.110Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Jedna od karakteristika poslovanja poduzetnika Hrvatske je dominantan utjecaj jednog ili malog broja poduzetnika na ukupne rezultate poslovanja općine/grada, županije i djelatnosti, što potvrđuje primjer poduzetnika u Gradu Novigradu - Cittanova. Riječ je o velikom poduzetniku, LAGUNA NOVIGRAD DD., koje je 2015.g. završilo sa 17,8 milijuna kuna neto dobiti, te je time značajno utjecao na pozitivan rezultat poslovanja poduzetnika Novigrada - Cittanova. S dobiti je u 2015. g. na području Grada Novigrada – Cittanova poslovalo ukupno 165 poduzetnika.

U rezultatima poslovanja poduzetnika Grada Novigrada – Cittanova dominantna je uloga privatnog sektora. U tom sektoru u 2015. g. bilo je najviše zaposlenih, njih 1.357 što je 97,3% ukupno zaposlenih.

U strukturi gospodarstva prema kriteriju broja zaposlenih, dominantnu ulogu imaju poduzetnici iz djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prerađivačke industrije, te trgovine na veliko i malo. Kod poduzetnika iz djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo je najviše zaposlenih, njih 547 ili 39,2% od ukupno zaposlenih na razini grada. U toj djelatnosti ostvarena je prosječna mjesečna neto plaća od 4.993 kune što je za 4,4% više nego 2014.g., a za 2,3% manje od prosječne plaće na razini grada, za 13,2% više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika iz djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane Hrvatske (4.410 kuna) te za 12,6% manje od prosjeka plaća u djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane Istarske županije (5.711 kuna).

Promatramo li financijske rezultate poduzetnika ostvarene u 2015.g., grupirane prema njihovoj veličini primjetno je da je najviše malih poduzetnika, njih 331, koji su zapošljavali 848 osoba. Srednje veliki poduzetnici (njih 3) zapošljavali su 162 osobe, a jedan veliki poduzetnik zapošljavao je 385 osoba. U financijskim rezultatima poslovanja u 2015.g. mali poduzetnici iskazali su veći gubitak razdoblja od dobiti razdoblja te su tako iskazali neto gubitak od 66,9 milijuna kuna (u 2014.g. 128 tisuća kuna neto dobiti), srednje veliki poduzetnici ostvarili su neto dobit u iznosu od 2,1 milijun kuna (u 2014.g. 7,1 milijun kuna neto dobiti), veliki poduzetnici također su ostvarili neto dobit u iznosu od 17,8 milijuna kuna (u 2014.g. 10,7 milijuna kuna)

Tablica 17. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Novigrada - Cittanova u 2015. g. - prema veličini (iznosi u tisućama kuna, udjeli u %)

Opis UkupnoMali Srednji Veliki

Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos UdjelBroj poduzetnika 335 331 98,8 3 0,9 1 0,3Broj zaposlenih 1.395 848 60,8 162 11,6 385 27,6Ukupan prihod 866.762 445.976 51,5 237.646 27,4 183.140 21,1Ukupni rashodi 908.259 508.681 56,0 234.272 25,8 165.307 18,2Dobit prije oporezivanja 43.679 20.675 47,3 5.171 11,8 17.833 40,8Gubitak prije oporezivanja 85.176 83.379 97,9 1.797 2,1 0 0,0Porez na dobit 5.456 4.204 77,0 1.252 23,0 0 0,0

Dobit razdoblja 38.259 16.507 43,1 3.919 10,2 17.833 46,6Gubitak razdoblja 85.213 83.416 97,9 1.797 2,1 0 0,0Konsolidirani financ. rezultat – neto dobit ili gubitak -46.953 -66.909 142,5 2.122 -4,5 17.833 -38,0


Važnost malih poduzetnika u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika u Gradu Novigradu – Cittanova u 2015.g. pokazuju sljedeći udjeli: 98,8% udjela u broju svih poduzetnika, 60,8% udjela u broju zaposlenih. Ostvarili su 51,5% ukupnog prihoda, 56,0% ukupnih rashoda, 43,1% dobiti razdoblja te 97,9% gubitka razdoblja. Broj zaposlenih povećan je za 7,3%, ukupni prihodi za 14,8%, ukupni rashodi za 32,1%, te su iskazali neto gubitak za razliku od prethodnog poslovnog razdoblja, u 2014. g.

Kad je riječ o trgovačkim društvima koja su u vlasništvu/suvlasništvu Grada Novigrada - Cittanova, njih ima sedam. Prema broju zaposlenih izdvaja se društvo ISTARSKI VODOVOD d.o.o. sa 297 zaposlenih i ukupnim prihodom od 118,8 milijuna kuna i dobiti od 5,0 milijuna kuna.

Tablica 18. Poduzeća u vlasništvu/suvlasništvu Grada Novigrada – Cittanova (dobit ili gubitak za 2014.g. u tisućama kuna)

R. br.

OIB Naziv Mjesto Broj zaposl.

Ukupan prihod

Dobit razdoblja (+)

ili gubitak razdoblja (-)

1. 56396370038 6. MAJ d.o.o. Umag 76 23.572 2.791 2. 56838770652 6. MAJ ODVODNJA d.o.o. Umag 24 16.416 378 3. 13269963589 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. Buzet 297 118.771 4.968 4. 52879107301 IVS d.o.o. Buzet 10 3.679 -2.034 5. 01696133948 NEAPOLIS d.o.o. Novigrad 38 12.689 206 6. 22290163994 NEAPOLIS SPORT d.o.o. Novigrad 1 4.392 37. 93841076678 VSI - VODOVOD BUTONIGA d.o.o. Buzet 0 14.568 -9.070 Ukupno poduzetnici u vlas./suvlas. Grada Novigrada – Cittanova 446 194.088 -2.758Ukupno svi poduzetnici u Novigradu – Cittanovi 1.396 871.154 -46.950Udio poduzetnici u vlas./suvlas. Grada Novigrada - Cittanova 31,9% 22,3% 5,9%


Pretežita djelatnost velikog poduzeća ISTARSKI VODOVOD d.o.o. je (36.00) Skupljanje, pročišćavanje i opskrba, a srednje velikih poduzetnika, 6. MAJ d.o.o., pretežita je djelatnost (38.11) Skupljanje neopasnog otpada te VSI - VODOVOD BUTONIGA d.o.o., (36.00) Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom.

Pretežita djelatnost malih poduzeća: 6. MAJ ODVODNJA d.o.o. i IVS d.o.o. je (37.00) Uklanjanje otpadnih voda, društva NEAPOLIS d.o.o. (81.30) Uslužne djelatnosti uređenja i održavanja krajolika te društva NEAPOLIS SPORT d.o.o. (41.20 Gradnja stambenih i nestambenih zgrada)

Poslovanje poduzetnika Grada Novigrada - Cittanova, obveznika poreza na dobit bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, u 2015.g. znatno je nepovoljnije nego usporedne 2014.g.

Zaključno, ako promatramo izvedene financijske pokazatelje uspješnosti poslovanja u 2015.g. u odnosu na 2014.g., može se zaključiti da je 2015.g. bila nepovoljna za poduzetnike Grada Novigrada - Cittanova. Smanjena je produktivnosti rada po zaposlenom, smanjena je ekonomičnost poslovanja, a negativan predznak bilježi rentabilnost prometa, rentabilnost ukupne imovine te rentabilnost vlastitog kapitala.

Značajnu ulogu u ostvarivanju ukupnih rezultata poslovanja imali su mali poduzetnici, poduzetnici u privatnom vlasništvu te poduzetnici iz djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane te trgovine.

U 2015.g. veliko poduzeće LAGUNA NOVIGRAD d.d. imalo je značajnu ulogu u ostvarivanju ukupnih rezultata poslovanja. Laguna Novigrad je povećala dobit razdoblja u odnosu na 2014.g. za 7,1 milijun kuna, odnosno 66,1%, te nije iskazala gubitak razdoblja. U konačnici Laguna Novigrad je ostvarila neto dobit u iznosu od 17,8 milijuna kuna.

Grad Novigrad - Cittanova u cilju poticanja razvoja poduzetništva daje potpore kroz sljedeće mjere i aktivnosti:

potpore novoosnovanim tvrtkama - potpore poduzetnicima početnicima koji prvi put otvaraju obrt ili trgovačko društvo,

potpore poduzetnicima za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata, potpore za novo zapošljavanje i samozapošljavanje, subvencioniranje troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita, te usavršavanja u zanimanju.

Pojedine od mjera i aktivnosti provode se u suradnji s Istarskom županijom i Istarskom razvojnom agencijom.

Sredstva za navedene potpore osigurana su u Proračunu Grada Novigrad - Cittanova za razdoblje 2014.g. - 2016.g. i to u sljedećim planiranim i realiziranim iznosima:

Tablica 19. Pregled potpora poduzetnicima iz gradskog proračuna

R.b. Naziv potpore Planirani/realizirani iznos u 2014.g.

Planirani/realizirani iznos u 2015.g.

Planirani/realizirani iznos u 2016.g.

1 Potpore novoosnovanim tvrtkama 30.000,00 /10.000,00 15.000,00 /10.000,00 15.000,00 /15.000,00

2 Potpore poduzetnicima za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata

50.000,00 /0,00 0,00 20.000,00 / 5.350,00

3 Potpore za novo zapošljavanje i samozapošljavanje

36.000,00 /0,00 0,00 0,00

4 Subvencioniranje troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita i usavršavanja u zanimanju

21.000,00 / 2.550,00 0,00 15.000,00 /1.450,00

5 Mjere vijeća tržišta rada - - 20.000,00UKUPNO 137.000,00/12.550,00 15.000,00 /10.000,00 70.000,00 /21.800,00

Izvor: Izrađeno prema podacima od Grada Novigrada - Cittanove

Grad također sufinancira i 2% kamate za kredite poduzetnicima za sve djelatnosti i iznajmljivačima/domaćinstvima u privatnom smještaju što pozitivno djeluje na njihov razvoj. Međutim, iako program poticanja poduzetništva postoji već duže vrijeme, lokalni poduzetnici nisu dovoljno informirani i ne koriste u dovoljnoj mjeri potpore koje su im na raspolaganju.

Na području Grada Novigrada ‐ Cittanova postoje tri radne/poslovne zone koje su prikazane u slijedećoj tablici, a njihova lokacija na slici broj 5.

Tablica 20. Radne/poslovne zone na području Grada Novigrada - Cittanova

Naziv zone Namjena zone Broj pravnih osoba koje posluju u zoni na dan 30.11.2016.

Raspoloživa površina zone (ha)

Izgrađena površina zone (ha)

Radna zona Sv. Vidal

Proizvodna (pretežito industrijska) 16 + 2 LAG/LAGUR 7,19 3,56

Bužinija Proizvodna (pretežito zanatska) 5 9 ???

St. Vinjeri Opća poslovna 9 8,39 4, 66Izvor: Izrađeno prema podacima od Grada Novigrada - Cittanove

Slika 5. Lokacije radnih/poslovnih zona u Gradu Novigradu - Cittanova

Izvor: PPUGN, Grad Novigrad – Cittanova

U radnoj zoni Sv. Vidal trenutačno djeluje 16 pravnih osoba te 2 udruge LAG Sjeverna Istra i LAGUR Pinna Nobilis. Prethodno navedene pravne osobe su: Divus marketing d.o.o., Tehnowatt d.o.o., Istarski vodovod d.o.o., Iwe d.o.o., Butan plin d.o.o., Solaris d.o.o., FA.IS.A d.o.o., Luxottica d.o.o., B&B Trade d.o.o., Dese Electronica d.o.o., Epros d.o.o., Istratextum d.o.o., Transporti Stankić d.o.o., PFMA d.o.o. (Proizvodnja farmaceutske i medicinske ambalaže), Agrofin d.o.o., Dermoestetik d.o.o., VEGA d.o.o., Astra plin, Nivo, Dreamlab d.o.o. i Rigler Istra.

U zoni Bužinija posluje pet pravnih osoba: Obrt Lubiana Franco Giovanni, Obrt Beaković Bruno, Obrt Hanžek Branko, IMEG d.o.o. i Nautico d.o.o.

U zoni St. Vinjeri posluje devet pravnih osoba: San Marco Adriatica dva d.o.o., Morski lav d.o.o., Teri – trgovina d.o.o., Kopterm d.o.o., Anmar d.o.o., Prima Commerce d.o.o., Pero & CO d.o.o., Tera d.o.o., IBM vina Ivančić – Moreno Ivančić i Magros d.o.o.

3.2.6. Turizam i ugostiteljstvo

Novigrad – Cittanova je kao malo ribarsko mjesto sedamdesetih godina prošlog stoljeća polako ali sigurno počeo razvijati turističku djelatnost i kapacitete, da bi s vremenom gradić na sjeverozapadnoj obali Istre svoj gospodarski razvoj temeljio upravo na turizmu. Turistička djelatnost u Novigradu – Cittanovi najvažnija je privredna grana, a o njoj posredno ili neposredno ovisi i velik dio drugih djelatnosti. Prirodno i kulturno-povijesno bogatstvo Novigrada – Cittanove pomogli su kao važne predispozicije da se postane primamljivo odredište turistima iz čitave Evrope pa i svijeta. Ljepota, tradicija, kulturno-povijesna baština, očuvano more i priroda, ugodna klima s mnogo sunčanih dana, visoki stupanj opremljenosti plaža, šarm malog mjesta, zanimljive ljetne manifestacije, samo su neki od aduta novigradskog turizma koji pomažu da ovaj grad privlači brojne goste. Tome svakako treba pridodati i tradicionalnu gostoljubivost ovih krajeva, koja je u Novigradu – Cittanovi kao malom mjestu još dodatno pospješena. Kontinuiran razvoj turizma u Novigradu – Cittanovi ogledava se i u konstantnom porastu kvalitete turističke ponude - od ugostiteljskih sadržaja, preko smještajnih kapaciteta, do turističko-komunalne infrastrukture i napora oko uređenja mjesta. Veliki adut u razvoju nautičkog ali i novigradskog turizma uopće jest i novi, moderni nautički centar, novigradska marina, koja je turističkom proizvodu ovoga grada zasigurno dala novu, značajniju dimenziju i Novigrad – Cittanovu većim slovima upisala na turističku, prije svega nautičku kartu obiju obala Jadrana.

Razvoju turizma doprinosi i obližnji Aquapark Istralandia koji je cestovnom infrastrukturom odlično povezan s gradom, a brojni njegovi gosti noće na području Novigrada - Cittanove. Važno je istaknuti kako na području Grada posluje šest trgovina čija je ponuda orijentirana na autohtone i izvorne lokalne proizvode. Na taj način se želi goste upoznati s tradicijom Istre.

U nastavku je tablica koja prikazuje dolaske i noćenja turista u Hrvatskoj, Istarskoj županiji i Gradu Novigradu – Cittanova. Iz tablice možemo primijetiti da su se dolasci i noćenja turista od 2011.g. do 2015.g. povećavala i u Hrvatskoj i u Istarskoj županiji i u Novigradu - Cittanova.

Tablica 21. Dolasci i noćenja turista u Hrvatskoj, Istarskoj županiji i Gradu Novigradu – Cittanova u razdoblju od 2011.g. do 2015. g.

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.Hrvatska

dolasci 11.455.677 11.835.160 12.441.476 13.128.416 14.343.323noćenja 60.354.275 62.743.463 64.827.814 66.483.948 71.605.315Istarska županijadolasci 2.895.686 2.985.042 2.980.663 3.059.226 3.369.905noćenja 19.095.401 19.877.368 19.445.130 19.545.303 20.966.561Novigrad Cittanovadolasci 143.723 161.869 173.369 178.298 191.844noćenja 760.295 852.590 905.188 930.733 1.025.012

Izvor: www.dzs.hr Priopćenje: Dolasci i noćenja turista u 2015.

U Novigradu - Cittanova postoji osam hotela od čega su tri sa četiri zvjezdice te pet s tri zvjezdice. Hotelska ponuda je nedostatna u odnosu na potražnju na tržištu, jer 5 od 8 hotela spada u kategoriju malih i obiteljskih hotela. Za osobe koje žele i traže mirniju atmosferu, Novigrad – Cittanova nudi pet malih obiteljskih hotela koji su smješteni na atraktivnim lokacijama u blizini mora. Kampova ima tri te jedno kamp odmorište dok je ponuda privatnog smještaja prilično bogata te turisti mogu birati između apartmana, soba i kuća za odmor. U nastavku je prikazan pregled smještajnih kapaciteta i ostvarenih noćenja u 2015.g.

Tablica 22. Pregled smještajnih kapaciteta i ostvarenih noćenja po strukturi smještajnog kapaciteta u 2015.g.

Hoteli Smještajnikapaciteti

Ostvarena noćenja u

2015.g.Maestral 622 147.757Laguna 422 85.618Nautica 88 14.344Sv. Benedikt 36 1.124Cittar 28 + 4 5.187Makin 26 2.374Villa Cittar 24 4.064Rivalmare 26 Ukupno 1.244 260.468

Autokampovi Smještajnikapaciteti


2015.g.Mareda 2.400 238.507Sirena 1.800 178.733Kastanija 876 55.655Din 25 0Ukupno 5.101 472.895

Pansioni Smještajnikapaciteti


2015.g.Emaus 50 6.526Santa Maria 30 2.588Torci 18 25 390

http://www.dzs.hr/

Kolo 18 841Ukupno 123 10.345

Apartmansko naselje Smještajnikapaciteti


2015.g.Rona 584 16.662Medius 165 13.171Pinesta 450 18.841Pinea 156 8.109Litijska plaža 224 13.953Erica Turizam 100 11.701Rosarex 74 3.728 Ukupno 1.753 86.165

Privatni smještaj Smještajnikapaciteti


2015.g.Turistički apartmani i sobe - privatni smještaj 2.537 175.316Turistički apartmani i sobe - BP noćenje 1.106 50.137 Ukupno 3.643 225.453

Vez u luci Smještajni kapaciteti


2015Lučka uprava 100 15Marina Nautica **** 365 9.694Ukupno 465 9.709

UKUPNO 12.329 1.065.035

Stanovi i kuće za odmor Smještajni kapaciteti


2015Ukupno 6.000 211.379

Sveukupno: 18.329 1.276.414Izvor: Turistička zajednica Grada Novigrada

Broj dolazaka i noćenja stranih turista značajno premašuje broj dolazaka i noćenja domaćih turista, a turizam je pretežito temeljen na konceptu “sunce i more“. U 2015.g. najveći broj dolazaka kao i noćenja ostvarili su gosti iz Slovenije, Njemačke i Austrije. U nastavku su prikazani dolasci i noćenja turista u Grad po zemljama u 2014.g. i 2015.g.

Tablica 23. Dolasci i noćenja po zemljama za 2014.g. i 2015.g.

Zemlja2014.

Dolasci 2015.

Dolasci Indeks 2014.Noćenja

2015.Noćenja Indeks Udio

Albanija 50 44 88 170 113 66 0,01Argentina 9 19 211 28 53 189 0,00Australija 83 106 128 467 879 188 0,07Austrija 36.332 42.030 116 162.171 191.496 118 14,98

Bosna i Hercegovina 529 729 138 3.514 4.429 126 0,35Belgija 1.489 1.395 94 10.294 9.750 95 0,76

Bjelorusija 61 102 167 460 712 155 0,06Brazil 28 74 264 112 316 282 0,02

Bugarska 70 79 113 168 234 139 0,02Cipar 11 3 27 13 13 100 0,00

Crna Gora 42 31 74 109 231 212 0,02Češka 4.227 5.150 122 26.580 32.502 122 2,54Čile 7 1 14 29 3 10 0,00

Danska 983 1.230 125 6.344 8.855 140 0,69Estonija 72 77 107 348 311 89 0,02Finska 461 113 25 2.777 485 17 0,04

Francuska 2.101 1.504 72 6.736 5.702 85 0,45Grčka 21 22 105 86 143 166 0,01

Hong Kong, Kina 1 4 400 2 4 200 0,00Indija 3 19 633 10 60 600 0,00

Indonezija 5 33 660 30 89 297 0,01Irska 140 96 69 941 938 100 0,07Island 5 20 400 9 76 844 0,01Italija 19.003 18.771 99 70.590 72.650 103 5,68Izrael 110 109 99 359 287 80 0,02Japan 27 18 67 76 52 68 0,00

Južnoafrička Republika 31 11 35 54 33 61 0,00Kanada 109 87 80 454 328 72 0,03Katar 1 0 0 1 0 0 0,00

Kazahstan 31 25 81 204 138 68 0,01Kina 77 15 19 205 85 41 0,01

Koreja, Republika 24 19 79 49 71 145 0,01Kosovo 47 51 109 257 296 115 0,02Kuvajt 0 6 0 0 6 0 0,00

Letonija 31 50 161 151 257 170 0,02Lihtenštajn 20 7 35 94 27 29 0,00

Litva 194 182 94 856 658 77 0,05Luksemburg 29 29 100 159 106 67 0,01

Mađarska 1.701 2.227 131 8.715 12.131 139 0,95Makedonija 96 121 126 1.149 1.796 156 0,14

Malta 2 10 500 7 36 514 0,00Maroko 1 0 0 8 0 0 0,00Meksiko 11 5 45 44 17 39 0,00

Nizozemska 5.470 5.325 97 45.559 45.366 100 3,55Norveška 293 404 138 1.683 1.966 117 0,15

Novi Zeland 40 40 100 106 120 113 0,01Njemačka 36.120 39.467 109 255.229 285.391 112 22,32

Oman 9 0 0 9 0 0 0,00Ostale zemlje južne i srednje Am 61 57 93 162 194 120 0,02

Ostale afričke zemlje 68 57 84 321 219 68 0,02Ostale azijske zemlje 77 106 138 460 449 98 0,04

Ostale europske zemlje 8 47 588 43 200 465 0,02Ostale zemlje sjeverne Amerike 0 3 0 0 12 0 0,00

Poljska 3.052 2.945 96 20.288 20.198 100 1,58Portugal 44 31 70 149 120 81 0,01

Rumunjska 362 373 103 1.881 1.867 99 0,15Rusija 1.370 1.114 81 10.878 7.322 67 0,57SAD 359 359 100 1.298 1.422 110 0,11

Slovačka 2.430 2.650 109 15.240 16.406 108 1,28Slovenija 67.452 67.439 100 437.739 470.460 107 36,80

Srbija 945 911 96 7.319 7.758 106 0,61Španjolska 218 207 95 670 617 92 0,05

Švedska 1.383 1.448 105 8.237 8.474 103 0,66Švicarska 2.447 3.327 136 12.890 16.880 131 1,32Tajland 20 26 130 72 85 118 0,01

Tajvan, Kina 3 0 0 7 0 0 0,00Tunis 6 28 467 22 150 682 0,01Turska 74 49 66 352 195 55 0,02

Ujedinjena Kraljevina 1.765 1.551 88 11.842 9.054 76 0,71Ukrajina 311 296 95 2.140 1.860 87 0,15

„nepoznato državljanstvo“ 6 4 67 57 17 30 0,00Ukupno strani 192.668 202.808 105 1.139.483 1.243.170 109 97,24

Ukupno domaći 7.677 7.489 98 47.364 35.315 75 2,76Sveukupno 200.345 210.377 105 1.186.847 1.278.485 108 100,00

Izvor: Turistička zajednica Grada Novigrada

U cilju produženja turističke sezone razvijaju se turistički proizvodi koji su specifični za ovaj dio Istre i kojima Novigrad - Cittanova zajedno s Klasterom Sjeverozapadne Istre prednjači u odnosu na druge istarske destinacije, a to su: gourmet, biciklizam, nogomet, wellness i tenis. U posljednjih pet godina, od kada je započeo razvoj navedenih proizvoda, Novigrad - Cittanova bilježi konstantan porast broja dolazaka i noćenja gostiju za vrijeme izvan glavne turističke sezone. Razvoj nogometa kao specifičnog proizvoda zabilježio je izvanredne rezultate, jer su u zimskom razdoblju tzv. izvan sezone (siječanj i veljača) noćenja gotovo utrostručena: nekada 5.000 noćenja, danas 11.500 noćenja, a vrlo dobri rezultati ostvareni su i kod razvoja biciklizma i gourmet-a. Tako je u predsezoni (ožujak – svibanj) realizirano čak 60% više dolazaka (15.000 više) i noćenja (41.000 više) u odnosu na 2010.g. Posezona (rujan i listopad) imaju pak još bolje rezultate, te je u petogodišnjem razdoblju ona bolja za čak gotovo dvostruko više noćenja (90.000 više) te 70% više dolazaka (13.000 više).

Promatrajući općenito, turistička djelatnost na ovom području unatoč svemu pozitivnom nije u potpunosti zadovoljavajuća. Problemi s kojima se i dalje susreću su kratka turistička sezona, nedovoljni i neadekvatni smještajni kapaciteti pogotovo u domaćinstvima te nedovoljno izbrendirana sama lokacija.

3.2.7. Tržište radne snage

U promatranom razdoblju od 2004.g. - 2016.g., na području Grada Novigrada – Cittanova vidljive su značajne oscilacije u godišnjem prosjeku broja nezaposlenih osoba. Najniži prosječni godišnji broj nezaposlenih zabilježen je 2008.g. (55), a najviši 2013. g. (144). Broj nezaposlenih žena znatno je veći od broja nezaposlenih muškaraca, dok dob nezaposlenih

osoba varira i nije moguće izvesti neki zaključak u tom smislu. Najveći broj nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja ima završenu srednju školu.

U nastavku su prikazane tablice s detaljima kroz godine.

Tablica 24. Registrirane nezaposlene osobe s područja Grada Novigrada - Cittanova prema dobi i spolu, godišnji prosjek

Godina 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Spol Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno

Dob15-19 1 0 2 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 0 220-24 2 4 5 3 4 7 2 4 6 2 3 4 1 4 5 5 3 8 5 5 925-29 1 2 3 1 4 6 1 6 7 1 5 7 1 3 4 3 6 9 7 6 1330-34 1 3 5 1 3 5 2 2 4 1 2 3 3 4 6 3 7 10 6 9 1435-39 2 2 4 1 5 6 1 4 5 2 4 5 1 3 4 2 6 7 3 5 840-44 2 8 10 2 5 6 1 2 3 1 5 6 1 3 3 3 5 7 7 6 1445-49 4 9 12 4 10 14 2 10 12 2 7 9 1 5 6 3 4 7 3 7 1150-54 2 6 8 3 9 12 3 10 13 2 13 15 3 13 16 2 7 9 3 7 1055-59 5 2 6 9 3 12 8 3 11 6 4 9 6 4 10 6 3 9 5 1 660 i više 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 3 3 2 0 2Ukupno 21 35 56 25 44 69 22 41 64 17 42 60 17 38 55 28 41 69 42 45 87

Godina 2011 2012 2013 2014 2015 2016

SpolMuškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno

Dob15-19 0 0 0 1 2 3 2 2 3 1 1 2 0 0 1 0 0 120-24 7 6 13 6 7 13 6 6 13 7 9 16 5 6 11 4 6 1025-29 7 8 16 12 12 25 10 11 21 8 12 20 6 8 14 4 9 1230-34 9 11 20 10 12 22 9 14 22 6 12 18 6 9 15 6 7 1335-39 5 4 9 5 9 13 7 13 19 5 9 15 4 7 11 6 7 1340-44 6 9 15 6 8 14 5 7 12 5 5 10 3 6 9 3 5 845-49 5 8 13 8 8 16 10 13 23 10 9 19 6 7 13 3 6 950-54 5 9 14 6 9 14 5 13 18 5 10 15 5 9 14 3 4 855-59 4 2 6 3 5 8 3 6 9 6 6 11 7 5 12 7 4 1160 i više 3 0 3 2 0 2 1 1 3 4 1 5 5 1 6 5 1 6Ukupno 51 57 109 58 71 129 57 86 144 56 74 130 47 57 104 43 49 91

Izvor: Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Tablica 25. Registrirane nezaposlene osobe s područja Grada Novigrada - Cittanova prema razini obrazovanja i spolu, godišnji prosjek

Godina 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Spol Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene

Ukupno Muškarci Žene

Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene

Ukupno

(0) Bez škole i nezavršena osnovna škola

2 1 3 2 3 4 1 3 4 1 1 2 1 1 2 1 1 2 1 0 1

(1) Završena osnovna škola 2 9 11 5 10 15 3 9 13 3 13 16 5 13 18 8 11 19 13 15 28

(2) Srednja škola 15 24 39 16 28 44 16 26 42 9 25 34 8 21 29 17 25 42 25 24 50(2.1) S.Š. do 3

godine te za KV i VKV radnike

8 18 26 8 21 30 11 16 27 6 13 19 5 14 19 9 14 23 14 11 25

(2.2) S.Š. u trajanju od 4 i više godina

7 5 12 7 6 13 5 10 14 3 10 14 3 5 8 7 10 17 10 14 24

(2.3) Gimnazija 0 1 1 1 1 2 0 1 1 0 1 2 0 1 1 0 0 1 1 0 1

(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

1 2 3 1 2 3 2 2 4 3 3 6 3 3 6 1 3 4 1 3 4

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

0 0 0 1 1 2 0 1 1 1 1 2 0 0 1 1 1 2 1 3 4

Ukupno 21 35 56 25 44 69 22 41 64 17 42 60 17 38 55 28 41 69 42 45 87

Godina 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Spol Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno

Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno

(0) Bez škole i nezavršena osnovna škola 1 0 2 2 0 2 0 0 0 1 0 1 1 0 1 1 0 1

(1) Završena osnovna škola 17 16 33 18 19 37 16 25 41 16 20 36 21 13 34 18 10 28(2) Srednja škola 30 34 64 33 43 76 39 51 90 35 45 80 22 35 57 19 30 48

(2.1) S.Š. do 3 godine te za KV i VKV radnike 17 14 31 21 20 42 21 22 42 16 19 35 12 15 27 11 13 24

(2.2) S.Š. u trajanju od 4 i više godina 13 19 32 12 21 33 16 24 40 18 21 39 10 17 27 7 15 22

(2.3) Gimnazija 0 0 1 0 2 2 2 6 8 2 5 6 1 3 4 1 2 3(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 2 3 5 2 5 7 1 6 8 1 5 6 1 4 5 2 5 7

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 1 4 4 3 4 8 2 3 5 2 5 7 2 4 7 3 4 6

Ukupno 51 57 109 58 71 129 57 86 144 56 74 130 47 57 104 43 49 91

Izvor: Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Obrazovna struktura radno aktivnog stanovništva ne odgovara u dovoljnoj mjeri potrebama postojećih tvrtki, odnosno tržištu rada, a dio obrazovanog stanovništva odlazi u veće gradove ili u druge države u potrazi za radnim mjestima. Dugoročno se može očekivati problem s nedostatnim kadrovima posebice u sektoru školstva i zdravstvene zaštite.

Nastavno na nezaposlenost, u narednoj tablici je prikazana zaposlenost u razdoblju od 2010.g. do 2015. g. Iz tih podataka, možemo vidjeti da je zaposlenost u Gradu do 2012.g. lagano opadala, da bi se u 2014.g. i 2015.g. osjetio porast zaposlenosti. Posljedica toga je lagani izlazak iz krize kako države tako i Grada Novigrada – Cittanove.

Tablica 26. Zaposleni u pravnim osobama u Istarskoj županiji i Gradu Novigradu - Cittanova u razdoblju od 2010.g. do 2015.g.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.Istarska županija 59.705 57.084 56.764 55.065 52.918 53.310

Novigrad-Cittanova 1.511 1.389 1.221 1.098 1.114 1.243

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.g.

3.2.8. SWOT analiza - Gospodarstvo

SNAGE SLABOSTI

Gospodarske značajke:1. Na području Grada broj poduzetnika je

porastao za 11,67% u periodu 2010.-2015.g.

2. Grad je razvio dva programa poticanja poduzetništva (sufinanciranje 2% kamate za kredite poduzetnicima za sve djelatnosti i iznajmljivačima/ domaćinstvima u privatnom smještaju) što pozitivno djeluje na razvoj poduzetništva

3. U suradnji s Istarskom županijom, Grad sufinancira Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizma IŽ koji odobrava kredite za potrebe u poljoprivredi.

4. Grad ima mjere za poticanje razvoja gospodarstva – potpore novoosnovanim tvrtkama i obrtima, potpora za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata, sufinanciranje troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita i usavršavanja u zanimanju, sufinanciranje programa prekvalifikacije u institucijama

Gospodarske značajke:

1. Dio proizvođača još uvijek koristi zastarjelu tehnologiju i nisu uvedene mjere za zaštitu okoliša

2. Grad nema dovoljno vlastitih izvora financiranja za nova ulaganja i nove projekte

3. Grad ima programe poticanja poduzetništva o kojima lokalni poduzetnici nisu dovoljno informirani

4. Sinergija između turizma i ruralnih djelatnosti (poljoprivreda) nije dovoljno jaka

5. Područje obilježava kratko trajanje turističke sezone što za posljedicu ima neiskorištene smještajne kapacitete izvan turističke sezone

6. Ušće rijeke Mirne nije dovoljno iskorišteno u turističke svrhe

7. Na području postoji dio vinograda koji su uz prometnicu što im onemogućava ekološki razvoj

8. Poljoprivrednici još uvijek koriste staru

koje su za to certificirane za potrebe poslodavaca

5. Gradska uprava je stabilna i otvorena za sve potrebe stanovnika što s druge strane omogućava kvalitetno strateško planiranje

6. U proteklih deset godina bilježi se trend rasta turističkih dolazaka, povećanje broja pružatelja usluge u turizmu, što doprinosi jačanju lokalnog gospodarstva

7. Područje karakterizira potencijal razvoja ekološke poljoprivrede i potencijal za razvoj održivih specifičnih vrsta turizma (ekoturizam, agroturizam, kulturni turizam, gastroturizam, zdravstveni turizam, sportski turizam)

8. Područje obilježava mediteranska klima s mnogo sunčanih dana u godini (oko 2.500 sati) i ugodnim temperaturama što pogoduje razvoju turizma i poljoprivrede

9. Turizam na principu „sunca i mora“ vrlo je razvijen, kakvoća mora je izvrsna te je prisutan visoki stupanj opremljenosti plaža (tri plaže pod koncesijom imaju plavu zastavu Sirena, Maestral i Mareda)

10. Razvoju nautičkog turizma pogoduje novigradska marina koja je mjestu dala obilježja nautičkog centra

11. Na području Grada postoje tri poslovne zone koje su infrastrukturno opremljene te u kojima trenutno posluje 30 tvrtki i dvije udruge (LAG i LAGUR)

12. U Gradu posluje šest trgovina čija je ponuda orijentirana na autohtone i izvorne lokalne proizvode

13. Kapaciteti za djelatnost turizma su značajni (tri velika hotela, pet malih obiteljskih hotela, tri kampa, jedno kamp odmorište, 65 privatnih smještajnih kapaciteta te 15 restorana )

14. Grad je dio turističkog klastera Umag-Buje-Novigrad-Brtonigla

15. Grad ima odličnu cestovnu infrastrukturu prema Aquaparku Istralandia

16. Postojeća konfiguracija područja omogućuje ekološki razvoj za žitarice i maslinarstvo

mehanizaciju iz razloga što nemaju dovoljno vlastitih sredstava za nove strojeve, a nisu ni dovoljno informirani o novim tehnologijama

9. Poljoprivrednici nisu udruženi i ne pokazuju interes za zajedničko ulaganje

10. Proizvodnja jaja, vina i ulja ima značajnu ulogu u gospodarstvu Grada, ali proizvodi nisu dovoljno brendirani što utječe na njihovo otežano plasiranje na tržište

11. Na području Grada ne postoje zadruge 12. Nije dovoljno razvijena i opremljena

ribarska infrastruktura (luke, struja, voda, urbana oprema)

13. Obrazovna struktura radno aktivnog stanovništva ne odgovara potrebama postojećih tvrtki te se radna snaga mora tražiti u drugim dijelovima Hrvatske (manjak KV konobara, VSS ‐a)

14. Dio smještajnih kapaciteta nije adekvatne kvalitete i uređenosti s obzirom na potrebe suvremenih gostiju, te je potrebno izvršiti značajna ulaganja u tom dijelu (renoviranje i opremanje smještajnih jedinica i apartmana)

15. Kapaciteti hotelskog smještaja koji trenutno postoje u Gradu nisu dovoljni da se zadovolji potražnja

16. Pokazatelji poduzetnika u 2015.g. negativni su te je iskazan neto gubitak kod 170 od 335 poduzetnika

17. Ne postoje konsolidirani podaci i evidencije o ribarskoj floti Grada

17. Na području Grada djeluje peradarska farma koja proizvodi jaja (najveća proizvodnja jaja u Istri) i peradarska farma za uzgoj i obradu mesa od peradi

18. Ribari Grada Novigrada - Cittanova su članovi Zadruge ribara „Oštriga“ u Umagu, a ribarska flota ima značajnu ulogu u gospodarstvu Grada

PRILIKE PRIJETNJE


1. Članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji omogućava korištenje sredstava iz EU fondova

2. Mogućnosti za razvoj cjelogodišnjeg turizma i turističkog potencijala

3. Postoji prilika stavljanja u funkciju neobrađenog poljoprivrednog zemljišta

4. Ubrzano je izdavanje građevinskih dozvola, stvoreni su e-upisnici i e-matice može ubrzati procese pokretanja tvrtki

5. Mogućnost dodatnog razvoja OPG-a, obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva kroz mjere poticanja iz programa/proračuna JLS-a i iz mjera Lokalne razvojne strategije LAG-a/LAGUR-a, Programa ruralnog razvoja i EU fondova

6. Mogućnost razvoja ekološke poljoprivrede zbog nezagađenog zemljišta i povoljne klime

7. Pročišćene voda iz pročistača može biti korištena u sustavu navodnjavanja u poljoprivredi

8. Dvojezičnost stanovništva stvara dodatnu priliku za investicije

9. Udruživanje poljoprivrednika kako bi imali manje troškove

10. Udruživanje privatnih iznajmljivača kako bi mogli ostvariti napredak

11. Suradnja ugostiteljskog i poljoprivrednog sektora vezano uz plasman lokalnih proizvoda

12. Investicije u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost u zgradarstvu


1. Konkurencija u poljoprivrednoj proizvodnji jača svoje tehnološke kapacitete

2. Industrijski proizvođači na području mogu nepovoljno utjecati na okoliš

3. Na državnoj razini je prisutna politička nestabilnost i nedovoljno funkcionalna tijela nadležna za provođenje mjera/programa poticanja i razvoja poljoprivrede, gospodarstva, turizma

4. Porezna politika je nestabilna i nepredvidiva, a stopa PDV-a na poljoprivredne proizvode i sektor turizma može porasti

5. Zakonska regulativa za provedbu i realizaciju određenih poslovnih ulaganja je složena, izmjene zakona su česte, a zakonski propisi međusobno neusklađeni

6. Čitavom svijetu prijete klimatske promjene koje nepovoljno utječu na život i zdravlje ljudi

7. Elementarne nepogode (tuča, pijavica i sl.) koje uništavaju infrastrukturu i gospodarstvo

8. Sporost države u rješavanju imovinsko-pravnih odnosi

9. Na području Grada velik dio zemljišta je još uvijek u vlasništvu Crkve (cca 450 hektara)

10. Budući da je tek osnovan LAGUR Pinna Nobilis još uvijek nema Lokalnu razvojnu strategiju ribarstva niti dovoljno jake kapacitete za pomoć lokalnim ribarima

13. Grad je član LAG-a Sjeverna Istra i LAGUR-a Pinna Nobilis koji mogu pomoći u realizaciji projekata u sektoru poljoprivrede i ribarstva te korištenju sredstava iz fondova EU

3.3. Društvene djelatnosti

U segmentu društvenih djelatnosti područja Grada prikazane su društvene značajke, stanje u obrazovanju, kulturna i prirodna baština te stanje u zdravstvu, sportu i vatrogasnoj zaštiti.

3.3.1. Društvene značajke

Novigrad – Cittanova karakterizira multikulturalnost lokalnog stanovništva koji u govoru koriste hrvatski i talijanski jezik. Stanovništvo odlikuje komunikativnost, gostoljubivost, radišnost te se u Gradu osjeća velika povezanost i osjećaj zajedništva.

Grad je član LAG-a Sjeverna Istra čiji je cilj pomoći ljudima, udrugama, poduzećima i ostalim subjektima u ruralnim područjima da ocjene potencijal svojeg područja, te da se potakne provedba integriranih i kvalitetnih strategija održivog razvoja. LAG čini 11 jedinica lokalne samouprave Istarske županije, a to su Brtonigla - Verteneglio, Buje - Buie, Buzet, Grožnjan - Grisignana, Lanišće, Novigrad - Cittanova, Oprtalj - Portole, Umag - Umago, Vižinada - Visinada, Kaštelir-Labinci – Castelliere – Santa Domenica, Tar-Vabriga – Torre – Abrega što čini područje s ukupno 37.279 stanovnika. Kao poseban oblik lokalne akcijske grupe osnovan je i LAGUR Pinna Nobilis koji je specijaliziran za ribarstvo, preradu ribe i marikulture, a čiji je član Grad Novigrad - Cittanova. Obuhvaća 6 jedinica lokalne samouprave u istarskoj županiji i to gradove Umag - Umago, Novigrad - Cittanova, Buje - Buie te općine Brtonigla - Verteneglio, Grožnjan - Grisignana i Oprtalj – Portole, što čini podruje s ukupno 26.206 stanovnika.

Pored navedenih suradnji, Grad je uspostavio i suradnju s većim brojem domaćih i međunarodnih partnera kao što su gradovi La Reole (Francuska), Sacile (Italija), Anguilara Veneta (Italija) Laško, Šmarješke toplice, Novo mesto (Slovenija), Ilok, Novigrad (dalmatinski), mjestom Novigrad na Dobri (općina Netretić), Novigrad podravski (Hrvatska), sa svim gradovima/općinama članicama LAG-a/LAGUR-a te cijele Istarske županije.

Unatoč pozitivnim društvenim značajkama, moguće je uočiti nekoliko društvenih problema s kojima se Novigrad – Cittanova susreće, a to su:

- udio visoko obrazovanog stanovništva koji je na području Grada manji je u odnosu na županijski i državni prosjek

- područje ima velik udio starog stanovništva- ne postoji sustav poticanja mladih koji bi spriječio odljev i pad nataliteta- potrebe gospodarstva i tržišta rada nisu usklađene s obrazovnom strukturom- depopulacija stanovništva mladih i djece

- na području Grada postoji potreba za kvalitetnim multifunkcionalnim prostorom koji bi se koristio za razne društvene, kulturne, obrazovne i druge aktivnosti, a mogao bi primiti veći broj ljudi, i koji bi bio opremljen suvremenom multimedijalnom opremom.

3.3.2. Obrazovanje

Obrazovna struktura Grada Novigrad - Cittanova je u odnosu na ostatak Republike Hrvatske relativno dobra, ali osjetan je nedostatak stručnjaka s visokom naobrazbom i znanstvenim zvanjima, što je dugoročno razvojno ograničenje Grada i aspekt koji se mora poboljšati. Struktura obrazovanih kadrova na razini srednjeg i visokog obrazovanja ne odgovara potrebama gospodarstva kao i kompetencije obrazovanih kadrova koje nisu u skladu s potrebama gospodarstva. Ovaj se problem rješava izgradnjom novih nastavnih programa u srednjoškolskom strukovnom obrazovanju, ali i promjenama koje će donijeti novi zakoni u području visokog obrazovanja. Zasad se ovi postupci odvijaju polagano, a na području postoji najviše ekonomista i pravnika za kojih nema dovoljno radnih mjesta. U narednoj tablici prikazana je obrazovna struktura osoba starijih od 15 godina prema najvišoj završenoj školi i prema spolu.

Tablica 27. Obrazovna struktura osoba starijih od 15 godina prema najvišoj završenoj školi i prema spolu u Republici Hrvatskoj, Istarskoj županiji i Novigradu - Cittanova

svega

industrijske i obrtničke strukovne

škole, škole za zanimanje u trajanju od 1–3 godine i škole za KV i VKV radnike

tehničke i srodne

strukovne škole, škole

za zanimanje u trajanju od

4 i više godina

gimnazija svega

viša škola, I. (VI.) stupanj

fakulteta i stručni studiji

fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni

studiji

magisterij (znanstveni,

stručni, umjetnički)

doktorat

sv. 3.632.461 62.092 34.786 249.081 773.489 1.911.815 998.648 727.520 185.647 595.233 212.059 352.145 19.327 11.702 5.965m 1.731.610 12.664 7.768 76.705 315.683 1.038.800 645.875 326.938 65.987 277.422 99.663 160.579 10.254 6.926 2.568ž 1.900.851 49.428 27.018 172.376 457.806 873.015 352.773 400.582 119.660 317.811 112.396 191.566 9.073 4.776 3.397sv. 180.239 1.303 1.458 11.555 35.092 100.602 56.182 35.688 8.732 29.874 12.913 15.907 757 297 355m 86.816 305 368 3.389 14.171 54.966 36.077 16.029 2.860 13.475 5.659 7.230 405 181 142ž 93.423 998 1.090 8.166 20.921 45.636 20.105 19.659 5.872 16.399 7.254 8.677 352 116 213sv. 3.771 39 50 306 718 2.132 1.164 796 172 526 248 260 11 7 -m 1.764 4 14 87 278 1.152 744 353 55 229 115 105 7 2 -ž 2.007 35 36 219 440 980 420 443 117 297 133 155 4 5 -

Visoko obrazovanje

Spol Ukupno

Istarska županija

Nepoznato

Novigrad - CittanovaNovigrad - CittanovaNovigrad - Cittanova

HrvatskaHrvatskaHrvatskaIstarska županijaIstarska županija

Bez škole 1-3 razreda osnovne škole

4-7 razreda osnovne škole

Osnovna škola

Srednja škola

Izvor: www.dzs.hr, Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, obrazovnim područjima i spolu po gradovima/općinama

http://www.dzs.hr/

Na području Grada trenutačno djeluju dva vrtića i dvije osnovne škole. Navedena statistika je prikazana u nastavku.

Tablica 28. Obrazovne ustanove na području Grada Novigrada - Cittanova

Grad Novigrad - Cittanova Vrtić Osnovne škole

Hrvatski jezik 1 1Talijanski jezik 1 1Izvor: Izrađeno prema podacima od Grada Novigrada - Cittanove

U funkciji predškolskog obrazovanja djeluje hrvatski dječji vrtić Tičići i talijanski dječji vrtić Girasole. Oba vrtića djeluju unutar istog objekta, imaju odvojene prostorije za djecu, ali dijele dio zajedničkih prostorija poput hodnika, blagovaone, multifunkcionalnog prostora. Vrtić ima vlastito ograđeno dvorište, odnosno zelenu površinu s igralištem za djecu.

Redoviti programi se provode u svih šest odgojno-obrazovnih skupina (dvije jasličke i četiri vrtićke). Programi i organizacija rada u vrtiću temelje se na razvojno-primjerenom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja. Skupine se dijele prema kronološkoj dobi djeteta u jasličke skupine (djeca od 1,5 do 3. godine) i vrtićke skupne (djeca od 4. godine do polaska u školu). Sve skupine su dobno mješovite, kako bi se djetetova prirodna socijalna sredina optimalno iskoristila za poticanje suradničkog učenja i empatije. U vrtiću se povodi program ranog učenja engleskog jezika verificiran od strane Ministarstva, ciklus radionica u cilju razvoja roditeljskih kompetencija ,,Rastimo zajedno“, te je uspostavljen kontinuirani proces identifikacije potencijalno darovite djece standardiziranim psihologijskim instrumentarijem. Dodatni program za djecu vrtićke i školske dobi je i tzv. šumski vrtić i škola u prirodi (Cuvete, Lisice, Rangeri), koji se provodi u organizaciji Kluba istraživača Explora, a na kojima djeca uče vještine u prirodi te istražuju razne biljne i životinjske vrste.

Talijanski dječji vrtić organizira druženja s drugim vrtićima, a najbolje surađuje s dječjim vrtićima Brtonigla i Tići te s ostalim talijanskim vrtićima u Istri s kojima se organiziraju različite zajedničke aktivnosti. Također svake godine organiziraju se izleti djece (sa i bez roditelja) po Istri. Redovito se posjećuje maskenbal u Opatiji te se organiziraju i planinarenja. Također, postoji i suradnja s ostalim vrtićima na stručnoj razini.

Iz gradskog se proračuna sufinancira cijena vrtića sa 70% za prvo dijete dok roditelji plaćaju razliku od 30%. Za drugo se dijete iz gradskog proračuna povrh navedenih 70% dodatno sufinancira i 20% iznosa kojeg plaćaju roditelji. Za treće se dijete po istom principu iz gradskog proračuna sufinancira 50% iznosa kojeg plaćaju roditelji.

Za oba vrtića postoji potreba i obveza redovitog obnavljanja/nadopune inventara, opreme, igračaka i dr., a sukladno broju djece i potrebama vrši se i dogradnja, odnosno proširenje postojećih kapaciteta. Također, postoji potreba za sustavnim praćenjem djece na prelasku iz vrtića u osnovne škole s obzirom na promjenu osoblja koja s djecom rade. Ta je potreba najizraženija kod djece s posebnim potrebama na koje svaka promjena ima vrlo veliki utjecaj, a vrlo je važna i za praćenje i poticanje darovite djece. S obzirom na malu sredinu, raspoložive kadrove, te fluktuaciju radne snage, obrazovne ustanove povremeno imaju manjak djelatnika poput logopeda, psihologa i pedagoga.

U funkciji osnovnoškolskog obrazovanja djeluju dvije osnovne škole Rivarela i Talijanska osnovna škola. Škole pokrivaju čitavo područje Grada Novigrada ‐ Cittanova te postoji organiziran školski prijevoz za oko 150 učenika, a što financira Grad i Istarska Županija. Grad podupire obrazovanje i kroz programe dodjele stipendija studentima i učenicima srednjih škola te osiguravanjem besplatnih udžbenika učenicima osnovnih škola. U osnovnoj školi već šest godina djeluje Školska zadruga Apiculae Civitates koja razvija temeljne cjeloživotne kompetencije svih učenika te potiče učinkovito korištenje slobodnog vremena. U osnovnoj školi djeluje i Škola stvaralaštva „Novigradsko proljeće“ za darovitu djecu i učitelje koja okuplja oko 300 učenika i 40 kreativnih učitelja uz stručno vođenje i praćenje te se održava jednom godišnje već 27 godina u trajanju od tjedan dana. Hrvatska i talijanska osnovna škola su smještene u zajedničkim prostorima zbog čega dolazi do nedostatka prostora za rad i nedostatka adekvatne opreme za rad s učenicima. Programi i metodologija provođenja nastave u školama nije u potpunosti usklađena sa standardima Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (u nastavku: HNOS).

Na području Istarske županije djeluje 26 srednjih škola, od kojih nijedna nije u Novigradu – Cittanova. Stoga učenici odabiru škole u okolnim gradovima. Ista stvar je i s fakultetima kojih na području Istre ima samo dva, pa stoga srednjoškolci s područja Grada Novigrada ‐ Cittanova najčešće gravitiraju drugim sveučilišnim sredinama. Pozitivno je to što je Grad smješten u blizini visokih učilišta u zemlji i inozemstvu kao što su Rijeka, Pula Zagreb, Trst, Venecija, Ljubljana i Padova što omogućuje mladima da nastave obrazovanje i nakon srednje škole. Upravo to je i jedan od najvećih uzroka nepovoljnih trendova migracija mladih iz Grada. Naime, mladi većinom nakon završene srednje škole napuštaju Novigrad – Cittanova.

Na području Novigrada – Cittanova djeluje Muzej – Museo Lapidarium s bogatim kulturnim muzejskim programom, stalnim muzeološkim postavom, brojnim izložbama, edukativnim i kreativnim radionicama (radionice za djecu i mlade u sklopu ART (er) I JE) te muzejskim ciklusima kao što su "Film pod muzejskim zvijezdama" i "Školom zdravlja" koja svojim programom ističe važnost kulture sporta. Muzej je izgrađen i osnovan u studenom 2006.g. Lapidarium je po tipu opći gradski muzej, a njegov djelokrug rada je državni. Izložbena površina Muzeja iznosi oko 200 ‐injak kvadratnih metara. U sklopu muzeja postoji čuvaonica, ali nije dovoljno velika s obzirom na tendenciju porasta muzejskih zbirki, a ne zadovoljava u potpunosti ni smještaj trenutnog obima građe. Muzej pribavlja građu otkupima, donacijama, razmjenom u skladu sa Zakonom o muzejima (NN 142/98, 65/09), statutom i pravilnikom i drugim općim aktima. Razdoblja iz kojih dolaze kulturna dobra muzeja kreću se u rasponu od 1. – 21. stoljeća. Iako su u dobrom stanju, neke je potrebno sanirati i restaurirati.

Muzej surađuje s vrtićima, školama, i drugim ustanovama, s građanima, gradskom upravom, Turističkom zajednicom Grada Novigrada ‐ Cittanova, Turističkom zajednicom Istarske Županije, Ministarstvom kulture RH i Istarskom županijom, te s brojnim ustanovama u kulturi, kulturnim djelatnicima, umjetnicima, stručnjacima različitih disciplina ‐ na lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini.

U Gradu postoji i knjižnica s bogatom knjižnom građom (beletristika, znanost, časopisi) u koju je upisano 27% lokalnog stanovništva. Gradska knjižnica postoji od 2008.g. i ima zaposlena dva djelatnika visoke stručne spreme. 17. studenoga 2016.g. knjižnica je brojala 1.137 aktivnih članova. Fond knjiga iznosi 25.087, a fond audio-vizualne građe (DVD) 1.033 jedinica, u zadovoljavajućem su stanju te su adekvatno zaštićeni protuprovalnim i

vatrodojavnim sustavom. Računala i monitori za korisnike su nabavljeni 2008.g. i 2009.g. te su zastarjeli. Svim stanovnicima, Grad osigurava besplatno članstvo u knjižnici te snosi troškove poslovanja. Knjižnica u sklopu svog rada organizira brojne promocije, izložbe i radionice s ciljem ostvarenja što bolje komunikacije s javnošću. Također, surađuje s vrtićima, školama, muzejom, Turističkom zajednicom i Zajednicom Talijana kao i s drugim knjižnicama. Gradska knjižnica zahtjeva djelomičnu energetsku obnovu, te nabavu dodatne, suvremene informatičke opreme koja će dodatno olakšati i ubrzati rad. Potrebno je obnoviti i dio računala kojima se u sklopu knjižnice koriste korisnici, jer su postojeća podložna čestim kvarovima.

Knjižnica u sklopu svog rada organizira brojne promocije, izložbe i radionice s ciljem ostvarenja što bolje komunikacije s javnošću. Također, surađuje s vrtićima, školama, muzejom, Turističkom zajednicom i Zajednicom Talijana kao i s drugim knjižnicama.

3.3.3. Kulturna i prirodna baština

Područje današnjeg Novigrada - Cittanove bilo je naseljeno već u antička vremena, o čemu svjedoče brojni spomenici i arheološki lokaliteti. U pisanim dokumentima Novigrad se spominje kao Neapolis u VII. st. odnosno kao Civitas Nova u IX. st., a od XII. st. u crkvenim izvorima kao Emona, Emonia, Aemonia.

Novigrad - Cittanova je, zbog svoga smještaja na malom poluotoku i zbog svog plodnog prirodnog zaleđa, često bio na raskrižju bogatih povijesnih događaja. Prolazeći kroz razdoblja bizantske, franačke, njemačke, mletačke, napoleonske, austro-ugarske i talijanske uprave, prilagođavao se danim situacijama. Svako razdoblje ostavljalo je svoje nijeme svjedoke, koji danas čine bogatu kulturnu baštinu novigradskog areala. Ona je još nedovoljno istražena i pruža bogati izvor budućih saznanja. U nastavku su prikazana kulturna dobra na području Grada.

Tablica 29. Popis zaštićenih kulturnih dobara na području Grada Novigrada ‐ Cittanova

Naziv kulturnog dobra Vrsta kulturnog dobra

Kategorizacija Status kulturnog dobra

Lokalitet Mareda Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno dobro

Zaštićeno kulturno dobro

Lokalitet poluotok Mujela, uvala Karpinjan

Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno dobro


Lokalitet nedaleko stancije Rozelija Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno dobro


Lokalitet sv. Duh Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno dobro


Lokalitet sv. Juraj Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno dobro


Lokalitet sv. Dionizij Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno dobro


Lokalitet Paoleti Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno dobro


Ruralna cjelina Grandini Ruralna cjelina Nepokretno kulturno dobro


Ruralna cjelina Rudolfi Ruralna cjelina Nepokretno kulturno Zaštićeno kulturno

dobro dobro Arhitektonski sklop A (uz rijeku Mirnu) Arhitektonski sklop Nepokretno kulturno

dobro Zaštićeno kulturno

dobro Arhitektonski sklop B (uz rijeku Mirnu) Arhitektonski sklop Nepokretno kulturno


dobro Arhitektonski sklop C (uz rijeku Mirnu) Arhitektonski sklop Nepokretno kulturno


dobro Arhitektonski sklop D (uz rijeku Mirnu) Arhitektonski sklop Nepokretno kulturno


dobro Povijesna jezgra Stancije Vinjeri Ruralna cjelina Nepokretno kulturno


dobro Povijesna jezgra naselja sv. Šervol Ruralna cjelina Nepokretno kulturno


dobro Povijesna jezgra naselja Bužinija Ruralna cjelina Nepokretno kulturno


dobro Povijesna jezgra naselja Salvela Ruralna cjelina Nepokretno kulturno


dobro Povijesna jezgra naselja Zidine i

arheološki lokalitet Ruralna cjelina Nepokretno kulturno


dobro Šira zona povijesne jezgre Grada

Novigrada ‐ Cittanova Povijesna jezgra Nepokretno kulturno


dobro Povijesna jezgra Stancije Rozelo Ruralna cjelina Nepokretno kulturno


dobro Povijesna jezgra naselja Stancijeta Ruralna cjelina Nepokretno kulturno


dobro Celega Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno


dobro Crkva BDM sv. Krunice Sakralna građevina Nepokretno kulturno


dobro Crkva sv. Servola Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno


dobro Crkva sv. Vida Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno


dobro Crkva sv. Vidala Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno


dobro Crkva sv. Lucije Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno


dobro Crkva sv. Kuzme Arheološki lokalitet Nepokretno kulturno


dobro Crkva sv. Agate Sakralna građevina Nepokretno kulturno


dobro Crkva sv. Rozalije Sakralna građevina Nepokretno kulturno


dobro Crkva sv. Antona Sakralna građevina Nepokretno kulturno


dobro Crkva sv. Marije Sakralna građevina Nepokretno kulturno


dobro Park u Dajli

Krajolik zapadno od Dajle Kultivirani agrarni krajobraz

Krajolik između Dajle, Marede, Karpinjana i Bužinije

Kultivirani agrarni krajobraz

Krajolik Vele šume Kultivirani agrarni krajobraz

Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Novigrada ‐ Cittanova

Tablica 30. Popis kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara RH

Naziv kulturnog dobra

Oznaka dobra

Vrsta kulturnog dobra

Kategorizacija Pravni status kulturnog dobra

Dajla – samostanski kompleks RRI-447 Nepokretno kulturno

dobro - pojedinačnoSakralna graditeljska

baštinaZaštićeno

kulturno dobro

Kulturno povijesna cjelina Novigrada Z-2681

Nepokretno kulturno dobro, kulturno-povijesna cjelina

Kulturno-povijesna cjelina


Ladanjska palača Rigo sa

pripadajućim okolišem

Z-3666 Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Profana graditeljska baština


Ostaci antičke arhitekture

(arheološki nalazi na obali, priobalju i podmorju uvale i

luke Novigrad, uvale Karpinjan i Sv.

Antun)

Z-68 Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno Arheološka baština Zaštićeno

kulturno dobro

Ostaci potonulog engleskog ratnog

broda „Coriolanus“Z-20 Nepokretno kulturno

dobro – pojedinačno Arheološka baština Zaštićeno kulturno dobro

Muzej – Museo Lapidarium –

muzejska građaZ-3624

Pokretno kulturno dobro – muzejska

građaMuzejska građa Zaštićeno

kulturno dobro

Zbirka lapida smještena u muzeju

Lapidariumz-432

Pokretno kulturno dobro – muzejska

građaMuzejska građa Zaštićeno

kulturno dobro

Izvor: Ministarstvo kulture, Registar kulturnih dobara

Tijekom trajanja turističke sezone organizira se niz kulturnih događanja koji obogaćuju turističku i kulturnu ponudu Grada. Svake godine Gradsko vijeće donosi plan manifestacija, a koje se najvećim dijelom sufinanciraju sredstvima Turističke zajednice, te u manjoj mjeri iz gradskog proračuna.

Tablica 31. Manifestacije u Gradu Novigradu - Cittanova

Manifestacije Opis

Fešta svetog Pelagija Proslava grada Novigrada – Cittanova i gradskog svecaAstro party Lunasa Manifestacija u znaku astrologije, mistike i mitologijeFotografski ex tempore Višednevno okupljanje fotografa iz različitih zemaljaParkfest Urbani festivalIstria Winter Cup Sportska manifestacijaFestival uličnih čarobnjaka ,,Čarobni NoviGrad“

Festival uličnih čarobnjaka

Susret Novigrada Susret gradova imenjakaNovigradski eko dani Obilježavanje dana planete ZemljeŠparugafest Gourmet manifestacija u znaku jela od divlje šparogePrvomajski piknik Obilježavanje Međunarodnog praznika radaMore na tanjuru Gourmet manifestacija u znaku jela od morskih plodova

iz Jadranskog moraPirates party Susret bikera (organizator: MK Pirates, Novigrad)Novigrad u folkloru Manifestacija u znaku glazbenog i plesnog folklora

(Organizator: KUD Dajla)Večer novigradske kapešante Gourmet manifestacija u znaku jakobove kapice i drugih

školjakaTransadriatica Jedriličarska regata Venecija-Novigrad-Venecija

(suorganizatori: DVV, LU Novigrad-Umag, Grad Novigrad-Cittanova, TZG Novigrad-Cittanova)

Slikarski Ex tempore Slikarski ex tempore natječaj Fešta svetog Ivana Krstitelja Proslava mjesnog sveca zaštitnika dajleSlovenska noć Manifestacija u znaku slovenske kulture, tradicije,

gastronomije… u partnerstvu s nekim od slovenskih gradova

MFF predstavlja: Novo kino Novigrad Projekcije filmova s Motovun film festivala na otvorenom

Arterija Festival vizualnih umjetnosti (organizator: Muzej Lapidarium)

Sardelafest Gourmet manifestacija u znaku srdele i druge plave ribeIstra na tanjuru Gourmet manifestacija u znaku istarske gastronomijeIstria Granfondo – Family&Gourmet tour

Međunarodna rekreativna biciklijada (Organizator: Turistički klaster SZ Istre)

Istria Football Youth Cup Međunarodni nogometni turnir mlađih selekcija europskih prvoligaša

Novigrad-Cittanova Run Utrka (trčanje) novigradskim područjem (Organizator: Aminess hoteli i kampovi, Novigrad)

Dani gljiva u Novigradu Manifestacija u znaku šumskih gljiva (Organizator: DG Boletus)

Novigradske božićne radosti Božićni sajam s popratnim prigodnim sadržajimaMemorijalni turnir Erik Radin Natjecanje u podvodnom ribolovu uz prateće sadržajeLive@Jazz Corner Ciklus jazz koncerata u Prolazu B. Petrovića (Jazz

Corner of Istria)Ples pod zvonikom Ciklus ljetnih plesnih večeri na Velikom trgu Večeri uličnih čarobnjaka Ciklus jednodnevnih ljetnih nastupa uličnih zabavljača

Izvor: Turistička zajednica Grada Novigrada - Cittanova

Glavna prirodna baština na području Grada Novigrada - Cittanove je Jadransko more uz koje se vezuje i svekoliki razvoj Grada, zatim rijeka Mirna, najduža istarska rijeka, te područje njenog ušća na Antenalu koje predstavlja značajno zaštićeno područje, odnosno habitat za brojne ptice, te drugu životinjsku i biljnu populaciju. Rijeka Mirna predstavlja prirodnu južnu granicu područja Bujštine, a njen tok je oblikovao atraktivno ušće i zaljev Tarsku valu, udaljenu od Novigrada - Cittanove tek 2 km. Tok i ušće rijeke Mirne su nedovoljno turistički valorizirani, iako navedeno područje predstavlja veliki potencijal razvoja selektivnih oblika turizma te edukacije i znanstvenog rada u prirodi. Za povezivanje priobalja sa zaleđem, riječni bi tokovi trebali predstavljati značajne okosnice razvoja turizma jer rijeka Mirna otvara široke mogućnosti aktiviranja još netaknutih prirodnih resursa.

Na području Grada Novigrada ‐ Cittanova ne postoje prirodne vrijednosti proglašene aktom o zaštiti u smislu Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05). Međutim, temeljem prostornog plana

šireg područja, odnosno Prostornim planom uređenja Grada Novigrada ‐ Cittanova evidentirane su sljedeće prirodne vrijednosti:

- u kategoriji posebni rezervat: ornitološki rezervat ušće rijeke Mirne,- u kategoriji značajni krajobraz: sjeverni obronci kanjona rijeke Mirne,- u kategoriji spomenik parkovne arhitekture: samostanski park u Dajli,- u kategoriji park šuma: Karpinjan i Šuma ruža na lokaciji Vidal.

Problemi s kojima Grad susreće vezano uz kulturnu i prirodnu baštinu jesu neriješena imovinsko-pravna pitanja sa državom koji usporavaju ili onemogućavaju provedbu pojedinih projekata. Starogradska jezgra također predstavlja veliki potencijal za daljnje uređenje, valorizaciju i prezentaciju kulturno-povijesnog nasljeđa.

3.3.4. Zdravstvo i socijalna skrb

Na području Grada postoji zadovoljavajuća razina primarne zdravstvene zaštite:‐ 2 stomatološke ordinacije;‐ 1 ljekarna;‐ 3 ordinacije opće medicine;- 1 centar za vađenje krvi i zubotehnički laboratorij;- 3 ambulante koje svojim djelovanjem pokrivaju cijelo područje;- 1 dom za starije i nemoćne osobe koji, osim područja Grada Novigrada - Cittanova, pokriva i druge jedinice lokalne samouprave te pruža i izvaninstitucionalnu skrb.

Tablica 32. Ustanove zdravstvene skrbi na području Grada Novigrada - Cittanova

JLSBolnica/

Dom zdravlja/ Poliklinika

Ambulanta opće

medicine

Stomatološka ambulanta Ljekarne Dom za starije

i nemoćne

Novigrad - Cittanova 0 3 2 1 1

Izvor: Izrađeno prema podacima od Grada Novigrada - Cittanove

Stanovnici Grada gravitiraju bolnicama u Rijeci, Puli, Izoli i Trstu.

Problem s kojim se susreću, kao poznato turističko mjesto koje godišnje posjeti oko 1,28 milijuna turista, jeste nepostojanje turističke ambulante. Također, postojeće ambulante zahtijevaju djelomičnu obnovu te nabavu dodatne suvremene opreme.

Dom za starije i nemoćne koriste i sva okolna naselja zbog čega je konstantno pun. Zbog toga je potrebno proširiti postojeće kapacitete, energetski obnoviti zgradu i opremiti je novom opremom ili omogućiti razvoj privatnih domova. Starijim osobama sa područja Grada bi se trebao omogućiti dnevni boravak u sklopu Doma koji trenutno nije organiziran.

3.3.5. Sport

Grad Novigrad - Cittanova poznat je kao sportski Grad s velikim brojem klubova, amaterskih i profesionalnih sportaša sa zavidnim rezultatima. Trenutačno na području Grada djeluje 15 sportskih udruga/društava/klubova, a prikazani su u slijedećoj tablici.

Tablica 33. Sportske udruge / društva / klubovi na području Grada Novigrada - Cittanova

Sportske udruge/ društva/klubovi

NK NovigradNK DajlaRK NovigradOK NovigradKK NovigradKarate klub NovigradSRD RibonSRD Erik RadinStolnoteniski klub NovigradBoćarski klub Fameia NovigradBoćarski klub Dajla 99Streljačko društvo GusarBiciklistički klub BičikletaTeniski klub NovigradUdruga Amrit Sagar - Yoga

Izvor: www.novigrad.hr

Novigradski sportski klubovi su poznati po čestom organiziranju i sudjelovanju na domaćim i međunarodnim natjecanjima kao što su Olimpijada, Svjetski kup u streljaštvu, Europsko prvenstvo u karateu, savezne nogometne lige, savezne rukometne lige, Svjetska, europska i državna ribička prvenstva. U zadnjih nekoliko godina ostvarili su značajne rezultate na domaćim i međunarodnim natjecanjima kao što su prvo mjesto na Olimpijadi u Londonu, prva mjesta na europskim prvenstvima, prva mjesta na Svjetskim kupovima, prva mjesta u HNL-u.Novigradski su sportski klubovi prvenstveno poznati po svom radu sa mladima, a procjenjuje se da je u aktivnosti klubova uključeno cca 80% mlade populacije. Broj mladih koji se bave sportom, kao i vrhunski sportski rezultati, izniman su uspjeh za malu sredinu poput Novigrada - Cittanova. Sportski entuzijasti uz potporu gradske uprave bar jednom godišnje organiziraju neko značajnije takmičenje europske ili svjetske razine iz različitih sportova.

Problem s kojim se Grad susreće jest nedostatak školovanih i stručnih trenera jer su svi sportovi amaterski. Trenutačno ih ima osam u Nogometnom klubu Novigrad, jedan u Nogometnom klubu Dajla, jedan u Rukometnom klubu, dvoje u Odbojkaškom klubu, jedan u Stolnoteniskom klubu, dvoje u Karate klubu. Od sportova na vodi zastupljeno je udičarenje i iz našeg je kluba poteklo nekoliko svjetskih prvaka u toj disciplini. Ovisno o interesu građana, postoji potencijal i za razvoj drugih sportova na vodi. Sportski kapaciteti na području Grada su sljedeći:

- Sportska dvorana- Nogometno igralište Laco

http://www.novigrad.hr/

- Nogometno igralište Dajla- Boćalište Laco- Tenis centar Karpinjan- Teren za odbojku na pijesku – Karpinjan- Nogometno/rukomenti/košarkaški teren - Karpinjan- Streljana Bužinija- Biciklističke staze- Sportski tereni unutar turističkih kompleksa (tenis tereni, nogometno igralište i dr.)

Postojeći sportski kapaciteti i tereni ne zadovoljavaju sve potrebe domaćeg stanovništva i gostiju, te su u pripremi projekti za izgradnju novih. Izgradnjom novih sportskih igrališta stvoriti će se bolji uvjeti za bavljenje sportom za lokalno stanovništvo, ali također i za produljenje turističke sezone, pripreme sportaša i organizacije raznih sportskih događanja.

3.3.6. Vatrogasna zaštita

Vatrogasna zaštita na području Novigrada – Cittanova djeluje pod područnom vatrogasnom zajednicom Pula, odnosno javnom vatrogasnom postrojbom Umag. U Novigradu - Cittanova djeluje DVD-CVVF Neapolis koji pokriva područje cijelog Grada, a prema potrebi i šire. DVD-CVVF Neapolis surađuje s DVD-om Umag, Buje, Kaštelir, Višnjan, Javnom vatrogasnom postrojbom Umag, kolegama iz La Reolea (FR), Sacilea (IT), Laškog (SLO) i dr., a smatra se jednim od najkvalitetnijih i najučinkovitijih na području Istre. Problemi s kojima se susreće gradski DVD je neadekvatan vatrogasni dom i oprema koji im onemogućuju kvalitetniji i lakši rad. Uz navedeno, problem je što u vatrogasnom društvu uglavnom djeluju dobrovoljci koji nemaju odgovarajuću struku niti su dovoljno educirani.

3.3.7. SWOT analiza - Društvene djelatnosti

SNAGE SLABOSTI

Društvene značajke:

1. Multikulturalnost i dvojezičnost područja s gostoljubivim, komunikativnim i radišnim lokalnim stanovništvom

2. Grad je član LAG-a Sjeverna Istra i LAGUR-a Pinna Nobilis

3. Grad je uspostavio suradnju s većim brojem domaćih i međunarodnih partnera (La Reole, Francuska, Sacile, Italija, Laško, Šmarješke toplice, Novo mesto, Slovenija, Ilok, Novigrad dalmatinski, Novigrad na Dobri, Novigrad podravski, sa svim gradovima/općinama članicama LAG-a/LAGUR-a te cijele Istarske županije i dr.)

4. Na području Grada vlada velika povezanost i osjećaj zajedništva

Obrazovanje

1. U Gradu postoje odgojno-obrazovne institucije koje zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva (dvije osnovne škole (hrvatska i talijanska) i dva vrtića (hrvatski i talijanski), a koje provode dodatne programe i izvannastavne aktivnosti

2. Muzej – Museo Lapidarium djeluje i kao odgojno – obrazovna institucija što je vidljivo u bogatom kulturnom muzejskom programu: stalnom postavu koji sa svojim najreprezentativnijim dijelovima omogućuje lokalnim stanovnicima i turistima upoznavanje s novigradskom poviješću, različitim tematskim, problemskim i umjetničkim izložbama, edukativnim i kreativnim radionicama (radionice za djecu i mlade u sklopu ART (er) I JE) te muzejskim ciklusima kao što su "Film pod muzejskim zvijezdama" i "Škola


1. Civilno društvo je nedovoljno razvijeno kao i sustav volontiranja, nema udruge mladih

2. Udio visoko obrazovanog stanovništva na području je manji u odnosu na županijski i državni prosjek, potrebe gospodarstva i tržišta rada nisu usklađene s obrazovnom strukturom

3. Područje ima velik udio starog stanovništva te je prisutna depopulacija stanovništva mladih i djece

Obrazovanje

1. Programi i metodologija provođenja nastave u školama nije u potpunosti usklađena sa standardima HNOS-a, nema dovoljno prostora za jednu smjenu (radi se u jednoj smjeni, ali u otežanim uvjetima)

2. Hrvatska i talijanska osnovna škola su smještene u zajedničkim prostorima zbog čega dolazi do nedostatka prostora za rad

3. Vrtići rade samo jutarnju smjenu što nije u skladu sa smjenama roditelja u turističkoj sezoni

4. Na području Grada nije razvijeno sustavno praćenje djece na prelasku iz vrtića u osnovne škole, misleći pri tome posebno na praćenje i razvijanje darovite djece koja se nakon prelaska u škole na neki način zanemare

5. Na području Grada ne postoji dostatan broj logopeda, psihologa, psihijatara, pedagoga itd. koji bi pomagali djeci u

zdravlja" koja svojim programom ističe važnost kulture sporta.

3. Grad sufinancira 30% od ukupne ekonomske cijene vrtića cijenu vrtića za svako dijete i dodatno za drugo dijete 20%, a za treće dijete 50% od pune cijene

4. U vrtiću se provodi kraći program ranog učenja engleskog jezika, verificiran od strane Ministarstva (60 sati godišnje po skupini u dvije skupine)

5. U vrtiću se održava ciklus radionica za roditelje djece do četvrte godine „Rastimo zajedno“ kao podrška roditeljima u razvijanju roditeljskih kompetencija

6. U vrtiću je uspostavljen kontinuirani proces identifikacije potencijalno darovite djece standardiziranim psihologijskim instrumentarijom, sustavne potpore djeci kroz obogaćene programe te podrške roditeljima djece uključene u programe

7. Grad podupire obrazovanje kroz programe dodjele stipendija studentima i učenicima srednjih škola

8. U osnovnoj školi Grada Novigrada -Cittanova već šest godina djeluje Školska zadruga Apiculae Civitates koja razvija temeljne cjeloživotne kompetencije svih učenika te potiče učinkovito korištenje slobodnog vremena

9. U osnovnoj školi djeluje i Škola stvaralaštva „Novigradsko proljeće“ za darovitu djecu i učitelje s područja RH koja okuplja oko 300 učenika i 40 kreativnih učitelja uz stručno vođenje i praćenje te se održava jednom godišnje već 27 godina u trajanju od tjedan dana

10. Grad osigurava svim učenicima osnovnih škola besplatne udžbenike

11. Grad je smješten u blizini visokih učilišta u zemlji i inozemstvu kao što su Rijeka, Pula Zagreb, Trst, Venecija, Ljubljana i Padova što omogućuje mladima da nastave obrazovanje i nakon srednje škole

razvoju i usmjeravanju6. Mladi najčešće nakon srednje škole

napuštaju Grad, a posebice oni koji odlaze u druge gradove radi nastavka školovanja gdje često trajno i ostaju

12. U Gradu postoji knjižnica s bogatom knjižnom građom (beletristika, znanost, časopisi) u koju je upisano 27% lokalnog stanovništva

13. Grad osigurava svim stanovnicima besplatno članstvo u knjižnici te snosi troškove poslovanja

14. Grad sufinancira školski prijevoz za oko 150 učenika hrvatske i talijanske osnovne škole te za učenike srednjih škola koji putuju izvan Grada

15. Na području Antenala jednom tjedno se održava šumski vrtić i škola u prirodi (grupe prema uzrastu: Cuvete, Lisice, Rangeri u sklopu Kluba istraživača Explora) na kojima djeca uče vještine u prirodi te istražuju razne biljne i životinjske vrste

16. Grad ima osnovan Savjet mladih koji se okuplja u prostoru u centru grada koji im je na korištenje dao Grad

Kulturna i prirodna baština

1. Bogato kulturno naslijeđe Grada s brojnim zaštićenim kulturnim dobrima

2. Tijekom trajanja turističke sezone organizira se niz kulturnih događanja koji obogaćuju turističku i kulturnu ponudu Grada (Proslava Grada Novigrada – Cittanova i gradskog sveca, manifestacija u znaku astrologije, mistike i mitologije, višednevno okupljanje fotografa iz različitih zemalja, urbani festival, sportska manifestacija, festival uličnih čarobnjaka, maškare

3. Grad svake godine donosi godišnji plan manifestacija

4. Grad omogućuje sufinanciranje svim sudionicima manifestacija

Sport

1. Na području Grada postoji 15 sportskih udruga/društava/klubova (NK Novigrad, NK Dajla, RK Novigrad, OK Novigrad, KK Novigrad, Karate klub Novigrad, SRD Ribon, SRD Erik Radin,

Kulturna i prirodna baština

1. Na području Grada propadaju određeni značajni kulturni spomenici zbog neriješenih imovinsko-pravnih poslova

2. Starogradska jezgra nije u dovoljnoj mjeri uređena i prezentirana s obzirom na bogato kulturno nasljeđe te ju je potrebno dodatno urediti

3. Programi koji se provode na području Grada nisu dovoljni da se mlade i turiste upozna s novigradskom poviješću

Sport

1. Na području Grada nema dovoljno školovanih i stručnih trenera s obzirom na realne potrebe i interese sportaša i rekreativaca. Trenutno ih ima: osam u Nogometnom klubu Novigrad, jedan u Nogometnom klubu Dajla, jedan u Rukometnom klubu, jedan u Odbojkaškom klubu, jedan u Stolnoteniskom klubu, dvoje u Karate

Stolnoteniski klub Novigrad, Boćarski klub Fameia Novigrad, Boćarski klub Dajla 99, Streljačko društvo Gusar, Biciklistički klub Bičikleta, Teniski klub Novigrad, Udruga Amrit Sagar – Yoga)

2. Sportski klubovi su poznati po čestom organiziranju i sudjelovanju na domaćim i međunarodnim natjecanjima kao što su Olimpijada, Svjetski kup u streljaštvu, Europsko prvenstvo u karateu, savezne nogometne lige, savezne rukometne lige, Svjetska, europska i državna ribička prvenstva

3. Sportski klubovi su u zadnjih nekoliko godina ostvarili značajne rezultate na domaćim i međunarodnim natjecanjima (Prvo mjesto na Olimpijadi u Londonu, prva mjesta na europskim prvenstvima, prva mjesta na Svjetskim kupovima, prva mjesta u HNL. Veliki broj mladih uključeno je u sportske aktivnosti.)

4. U Gradu je osnovan Sportski savez Grada Novigrada - Cittanova

5. Područje je izbrendirano kao sportski Grad u kojem se često održavaju razna sportska događanja

6. Grad stipendira sportske trenere, sufinancira sportska događanja, održava sportske terene i objekte

Zdravstvo i socijalna skrb

1. Na području Grada postoji zadovoljavajuća razina primarne zdravstvene zaštite:‐ 2 stomatološke ordinacije;‐ 1 ljekarna;‐ 3 ordinacije opće medicine;- 1 centar za vađenje krvi i zubotehnički laboratorij- 3 ambulante koje svojim djelovanjem pokrivaju cijelo područje;- 1 dom za starije i nemoćne osobe koji, osim područja Grada Novigrada - Cittanova, pokriva i druge jedinice lokalne samouprave te daje izvaninstitucionalnu skrb

klubu 2. Unatoč činjenici da se Grad nalazi na

obali Jadranskog mora, sportovi na moru/vodi nisu razvijeni

3. Dio postojećih sportskih kapaciteta je već zastarjelo i nije u potpunosti opremljeno, odnosno nije dostatno za trenutne i buduće potrebe

Zdravstvo i socijalna skrb

1. Grad je poznato turističko mjesto koje godišnje posjeti oko 1,28 milijuna turista, ali nemaju turističku ambulantu

2. Postojeće ambulante u Gradu koriste stari namještaj koji nije adekvatan kao ni postojeća medicinska aparatura

3. Dom za starije i nemoćne nije energetski učinkovit, nema odgovarajuću opremu te su postojeći kapaciteti premali u odnosu na potražnju

4. U Gradu starije osobe nemaju mogućnost dnevnog boravka u sklopu Doma

2. Gradu su pristupačne i blizu bolnice u Rijeci, Puli i Izoli

Vatrogasna zaštita

1. Vatrogasna zaštita na području Grada Novigrada - Cittanova pod nadzorom je javne vatrogasne postrojbe Umag, a ima i svoj DVD-CVVF Neapolis

2. DVD pokriva područje cijelog Grada, a po potrebi se područje djelovanja i širi

3. DVD-CVVF Neapolis surađuje s DVD ‐om Umag, Buje, Kaštelir, Višnjan, Javnom vatrogasnom postrojbom Umag, kolegama iz La Reolea (FR), Sacilea (ITL), Laškog (SLO) i dr.

4. Vatrogasno društvo u Novigradu - Cittanova je jedno od kvalitetnijih i učinkovitijih vatrogasnih društava u Istri

Vatrogasna zaštita

1. Vatrogasno društvo Grada nema adekvatan vatrogasni dom kao ni suvremenu opremu kojom bi svoj posao obavljali još bolje

2. U vatrogasnom društvu uglavnom djeluju dobrovoljci koji nemaju odgovarajuću struku niti su dovoljno educirani

PRILIKE PRIJETNJE


1. Mogućnost korištenja sredstava iz fondova EU za jačanje kapaciteta i potrebne infrastrukture

2. Suradnja i umrežavanje sustava obrazovanja i civilnog sektora u provođenju projekata/programa

3. Razvoj međunarodne suradnje između gradskih/općinskih uprava, raznih ustanova, udruga i pojedinaca


1. Druge, posebno veće sredine, nude bolje prilike za mlade koji zbog toga odlaze

2. U čitavoj državi dolazi do pojave depopulacije što prijeti i Novigradu - Cittanova

3. Na nacionalnoj razini nije prepoznata važnost da jedan asistent za osobe s poteškoćama u razvoju prati osobu kroz čitavo školovanje

3.4. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

U segmentu zaštite okoliša i energetske učinkovitosti na područja Grada prikazano je opće stanje okoliša te stanje vezano uz energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

3.4.1. Opće stanje okoliša

Grad Novigrad - Cittanova karakterizira čist zrak, čisto more, nezagađeno tlo pogodno za poljoprivredu, niska razina buke, nepostojanje ilegalnih odlagališta, ali i postojanje zelenih

otoka. Na cijelom području Grada Novigrada – Cittanova postoji raznolika flora i fauna. Dio morske obale je u prirodnom stanju, a dio je uređen za potrebe javnih plaža. Dio priobalja ugrožen je i podložan eroziji tla. Rezervat na ušću rijeke Mirne dio je ekološke mreže Natura 2000, no mulj koji se stvara na ušću i ulazi u morski zaljev predstavlja veliki ekološki problem Grada, tarske vale i šire.

Na području Grada nema značajnih gospodarskih ni privatnih subjekata zagađivača okoliša, ali postoji potreba za nadzorom djelovanja i konstantnom modernizacijom poslovanja u skladu sa suvremenim ekološkim standardima i dostupnom tehnologijom.

3.4.2. Ekološka mreža

Na području Grada Novigrada – Cittanova, a sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), nalaze se četiri (4) područja Nacionalne ekološke mreže i to:

Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove:

• Mirna – područje HR2000619 (cilj očuvanja: endemične svojte riba jadranskog slijeva)

• Koridor za morske kornjače – područje HR2001136 (cilj očuvanja: morske kornjače)• Ušće rijeke Mirne – područje HR3000433 (cilj očuvanja: ribe, ptice močvarice)

Međunarodno važna područja za ptice:

• Akvatorij zapadne Istre – područje HR1000032 (cilj očuvanja: ptice)

Na području Grada definirana su i područja u sklopu ekološke mreže Natura 2000 i to područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove, te područja očuvanja značajna za ptice.

Izvor: www.bioportal.hr/gis/

3.4.3. Gospodarenje otpadom

Sustav gospodarenja otpadom u Gradu Novigradu – Cittanova uspostavljen je putem prostornih dokumenata. S obzirom da je Plan gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini usvojen tek u siječnju 2017.g. potrebno je postojeći lokalni Plan uskladiti s nacionalnim. Na području Grada organizirano je provođenje komunalne djelatnosti prikupljanja i odvoza komunalnog otpada. Komunalnu djelatnost obavlja poduzeće 6. Maj d.o.o. Umag i to kroz skupljanje, odvoze i zbrinjavanje:

• komunalnog otpada i • neopasnog proizvodnog otpada koji je sličan komunalnom otpadu.

Prikupljeni otpad se odlaže na „Odlagalište neopasnog otpada Donji Picudo“, kojom upravlja 6. Maj d.o.o. Umag. Tvrtka djeluje na području Umaga, Buja, Novigrada, Brtonigle, Oprtlja i Grožnjana, ima 74 djelatnika i raspolaže sa 18 vozila za prikupljanje i odvoz otpada.

Na području Grada Novigrada - Cittanova je registrirana i tvrtka Neapolis d.o.o. u vlasništvu Grada, koja upravlja područjem namijenjenim za Odlagalište građevnog otpada Salvela. Planirano je, da će tvrtka Neapolis d.o.o. obavljati djelatnost zbrinjavanja građevnog otpada na području Grada Novigrada - Cittanova.

Ciljevi organiziranog i kontroliranog postupanja s otpadom trebali bi biti:• izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada;• sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom;• iskorištavanje vrijednih svojstava otpada;• kontrolirano odlaganje otpada.

Komunalno poduzeće Neapolis d.o.o. nema adekvatne poslovne prostore i opremu, što negativno utječe na kvalitetu usluge.

Na području Grada Novigrada - Cittanova se provodi selektivno sakupljanje komunalnog otpada u slijedećim kategorijama: miješani komunalni otpad, metal, plastika, staklo, papir i karton. Trenutno nisu uspostavljani uvjeti za selektivno prikupljanje bio-razgradivog otpada iz kućanstava iz razloga što bi odvojeno prikupljanje takvog otpada bilo neusklađeno sa postojećim regionalnim MBO centrom Kaštijun. Miješani komunalni otpad iz domaćinstava se prikuplja jednom tjedno, otpad iz turističkih objekata se prikuplja svakodnevno tijekom turističke sezone, staklena ambalaža se prikuplja jednom tjedno, a papir, plastika i metal dva puta tjedno.

Od građevina za gospodarenje otpadom trenutno su na području Grada prisutni:• Odlagalište građevnog otpada Salvela;• Reciklažno dvorište za prikupljanje pojedinih vrsta neopasnog otpada Salvela;• 102 eko-otoka (zelenih otoka).

http://www.bioportal.hr/gis/

Slika 6. Lokacija eko otoka na području Grada Novigrada - Cittanova

Izvor: 6 maj d.o.o., http://www.6maj.hr/index.php/hr/gospodarenje-otpada/eko-otoci

Na području Grada Novigrada - Cittanova je uspostavljeno privremeno reciklažno dvorište za koje je ishodovana lokacijska dozvola i riješena su imovinsko pravna pitanja s državom tako da se u skorom roku očekuje ishođenje građevinske dozvole, izvođenje radova i opremanje istog.

Komunalno poduzeće 6. Maj d.o.o. Umag od 2012., kada se započelo sa selektivnim prikupljanjem otpada provelo je više akcija sa ciljem informiranja javnosti i podizanja svijesti o selektivnom sakupljanju otpada i mogućnostima za kompostiranje bio-otpada. Osim navedenog, u planu su i zajedničke aktivnosti komunalnog društva i Grada, a sve kako bi se povećao udio odvojeno prikupljenog otpada i educirali građani i poduzetnici.

Na temelju provedene analize postojećeg stanja gospodarenja otpadom na području Grada zaključeno je sljedeće:

• kapacitet opreme za gospodarenje otpadom je primjeren i omogućava izvođenje mjera za uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom;

• za pojedinu vrstu otpada se vode evidencije o količini, tokovima i načinu gospodarenja otpadom;

• sistem prikupljanja otpada je uređen po principu svako da domaćinstvo ima svoju individualnu kantu koja se prazni jednom tjedno, a ostali otpad (staklo, papir, metal i plastika) se prikuplja putem eko otoka;

• na području Grada postoji odlagalište inertnog (građevinskog) otpada;• na području Grada postoji privremeno reciklažno dvorište;

http://www.6maj.hr/index.php/hr/gospodarenje-otpada/eko-otoci

• na području Grada nema uređene pretovarne stanice, ali se koristi postojeća pretovarna stanica na lokaciji Donji Picudo u Umagu, a koja je ujedno i pretovarna stanica za cijelo područje bujštine;

• na području Grada su postavljeni zeleni otoci (102 eko otoka);• u sustavu gospodarenja otpadom se ne provodi selektivno skupljanje biološko

razgradivog otpada iz domaćinstava, nema postavljenih posuda za prikupljanje te vrste otpada iz razloga što prikupljanje ove vrste otpada nije u skladu sa funkcioniranjem regionalnog MBO centra Kaštijun;

• skupljanje biološko razgradivog otpada iz kuhinja i kantina je prepušteno svakom gospodarskom subjektu;

• skupljanje otpadnih ulja u Gradu Novigradu - Cittanova provodi se putem ovlaštenih poduzeća, a koja po pozivu građana/poduzetnika dolaze preuzeti ovu vrstu otpada;

• uspostavljen je sustav prikupljanja posebnih vrsta otpada iz domaćinstava; • potrebna je nadogradnja sustava sakupljanja baterija po načelu „donošenja na

određenu lokaciju“;• potrebna je uspostava sustava skupljanja glomaznog otpada putem kontejnera

postavljenih na lokacijama. Potencijal je i uspostava novog sustava sakupljanja glomaznog otpada prema kalendaru odvoza po pojedinim naseljima;

• u sklopu marine Nautica postoji adekvatna oprema za predaju otpada (otpadna ulja, krpe, ambalaža);

• edukacija stanovnika, i pravnih osoba, turističkih poduzeća, vinara, uljara i drugih poljoprivrednika o načinu sakupljanja otpada dosada nije bila provedena organizirano. Namjera i obveza je da se u idućem periodu u organizaciji komunalnog poduzeća 6 maj d.o.o. i Grada takve radionice i realiziraju.

Tablica 34. Pregled prikupljenog otpada putem eko-otoka na području Grada Novigrada – Cittanova

Izvor: Prema podacima tvrtke 6 maj d.o.o.

Tablica 35. Količina komunalnog otpada i količina komunalnog otpada po stanovniku (t)

Količina komunalnog otpada (t) Količina komunalnog otpada po stanovniku (t)

2012. 2013. 2014. 2012. 2013. 2014.Hrvatska 1.670.005 1.720.758 1.637.371 390 402 382

MKO Papir Plastika Staklok.b. 20 03 01 20 01 01 15 01 02 15 01 07

Količina komunalnog otpada (t)2012 3.7452013 3.7412014 3.640,91 102,47 32,90 40,102015 3.288,00 141,32 75,38 69,002016 3.174,99 171,24 137,47 64,03

Novigrad - Cittanova 3.745 3.741 4.075 936 862 939

Izvor: http://www.azo.hr Izvješće o komunalnom otpadu za 2012., 2013. i 2014.

Količina komunalnog otpada po glavi stanovnika Novigrada – Cittanova je više od dvostruko iznad hrvatskog prosjeka. Uzrok ovoj pojavi je gospodarska orijentiranost na turizam, odnosno veliki broj gostiju koji uvelike premašuje broj stanovnika Grada Novigrada – Cittanova tijekom turističke sezone.4

3.4.4. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije

Ukupna potrošnja energije u 2014.g. na području Grada Novigrad - Cittanova iznosila je 78 GWh, a u strukturi zastupljenosti korištenja pojedinih oblika energije na prvom je mjestu električna energija s iznosom od 27 GWh, potom motorni benzin s iznosom 20 GWh i ekstra lako loživo ulje s iznosom od 10 GWh. Ukupna potrošnja u sektoru usluga gotovo je jednaka potrošnji finalne energije u sektoru kućanstava.

U sektoru prometa na području Grada Novigrad - Cittanova u upotrebi su isključivo fosilna goriva. Od naftnih derivata upotrebljavaju se različite vrste benzina i dizel goriva te manjim dijelom UNP. U sektoru prometa na području Grada Novigrad - Cittanova u 2014.g. potrošeno je ukupno 29 GWh naftnih derivata, od čega gotovo 20 GWh motornog benzina, 9 GWh dizelskog goriva i 586 MWh ukapljenog naftnog plina. U sljedećoj tablici prikazana je ukupna neposredna potrošnja energije na području Grada Novigrad – Cittanova.

Tablica 36. Ukupna neposredna potrošnja energije na području Grada Novigrada – Cittanova

Kućanstva Usluge Promet Javna rasvjeta UKUPNO

Ogrjevno drvo MWh 6.857 955 0 0 7.812

Peleti, sječka i briketi

MWh 199 46 0 0 245

Električna energija MWh 12.259 14.634 0 760 27.653

UNP MWh 1.264 1.599 586 0 3.450

Ekstra lako loživo ulje MWh 3.716 6.377 0 0 10.093

Dizel MWh 0 0 9.122 0 9.122

Benzin MWh 0 0 19.605 0 19.605

UKUPNO MWh 24.296 23.611 29.313 760 77.980

Izvor: Akcijski plan održivog razvoja Grada Novigrada – Cittanova, svibanj 2015.g.

4 Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, turizam u prosjeku sa 5,4% sudjeluje u ukupnim količinama otpada u 2014., a iste je godine najveća količina otpada iz turizma nastala u Istarskoj županiji (31,79%).

http://www.azo.hr/

Dominantni sektori u potrošnji energije na području Grada Novigrada - Cittanova su sektor kućanstva i sektor prometa s udjelima od po 35% ukupne potrošnje energije, a potom je sektor usluga s udjelom od 29%.Promatrajući pojedine energente u ukupnoj strukturi potrošnje, najzastupljenije je električna energija s udjelom od 30%, potom motorni benzin s 24%, ogrjevno drvo s 20%, dizel s 11% te ekstra lako loživo ulje s 10%.U nastavku će biti opisani dosadašnji projekti Grada Novigrada - Cittanove u području energetske učinkovitosti.Grad je 2006.g. uz suradnju s HEP ESCO tvrtkom započeo projekt rekonstrukcije javne rasvjete. Bio je to jedan od prvih projekata tog tipa u RH te je zahvaljujući ekološkom efektu proglašen za najbolji projekt u EU od strane Svjetske organizacije za zaštitu noćnog neba International Dark-Sky Association. Projektom su živine žarulje zamijenjene natrijevima (ukupno 697 rasvjetnih tijela) i postignute su uštede u potrošnji električne energije od 20%, odnosno cca 83.000,00 kn godišnje. Investicija je iznosila 2,5 milijuna kuna, od čega je HEP ESCO sufinancirao 820.000,00 kuna.Investicije u rekonstrukciju javne rasvjete nastavljene su 2015.g./2016.g. kada je Grad, također po ESCO modelu, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u nastavku: FZOEU) u visini od 1.400.000,00 kn, proveo projekt zamjene dijela postojećih lampi na velikom području Grada. Ukupno je zamijenjeno 954 lampi sa novom LED tehnologijom, vrijednost investicije je iznosila 4.464.231,83 kn, a godišnje uštede električne energije se procjenjuju na 289.160,94 kWh. Smanjenje emisija CO2 procjenjuje se na 109 t/godišnje. Povrat ulaganja iznosi 8 godina.

U razdoblju od 2013.g. do 2014.g. provedeni su energetski pregledi svih javnih objekata uključujući i javnu rasvjetu na području Grada Novigrada – Cittanova uz 40% - tno sufinanciranje FZOEU-a. Ukupna vrijednost izrade energetskih pregleda iznosila je 102.191,00 kn.U suradnji sa UNDP-om 2013.g. uspostavljen je i ISGE sustav (Informacijski sustav za gospodarenje energijom) za praćenje potrošnje energenata u javnim zgradama. Projektom je uspostavljen registar svih javnih zgrada na području Grada (dječji vrtić, gradska uprava, gradska vijećnica, gradska knjižnica, muzej Lapidarium, sportska dvorana, kino, 38 mjernih mjesta javne rasvjete), a u online informacijski sustav su uneseni podaci o navedenim objektima (energetskim certifikatima, mjernim mjestima, brojilima, vodomjerima, dobavljačima). U sustav su uneseni i svi računi za energente od 2007.g. (preko 15.000 računa), a sada se ažurno unose tekući računi za sve javne zgrade. Ovim je projektom omogućeno praćenje i analiza potrošnje energenata na području Grada.

U suradnji sa FZOEU Grad je tijekom 2013.g. - 2015.g. proveo i sufinancirao projekte „Grijem kuću, a ne ulicu“ i „Mislim zeleno, grijem se pametno 1 i 2“. Kroz ove projekte sufinancirana su 43 projekta građana u segmentu energetske učinkovitosti u zgradarstvu (obnova fasada, zamjena vanjske stolarije, izolacija krovova), te 52 projekta u segmentu korištenja obnovljivih izvora energije (peći na pelet, solarni paneli, dizalice topline). Grad je u suradnji s FZOEU-om sufinancirao ukupno 95 projekata građana na način da je FZOEU sufinancirao do 40%, a Grad do 10% prihvatljivih troškova. Projektima sufinanciranja ukupno je obuhvaćeno 364 članova kućanstava i 13.244,99 m2 stambenog prostora, a financijski podaci se nalaze u donjim tablicama.

Tablica 37. Iznosi sufinanciranja za projekt „Grijem kuću, a ne ulicu“

Izvor financiranja Iznos Postotak

FZOEU 600.000,00 29,41%

Grad Novigrad - Cittanova 150.000,00 7,35%

Građani 1.290.195,00 63,24%

Ukupno 2.040.195,00 100%Izvor: Grad Novigrad – Cittanova

Tablica 38. Iznosi sufinanciranja za projekt „Mislim zeleno, grijem se pametno 1 i 2“

Izvor financiranja Iznos Postotak

FZOEU 506.790,00 35,52%

Grad Novigrad - Cittanova 126.197,00 8,84%

Građani 793.897,00 55,64%

Ukupno 1.426.884,00 100%Izvor: Grad Novigrad – Cittanova

Od 2015.g. ovi se natječaji provode direktno putem FZOEU i građani njima direktno šalju prijave.

Također, 2015.g. uspješno je realiziran i projekt obnove fasade jedne višestambene zgrade putem upravitelja, gradske tvrtke Neapolis, ukupne vrijednosti 680.047,38 kn a uz 40% - tno sufinanciranje Fonda.

Tijekom 2016.g. Grad je sudjelovao u provedbi i sufinanciranju građevinskih radova na energetskoj obnovi zgrada dječjeg vrtića Tičići i osnovne škole Rivarela. Ukupna vrijednost izvedenih radova na zgradi vrtića iznosila je cca 1.229.000,00 kn, a sufinancirana je sredstvima Grada (564.000,00 kn), EU sredstvima (348.000,00 kn) i sredstvima FZOEU (317.000,00 kn). Saniran je dio krova, zamijenjena je vanjska stolarija, postavljena je nova LED rasvjeta, spušteni su i izolirani visoki stropovi, postavljen je sustav podnog grijanja, izolacija i nove podne obloge. Ukupna vrijednost radova na zgradi osnovne škole iznosila je cca 4.930.000,00 kn, a sufinancirana je sredstvima Istarske županije (3.430.000,00 kn), FZOEU (1.400.000,00 kn) i sredstvima Grada (100.000,00 kn). Obnovljena je fasada, saniran krov, zamijenjena vanjska stolarija i postavljena nova LED rasvjeta.U drugoj fazi slijede radovi na obnovi kotlovnice i postavljanju novog sustava grijanja i za vrtić i za školu.

Također, kako bi Grad potaknuo građane na nabavu vozila na električni pogon, u veljači 2016.g. postavljena je punionica za električna vozila na samom ulazu u Grad. Punionica se može koristiti bez naplate, a sufinancirana je sredstvima FZOEU.

Privatna tvrtka Laguna Novigrad d.d. provela je 2015.g. značajnu investiciju u visini od 3.500.000,00 kn na energetskoj obnovi hotela Maestral. Investicija je sufinancirana sredstvima FZOEU sa 1.800.000,00 kn.

Sveukupno je na projekte energetske učinkovitosti (OIE i EnU), u javnom i privatnom sektoru na području Grada, u protekle 4 godine uloženo cca 19,2 milijuna kuna.

3.4.5. SWOT analiza – Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

SNAGE SLABOSTI

Zaštita okoliša:1. Prostorno planskom dokumentacijom su

definirana područja vezana uz sustav gospodarenja otpadom

2. Na području Grada postoje dva komunalna poduzeća koja djeluju u sustavu gospodarenja otpadom

3. Na području Grada postoje zeleni otoci za odvojeno prikupljanje otpada

4. Na području ne postoje nelegalna odlagališta

5. Pripremljena je projektna i studijska dokumentaciju za podizanje sustava za pročišćavanje otpadnih voda na 3. stupanj pročišćavanja

6. Definirane su mjere za zaštitu vode, zraka, mora te za zaštitu od buke i požara, kao i program praćenja stanja okoliša

7. Pripremljena je projektna dokumentacija za izgradnju kompostane za zeleni otpad

8. Grad je 2006.g. i 2016.g. proveo značajne projekte vezane uz ekološku javnu rasvjetu i zamjenu starih rasvjetnih tijela

9. Grad je 2013.g. - 2015.g. proveo značajne projekte vezane uz sufinanciranje projekata građana u segmentu OIE i EnU

10.Dio morske obale u prirodnom je stanju i nije zahvaćen betonizacijom

11.Područje na ušću rijeke Mirne spada pod zaštićena dobra mreže Natura 2000

12.U Gradu postoji niz zelenih površina, autohtonih biljnih i životinjskih vrsta

Zaštita okoliša:

1. Grad nije usuglasio Plan gospodarenja otpada s nacionalnim budući da je isti usvojen tek u siječnju 2017.g.

2. Na području Grada nije uvedeno odvojeno prikupljanje za bio otpad iz kućanstava i ugostiteljskih objekata, ne postoji sustav zbrinjavanja zelenog otpada, nije u potpunosti uređeno reciklažno dvorište s kompostanom i transfer stanicom te nema dostatnih ljudskih resursi za ovaj segment poslova

3. Problemi u prikupljanju i obradi otpada posebno su jaki za vrijeme turističke sezone zbog povećanog broja korisnika

4. Površine gradskih parkova se smanjuju zbog povećane potrebe za postavljanjem kontejnera za prikupljanje i razdvajanje otpada

5. Potrebno je još zamijeniti cca 950 postojećih rasvjetnih tijela sa suvremenim, ekološkim, štednim lampama, uvesti sustav daljinskog automatskog reguliranja javne rasvjete

6. Komunalno poduzeće Neapolis d.o.o. nema adekvatne poslovne prostore i opremu, što negativno utječe na kvalitetu usluge

7. Postojeći sustav za pročišćavanje otpadnih voda nije dostatan i potrebno ga je nadograditi na 3. stupanj pročišćavanja

8. Područje zaljeva oko ušća rijeke Mirne puno je mulja iz rijeke te predstavlja

13.Grad se nalazi na obali Jadranskog mora koje je stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta

14.Područje Grada karakterizira čist zrak, čisto more, te niska razina emisija buke, čestica i slično

15.Grad podržava i sufinancira edukacije i školu u prirodi za djecu i mlade

ekološki problem9. Dio javnih objekata u Gradu nije

energetski učinkovit 10.Građani nisu dovoljno educirani o

aspektima zaštite okoliša, energetskoj učinkovitosti i sličnim pitanjima

PRILIKE PRIJETNJE

Zaštita okoliša

1. U financijskom razdoblju 2014.-2020. postoje raspoloživa sredstva iz fondova EU za projekte zaštite okoliša

2. Pitanje zaštite okoliša i prirodnih resursa regulirano je na EU razini što služi kao vodilja za regulativu i projekte na lokalnoj razini

3. Ušće rijeke Mirne zbog svojih je bogatstava pogodno za razvoj projekata očuvanja ptica te turizam koji se zasniva na zaštiti okoliša i resursa

4. Sanacija kamenoloma na Antenalu prilika je za razvoj turističke zone

Zaštita okoliša

1. Rastom gospodarskih aktivnosti i broja stanovnika, povećao bi se problem građevinskog i ostalog otpada koji zagađuje okoliš

2. Radi definiranja (državna razina) potencijalnih korisnika sredstava iz EU fondova koji imaju prednost (PPDS, niži indeks razvijenosti) postoji opasnost da za gradove poput Novigrada - Cittanova sredstva iz EU fondova ne budu raspoloživa

3. Na razini RH nije donesen Plan gospodarenja otpadom zbog čega Grad nije u mogućnosti provesti usklađenja i provesti ulaganja

4. Gosti koji dolaze u Grad za vrijeme trajanja turističke sezone proizvode velike količine otpada

5. Mjere energetske učinkovitosti (OIE i EnU) za građane više se ne provode podsredstvom JLS-ova, već isključivo putem FZOEU koji u 2016.g. nije raspisivao natječaje pa sredstva nisu bila dostupna

6. Velike građevinske intervencije na uređenju toka rijeke Mirne dovele su do ubrzavanja i produbljivanja toka rijeke, te posljedično do povećane količine mulja koje dolaze do ušća, smanjeno je prirodno poplavljivanje područja uz rijeku što nepovoljno utječe na opstanak autohtonih biljnih vrsta i staništa (tartufi)

7. Invazivne biljne vrste kao što je npr. pajasen prijetnja su autohtonim biljnim

vrstama na području Grada8. Klimatske promjene nepovoljno utječu na

život lokalnog stanovništva (povremene velike suše i obilne padaline)

9. Pojedini dijelovi obale podložni su eroziji10.Zbog rastuće izgrađenosti priobalja

prijeti opasnost od narušavanja krajobraznih vrijednosti te je potrebno napraviti studiju i projekt nosivosti prostora (carrying capacity) kako bi se umanjio pritisak na obalna područja i rasporedio na unutrašnje dijelove šireg gradskog područja

3.5. Javna infrastruktura

U segmentu javne infrastrukture na područja Grada analizirana je prometna infrastruktura, sustav vodoopskrbe i odvodnje, te energetsko komunikacijska infrastruktura.

3.5.1. Prometna infrastruktura

Cestovnu mrežu na području Grada Novigrada – Cittanova čine:

Državne ceste (označeno crvenom bojom na prikazu):- dio D-301, Novigrad - Bužinija – u pravcu Nove Vasi, duljine cca 5.030 m- dio D-75, Dajla - Novigrad – Antenal, duljine cca 7.750 m

Županijske ceste (označeno zelenom bojom na prikazu):- dio Ž-5070, Bužinija – Brtonigla, duljine cca 1.500 m

Brze ceste (označeno ljubičastom bojom na prikazu):- Dio A9, Istarski ipsilon, duljine cca 1.350 m

Nerazvrstane ceste, odnosno gradske ulice navedene su u Odluci o nerazvrstanim cestama na području Grada Novigrada – Cittanova (Službene novine Grada Novigrada – Cittanova”, broj 7/13, 8/13, 8/14 i 7/16)

Slika 7. Prikaz državnih, županijskih i brzih cesta na području Grada Novigrada - Cittanova

Izvor: GIS sustav Grada Novigrada - Cittanova

Akvatorij ispred Grada Novigrada - Cittanova seže do 12 nm prema otvorenom moru i njime prolaze plovni putevi za priobalni promet i ulaz u luku Novigrad, luku Antenal i luku Dajla. Prostornim planom uređenja Grada Novigrada – Cittanova luke su razvrstane kako slijedi:

lučko područje Novigrada (postojeće):• morska luka posebne namjere – luka nautičkog turizma državnog značaja –

marina• morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja• morska luka posebne namjene – sportska luka županijskog značaja• sezonski pomorski granični prijelaz II kategorije

luka u Dajli u sklopu koje se planira:• morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja

luka Antenal u sklopu koje se planira:• morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja• morska luka posebne namjene – luka nautičkog turizma državnog značaja –

suha marina• sezonski pomorski granični prijelaz II kategorije

Tablica 39. Dozvoljeni i realizirani kapaciteti morskih luka

Luka Max. br. vezova u moru

Broj izgrađenih vezova u moru

Max. br. vezova na kopnu

Broj izgrađenih vezova na kopnu

Novigrad (postojeća marina Nautica i vezovi Lučke uprave)

450 450 - -

Antenal (buduća marina) 350 0 1.500 0

Dajla (buduća luka) 70 0 - -

UKUPNO 870 450 1.500 0

Trenutačni broj vezova je nedostatan, posebice za strane brodice koje se onda na području Dajle vežu „na divlje“. Glavna ribarska luka se nalazi u strogom centru grada što uzrokuje logističke, prometne i druge probleme vezane uz iskrcaj ribe i manipulaciju ribarskom opremom.

Autobusni kolodvor u Novigradu – Cittanova je povezan autobusnim linijama s ostatkom Hrvatske te s državama Slovenijom i Italijom, ali navedene veze nisu dovoljno kvalitetne, odnosno u mnogim slučajevima nisu direktne. Organizacija rada kolodvora nije na optimalnoj razini te su potrebna i moguća poboljšanja.

U razdoblju ljetnog režima prometa, javni gradski prijevoz na nerazvrstanim cestama u dijelu naselja Novigrad obavlja se turističkim vlakom, a vrši se i naplata parkiranja na području Grada. Upravljanje i organizacija, naplata i druge aktivnostima vezane uz parkiranje na području Grada Novigrada - Cittanova u nadležnosti su trgovačkog društva Neapolis d.o.o. Trenutačni broj parkirnih mjesta u centru Grada je nedovoljan s obzirom na potrebe, a postojeće lokacije za parkiranje izvan centra se ne koriste u dovoljnoj mjeri.

Na području Grada Novigrada - Cittanova postoje mnoge uređene i neuređene pješačke i biciklističke staze. Na cijelom užem području Grada Novigrada - Cittanova, koje obuhvaća područje zapadno od ulice Rotonda, Prolaz Venecije, ulice Mandrač od početka Mlinske ulice i Porporele u razdoblju ljetnog režima prometa uspostavljena je zona zabrane motornog prometa.

Područjem Grada Novigrada - Cittanova prolaze četiri postojeće biciklističke rute Istarske županije:

6 Ruta od Neapolisa do Novigrada 7 Ruta od Sv. Pelagija do Novigrada 8 Novigrad od mora do vinograda i maslinika Dajla - Novigrad uz državnu cestu D75

U sklopu projekta Adria.MOVE IT! financiranom EU sredstvima kroz program IPA Adriatic CBC, uređena je biciklistička staza Dajla – Mareda - Pineta – Karpinjan (dio rute 7) i biciklistička staza Novigrad – St. Vinjeri – Kršin (ruta 8/1).

Slika 8. Biciklističke staze na području Novigrada – Cittanova

Izvor: Turistička zajednica Grada Novigrada – Cittanova

Slika 9. Biciklistička staza na području Novigrada - Cittanova

Izvor: Turistička zajednica Grada Novigrada - Cittanova

Sigurnost odvijanja prometnog sustava na području Grada Novigrada - Cittanova u nadležnosti je policije. Obzirom da se najbliža postaja nalazi u Umagu, sigurnost i funkcioniranje prometa u Novigradu nije nadzirano na potrebnoj razini. Nedostatak policijske postaje u Gradu Novigradu - Cittanova je dugogodišnji problem, koji se posebno aktualizira u ljetnim mjesecima kada je u Gradu prisutno i nekoliko tisuća turista.

Gradsko groblje nema dovoljan broj ukopnih mjesta i trenutačno je u pripremi projektna dokumentacija za uređenje novih površina za ukop.

3.5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

Opskrba vodom Grada Novigrada ‐ Cittanova prvenstveno se vrši iz Gradole, a kao drugi izvor je Butoniga. Cijeli Grad Novigrad ‐ Cittanova priključen je na vodoopskrbnu mrežu, ali dio Grada još uvijek je pokriven starom vodoopskrbnom mrežom neadekvatnog profila i/ili materijala koja je stara preko 50 godina. Prostornim planom Grada Novigrada ‐ Cittanova utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Grada kojim su obuhvaćeni magistralni cjevovodi, vodoopskrbni cjevovodi i vodospreme. Zone i lokacije važnijih vodoopskrbnih građevina su vodosprema BUŽINIJA, vodosprema PINETA, prekidna komora PAOLIJA i magistralni cjevovodi Ø200mm i Ø300mm regionalnog sustava Gradole.

Distribucijski podsustav Grada Novigrada ‐ Cittanova dio je regionalnog transportno‐distribucijskog sustava Gradole, koji je pak dio regionalnog vodoopskrbnog sustava Istarske županije.

Zbrinjavanje otpadnih voda na području Grada Novigrada ‐ Cittanova provodi se prema posebnom propisu Grada o zbrinjavanju otpadnih voda (Odluka o uvjetima priključenja na sustav odvodnje).

Postojeći sustav pročišćavanja otpadnih voda radi na 1. stupnju pročišćavanja, a pripremljena je potrebna projektna dokumentacija za podizanje sustava na 3. stupanj. Na taj način pročišćena voda moći će se koristiti za razne komunalne svrhe poput pranja i održavanja javnih i navodnjavanje zelenih površina.

Budućom investicijom procijenjene vrijednosti 16.150.000,00 eura, će se postojeći uređaj za pročišćavanje podignuti na 3. stupanj biološkog pročišćavanja, izgradit će se glavni transportni kolektor u duljini 8,5 km kojim će se naselje Brtonigla spojiti na uređaj Novigrad, kao i kolektor u duljini od 5 km sa dvije crpne stanice kojim će se naselje Nova Vas spojiti na uređaj Novigrad. Izgraditi će se nova sekundarna kanalizacijska mreža u pojedinim naseljima Vele Brajde i St. Bruzada, rekonstruirat će se postojeća kanalizacijska mreža starogradske mreže i razdvojiti postojeći mješoviti sustav odvodnje na razdjelni sustav fekalne i oborinske odvodnje. Rekonstruirat će se tri crpne stanice (Dajla, Kastanija, Karigador) kao i havarijski ispusti istih koji će se produžiti u more do ukupne duljine od 1,5 km. Početak realizacije navedene investicije predviđa se za 2018.g.

Na sustav vodoopskrbe priključeno je 100%, a na sustav odvodnje cca 95% kućanstava. Realizacijom gore navedenih planiranih investicija, priključenost kućanstava na sustav

odvodnje će se podignuti na 98%. Izvan sustava javne odvodnje će ostati samo mala dislocirana naselja za koje ne postoji ekonomska opravdanost izgradnje mreže.

Slika 10. Prikaz Aglomeracije Novigrad - Cittanova

Izvor: 6. maj odvodnja d.o.o.

3.5.3. Energetsko komunikacijska infrastruktura

Cijeli Grad Novigrad ‐ Cittanova priključen je na elektroenergetski sustav. Postojeći elektroopskrbni sustav Grada osigurava 100% ‐tnu pokrivenost kućanstava i gospodarskih subjekata električnom energijom, međutim, ipak postoje određeni problemi s opskrbom električne energije u Radnoj zoni Vidal. Kako bi se riješio problem potrebno je pojačanje snage trafostanice. Na području Grada ne postoje problemi s postojećim zračnim dalekovodima, iako postoji potreba za dodatnim kapacitetima elektroenergetskog sustava.

Plinifikacija još uvijek nije provedena, ali veći problem predstavlja činjenica da nisu izvršene nikakve analize potreba lokalnog stanovništva i gospodarskih subjekata niti analiza isplativosti ovog projekta.

Na području Grada postoji jedan poštanski ured koji pokriva cijelo područje, a najznačajnija telekomunikacijska građevina je magistralni TK kabel Pula – Rovinj – Poreč – Umag. 100% kućanstava i gospodarskih objekata pokriveno je fiksnom i mobilnom telefonijom te internetom. Pripremljena je Studija izvodivosti i Plan razvoja širokopojasne infrastrukture te se u narednom periodu očekuje i izgradnja same infrastrukture. Problem kod mobilne telefonije jedino stvara slab signal nacionalnih mobilnih operatera, zbog čega je Grad često pokriven signalom iz Slovenije i Italije.

Unatoč relativno dobroj infrastrukturi, Grad se suočava s nekoliko problema. Poteškoće u razvoju stvaraju neriješeni imovinsko-pravni odnosi koji su preduvjet za ulaganja u izgradnju infrastrukture.

3.5.4. SWOT – Javna infrastruktura

SNAGE SLABOSTI

Javna infrastruktura:

1. Grad Novigrad - Cittanova usvojio je prostorni plan uređenja i niz planova niže razine za veći dio užih naselja

2. Vodoopskrbna mreža Grada jedna je od boljih u Istri (veći dio Grada priključen je na vodoopskrbnu mrežu i opskrba vodom zadovoljava trenutačne potrebe)

3. Pripremljena je projektna i studijska dokumentacija za podizanje postojećeg sustava pročišćavanja otpadnih voda na 3. stupanj pročišćavanja. Pokrivenost područja Grada sustavom za odvodnju iznosi 95%.

4. Pokrivenost kućanstava i gospodarskih subjekata električnom energijom je 100%-tna te postoji plan razvoja SN mreže za razdoblje od 20 godina

5. Područje Grada Novigrada ‐ Cittanova pokriveno je fiksnom i mobilnom telefonijom te Internetom

6. Zadovoljavajuća cestovna mreža na području Grada

7. Na području Grada nalazi se jedna od najjačih nautičkih luka po broju ulazaka u Istri koja raspolaže sa 365 vezova različitih kategorija

8. Pripremljena je Studija izvedivosti i Plan razvoja širokopojasne infrastrukture

9. Grad je uveo ekološku rasvjetu na većem dijelu svog područja

10.Dobra povezanost mreže srednjeg i niskog napona kojom se omogućuje rezervno napajanje korisnika mreže u slučaju kvarova


1. Dio Grada pokriven je starom vodoopskrbnom mrežom neadekvatnog profila i/ili materijala (mreža je stara preko 50 godina)

2. U starogradskoj jezgri je potrebno zamijeniti postojeći kanalizacijski sustav jer ne zadovoljava suvremene i ekološke standarde (dotrajalost infrastrukture, potrebno odvojiti oborinsku od fekalne kanalizacije)

3. Sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina nije razvijen

4. Broj parkirnih mjesta u centru Grada je nedovoljan s obzirom na potrebe, a postojeće lokacije za parkiranje izvan centra se ne koriste u dovoljnoj mjeri

5. Broj ukopnih mjesta na gradskom groblju nije dostatan i priprema se projektna dokumentacija za uređenje novih površina za ukop

6. Nedostatak policijske postaje u Gradu Novigradu - Cittanova je dugogodišnji problem, koji se posebno aktualizira u ljetnim mjesecima kada je u Gradu prisutno i nekoliko tisuća turista

7. Nije započela plinofikacija Grada niti je izvršena analiza potreba lokalnih gospodarstvenika i stanovništva te analiza isplativosti provođenje ovog projekta

8. Postojeća mrežna infrastruktura onemogućuje visoku propusnost podataka putem Interneta, a za super-brzi Internet nisu osigurani infrastrukturni preduvjeti

9. Trenutačni broj vezova je nedostatan, posebice za strane brodice koje se onda na području Dajle vežu „na divlje“

10.Glavna ribarska luka se nalazi u strogom centru Grada što uzrokuje logističke, prometne i druge probleme vezane uz iskrcaj ribe i manipulaciju ribarskom

opremom11.Grad nije riješio sve imovinsko-pravne

odnose koji su preduvjet za ulaganja u izgradnju infrastrukture

12.Pokrivenost signalom mobilnih operatera nije zadovoljavajuća na pojedinim područjima Grada

13.Na području Grada postoje devastirani objekti u privatnom ili državnom vlasništvu koji narušavaju vizuru Grada

14.Pojedini dijelovi obale podložni su eroziji (Rt Mujela, Karpinjan, Kastanija)

15.Građevinsko područje komunalno servisne namjene Salvela nije opremljeno infrastrukturom: elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja, EEK

PRILIKE PRIJETNJE


1. U tijeku je plinofikacija cijele Istre koja omogućuje i plinofikaciju Grada

2. Izgradnja javne infrastrukture može se financirati iz fondova EU kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija te Program ruralnoga razvoja

3. Istarska županija usvojila je Plan uređenja plaža koji omogućuje sustavni razvoj plaža na području cijele regije


1. HEP-ODS d.o.o. nema planirana sredstva za ulaganje u elektroenergetsku mrežu

2. Nedostatni izvori sredstava u gradskom proračunu za financiranje javne komunalne infrastrukture što posljedično opterećuje privatne osobe i/ili poduzetnike u realizaciji njihovih projekata

4. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA GRADA

Elementi koji su identificirani u SWOT analizi za svaki prethodno analizirani sektor pružaju širok uvid u probleme s kojima se Grad suočava te su iskorišteni kao temelj za utvrđivanje konkretnih problema i razvojnih potreba koje će adresirati PUR. U nastavku su opisani problemi i razvojne potrebe za sektor gospodarstva, društvenih djelatnosti, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti i javne infrastrukture.

4.1. Potrebe u sektoru gospodarstva

GospodarstvoRAZVOJNE POTREBE

Poboljšati tehnološke kapacitete postojećih proizvođača, poljoprivrednika, ribara, vinara i ostalih poduzetnika s ciljem povećanja njihove dobiti, zadržavanja i povećanja broja zaposlenih tijekom cijele godine

Podići razinu informiranosti lokalnih poduzetnika o programima podrške Grada te pružiti podršku u korištenju izvora financiranja kao što su fondovi EU i drugi izvori

Osigurati produženje turističke sezone poboljšanjem usluga, kvalitete smještaja, širenjem ponude, valorizacijom prirodnih i kulturnih resursa i sinergijom ruralnih djelatnosti s turizmom

Poduprijeti udruživanje poduzetnika, sinergiju svih sektora i ojačati njihovo zajedničko djelovanje na boljitak Grada

Omogućiti razvoj infrastrukture koja je u službi razvoja gospodarstva i poduzetništva

4.2. Potrebe u sektoru društvenih djelatnosti

Društvene značajkeRAZVOJNE POTREBE

Razvijati programe i popratnu infrastrukturu koji će integrirati i uključiti mlade, osigurati njihov ostanak/povratak te povećati udio mladog stanovništva u ukupnoj populaciji Grada

Osmisliti i provoditi programe za praćenje darovite djece te podržati razvoj programa obrazovanja koji su u skladu s potrebama tržišta rada

Osigurati stručni kadar u društvenim djelatnostima i sportu (u suradnji sa susjednim JLS-ovima)

Ojačati tehničke kapacitete i informatičku opremljenost knjižnice, oformiti izdvojeni dječji odjel

Izgraditi ili urediti poseban prostor za kulturna, obrazovna i društvena događanja Osigurati kvalitetne uvijete za pružanje zdravstvene skrbi i skrbi za starije i nemoćne,

posebice u vrijeme turističke sezone. Program dnevnog boravka i aktivnosti za starije osobe.

Ojačati tehnološke i ljudske kapacitete vatrogasnog društva Promišljati o dugoročnim potrebama gradskog područja i lokalnog stanovništva i

redovito identificirati mjere za unaprjeđenje postojećeg stanja

4.3. Potrebe u sektoru zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

Zaštita okoliša i energetska učinkovitostRAZVOJNE POTREBE

Uskladiti lokalni plan gospodarenja otpadom s nacionalnim (po njegovu usvajanju) te primijeniti standarde EU

Povećati broj građana koji provode razvrstavanje na kućnom pragu ulaganjem u opremu, infrastrukturu i edukaciju

Osigurati adekvatne uvjete za zbrinjavanje otpada za vrijeme trajanja turističke sezone Unaprijediti sustav ekološke rasvjete Ojačati kapacitete komunalnih poduzeća ulaganjima u infrastrukturu i opremu Uvesti cjeloviti sustav pročišćavanja otpadnih voda Riješiti ekološke probleme na području Grada, s naglaskom na problem mulja oko ušća

rijeke Mirne Povećati razinu energetske učinkovitosti javnih i privatnih objekata Očuvati i valorizirati javne zelene površine i parkove Spriječiti eroziju tla i plaža Zaštititi i valorizirati područje ornitološkog rezervata na ušću rijeke Mirne na Antenalu

4.4. Potrebe u sektoru javne infrastrukture

Javna infrastrukturaRAZVOJNE POTREBE

Poboljšati vodnu infrastrukturu na području Grada te uspostaviti sustav navodnjavanja Povećati broj parkirnih mjesta na području Grada Osigurati uvjete za plinofikaciju Osigurati uvjete za uvođenje brzog interneta Izraditi urbanističke planove za sva gradska naselja Osigurati primjerenu infrastrukturu za domicilne brodice i ribare Riješiti imovinsko-pravne odnose za potrebe provedbe infrastrukturnih ulaganja Povećati razinu korištenja fondova EU za potrebe provedbe infrastrukturnih ulaganja Valorizirati nekretnine na području grada i obnoviti ih za potrebe turizma i drugih

gospodarskih djelatnosti Unaprijediti prometnu infrastrukturu i stvoriti uvjete za razvoj održive mobilnosti

5. STRATEGIJA RAZVOJA GRADA 5.1. Opis strategije razvoja i vizije

Vizija sadrži prikaz željenog i ciljanog stanja područja Grada te daje odgovor na pitanje gdje se vidi budućnosti:

Vizija – Grad koji čuva svoju tradiciju, kulturu, poduzetništvo i okoliš kao temelje razvoja i poboljšanja kvalitete života lokalnog

stanovništva

5.2. Razvojni ciljevi i prioriteti

Razvojni ciljevi Grada predstavljaju skup mjerljivih, jasno formuliranih i međusobno sukladnih ishoda koji proizlaze iz analize područja, odgovor su na prethodno identificirane potrebe te usmjereni na dostizanje ciljanog stanja prikazanoga u viziji. Za potrebe provedbe PUR-a identificirana su četiri cilja i 12 prioriteta koji su grafički prikazani i opisani u nastavku.


U nastavku je opisan svaki pojedini cilj PUR-a te dana poveznica između identificiranih potreba, prioriteta i mjera.

CILJ 1 – Ojačati lokalno gospodarstvo temeljeno na ribarstvu, poljoprivredi, turizmu, proizvodnji i uslugama

Prilikom analize stanja, utvrđeno je da u Novigradu - Cittanova prevladavaju djelatnosti kao što su turizam, ribarstvo, proizvodnja, poljoprivreda i različite djelatnosti iz uslužnog spektra. Iako su pokazatelji poslovanja poduzetnika do 2014.g. bili pozitivni, u 2015.g. zabilježeni su negativni trendovi koje karakterizira ukupni gubitak tvrtki koje su registrirane na području Grada, s naznakom da je više od 50% poduzetnika u svojim godišnjim financijskim izvještajima iskazalo gubitak.

Također, gospodarstvo Grada visoko je ovisno o jednom velikom gospodarskom subjektu, trgovačkom društvu Laguna Novigrad d.d., koje zapošljava najviše osoba te ostvaruje najveće prihode i dobit u odnosu na ostale tvrtke na gradskome području. Svaki od pojedinih sektora, posebice ribarstvo i poljoprivreda, susreću se s nizom problema na razini regulative, nedostatka umrežavanja, slabih tehnoloških i obrazovnih kapaciteta, kao i slabo poznavanje prilika iz fondova EU te gradskih programa poticanja poduzetnika, što dugoročno nepovoljno utječe na razvoj i opstanak tih sektora, ali i tradicije koja se uz njih veže, a time se smanjuju i prilike za jačanje turističke prepoznatljivosti i ponude na gradskom području.

Upravo će zbog toga, u okviru ovog strateškog cilja, prioritet biti poboljšanje prilika za jačanje gospodarstva koji će se provoditi kroz mjere jačanja tehnoloških kapaciteta i pomaganje u nabavi opreme, pružanju podrške poduzetnicima u obavljanju njihovih svakodnevnih poslova, kao i pokretanju poslovanja, ali i izgradnju infrastrukturnih kapaciteta koji će omogućiti razvoj gospodarstva.

U okviru predloženih mjera, jačat će sudjelovanje Grada u aktivnostima koje provode LAG i LAGUR na ovome području kako bi svojim poduzetnicima olakšao pristup sredstvima iz fondova EU i drugih izvora, ali i potaknuo njihovu sinergiju. Grad će ujedno nastaviti s programima poticanja poduzetništva, a dodatne će napore usmjeriti u stimuliranje novih poduzetnika te informiranje postojećih o prilikama koje su im na raspolaganju. Dio mjera bit će usmjeren u jačanje kapaciteta u sektoru turizma s ciljem produženja turističke sezone koje će se dogoditi u sinergiji s mjerama identificiranima u okviru drugih ciljeva.

CILJ 2 – Očuvati okoliš, prirodne resurse i kulturnu baštinu

Iako su na gradskom području već poduzete mjere za poboljšanje stanja u sektoru zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije, potrebno je uložiti dodatne napore za primjenu regulative i dobre prakse EU, stoga će biti potrebno provesti niz mjera koje će biti usmjerene na ova pitanja u javnom i privatnom sektoru i to ne samo na razini izgradnje infrastrukture, nego i u smislu rada s lokalnim stanovništvom radi podizanja njihove svijesti i znanja o metodama koje se odnose na pitanja poput uštede energije, korištenja obnovljivih izvora energije, kao i razvrstavanja otpada.

Važan aspekt zaštite okoliša i prirode odnosi se na rješavanje problema mulja koji se pojačano nakuplja oko ušća rijeke Mirne i prijeti da će s godinama zatrpati cijeli zaljev koji je u nadležnosti države, a potrebno je adekvatno valorizirati i očuvati zelene površine i parkove koji pomažu uljepšavanju vizure gradskog područja, osiguravaju bolju kvalitetu života, ali su vrlo važni i za turizam. Mjere koje su identificirane u ovom cilju posebno će biti važne kako bi se riješili problemi povećane količine otpada i potrošnje energenata, kao i ugrožavanja prirodne baštine i resursa za vrijeme turističke sezone i to zbog povećanog priljeva turista. S produženjem turističke sezone, bit će potrebno razmišljati kako postići dugoročnu održivost u ovom pogledu.

CILJ 3 – Unaprijediti lokalnu zajednicu jačanjem društvenih djelatnosti i ljudskih kapaciteta

U okviru ovoga cilja bit će potrebno jačati društveni kapital gradskog područja kroz ulaganja u društvenu infrastrukturu, ali i, što je od posebne važnosti, ljude. Upravo će mjere koje se odnose na zadržavanje mladih osigurati preduvjete za održanje gradske populacije, dok će posebni programi za darovitu djecu osigurati da ona dobiju dobre temelje za daljnji rast i razvoj bez odlaska u velike regionalne i nacionalne centre.

Ulaganjem u temeljne institucije obrazovanja, odgoja, školstva, civilno društvo, zdravstvo i ljude, omogućit će razvoj novih programa i podizanje standarda u pružanju usluga u ovim sektorima, a to će pozitivno djelovati na poboljšanje kvalitete života i stvaranje preduvjeta za obogaćivanje turističke ponude. Inovacija u ovom PUR-u jesu i mjere koje će omogućiti da se redovito vrše analize potreba lokalnih dionika te izgrađuju i razvijaju novi programi koji će dovesti do jačanja ljudskog kapitala (multi-sektorske sinergije, obrazovanje u strukama budućnosti i sl.).

CILJ 4 – Poboljšati kvalitetu života, kvalitetu destinacije i perspektive za razvoj turizma ulaganjem u javnu infrastrukturu

Ulaganja u održavanje i izgradnju infrastrukture potreba su iz dva razloga, a to su: 1. Poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva i 2. Stvaranje temeljenih preduvjeta za produženje turističke sezone i razvoj turizma, kao i popratnih djelatnosti.

Za postizanje ovog cilja bit će potrebno uložiti u temeljnu komunalnu infrastrukturu, objekte za sport i rekreaciju te infrastrukturu za potrebe turizma. Važan aspekt ovih ulaganja bit će i pravilna identifikacija izbora financiranja različitih od lokalnog proračuna, s posebnim naglaskom na fondovima EU, kao i kvalitetna prioritizacija i planiranje projekata u skladu s financijskim mogućnostima.

5.3. Pregled mjera za provedbu PUR-a

U nastavku su prikazane mjere pomoću kojih će se osigurati realizacija ovog PUR-a. Svaka mjera svrstana je u odgovarajući razvojni prioritet te strateški cilj.

Važno je napomenuti da je hijerarhija prioriteta i mjera izrađena s ciljem poboljšanja preglednosti PUR-a koja će omogućiti bolje snalaženje onih dionika koji će ga provoditi te jednostavnije praćenje provedbe, no sve identificirane mjere su u međusobnoj korelaciji te se nadopunjuju, iako možda nisu smještene unutar istog cilja ili prioriteta.

Metodologija identifikacije mjera utemeljena je na analizi potreba, izradi prijedloga mjera od strane konzultanata koje su dostavljene članovima radne skupine na komentare koji su u konačnici ugrađeni u dokument.

CILJ 1 - Ojačati lokalno gospodarstvo temeljeno na ribarstvu, poljoprivredi, turizmu, proizvodnji i uslugama

Prioritet 1.1 - Poboljšanje prilika za razvoj gospodarstvaMjera 1.1.1 - Ulaganja u poslovnoj zoni Mjera 1.1.2 – Izgradnja infrastrukturnih i ljudskih kapaciteta za razvoj gospodarstvaMjera 1.1.3 – Pružanje podrške i edukacije za gospodarski sektor

Prioritet 1.2 - Očuvanje ribarske tradicije i poticanje razvoja poljoprivredeMjera 1.2.1 - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva Mjera 1.2.2 - Ulaganja u malu ribarsku infrastrukturu i poticanje očuvanja ribarske djelatnosti

CILJ 2 - Očuvati okoliš, prirodne resurse i kulturnu baštinu

Prioritet 2.1 - Izgradnja infrastrukture i provedba mjera za zaštitu okolišaMjera 2.1.1 - Dogradnja pročistača otpadnih voda za 3. stupanj pročišćavanjaMjera 2.1.2 - Sanacija deponija i reciklažno dvorišteMjera 2.1.3 - Provođenje mjera odvojenog prikupljanja otpadaMjera 2.1.4 - Očuvanje mora i morske obaleMjera 2.1.5 – Očuvanje i valorizacija područja ušća rijeke MirneMjera 2.1.6 – Provedba projekata održive mobilnostiMjera 2.1.7 – Informiranje i edukacija o pitanjima zaštite okoliša

Prioritet 2.2 - Uvođenje mjera za zaštitu prirodeMjera 2.2.1 – Zaštita i valorizacija ptičjih staništa na području GradaMjera 2.2.2 - Zaštita i valorizacija ostalih biljnih i životinjskih vrsta karakterističnih za lokalno područjeMjera 2.2.3 – Informiranje i edukacija o pitanjima zaštite prirode

Prioritet 2.3 – Provođenje mjera energetske učinkovitostiMjera 2.3.1 – Energetska obnova javnih zgrada/institucija Mjera 2.3.2 – Energetska obnova javne rasvjeteMjera 2.3.3 – Provođenje mjera energetske učinkovitosti u prometu

Mjera 2.3.4 – Provođenje mjera energetske učinkovitosti u gospodarstvuMjera 2.3.5 – Energetska obnova obiteljskih kuća i višestambenih zgrada i korištenje ekoloških energenataMjera 2.3.6 – Edukacija i informiranje građana i gospodarstvenika o mjerama energetske učinkovitosti

Prioritet 2.4 - Zaštita i valorizacija kulturne baštine na području GradaMjera 2.4.1 – Obnova, valorizacija i revitalizacija stare gradske jezgreMjera 2.4.2 - Očuvanje i obnova kulturno spomeničke baštine Grada

CILJ 3 - Unaprijediti lokalnu zajednicu jačanjem društvenih djelatnosti i ljudskih kapaciteta

Prioritet 3.1 - Jačanje infrastrukturnih kapaciteta Mjera 3.1.1 Obnova, izgradnja i opremanje objekata u sektoru odgoja, obrazovanja i kulture

Prioritet 3.2 - Uvođenje mjera za jačanje ljudskih kapacitetaMjera 3.2.1 - Organizacija javnih, društvenih i kulturnih događanja i priredbiMjera 3.2.2 - Novi modeli obrazovanja i cjeloživotnog učenjaMjera 3.2.3 – Kvalitetno provođenje slobodnog vremena za sve dobne skupineMjera 3.2.4 – Sufinanciranje nabave školskih udžbenika i stipendiranje učenikaMjera 3.2.5. – Identifikacija potreba gradskog područja u budućnosti i prilagodba postojećih programa i mjera

Prioritet 3.3. – Unapređenje rada javne gradske upraveMjera 3.3.1. – Informatizacija rada javne gradske uprave i informiranje građanaMjera 3.3.2. – Jačanje kapaciteta zaposlenika gradske uprave

CILJ 4 - Poboljšati kvalitetu života, kvalitetu destinacije i perspektive za razvoj turizma ulaganjem u javnu infrastrukturu

Prioritet 4.1 - Razvoj infrastrukture za potrebe turizmaMjera 4.1.1 – Izgradnja, obnova i opremanje privatnih objekata u turizmuMjera 4.1.2 - Uređenje plaža i pratećih sadržajaMjera 4.1.3 Izgradnja, obnova i opremanje objekata za potrebe kulture i turizmaMjera 4.1.4 - Obnova trgova i parkova

Prioritet 4.2 - Razvoj i poboljšanje infrastrukture za sport i rekreacijuMjera 4.2.1 - Izgradnja nove i održavanje postojeće infrastrukture za sportske i rekreativne aktivnosti, te nabava opreme

Prioritet 4.3 - Izgradnja komunalne infrastruktureMjera 4.3.1 - Ulaganja u izgradnju i obnovu prometne infrastrukture Mjera 4.3.2 - Izgradnja i obnova luka i prateće infrastruktureMjera 4.3.3 - Obnova komunalne infrastrukture u staroj gradskoj jezgriMjera 4.3.4 – Izgradnja i obnova kanalizacijske i vodovodne

mrežeMjera 4.3.5 – Izgradnja nove i obnova postojeće elektroenergetske infrastruktureMjera 4.3.6 – Izgradnja i razvoj širokopojasne infrastrukture za pristup internetuMjera 4.3.7 - PlinofikacijaMjera 4.3.8 – Izgradnja/obnova i opremanje gradske tržnice Mjera 4.3.9 - Izgradnja/proširenje i opremanje gradskog grobljaMjera 4.3.10 – Uređenje novih i održavanje postojećih dječjih igrališta

6. OPIS USKLAĐENOSTI PUR-a SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

S obzirom da se dio mjera identificiranih ovim PUR-om namjerava financirati iz fondova EU, potrebno je objasniti usklađenost s temeljenim strateškim dokumentima na razini EU i RH koji definiraju ciljeve koji će se realizirati provedbom projekata, kao i prioritete financiranja u programskom razdoblju 2014. – 2020.

U tom smislu izvršena je analiza sljedećih dokumenata: Strategija Europa 2020 – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ Program ruralnog razvoja RH Operativni program „Pomorstvo i ribarstvo“ Županijska razvojna strategija Istarske županije.

6.1. Analiza Strategije Europa 20205

Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji. Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je

zelenija i konkurentnija Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi

društvenu i teritorijalnu povezanost,

kao i pet ciljeva koje se želi postići u ovom programskom razdoblju i koje je potrebno ugraditi u nacionalne ciljeve država članica:

75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno; 3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj; Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30

% smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju); Postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje 40

% mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja; te 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva.

U okviru ovog strateškog dokumenta identificirano je 7 predvodničkih inicijativa koje obvezuju države članice EU, a to su:

„Unija inovacija“ s ciljem unapređenja okvirnih uvjeta i dostupnosti financiranja za istraživanje i inovacije kako bi se osigurala mogućnost transformacije inovativnih ideja u proizvode i usluge koje stvaraju rast i radna mjesta.

5 Izvor: http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/kako_do_fondova/korak1/uvjeti/eu_hr.pdf

„Mladi u pokretu“ s ciljem povećanja učinka obrazovnih sustava i olakšanja ulaska mladih na tržište rada.

„Digitalni program za Europu“ s ciljem bržeg širenja brzog interneta te korištenja prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke.

„Resursno učinkovita Europa“ s ciljem razdvajanja ekonomskog rasta od korištenja resursa, podrške prijelazu na ekonomiju koja koristi male razine ugljena, povećanja korištenja obnovljivih izvora, modernizacije sektora transporta i promicanja energetske učinkovitosti.

„Industrijska politika za globalizacijsko doba“ s ciljem unapređenja poslovnog okruženja, prvenstveno za male i srednje poduzetnike, te razvoja snažne i održive globalno konkurentne industrijske osnove.

„Program za nove vještine i radna mjesta“ s ciljem modernizacije tržišta rada te osnaživanja ljudi razvojem njihovih vještina tijekom cijeloga života s ciljem povećanog sudjelovanja radne snage te boljeg slaganja ponude i potražnje, uključujući i kroz mobilnost radne snage.

„Europska platforma protiv siromaštva“ s ciljem jamčenja društvene i teritorijalne povezanosti na način da svi imaju koristi od prednosti rasta i radnih mjesta te da se ljudima koji pate od siromaštva i socijalne isključenosti omogući dostojanstven život i aktivno sudjelovanje u društvu.

Usklađenost PUR-a s predmetnim strateškim dokumentom: Sva tri strateška cilja ovog PUR-a u potpunosti su u skladu s predmetnom strategijom jer doprinose svim trima prioritetima – pametan rast, održiv rast i uključiv rast, kao i ciljevima s posebnim naglaskom na one koji se odnose na zapošljavanje, smanjenje rizika od siromaštva i klimatsko-energetske ciljeve, a provedbom mjera dat će doprinos smanjenju rizika od ranog napuštanja školovanja i povećanju postotka visokoobrazovanih osoba.

U nastavku je prikazan odnos ciljeva, prioriteta i mjera PUR-a s prioritetima i ciljevima Strategije Europa2020.

CILJ PUR-a PRIORITETI I MJERE PUR-a

PRIORITETI EUROPA2020

CILJEVI EUROPA2020

CILJ 1 - Ojačati lokalno gospodarstvo temeljeno na ribarstvu, poljoprivredi, turizmu, proizvodnji i uslugama

Prioritet 1.1 - Poboljšanje prilika za razvoj gospodarstvaMjera 1.1.1 - Ulaganja u poslovnoj zoni Mjera 1.1.2 – Izgradnja infrastrukturnih i ljudskih kapaciteta za razvoj gospodarstvaMjera 1.1.3 – Pružanje podrške i edukacije za gospodarski

Pametan rastUključiv rast

75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno;

3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj;

Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve

sektorPrioritet 1.2 - Očuvanje ribarske tradicije i poticanje razvoja poljoprivredeMjera 1.2.1 - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva Mjera 1.2.2 - Ulaganja u malu ribarsku infrastrukturu i poticanje očuvanja ribarske djelatnosti

„20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju);

20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva

CILJ 2 - Očuvati okoliš, prirodne resurse i kulturnu baštinu

Prioritet 2.1 - Izgradnja infrastrukture i provedba mjera za zaštitu okolišaMjera 2.1.1 - Sanacija deponija i reciklažno dvorišteMjera 2.1.2 - Dogradnja pročistača otpadnih voda za 3. stupanj pročišćavanjaMjera 2.1.3 - Provođenje mjera odvojenog prikupljanja otpadaMjera 2.1.4 - Očuvanje mora i morske obaleMjera 2.1.5 – Očuvanje i valorizacija područja ušća rijeke MirneMjera 2.1.6 – Provedba projekata održive mobilnostiMjera 2.1.7 – Informiranje i edukacija o pitanjima zaštite okoliša

Prioritet 2.2 - Uvođenje mjera za zaštitu prirodeMjera 2.2.1 – Zaštita i valorizacija ptičjih staništa na području GradaMjera 2.2.2 - Zaštita i valorizacija ostalih biljnih i životinjskih vrsta karakterističnih za lokalno područjeMjera 2.2.3 – Informiranje i edukacija o pitanjima zaštite prirode

Prioritet 2.3 – Provođenje mjera energetske učinkovitostiMjera 2.3.1 – Energetska obnova javnih

Održiv rast 75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno


Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju);

20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva.

zgrada/institucija Mjera 2.3.2 – Energetska obnova javne rasvjeteMjera 2.3.3 – Provođenje mjera energetske učinkovitosti u prometuMjera 2.3.4 – Provođenje mjera energetske učinkovitosti u gospodarstvuMjera 2.3.5 – Energetska obnova obiteljskih kuća i višestambenih zgradaMjera 2.3.6 – Edukacija i informiranje građana i gospodarstvenika o mjerama energetske učinkovitosti

Prioritet 2.4 - Zaštita i valorizacija kulturne baštine na području GradaMjera 2.3.1 - Obnova i valorizacija stare gradske jezgreMjera 2.3.2 - Očuvanje i obnova kulturno spomeničke baštine Grada

CILJ 3 - Unaprijediti lokalnu zajednicu jačanjem društvenih djelatnosti i ljudskih kapaciteta

Prioritet 3.1 - Jačanje infrastrukturnih kapaciteta Mjera 3.1.1 Obnova, izgradnja i opremanje objekata u sektoru odgoja i obrazovanjaMjera 3.1.2 Obnova, izgradnja i opremanje objekata u sektoru socijalne skrbi

Prioritet 3.2 - Uvođenje mjera za jačanje ljudskih kapacitetaMjera 3.2.1 - Organizacija javnih, društvenih i kulturnih događanja i priredbiMjera 3.2.2 - Novi modeli obrazovanja i cjeloživotnog učenjaMjera 3.2.3 – Kvalitetno provođenje slobodnog vremena za sve dobne skupineMjera 3.2.4 – Sufinanciranje nabave školskih udžbenika i stipendiranje učenika

Pametan rastOdrživ rastUključiv rast

75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno


Postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje 40 % mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja; te


Mjera 3.2.5. – Identifikacija potreba gradskog područja u budućnosti i prilagodba postojećih programa i mjera

Prioritet 3.3. – Unapređenje rada javne gradske upraveMjera 3.3.1. – Informatizacija rada javne gradske uprave i informiranje građanaMjera 3.3.2. – Jačanje kapaciteta zaposlenika gradske uprave

CILJ 4 - Poboljšati kvalitetu života, kvalitetu destinacije i perspektive za razvoj turizma ulaganjem u javnu infrastrukturu

Prioritet 4.1 - Razvoj infrastrukture za potrebe turizmaMjera 4.1.1 – Izgradnja, obnova i opremanje privatnih objekata u turizmuMjera 4.1.2 - Uređenje plaža i pratećih sadržajaMjera 4.1.3 Izgradnja, obnova i opremanje objekata za potrebe kulture i turizmaMjera 4.1.4 - Obnova trgova i parkova

Prioritet 4.2 - Razvoj i poboljšanje infrastrukture za sport i rekreacijuMjera 4.2.1 - Izgradnja nove i održavanje postojeće infrastrukture za sportske i rekreativne aktivnosti, te nabava opreme

Prioritet 4.3 - Izgradnja komunalne infrastruktureMjera 4.3.1 - Ulaganja u izgradnju i obnovu prometne infrastrukture Mjera 4.3.2 - Izgradnja i obnova luka i prateće infrastruktureMjera 4.3.3 - Obnova komunalne infrastrukture u staroj gradskoj jezgriMjera 4.3.4 – Izgradnja i obnova kanalizacijske i vodovodne mreže

Uključiv rast 75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno

Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju);


Mjera 4.3.5 – Izgradnja nove i obnova postojeće elektronaponske infrastruktureMjera 4.3.6 – Izgradnja i razvoj širokopojasne infrastrukture za pristup internetuMjera 4.3.7 - PlinofikacijaMjera 4.3.8 – Izgradnja/obnova i opremanje gradske tržnice Mjera 4.3.9 - Izgradnja/proširenje i opremanje gradskog grobljaMjera 4.3.10 – Uređenje novih i održavanje postojećih dječjih igralištaMjera 4.3.11 – Izgradnja, održavanje i obnova pješačkih, biciklističkih i tematskih staza

Prioritet 4.4. – Unapređenje stambenih uvjeta građanaMjera 4.4.1 – Subvencionirana stanogradnja

6.2. Analiza Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“6

Unutar OPKK identificirano je 10 prioritetnih osi unutar koji se specificirani tematski ciljevi i investicijski prioriteti koji opisuju za koja je ulaganja moguće tražiti sufinanciranje projekata iz fondova EU kroz dva instrumenta: Europski fond za regionalni razvoj i europski socijalni fond.

Prioritetne osi su sljedeće:

1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije3. Poslovna konkurentnost4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima6. Zaštita okoliša i održivost resursa7. Povezanost i mobilnost8. Socijalno uključivanje i zdravlje9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje10. Tehnička pomoć

6 Izvor: http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/01%20OPKK%202014-2020%20hrv%2027112014.pdf

http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/01%20OPKK%202014-2020%20hrv%2027112014.pdf

http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/01%20OPKK%202014-2020%20hrv%2027112014.pdf

PUR je u skladu s OPKK u svim njegovim prioritetnim osima, izuzev tehničke pomoći, s naznakom da se za pojedine mjere, odnosno projekte identificirane unutar baze planira korištenje sredstava upravo putem ovog OP-a. To su primarno mjere koje se odnose na izgradnju infrastrukture unutar 8 prioriteta. Objašnjenje usklađenosti prioriteta s OPKK dano je u sljedećoj tablici:

PRIORITET PUR-a USKLAĐENOST S OPKKPrioritet 1.1 - Poboljšanje prilika za razvoj gospodarstva

1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija3. Poslovna konkurentnost

Prioritet 2.1 - Izgradnja infrastrukture i provedba mjera za zaštitu okoliša

5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima6. Zaštita okoliša i održivost resursa

Prioritet 2.2 - Uvođenje mjera za zaštitu prirode

6. Zaštita okoliša i održivost resursa

Prioritet 2.3 - Provođenje mjera energetske učinkovitosti

4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

Prioritet 2.4 - Zaštita i valorizacija kulturne baštine na području Grada

6. Zaštita okoliša i održivost resursa

Prioritet 3.3. – Unapređenje rada javne gradske uprave

2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije7. Povezanost i mobilnost

Prioritet 4.1 - Razvoj infrastrukture za potrebe turizma

2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije7. Povezanost i mobilnost

Prioritet 4.3 – Izgradnja komunalne infrastrukture

2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije

6.3. Analiza Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“7

Ovaj strateški dokument sadrži četiri tematska cilja i to: Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage; Socijalno uključivanje; Obrazovanje i cjeloživotno učenje; Dobro upravljanje.

Kroz četiri tematska cilja provlači se niz investicijskih prioriteta koji se odnose na povećanje zaposlenosti i zapošljivosti, cjeloživotno učenje, mlade, socijalno uključivanje, društveno poduzetništvo, obrazovanje i jačanje kapaciteta tijela javne vlasti.

PUR je usklađen s ovim OP-u kroz sva četiri strateška cilja PUR-a, a posebice u dijelu koji se odnosi na strateški cilj 3 koji želi unaprijediti lokalnu zajednicu jačanjem društvenih djelatnosti i ljudskih kapaciteta, u okviru kojega će se posebno voditi računa o novim modelima obrazovanja i cjeloživotnog učenja, jačanje kapaciteta gradske uprave te organizaciju događanja od strane Grada i drugih dionika u kojem slučaju postoji namjera financiranja takvih ulaganja putem Europskog socijalnog fonda.

7 Izvor: http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/Strukturni%20fondovi%202014.%20%E2%80%93%202020/OPULJP%20hr%2020150709.pdf

http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/Strukturni%20fondovi%202014.%20%E2%80%93%202020/OPULJP%20hr%2020150709.pdf

http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/Strukturni%20fondovi%202014.%20%E2%80%93%202020/OPULJP%20hr%2020150709.pdf

U svim ostalim strateškim ciljevima bit će od izuzetne važnosti osigurati financiranje iz ovog OP-a za projekte koji se odnose na provedbu programa i aktivnosti unutar infrastrukture koja će biti izgrađena tamo gdje je to primjenjivo.

Objašnjenje usklađenosti prioriteta s OPULJP na razini njegovih tematskih ciljeva dano je u sljedećoj tablici:

PRIORITET PUR-a USKLAĐENOST S OPULJP Prioritet 1.1 – Poboljšanje prilika za razvoj gospodarstva

08 - Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage10 - Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje

Prioritet 3.2 - Uvođenje mjera za jačanje ljudskih kapaciteta

08 - Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage09 - Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije10 - Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje

Prioritet 3.3. - Unapređenje rada javne gradske uprave

11 - Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave

6.4. Analiza Programa ruralnoga razvoja RH8

Program ruralnog razvoja sadrži 20 mjera, od kojih je za implementaciju pojedinih dijelova ovog PUR-a najrelevantnija Mjera 7 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima putem koje je moguće financirati različita ulaganja s područja Grada, no dio ulaganja privatnog sektora financirat će se iz mjera 3, 4, 6, 9, 16 i mjere 19, a što će se podrobnije navesti u nastavku.

Mjera 7 sadrži tri pod-mjere značajne za realizaciju projekata na području Grada i to: 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i

njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednosti

7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije

7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu.

Ovaj PUR izrađen je uz korištenje sredstava iz navedene mjere, pod-mjere 7.1. što dokazuje da Grad ima potrebu za financiranjem ulaganja iz ovog Programa te da će se dio ulaganja u infrastrukturi oslanjati na isti u onom obujmu u kojemu to pravila budu dozvoljavala.

U nastavku donosimo pregled usklađenosti prioriteta PUR-a sa mjerama PRR:

PRIORITET PUR-a USKLAĐENOST S PRR8 Izvor: http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/Postpristupno%20razdoblje%20%20EAFRD/PRR%202014-2020%20finalna%20ina%C4%8Dica%20HR/PRR%20RH%202014-2020_v1.4_finalna%20ina%C4%8Dica.pdf

http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/Postpristupno%20razdoblje%20%20EAFRD/PRR%202014-2020%20finalna%20ina%C4%8Dica%20HR/PRR%20RH%202014-2020_v1.4_finalna%20ina%C4%8Dica.pdf

http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/Postpristupno%20razdoblje%20%20EAFRD/PRR%202014-2020%20finalna%20ina%C4%8Dica%20HR/PRR%20RH%202014-2020_v1.4_finalna%20ina%C4%8Dica.pdf

Prioritet 1.1 - Poboljšanje prilika za razvoj gospodarstvaPrioritet 1.2 - Očuvanje ribarske tradicije i poticanje razvoja poljoprivrede

Mjera 3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranuMjera 4 – Ulaganja u fizičku imovinu Mjera 6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanjaMjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjimaMjera 9 – Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija u poljoprivrednom i šumarskom sektoruMjera 16 – SuradnjaMjera 19 – LEADER (CLLD)

Prioritet 2.1 - Izgradnja infrastrukture i provedba mjera za zaštitu okolišaPrioritet 2.2 - Uvođenje mjera za zaštitu prirodePrioritet 2.4 - Zaštita i valorizacija kulturne baštine na području Grada

Mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjimaMjera 8 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

Prioritet 3.1 - Jačanje infrastrukturnih kapaciteta

Mjera 7 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Prioritet 4.1 – Razvoj infrastrukture za potrebe turizmaPrioritet 4.2 - Razvoj i poboljšanje infrastrukture za sport i rekreacijuPrioritet 4.3 - Izgradnja komunalne infrastrukture

Mjera 7 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Kao što je navedeno u poglavlju 3. Analiza stanja, Grad je član Lokalne akcijske grupe (LAG) Sjeverna Istra te će u ovom programskom periodu, kroz sudjelovanje u njegovom radu, pomoći u osiguravanju sredstava iz Mjere 19 – LEADER (CLLD), pod-mjere 19.2 - Provedba operacija unutar CLLD strategije za korisnike sa svog područja.

6.5. Analiza Operativnog programa „Pomorstvo i ribarstvo“9

U okviru ovog OP-a identificirana su četiri cilja kako slijedi:

promicanje konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno odgovornog ribarstva i akvakulture

poticanje provedbe Zajedničke ribarstvene politike (ZRP) promicanje uravnoteženog i uključivog teritorijalnog razvoja ribarstvenih

područja i akvakulturnih područja u akvakulturi poticanje razvoja i provedbe Integrirane pomorske politike (IPP) Unije

9 Izvor: http://www.mps.hr/ribarstvo/UserDocsImages/EMFF/Operativni%20program%202014%202020/25112015/Operativni%20program%20za%20pomorstvo%20i%20ribarstvo%20RH%20za%202014.-2020..pdf

http://www.mps.hr/ribarstvo/UserDocsImages/EMFF/Operativni%20program%202014%202020/25112015/Operativni%20program%20za%20pomorstvo%20i%20ribarstvo%20RH%20za%202014.-2020..pdf



Instrument financiranja u okviru ovog OP-a jest Europski fond za pomorstvo i ribarstvo koji je strukturiran kroz 6 prioriteta kako slijedi:

1. Poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstva,

2. Poticanje okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne i na znanju utemeljene akvakulture,

3. Poticanje provedbe ZRP-a putem prikupljanja i upravljanja podacima u svrhu poboljšanja znanstvenih spoznaja kao i pružanjem potpore za praćenje, kontrolu i provedbu, jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave bez dodatnog administrativnog opterećenja,

4. Povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije putem sljedećeg posebnog cilja: promicanja gospodarskog rasta, društvene uključenosti, stvaranja radnih mjesta i pružanja podrške upošljivosti i mobilnosti radne snage u obalnim i kontinentalnim zajednicama koje ovise o ribolovu i akvakulturi, uključujući diversifikaciju aktivnosti u ribarstvu te prema ostalim sektorima pomorskog gospodarstva,

5. Poticanje stavljanja na tržište i prerade kroz poboljšanje organizacije tržišta za proizvode ribarstva i akvakulture i kroz poticanje ulaganja u sektore prerade i stavljanja na tržište, te

6. Poticanje provedbe Integrirane pomorske politike.

U okviru ovog OP-a pružat će se podrška sektoru ribarstva koje ne posjeduje dovoljno jake resurse za daljnji rad i razvoj, a specifične aktivnosti usmjerene su na prioritet Prioritet 1.2 - Očuvanje ribarske tradicije i poticanje razvoja poljoprivrede, ali i na sudjelovanje Grada u radu LAGUR-a Pinna Nobilis kako bi njegovi kapaciteti ojačali i kako bi ojačale prilike za ribare.

6.6. Analiza Županijske razvojne strategije Istarske županije (Nacrt)10

Vizija ove strategije glasi: Istarska županija je autonomna, moderna, otvorena i gospodarski konkurentna regija prepoznatljive kulturne i prirodne baštine, visoke kvalitete života u okvirima uravnoteženog i održivog razvoja.

Unutar ovog strateškog dokumenta identificirana su četiri strateška cilja kako slijedi:1. cilj: Povećanje gospodarske konkurentnosti 2. cilj: Razvoj ljudskih resursa i visoka kvaliteta života 3. cilj: Jačanje infrastrukture, zaštite okoliša i održivog upravljanja prostorom i resursima 4. cilj: Razvoj, očuvanje i promoviranje istarskog identiteta

U nastavku donosimo pregled usklađenosti PUR-a s razvojnim prioritetima ŽRS-a na razini njegovih mjera:

PRIORITET PUR-a USKLAĐENOST SA ŽRS-omPrioritet 1.1 - Poboljšanje prilika za razvoj gospodarstva

Razvojni prioritet 1.1 – Jačanje istraživanja i razvoja, primjene novih tehnologija i inovacija Razvojni prioritet 1.2 – Unapređenje poslovnog okruženja za

10 Izvor: http://ida.hr/index.php?id=431

http://ida.hr/index.php?id=431

osnivanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva Razvojni prioritet 1.3. – Razvoj ključnih gospodarskih djelatnosti

Prioritet 1.2 - Očuvanje ribarske tradicije i poticanje razvoja poljoprivrede

Razvojni prioritet 1.3. – Razvoj ključnih gospodarskih djelatnosti

Prioritet 2.1 - Izgradnja infrastrukture i provedba mjera za zaštitu okoliša

Razvojni prioritet 3.3. – Razvoj prostornog planiranja te upravljanja prostorom i zaštitom okoliša

Prioritet 2.2 - Uvođenje mjera za zaštitu prirode

Razvojni prioritet 3.3. – Razvoj prostornog planiranja te upravljanja prostorom i zaštitom okoliša

Prioritet 2.3 – Provođenje mjera energetske učinkovitosti

Razvojni prioritet 3.1. – Povećanje energetske učinkovitosti (EnU), promocija obnovljivih izvora energije (OIE) i kogeneracija (CHP)

Prioritet 2.4 - Zaštita i valorizacija kulturne baštine na području Grada

Razvojni prioritet 4.1. – Razvoj kulture i kulturnih i kreativnih djelatnostiRazvojni prioritet 4.2. – Potpora očuvanju i razvoju sastavnica istarskog identitetaRazvojni prioritet 4.1. Razvoj kulture i kulturnih i kreativnih djelatnosti

Prioritet 3.1 - Jačanje infrastrukturnih kapaciteta

Razvojni prioritet 3.2. – Poboljšanje infrastrukturnih sustava

Prioritet 3.2 - Uvođenje mjera za jačanje ljudskih kapaciteta

Razvojni prioritet 2.2. – Razvoj sustava obrazovanja i prilagodba potrebama razvoja gospodarstva Razvojni prioritet 2.3. – Poboljšanje sustava zdravstva i socijalne skrbi te promocija zdravlja i socijalnog blagostanjaRazvojni prioritet 2.5. – Razvoj civilnog društva i društvenog poduzetništvaRazvojni prioritet 4.2. - Potpora očuvanju i razvoju sastavnica istarskog identitetaRazvojni prioritet 4.1. - Razvoj kulture i kulturnih i kreativnih djelatnostiRazvojni prioritet 3.4. - Jačanje učinkovitijeg upravljanja regionalnim razvojem

Prioritet 3.3. – Unapređenje rada javne gradske uprave

Razvojni prioritet 3.4. - Jačanje učinkovitijeg upravljanja regionalnim razvojem

Prioritet 4.1 - Razvoj infrastrukture za potrebe turizma

Razvojni prioritet 2.4. – Razvoj sporta i rekreacije Razvojni prioritet 3.2. – Poboljšanje infrastrukturnih sustavaRazvojni prioritet 4.1. - Razvoj kulture i kulturnih i kreativnih djelatnosti

Prioritet 4.2 - Razvoj i poboljšanje infrastrukture za sport i rekreaciju

Razvojni prioritet 2.4. – Razvoj sporta i rekreacije Razvojni prioritet 3.2. – Poboljšanje infrastrukturnih sustava

Prioritet 4.3 - Izgradnja komunalne infrastrukture

Razvojni prioritet 3.2. – Poboljšanje infrastrukturnih sustava

PUR je također usklađen s brojnim sektorskim strateškim dokumentima kao što su:

Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020.g. (prijedlog) Nacrt prijedloga Inovacijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020. Nacrt prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH za razdoblje do kraja 2020.g. Sporazum o partnerstvu između RH i EK za korištenje ESI fondova 2014.-2020. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH 2014.-2020. Strategija e-Hrvatska 2020 Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020.g. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2020. i

Akcijski plan provedbe 2016.-2017. Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030.g. Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2011.-2020. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. Strategija razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj 2014.-2020. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.g.

7. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE

7.1. Tijek provedbe PUR-a na razini svake godine i nadležnosti

Za potrebe provedbe PUR-a svake će se godine donositi Plan razvojnih programa Grada koji će sadržavati aktivnosti koje će Grad provoditi s ciljem uspješne provedbe i postizanja ciljeva u periodu te i naredne dvije godine. Ovo je dokument koji se naslanja na gradski proračun te se izrađuje za potrebe planiranja i izvršenja proračuna. Dokument će biti usklađen s ciljevima ovog PUR-a, što će omogućiti lakšu implementaciju. Ovakva metodologija kombiniranja lokalnog proračuna i PUR-a predstavlja inovaciju u odnosu na dosadašnje aktivnosti Grada u realizaciji strateških dokumenata, a osigurat će jednostavnije, funkcionalnije i efikasnije provođenje PUR-a te postignuće identificiranih ciljeva.

Dokument će izraditi stručne službe Grada te će služiti kao operativni vodič za provedbu PUR-a na razini jedne godine, dok će ujedno predstavljati podlogu za praćenje njegove provedbe, izradu eventualnih izmjena i dopuna i izvještavanje nadležnim tijelima. Više o informacija o praćenju provedbe nalazi se u poglavlju 8. Praćenje provedbe i vrednovanje postignuća.

Plan razvojnih programa sadržavat će sljedeće informacije: Popis programa/aktivnosti koji će se realizirati; Povezanost s ciljevima i prioritetima PUR-a; Vrijednost i financijski plan izvršenja po godinama za period od tri godine; Planirani rok završetka; Modalitete praćenja i vrednovanja provedbe plana; te Druge informacije relevantne za provedbu PUR-a na razini jedne kalendarske

godine.

U nastavku su prikazane aktivnosti provedbe PUR-a, odgovornosti i relevantna razdoblja provedbe.

AKTIVNOST ODGOVORNOST RAZDOBLJE

Plana razvojnih potreba Grada Stručne službe Grada i Gradsko vijeće

Godišnje od 2017.g. za

period od tri godine

Aktivnosti vezane uz praćenje provedbe PUR-a (izrada metodologije praćenja i pripadajućih evaluacijskih obrazaca, dvogodišnji sastanak za izvještavanje o provedbi i evaluaciji PUR-a), izrada Dvogodišnjeg izvješća o praćenju

Stručne službe Grada i vanjski stručnjaci

Jednom u dvije godine od 2017.g.

provedbe i vrednovanju PUR-a Priprema i provedba projekata identificiranih u Planu za kalendarsku godinu

Stručne službe Grada Godišnje

Ažuriranje PUR-a temeljem rezultata provedbe Stručne službe Grada Godišnje

Aktivnosti informiranja zainteresirane javnosti o aktivnostima provedbe PUR-a s ciljem njihovog aktivnog uključivanja (javne objave o projektima koji su u tijeku ili su realizirani)

Stručne službe Grada Prema potrebi

7.2. Baza projekata i izvori financiranja

Za potrebe sustavne i mjerljive implementacije ovog PUR-a izrađena je baza projekata u koju su uvršteni svi projekti Grada i drugih relevantnih dionika te su segmentirani prema strateškim ciljevima kojima doprinose. Navedena baza projekata podložna je ažuriranju i dopunama tijekom razdoblja provedbe.

Projekti se odnose na programsko razdoblje 2014. – 2020.g. Za svaki je projekt određeni su sljedeći podaci koji su prikazani u nastavku.

NAZIV PROJEKTA

NUTSJLSNASELJE

OPISCILJREZULTATIAKTIVNOSTITRAJANJE

VRIJEDNOST (bez PDV-a)IZNOSIZVOR FINANCIRANJASTOPA SUFINANCIRANJA

RAZINA PRIPREMLJENOSTIIDEJNO RJEŠENJEUSKLAĐENOST S NATURA2000SPUOSTUDIJA IZVODLJIVOSTILOKACIJSKA DOZVOLAGLAVNI PROJEKTIZVEDBENI PROJEKTDOKUMENTACIJA ZA JNIP ODNOSI

NOSITELJPARTNERI

LOKACIJA

ODGOVORNOSTI

Baza projekata nalazi se u prilogu ovog PUR-a.

8. PRAĆENJE PROVEDBE I VREDNOVANJE POSTIGNUĆA

8.1. Metodologija praćenja provedbe

Provedba PUR-a pratit će se na dva načina:

kroz praćenje provedbe planiranih aktivnosti na razini svake dvije godine s ciljem osiguravanja redovite, kontinuirane, efikasne i pravovremene provedbe i eventualnu prilagodbu stvarnoj situaciji na području, kao i

kroz vrednovanje/evaluaciju provedbe PUR-a koja služi vrednovanju kvalitete, sadržaja i postignuća koja su u istoj navedena, ali i vrednovanja postignuća projekata provedenih temeljem usvojenog PUR-a.

Praćenje će se odvijati na razini svake dvije godine temeljem posebno pripremljenih obrazaca, što je prvi puta da Grad na ovakav način prati provedbu PUR-a. Rezultat će biti dvogodišnje izvješće navedeno niže u tekstu. Prvo godišnje vrednovanje PUR-a bit će izrađeno uz pomoć vanjskih stručnjaka koji će savjetovati Grad prilikom uspostave metodologije i izvršiti transfer znanja potrebnih Gradu za samostalno obavljanje ovih poslova u budućnosti. Ovakva metodologija predstavlja inovaciju u dosadašnjem radu Grada jer omogućuje provođenje aktivnosti identificiranih unutar PUR-a uz istovremeno stjecanje znanja i jačanje kapaciteta. U nastavku su opisani elementi za praćenje provedbe i vrednovanje PUR-a kroz programski period.

PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE

IZVJEŠTAJ PRAĆENJE PROVEDBE VREDNOVANJE

ORGANIZIRA Ured gradonačelnika Ured gradonačelnika

ODGOVORNO TIJELO Vanjski suradnici u prvoj godini i Grad kontinuirano

Vanjski suradnici u prvoj godini i Grad kontinuirano

SADRŽAJ PRAĆENJA Provedba Plana razvojnih potreba i potrebne izmjene

Utrošak/izvršenje proračunskih sredstava

Broj realiziranih projekata i projekata u provedbi, vezani podaci i analitika

Izmjene i prilagodbe PUR-a sukladno analizi

Ažuriranje Baze projekata

Doprinos ciljevima i pokazateljima PUR-a

Kvaliteta provedenih aktivnosti

ROKOVI/RASPORED Dvogodišnje Dvogodišnje

IZVJEŠĆE ODOBRAVA Gradsko vijeće Gradsko vijeće

SVRHA Osiguranje provedbe PUR-a u zadanim rokovima i opsegu

Osiguranje kvalitete postignuća na razini cijelog PUR-a

NAZIV IZVJEŠTAJA Dvogodišnji izvještaj o praćenju provedbe i vrednovanju PUR-a


Dvogodišnji izvještaj o praćenju provedbe i vrednovanju PUR-a temeljni je dokument koji služi informiranju Grada i zainteresirane javnosti o postignućima predmetnog PUR-a, ali je i podloga za usklađivanje PUR-a i pripadajućeg Plana razvojnih potreba Grada s obzirom na zaključke spomenutih izvještaja.

8.2. Indikatori za vrednovanje postignuća PUR-a

U nastavku su opisani indikatori za vrednovanje ukupnih postignuća PUR-a, a sistematizirani su prema identificiranim mjerama kako je prikazano u nastavku. Radi se o postignućima koja se imaju ostvariti na kraju cijelog programskog razdoblja.

PRIORITET INDIKATOR CILJANO STANJE

Prioritet 1.1 - Poboljšanje prilika za razvoj gospodarstvaPrioritet 1.2 - Očuvanje ribarske tradicije i poticanje razvoja poljoprivrede

Broj provedenih ulaganjaBroj održanih edukacijaBroj novozaposlenih

51020

Prioritet 2.1 - Izgradnja infrastrukture i provedba mjera za zaštitu okolišaPrioritet 2.2 - Uvođenje mjera za zaštitu prirodePrioritet 2.3 – Provođenje mjera energetske učinkovitostiPrioritet 2.4 - Zaštita i valorizacija kulturne baštine na području Grada

Broj provedenih ulaganjaBroj održanih edukacijaBroj kućanstava koja razvrstavaju otpadKoličina vode koja se pročišćavaBroj zaštićenih životinjskih vrstaBroj zaštićenih životinjskih vrstaBroj energetski učinkovitih građevinaBroj energetski učinkovitih rasvjetnih tijela

5102.000xxxx55550

Prioritet 3.1 - Jačanje infrastrukturnih kapaciteta Prioritet 3.2 - Uvođenje mjera za jačanje ljudskih kapacitetaPrioritet 3.3. – Unapređenje rada javne gradske uprave

Broj provedenih ulaganja Broj organiziranih javnih događanjaBroj novih programa obrazovanjaBroj učenika koji su dobili udžbenikeBroj sastanaka za identifikaciju potreba Grada i izmjenu PUR-aBroj izrađenih izvješćaBroj e-usluga koje pruža GradBroj edukacija u kojima su sudjelovali

103512003

315

dionici u GraduBroj dionika koji je sudjelovao u edukacijama i aktivnostima jačanja kapaciteta

20

Prioritet 4.1 - Razvoj infrastrukture za potrebe turizmaPrioritet 4.2 - Razvoj i poboljšanje infrastrukture za sport i rekreacijuPrioritet 4.3 - Izgradnja komunalne infrastrukture

Broj izgrađenih objekata za potrebe turizmaBroj uređenih i održavanih plažaBroj ulaganja u parkove i javne površineBroj izgrađenih/obnovljenih objekata za potrebe sporta i rekreacijeBroj ulaganja u komunalnu infrastrukturu

3233

3


8.3. Informiranje i komunikacija sa zainteresiranom javnošću i lokalnim dionicima

Za potrebe pripreme i provedbe ovog PUR-a osmišljene su aktivnosti koje služe informiranju i komunikaciji sa zainteresiranom i širom javnošću, kao i prikupljanju njihovih mišljenja i prijedloga kako bi ovaj dokument održavao potrebe lokalnog stanovništva, odnosno njegovih adresata.

Tijekom cijelog postupka pripreme PUR-a odvijala se suradnja između radne skupine, gradske uprave i konzultanata te su pribavljena mišljenja na svaki pripremljeni dio dokumenta, kao i na završni Nacrt.

Sve informacije i dokumenti koji su nastali ili će nastati na temelju ovog PUR-a bit će redovito objavljivani na internetskim stranicama Grada (www.novigrad.hr) i komunicirani javnosti putem medija i drugih dostupnih oblika komunikacije.

Grad njeguje pristup otvorenosti prema građanima i svim zainteresiranim dionicima, stoga će takvu praksu nastaviti u budućnosti, a aktivnosti osmišljene za praćenje provedbe ovog PUR-a dodatno će doprinijeti jačanju transparentnosti u radu gradske uprave.

9. ZAKLJUČAK

POPIS TABLICATablica 1. Usporedba popisa stanovništva po naseljima Grada Novigrada - Cittanova u 2001.g. i 2011.g.....13Tablica 2. Stanovništvo prema spolu, po naseljima, popis 2011.g....................................................................13Tablica 3. Starosna struktura Grada Novigrada - Cittanova u 2011.g...............................................................14Tablica 4. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti, popis 2011.................................................................14Tablica 5. Prirodno kretanje stanovništva u Gradu Novigradu - Cittanova u razdoblju od 2010.g. do 2015.g.15Tablica 6. Vrijednost indeksa razvijenosti i pokazatelja za Grad Novigrad – Cittanova..................................17Tablica 7. Broj poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava prema tipu na dan 31.12.2016.g............................18Tablica 8. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja na dan 31.12.2016.g...............................18Tablica 9. Školska sprema nositelja/odgovorne osobe na dan 31.12.2016.g.....................................................18Tablica 10. Prikaz podataka iz ARKOD baze podataka na dan 31.12.2015. (podaci o ARKOD parcelama su

prikazani prema grupama s obzirom na ukupnu površinu ARKOD parcela (ha) poljoprivrednika i prostornoj komponenti do kategorije naselja s obzirom na sjedište poljoprivrednog gospodarstva 19

Tablica 11. Prikaz podataka iz ARKOD baze podataka na dan 31.12.2015. (podaci o ARKOD parcelama su prikazani prema vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta i prostornoj komponenti do kategorije naselja u kojem je ista smještena)....................................................................................................20

Tablica 12. Udjel Grada Novigrada – Cittanova u poduzetništvu Istarske županije i RH i indeksi rasta 2015.g./2014.g..................................................................................................................................23

Tablica 13. Udio poduzetnika Grada Novigrada – Cittanova u poduzetništvu Istarske županije i u RH, u 2015. g. (u tisućama kuna).........................................................................................................................24

Tablica 14. Broj poduzetnika, broj zaposlenih, te osnovni rezultati poslovanja poduzetnika Grada Novigrada – Cittanova u razdoblju 2010. - 2015..................................................................................................24

Tablica 15. Osnovni financijski rezultati poduzetnika (pravnih osoba) Grada Novigrada – Cittanova u 2015.g. (u tisućama kuna).............................................................................................................................25

Tablica 16. Top 5 poduzetnika Grada Novigrada – Cittanova prema ostvarenoj neto dobiti u 2014.g. i 2015.g. (iznosi u tisućama kn).......................................................................................................................25

Tablica 17. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Novigrada - Cittanova u 2015.g. - prema veličini (iznosi u tisućama kuna, udjeli u %)...................................................................................26

Tablica 18. Poduzeća u vlasništvu/suvlasništvu Grada Novigrada – Cittanova (dobit ili gubitak za 2014.g. u tisućama kuna)..................................................................................................................................27

Tablica 19. Pregled potpora poduzetnicima iz gradskog proračuna....................................................................28Tablica 20. Radne/poslovne zone na području Grada Novigrada - Cittanova...................................................29Tablica 21. Dolasci i noćenja turista u Hrvatskoj, Istarskoj županiji i Gradu Novigradu – Cittanova u razdoblju

od 2011.g. do 2015.g........................................................................................................................31Tablica 22. Pregled smještajnih kapaciteta i ostvarenih noćenja po strukturi smještajnog kapaciteta u 2015.g.

……………………………………………...……………………………………………………31Tablica 23. Dolasci i noćenja po zemljama za 2014.g. i 2015.g.........................................................................33Tablica 24. Registrirane nezaposlene osobe s područja Grada Novigrada - Cittanova prema dobi i spolu,

godišnji prosjek..............................................................................................................................36Tablica 25. Registrirane nezaposlene osobe s područja Grada Novigrada - Cittanova prema razini

obrazovanja i spolu, godišnji prosjek............................................................................................37Tablica 26. Zaposleni u pravnim osobama u Istarskoj županiji i Gradu Novigradu - Cittanova u razdoblju od

2010.g. do 2015.g.............................................................................................................................38Tablica 27. Obrazovna struktura osoba starijih od 15 godina prema najvišoj završenoj školi i prema spolu u

Republici Hrvatskoj, Istarskoj županiji i Novigradu - Cittanova.....................................................43Tablica 28. Obrazovne ustanove na području Grada Novigrada - Cittanova..................................................44Tablica 29. Popis zaštićenih kulturnih dobara na području Grada Novigrada ‐ Cittanova.............................46Tablica 30. Popis kulturnih dobara upisanih u registar kulturnih dobara RH.................................................48Tablica 31. Manifestacije u Gradu Novigradu - Cittanova..............................................................................48Tablica 32. Ustanove zdravstvene skrbi na području Grada Novigrada - Cittanova.......................................50Tablica 33. Sportske udruge / društva / klubovi na području Grada Novigrada - Cittanova..........................51Tablica 34. Pregled prikupljenog otpada putem eko-otoka na području Grada Novigrada – Cittanova.........61Tablica 35. Količina komunalnog otpada i količina komunalnog otpada po stanovniku (t)...........................61Tablica 36. Ukupna neposredna potrošnja energije na području Grada Novigrada – Cittanova....................62Tablica 37. Iznosi sufinanciranja za projekt „grijem kuću, a ne ulicu“...........................................................64Tablica 38. Iznosi sufinanciranja za projekt „mislim zeleno, grijem se pametno 1 i 2“.................................64Tablica 39. Dozvoljeni i realizirani kapaciteti morskih luka...........................................................................69

POPIS SLIKA

Slika 1. Gradovi i općine Istarske županije.........................................................................................10Slika 2. Naselja Grada Novigrada - Cittanova.....................................................................................11Slika 3. Prosječne godišnja dnevna temperatura zraka........................................................................12Slika 4. Pregledna karta šumskog područja u državnom vlasništvu....................................................22Slika 5. Lokacije radnih/poslovnih zona u Gradu Novigradu - Cittanova...........................................29Slika 6. Lokacija eko otoka na području Grada Novigrada - Cittanova..............................................60Slika 7. Prikaz državnih, županijskih i brzih cesta na području Novigrada - Cittanova......................68Slika 8. Biciklističke staze na području Novigrada - Cittanova..........................................................70Slika 9. Biciklistička staza na području Novigrada - Cittanova..........................................................70Slika 10. Prikaz aglomeracije Novigrad - Cittanova..............................................................................72

POPIS KRATICA

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

ARKOD Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

EnU Energetska učinkovitost

ESCO Energy Service Company: ESCO model obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje

EU Europska unija

GN Grad Novigrad

HNL Hrvatska nogometa liga

HNOS Hrvatski nacionalni obrazovni standard

IPP Integrirana pomorska politika

ISGE Informacijski sustav za gospodarenje energijom

IŽ Istarska županija

JLS Jedinica lokalne samouprave

KK Košarkaški klub

KV Kvalificirani radnik

LAG Lokalna akcijska grupa

LAGUR Lokalna akcijska grupa u ribarstvu

MBO Mehaničko biološka obrada

NK Nogometni klub

OIE Obnovljivi izvori energije

OK Odbojkaški klub

OPKK Operativni program „Konkurentnost i kohezija“

OPULJP Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“

PDV Porez na dodanu vrijednost

PG Poljoprivredno gospodarstvo

POP Područja očuvanja značajno za ptice

POVS Područja očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove

PRR Program ruralnog razvoja

PUR Program ukupnog razvoja

RH Republika Hrvatska

RK Rukometni klub

SRD Sportsko ribolovno društvo

SWOT (S: strenghts W: weaknesess O: opportunities T: threats) analiza kojom se utvrđuju snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje određenog područja ili organizacije

TZG Turistička zajednica grada

UNDP (eng. United Nations Development Programme) Program Ujedinjenih naroda za razvoj

UNP Ukapljeni naftni plin

UO Upravni odjel

VSS Visoka stručna sprema

ZRP Zajednička ribarstvena politika

ŽRS Županijska razvojna strategija