Zastita Na Radu preporuke

ZASTITA NA RADUPREPORUKEPR

Uvodne napomeneU zakonodavnom sistemu zastite na radu primjenjuju se jedan zakon i 44 podzakonska akta koja sadre opte i posebne mjere, a koje se primjenjuju kao pravna pravila u raznim vrstama djelatnosti i u razliitim tehnolokim procesima. Najveci dio ovih propisa je zastario i prevazien te je potrebno usmjeriti aktivnosti na donoenju novih propisa usaglaenih sa direktivama EU, a postojee staviti van snage.

Kada u u pitanju propisi EU u ovoj oblasti, osnovni principi prevencije utvreni su u lanu 6. Direktive Savjeta 89/391/EEC od 12. juna 1989. godine o uvoenju mjera za podsticanje poboljanja zastite na radu. U okviru konteksta odgovornosti, poslodavac treba da preduzme mjere neophodne za zatitu zaposlenih, ukljuujui prevenciju od profesionalnih rizika, obezbjeenje informisanja i obuke, kao i obezbjeenje neophodnih organizacija i sredstava.

U cilju transponovanja zakonodavstva EU u nacionalno zakonodavstvo u planu je donoenje sljedeih propisa o :

zastiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima (Uputstvo Savjeta br. 92/57/EEZ od 24. juna 1992. godine o primjeni minimuma zahtjeva za bezbjednost i zdravlje i na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima, 31992L0057);

preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad na radnom mjestu (Uputstvo Savjeta br. 89/654/EEZ od 30. novembra 1989. godine o minimumu zahtjeva za bezbjednost i zdravlje zaposlenih na radnom mjestu, 31989L0654);

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri korienju opreme za rad [Uputstvo Savjeta br. 89/655/EEZ od 30. novembra 1989. godine o minimumu zahtjeva za bezbjednost i zdravlje zaposlenih prilikom korienja opreme za rad na radnom mjestu, 31989L0655 i Uputstvo Savjeta br. 95/63/EZ od 5. decembra 1995. godine kojim se mijenja Uputstvo br. 89/655/EEZ o minimumu zahtjeva bezbjednosti i zdravlja zaposlenih prilikom korienja opreme za rad na radnom mjestu, 31995L0063 i Uputstvo br. 2001/45/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 27. juna 2001. godine kojim se mijenja Uputstvo Savjeta br. 89/655/EEZ o minimumu zahtjeva bezbjednosti i zdravlja zaposlenih prilikom korienja opreme za rad na radnom mjestu (tekst koji vai i za Evropsku ekonomsku zonu), 32001L0045];

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri runom prenoenju tereta (Uputstvo Savjeta br. 90/269/EEZ od 29. maja 1990. godine o minimumu zahtjeva za bezbjednost i zdravlje prilikom runog prenoenja tereta tamo gdje postoji rizik od povreivanja lea zaposlenih, 31990L0269);

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri radu sa opremom sa ekranom (Uputstvo Savjeta br. 90/270/EEZ od 29. maja 1990. godine o minimumu zahtjeva za bezbjednost i zdravlje pri radu sa opremom sa ekranom, 31990L0270);

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri izlaganju azbestu (Uputstvo Savjeta br. 83/477/EEZ od 19. septembra 1983. godine o zatiti zaposlenih od rizika nastalih usljed izlaganja azbestu, 31983L0477, Uputstvo Savjeta br. 91/382/EEZ od 25. juna 1991. godine kojom se mijenja Uputstvo br. 83/477/EEZ o zatiti zaposlenih od rizika nastalih usljed izlaganja azbestu, 31991L0382 i Uputstvo br. 2003/18/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 27. marta 2003. kojom se mijenja Uputstvo Savjeta br. 83/477/EEZ o zatiti zaposlenih od rizika nastalih usled izlaganja azbestu, 32003L0018);

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri izlaganju fizikim tetnostima - jonizujua zraenja u kontrolisanim zonama (Uputstvo Savjeta br. 90/641/EUROATOM od 4. decembra 1990. godine o operativnoj zatiti zaposlenih na otvorenom izloenih riziku jonizujueg zraenja tokom obavljanja svojih aktivnosti u kontrolisanim podrujima, 31990L0641);

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri izlaganju hemijskim agensima (Uputstvo Savjeta br. 98/24/EZ od 7. aprila 1998. godine o zatiti bezbjednosti i zdravlja zaposlenih od rizika povezanih sa hemijskim agensima na radnom mejstu, 31998L0024, Uputstvo Komisije br. 91/322/EEZ od 29. maja 1991. godine o uspostavljanju indikativnih graninih vrijednosti primjenom Uputstva Savjeta br. 80/1107/EEZ o zatiti zaposlenih od rizika zbog izlaganja hemijskim, fizikim i biolokim agensima, 31991L0322, Uputstvo Komisije br. 2000/39/EZ od 8. juna 2000. godine o utvrivanju prve liste indikativnih graninih vrijednosti profesionalne izloenosti radi primjene Uputstva Savjeta br. 98/24/EZ o zatiti bezbjednosti i zdravlja zaposlenih od rizika povezanih sa hemijskim agensima na radnom mjestu (tekst koji vai i za Evropsku ekonomsku zonu), 32000L0039, Uputstvo Komisije br. 2006/15/EZ od 7. februara 2006. godine o utvrivanju druge liste indikativnih graninih vrijednosti profesionalne izloenosti radi primjene Uputstva Saveta br. 98/24/EZ i izmjene Uputstva br. 91/322/EEZ i Uputstva br. 2000/39/EZ (tekst koji vai i za Evropsku ekonomsku zonu), 32006L0015).

o oznakama za bezbjedan i zdrav rad (Uputstvo Savjeta br. 92/58/EEZ od 24. juna 1992. godine o minimumu zahtjeva za obezbjeivanje oznaka za bezbjednost i/ili zdravlje zaposlenih na radu, 31992L0058);

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri radu na plovilima za ulov ribe (Uputstvo br. 93/103/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 23. novembra 1993. godine o minimumu zahtjeva bezbjednosti i zdravlja na radu pri radu na plovilima za ulov ribe, 31993L0103);

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad usled rizika od eksplozivnih atmosfera (Uputstvo br. 1999/92/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. decembra 1999. godine o minimumu zahjteva za poboljanje bezbjednosti i zdravlja zaposlenih izloenih riziku usled eksplozije gasova, 31999L0092);

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri izlaganju biolokim agensima (Uputstvo br. 2000/54/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 18. septembra 2000. godine o zatiti zaposlenih od rizika nastalih usled izlaganja biolokim agensima na radnom mjestu, 32000L0054);

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri vaenju mineralnih sirovina u dubinskim buotinama (Uputstvo br. 92/91 EEZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 3. novembra 1992. godine o minimumu zahtjeva za poboljanje bezbjednosti i zdravlja na radu zaposlenih na vaenju mineralnih sirovina u dubinskim buotinama, 31992L0091);

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri podzemnoj i povrinskoj eksploataciji mineralnih sirovina (Uputstvo br. 92/104/EEZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 3. decembra 1992. godine o minimumu zahtjeva za poboljanje bezbjednosti i zdravlja na radu zaposlenih na povrinskim i dubinskim kopovima industrije minerala, 31992L0104);

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad zaposlenih angaovanih na odreeno vrijeme ili na privremenom radu (Uputstvo Savjeta br. 91/383/EEZ od 25. juna 1991. godine o dopuni mjera za podsticanje bezbjednosti i zdravlja na radu zaposlenih angaovanih na odreeno ij ili na privremenom radu, 31991L0383);

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri izlaganju fizikim tetnostima - buka [Uputstvo br. 2003/10/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 6. februara 2003. godine o minimumu zatite zaposlenih od rizika nastalih usled izlaganja fizikim tetnostima (buka), 32003L0010];

Pravilnik o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri izlaganju fizikim tetnostima - vibracije [Uputstvo br. 2002/44/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 25. juna 2002. godine o minimumu zatite zaposlenih od rizika nastalih usled izlaganja fizikim tetnostima (vibracije), 32002L0044];

O preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri izlaganju fizikim tetnostima - elektromagnetna zraenja [Uputstvo br. 2004/40/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 29. aprila 2004. godine o minimumu zatite zaposlenih od rizika nastalih usled izlaganja fizikim tetnostima (elektromagnetna zraenja), 32004L0040];

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri izlaganju fizikim tetnostima - vjetaka optika zraenja [Uputstvo br. 2006/25/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 5. aprila 2006. godine o minimumu zatite zaposlenih od rizika nastalih usled izlaganja fizikim tetnostima (vetaka optika zraenja), 32006L0025];

o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri izlaganju karcinogenima i mutagenima, (Uputstvo br. 2004/37/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 29. aprila 2004. godine o zatiti zaposlenih od rizika nastalih usled izlaganjima karcinogenim i mutagenim materijama na radnom mjestu, 32004L0037).

P R O P I S I

NAZIV PROPISA NAPOMENE

1. Zakon o zatiti na raduIzmijeniti i pojednostaviti u skladu sa preporukama datim u prilogu

2. Pravilnik o nainu i postupku procjene rizika na radnom mjestu

(Sl.list RCG br.43/07)Izmijeniti i pojednostaviti u skladu sa preporukama datim u prilogu

3. Pravilnik o nainu i postupku osposobljavanja zaposlenih za bezbijedan rad (Sl. List RCG br.57/06)Izmijeniti i pojednostaviti u skladu sa preporukama datim u prilogu

4. Pravilnik o postupku i rokovima za vrenje periodinih pregleda i ispitivanja sredstava za rad, sredstava i opreme line zatite na radu i uslova radne sredine(Sl.list RCG, br. 71/05)Zadrzati u postojecem obliku

5. Pravilnik o pologanju strunog ispita za lica koja se bave poslovima zatite na radu (Sl.list RCG br.67/05)Izmijeniti u skladu sa preporukama datim u prilogu

6. Pravilnik o uslovima koje mora da ispunjava pravno ili fiziko lice za obavljanje strunih poslova iz zatite na radu i o postupku za utvrivanje ispunjenosti tih uslova (Sl.list RCG br.67/05)Izmijeniti u skladu sa preporukama datim u prilogu

7. Pravilnik o voenju evidencije iz oblasti zatite na radu (Sl.list RCG br.67/05)Zadrzati u postojecem obliku

8. Pravilnik o nainu voenja registra ovlaenih organizcija za obavljanje poslova zatite na radu (Sl.list RCG br.67/05)Izmijeniti u skladu sa preporukama datim u prilogu

9. Pravilnik o pitanjima iz zatite na radu koja treba urediti ugovorom o radu (Sl.list RCG br.67/05)Zadrzati u postojecem obliku

10. Pravilnik o sadraju elaboratu o ureenju gradilita (Sl.list RCG br.4/99)Zadrzati u postojecem obliku

11. Pravilnik o sadrini i nainu izdavanja izvjetaja o povredi na radu (Sl.list RCG br.18/93)Staviti van snage. Donijeti novi u skladu sa preporukama

12. Pravilnik o mjerama i normativima zatite na radu od buke u radnim prostorijama (Sl.list SFRJ br.21/92)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

13. Pravilnik o tehnikim normativima za dizalice (Sl.list SFRJ br.65/91)Izuzeti od primjene. Donijeti novi pravilnik koji ce na jedisntev nacin urediti normative i bezbjednost masina

14. Pravilnik o mjerama i normativima zatite na radu na oruima za rad (Sl.list SFRJ br.18/91)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

15. Pravilnik o zatiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (Sl.list SRCG br.13/88)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

16. Pravilnik o posebnim mjerama zatite na radu u eljeznicama (Sl.list SRCG br.11/88)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

17. Pravilnik o posebnim mjerama zatite na radu pri mehanikoj preradi i obradi drveta i slinih materijala (Sl.list SRCG br.9/88)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

18. Pravilnik o opstim mjerama zatite na radu za graevinske objekte namijenjene za radne i pomone prostorije (Sl.list SRCG br.27/87)Izmijeniti u skladu sa preporukama datim u prilogu

19. Pravilnik o posebnim mjerama zatite na radu u crnoj metalurgiji (Sl.list SRCG br.16/87)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

20. Pravilnik o posebnim mjerama zatite na radu pri proizvodnje i preradi obojenih metala (Sl.list SRCG br.31/86)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

21. Pravilnik o posebnim mjerama zatite na radu u umarstvu (Sl.list SRCG br.16/86)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

22. Pravilnik o optim mjerama zatite na radu od opasnog dejstva elektrine struje u objektima namijenjenim za rad u radnim prostorijama i na gradilitima (Sl.list SRCG br.6/86)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

23. Pravilnik o nainu i postupku prethodnih i periodinih specijalistikih ljekarskih pregleda radnika (Sl.list SRCG br.25/80)Staviti van snage. Donijeti novi u skladu sa preporukama

24. Pravilnik o opremi i postupku za pruanje prve pomoi i organizovanju slube spasavanja u sluaju nezgode na radu(Sl.list SFRJ br.21/71)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

25. Pravilnik o posebnim mjerama zatite na radu pri preradi i obradi koe, krzna i otpadaka od koe (Sl.list SFRJ br.47/70)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

26. Pravilnik o posebnim mjerama zatite na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipulisanju eksplozivima i barutima (Sl.list SFRJ br.55/69) Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

27. Pravilnik o sredstvima line zatite na radu i linoj zatiti opreme (Sl.list SFRJ br.35/69)Izuzeti od primjene. Donijeti novi u skladu sa preporukama u prilogu

28. Pravilnik o posebnim mjerama zatite na radu u graevinarstvu (Sl.list SFRJ br.42/68 i 45/68)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

29. Pravilnik o posebim mjerama zatite na radu u poljoprivredi (Sl.list SFRJ br.34/68)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

30. Naredba o zabrani upotrebe motornih benzina za odmaivanje, pranje i ienje metalnih djelova predmeta od drugog materijala (Sl.list SFRJ br.23/67)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

31. Pravilnik o mjerama zatite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu (Sl.list SFRJ, br. 9-67, 35-67,35-72,26-88,)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

32. Pravilnik o posebnim mjerama zatite na radu o tehnikim mjerama za razvijae acetilena i acetilensake stanice (Sl.list SFRJ br.6/67,29/67, 27/69 i 52/90)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

33. Uputstvo o nainu vrenja nadzora nad pridravanjem propisa o zatiti na radu i preduzeima koja proizvode za odreene vojne potrebe (Sl.list SFRJ br.23/66)Izuzeti od primjene

34. Uputstvo o nainu vrenja nadzora nad pridravanjem propisa o zatiti na radu u organima unutranjih poslova i ustanovama organa unutranjih poslova (Sl.list SFRJ br.66/65)Izuzeti od primjene

35. Pravilnik o posebnim mjerama zatite na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz iz takvih vozila (Sl.list SFRJ br. 17/66)Prestao da se primjenjuje na osnovu clana 164 Pravilnika o o zatiti na radu pri utovaru i istovaru tereta . Pravilnik je objavljen u "Slubenom listu SRCG", br. 13/88.

36. Pravilnik o posebnim mjerama zatite na radu pri tehnikom obraivanju legura lakih metala u kupatilima sa nitratnim solima (Sl.list SFRJ br.48/65)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

37. Pravilnik o higijensko-tehnikim zatitnim mjerama pri luko-transportnom radu (Sl.list FNRJ br.14/64)Prestao da se primjenjuje na osnovu cl.164 Pravilnika o zatiti na radu pri utovaru i istovaru tereta . Pravilnik je objavljen u "Slubenom listu SRCG", br. 13/88.

38. Pravilnik o higijensko-tehnikim zatitnim mjerama pri ronilakim radovima (Sl.list FNRJ br.36/58)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

39. Pravilnik o tehnikim i zdravstveno-tehnikim zatitnim mjerama na radovima pri hemijsko-tehnolokim pocesima(Sl.list FNRJ br.55/50)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

40. Pravilnik o higijenskim i tehnikim zatitnim mjerama pri radu u kamenolomima i ciglanama, kao i kod vaenja gline, pijeska i ljunka

(Sl.list FNRJ br.69/48)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

41. Opti pravilnik o higijenskim i tehnikim zatitnim mjerama pri radu

(Sl.list FNRJ br.16/47, 18/47 i 36/50)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

42. Pravilnik o higijenskim i tehnikim zatitnim mjerama pri radu u grafikim preduzeima (Sl.list FNRJ br.56/47)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

43. Pravilnik o higijenskim i tehnikim zatitnim mjerama pri radu u kudeljarama (Sl.list FNRJ br.56/47 i 36/50)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

44. Pravilnik o zatiti na radu pri odravanju motornih vozila i pevozu motornih vozila (Sl.list SFRJ br.55/65)Zadrati u primjeni do donoenja crnogorskih podzakonskih akata

ZAKON O ZATITI NA RADU

(Sl.list RCG 79/04 i Sl.list CG 26/2010)

1.PREPORUKA Zakonsku obavezu ureivanja zatite na radu optim aktom propisati samo za poslodavce koji imaju vie od 50 zaposlenih.

OBRAZLOZENJEObaveza ureenja optim aktom i ugovorom o radu obaveze i odgovornosti u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu za poslodavce koji imaju manje od 50 suvina je, naroito u djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, zanatskih, finansijsko tehnikih, intelektualnih i marketinkih usluga,usluga zdravstvene i socijalne zatite i slino. Generalno, Zakonom su definisane obaveze poslodavca u pogledu zatite na radu, tako da u navedenim djelatnostima, gde je rizik neznatan, nema opravdanja za postojanje ovakve obaveze u ve opisanim situacijama.

Pored trokova za izradu ovog akta, dodatni troak za privredne subjekte je to ugovorom o radu treba da se definiu prava, obaveze i odgovornosti u oblasti bezbijednosti i zatite na radu, vodei rauna o specifinostima konkretnog radnog mjesta, to znai da ne mogu upotrebljavati standardne (formularne ili tipske) ugovore o radu. Po ovom osnovu se stvaraju veliki izdaci za privrednike, jer su prinueni da angauju druga struna lica ili advokatske kancelarije za navedene poslove.

NACIN REALIZACIJEObavezu donoenja opteg akta kojim se ureuju zatita na radu propisati za poslodavce koji imaju vie od 50 zaposlenih u djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, zanatskih, finansijako tehnikih, intelektualnih i marketinkih usluga,usluga zdravstvene i socijalne zatite i slino, kao i za poslodavce koji imaju vie od 20 zaposlenih u djelatnostima sa poveanim rizkom na radnim mjestima.

U tom smislu izmijeniti l.14 Zakona, a shodno tome i kaznenu odredbu (l.46 st 1 t.4)

2.PREPORUKA Ukunuti zakonsku obavezu poslodavca da donosi akt o procjeni rizika u pisanoj formi za sva radna mjesta.

OBRAZLOZENJEZakonska obaveza izrade akta o procjeni rizika za sva radna mjesta suvina je ako se uzme u obzir da najvei broj privrednih subjekata u Crnoj Gori ine mala i srednja preduzea. Najbrojniji su privredni subjekti koji zapoljavaju do 10 zaposlenih, a naroito u djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, zanatskih i linih usluga, finansijsko tehnikih, intelektualnih i marketinkih usluga,usluga zdravstvene zatite i slino.

U praksi, postupanje po toj obavezi se svelo na isti formalizam, pa je obaveza iskljuivo izvor trokova mikro privrednim subjektima za usluge koje pruaju advokatske kancelarije u izradi pomenutih akata. Prava radnika (tj. obaveze poslodavca) se generalno definiu Zakonom, tako da postupanje poslodavaca po ovoj obavezi u praksi (naroito za pomenute djelatnosti gdje je rizik minimalan), nema nikakav uticaj na prava radnika u oblasti bezbijednosti i zdravlja na radu.

U praksi je cijena izrade odnosnog akta mnogo vea od zvanine advokatske tarife, tako da bi se prihvatanjem ove preporuke ostvarila znaajna uteda za poslodavce, a bez tete po zaposlene.

Treba naglaiti da privrednom subjektu prijeti visoka kazna ako uini proput da procijni rizk za radno mjesto npr.sekretarice ili dipl.pravnika, koji obavljaju kancelarijske poslove, je rizik od povrede na radu ili bolesti u vezi sa radom minimalan...

Takoe, u praksi privredni subjekti, poslodavci, otvaraju nova radna mjesta i/ ili mijenjaju opise radnih zadataka, pa se iz tog razloga javlja i potreba da poslodavci bar jednom u 5 godina usklauju ovaj akt sa novonastalom situacijom, to dodatno izaziva trokove i optereuje poslovanje.

NACIN REALIZACIJEIzmijeniti lan 15 Zakona shodno preporuci, odnosno takvu obavezu propisati samo za one djelatnosti gdje postoji povean rizik na radnim mjestima, i to za poslodavce koji zapoljavaju vie od 20 zaposlenih (za one koji upoljavaju manje ostaje obaveza da ta pitanja reguliu ugovorom o radu).

Saglasno navedenom izmijeniti i kaznenu odredbu l.46 st.1 t. 5

3.PREPORUKA Donoenja programa osposobljavanja za bezbijedan rad zaposlenih, u skladu sa procjenom rizika na radnom mjestu, propisati samo za poslodavce koji obavljaju djelatnost gdje postoji povean rizik na radnim mjestima, i to za poslodavce koji zapoljavaju vie od 20 zaposlenih.

OBRAZLOZENJEOva obaveza nepotrebno optereuje poslodavce u oblasti trgovine, turizma, ugostiteljstva, intelektualnih usluga itd., s toga je cjelishodno takvu obavezu propisati samo za poslodavce koji obavljaju djelatnost gdje postoji povean rizik na radnim mjestima, i to za poslodavce koji zapoljavaju vie od 20 zaposlenih (za one koji upoljavaju manje ostaje obaveza da ta pitanja reguliu ugovorom o radu, u skladu sa Zakonom).

Obrazloenje o trokovima koje iziskuje donoenje programa isto je kao u 1. i 2. preporuci.

NACIN REALIZACIJEIzmijeniti lan 19 Zakona u skladu sa preporukom, kao i kaznene odredbe l. 46 st. 1 t. 8

4.PREPORUKA Obavezu organizovanja i obavljanja poslova zatite na radu propisati samo za poslodavce koji obavljaju djelatnosti u kojima postoji povean rizik.

OBRAZLOZENJEOdredbe o organizovanju poslova zatite na radu kod poslodavca propisuju obavezu organizovanja i obavljanja tih poslova generalno za sve poslodavce i to na jedan od sljedeih naina:

Organizovanjem strune slube za obavljanje poslova zatite na radu

Odreivanjem strunog lica za obavljanje poslova zatite na radu

Angaovanjem pravnog ili primjenjivati lica za oobavljanje poslova zatite na radu

Ovako iroko postavljena obaveza je neprihvatljiva i nepotrebna. Na primjer, ni jedan od ovih naina nije prihvatljiv za preduzetnike koji zapoljavaju mali broj lica, npr. do 20 radnika (u djelatnostima navedenim u prethodnim preporukama). Kod takvog poslodavca zaposleni imaju mogunost direktne komunikacije sa poslodavcem u vezi odnosnih pitanja, a istovremeno su duni (i zaposleni i poslodavac), da primjenjuju pravila zatite na radu na osnovu optih naela zatite na radu propisanih Zakonom.

S toga je u opisanoj situaciji (mali poslodavci), suvina obaveza odreivanja posebnog lica (i to sa poloenim strunim ispitom za lica koja se bave poslovima zatite na radu!), a posebno formiranje strune slube ili angaovanja neke ovlaene organizacije za obavljanje tih poslova, koje izaziva dodatne procedure i ne male trokove za poslodavca.

NACIN REALIZACIJEPoglavlje V Oraganizovanje poslova zatite na radu kod poslodavca- izmijeniti u skladu sa preporukom kao i, shodno tome, kaznene odredbe (l. 46 st.1 t.16)

5.PREPORUKA Obezbjeivanje i vrenje zdravstvenih pregleda zaposlenih propisati samo za poslove sa poveanim rizikom po zdravlje zaposlenih

OBRAZLOZENJEPostojee zakonsko rjeenje, sadrano u l. 18, propisuje dunost poslodavcima (generalno) da obezbijede zdravstveni pregled zaposlenih. Naravno da je to pitanje jako vano, posebno u odreenim djelatnostima u kojima je zbog prirode posla zaposleni izloen tetnim uticajima raznih materija ili tekim fizikim ili psihikim naporima. Ipak, propisivanje takve obaveze svim poslodavcima bez obzira na vrstu poslova koje zaposleni obavljaju (i to kod posebno ovlaene zdravstvene ustanova!), moe predstavljati znaajan troak, s obzirom na cjene takvih usluga u Crnoj Gori.

Moda to nije bila intencija i moda se u praksi postupanja nadlenih inspekcija ne primjenjuju striktno ove odredbe, ali iz njih slijedi odnosna obaveza za sve poslodavce, bez obzira na vrstu djelatnosti i broj zaposlenih, te ih ipak treba preciznije definisati, razrijeiti eventualne dileme i izbjei neujednaenu praksu postupanja inspekcijskih organa.

NACIN REALIZACIJEPreciznije definisati l.18 Zakona i shodno tome izmijeniti kaznenu odredbu (l.46 st. 1 t.7)

NADLEZNI ORGANMinistarstvo rada i socijalnog staranja

ROK

REALIZACIJEI kvartal 2012. godine

NAPOMENE

PRAVILNIK O NAINU I POSTUPKU PROCJENE RIZIKA NA RADNOM MJESTU (Sl. list RCG br. 43/07)

PREPORUKE

1.PREPORUKAUkunuti obavezu poslodavca da donosi akt o procjeni rizika za sva radna mjesta.

OBRAZLOZENJEl. 2 st. 1. Pravilnika propisano je sledee: Poslodavac e, u skladu sa organizacijom rada, radnim procesom, sredstvima za rad, sirovinama i materijalima koji se koriste u tehnolokim i radnim procesima, kao i drugim elementima koji mogu da izazovu rizik od povrede na radu, oteenje zdravlja ili oboljenje zaposlenog, sainiti akt o procjeni rizika za sva radna mjesta.

Zakonska obaveza izrade akta o procjeni rizika za sva radna mjesta, koja je blie ureena ovim Pravilnikom, suvina je. Ako se uzme u obzir definisane vrste opasnosti na radnom mjestu, kao i faktori sa kojima mogu biti povezane te opasnosti (lan 7 Pravilnika) onda je oigledno da je veliki broj radnih mjesta kod kojih je vjerovatnoa nastanka povrede na radu, oteenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog u vezi sa radom neznatna. S tog je izrada akta o procjeni rizika za sve poslodavce i za sva radna mjesta nepotrebno optereenje i troak koji nema opravdanja.

Najvei broj privrednih subjekata u Crnoj Gori ine mala i srednja preduzea, pri emu su najbrojniji privredni subjekti koji zapoljavaju do 10 zaposlenih, a naroito u djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, zanatskih i linih usluga, finansijsko tehnikih, intelektualnih i marketinkih usluga, usluga zdravstvene zatite i slino.

U praksi, postupanje po ovoj obavezi se svelo na isti formalizam, pa je obaveza iskljuivo izvor trokova mikro privrednim subjektima za usluge koje pruaju advokatske kancelarije u izradi pomenutih akata. Prava radnika (tj. obaveze poslodavca) se generalno definiu Zakonom, tako da postupanje poslodavaca po ovoj obavezi u praksi (naroito za pomenute djelatnosti gdje je rizik minimalan), nema nikakav uticaj na prava radnika u oblasti bezbijednosti i zdravlja na radu.

U praksi je cijena izrade odnosnog akta mnogo vea od zvanine advokatske tarife (procjena rizika za jedno radno mjesto kota izmeu 100 i 170), tako da bi se prihvatanjem ove preporuke ostvarila znaajna uteda za poslodavce, a bez tete po zaposlene.

Treba naglasiti da privrednom subjektu prijeti visoka kazna ako uini propust da procijni rizk za radno mjesto npr.sekretarice ili dipl.pravnika, koji obavljaju kancelarijske poslove, gdje je rizik od povrede na radu ili bolesti u vezi sa radom minimalan...

Takoe, u praksi privredni subjekti, poslodavci, otvaraju nova radna mjesta i/ ili mijenjaju opise radnih zadataka, pa se iz tog razloga javlja i potreba da poslodavci bar jednom u 5 godina usklauju ovaj akt sa novonastalom situacijom, to dodatno izaziva trokove i optereuje poslovanje.

Dalje, kao to smo naveli, citiranim lanom 2 Pravilnika uvedena je obaveza izrade akta o procjeni rizika za svako radno mjesto. Meutim, lanom 6 propisano je, izmeu ostalog, sledee:

Procjenjivanje rizika vri se za svaku prepoznatu, odnosno utvrenu opasnost ili tetnost, uporeivanjem sa dozvoljenim vrijednostima u skladu sa mjerama i normativima zatite na radu.

Procjena rizika vri se na utvrene opasnosti i tetnosti (vjerovatnoa nastanka i teina povrede na radu, oteenja zdravlja ili oboljenje zaposlenog).Procjena rizika obuhvata, naroito:

definisanje opasnosti,

definisanje radnih mjesta i zaposlenih koji su izloeni riziku,

ocjenjivanje nivoa rizika,

odreivanje naina, postupka i potrebnih mjera za spreavanje, otklanjanje odnosno smanjivanje rizika na najmanju moguu mjeru.....

U svim narednim odredbama Pravilnik se bavi radnim mjesta na kojima je ustanovljeno postojanje poveanog rizika, zatim mjera za spreavanje, otklanjanje ili smanjenje nivoa rizika na radnim mjestima itd.

Iz navedenog bi se dalo zakljuiti da se procjena rizika vri samo za radna mjesta kod kojih je utvrena opasnost ili tetnost po zdravlje (to bi i bilo ispravno)

NACIN REALIZACIJEShodno preporuci, obavezu donoenja akta propisati samo za one djelatnosti gdje postoji povean rizik na radnim mjestima, i to za poslodavce koji zapoljavaju vie od 20 zaposlenih (za one koji upoljavaju manje ostaje obaveza da ta pitanja reguliu ugovorom o radu).

Izmijeniti lan 2 Pravilnika (u tom smislu data je preporuka i za l. 15 Zakona)

2.PREPORUKAUskladiti odredbe Pravilnika sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti na radu

OBRAZLOZENJEPravilnik je donijet na osnovu Zakona o zatiti na radu (Sl.list RCG br.79/04), koji je izmijenjen (Sl.list CG 26/2010)

NACIN REALIZACIJE

NADLEZNI ORGANMINISTARSTVO RADA I SOCIJALNOG STARANJA

ROK

REALIZACIJEII KVARTAL 2012. GODINE

NAPOMENE

PRAVILNIK O NAINU I POSTUPKU OSPOSOBLJAVANJA ZAPOSLENIH ZA BEZBJEDAN RAD (Sl.list RCG br.57/06)

PREPORUKE1.PREPORUKA Izmijeniti, u skladu sa preporukom 4 na Zakon o zatiti na radu. Donoenja programa i sprovoenje postupka osposobljavanja za bezbijedan rad zaposlenih, u skladu sa procjenom rizika na radnom mjestu, propisati samo za poslodavce koji obavljaju djelatnost gdje postoji povean rizik na radnim mjestima, i to za poslodavce koji zapoljavaju vie od 20 zaposlenih.

OBRAZLOZENJEOva obaveza nepotrebno optereuje poslodavce u oblasti trgovine, turizma, ugostiteljstva, intelektualnih usluga itd., s toga je cjelishodno takvu obavezu propisati samo za poslodavce koji obavljaju djelatnost gdje postoji povean rizik na radnim mjestima, i to za poslodavce koji zapoljavaju vie od 20 zaposlenih (za one koji upoljavaju manje ostaje obaveza da ta pitanja reguliu ugovorom o radu, u skladu sa Zakonom).

U praksi, postupanje po toj obavezi se svelo na isti formalizam, pa je obaveza iskljuivo izvor trokova mikro privrednim subjektima za usluge koje pruaju advokatske kancelarije u izradi pomenutih akata. Prava radnika (tj. obaveze poslodavca) se generalno definiu Zakonom, tako da postupanje poslodavaca po ovoj obavezi u praksi (naroito za pomenute djelatnosti gdje je rizik minimalan), nema nikakav uticaj na prava radnika u oblasti bezbijednosti i zdravlja na radu

NACIN REALIZACIJEIzmijeniti lan 19 Zakona u skladu sa preporukom, kao i kaznene odredbe (l. 46 st. 1 t. 8), te shodno tome izmijeniti i Pravilnik (lan 2), u smislu propsivanja obaveze donoenja programa i voenja postupka osposobljavanja zaposlenih za bezbjedan rad samo za djelatnosti (radna mjesta) sa poveanim rizikom.


ROK

REALIZACIJEII KVARTAL 2012. GODINE

NAPOMENE

Pravilnik o pologanju strunog ispita za lica koja se bave poslovima zatite na radu (Sl.list RCG br.67/05)

PREPORUKE

1.PREPORUKA Razmotriti potrebu propisivanja dueg radnog iskustva za djelatnosti u kojima postoji povean rizik pri obavljanju poslova.

OBRAZLOZENJEUporedna praksa poznaje poznaje due radno iskustvo kao uslov za polaganje strunog ispita zatite na radu u odreenim granama djelatnosti sa posebnim uslovima rada.

To na prvi pogled moe predstavljati barijeru poslodavcima, meutim, ukoliko se uzme u obzir rizik radnih mjesta i posledice neadekvatne zatite na radu, onda predstavlja dodatnu zatitu i sugurnost za poslodavce.

NPR: u djelatnosti poljoprivrede, lova i umarstva, ribarstva, rudarstva, preraivake industrije, snadbijevanja elektrinom energijom, plinom i vodom, u graevinarstvu, saobraaju skladitenju i vezama, zdravstvenoj i socijalnoj zatiti, zatim kod poslodavaca koji zapoljavaju invalidna lica kao i u obrazovnim ustanovama s laboratorijima i radionicama praktine nastave, uslov za polaganje strunog ispita je 1 do 3 radnog iskustva.

NACIN REALIZACIJEPoslije lana 2 dodati novi lan (2a), koji bi propisivao due radno iskustvo (npr. 2 godine) za polaganje strunog ispita zatite na radu u taksativno navedenim djelatnostima .

NACIN REALIZACIJEPosloje (novog) lana 2a dodati lan 2b i isti definisati shodno preporuci.

2.PREPORUKA Blie definisati komisiju za polaganje strunog ispita

OBRAZLOZENJEU lanu 6 propisano je da kandidat polae struni ispit pred Ispitnom komisijom, nain obrazovanja komisije, uslovi koje mora ispunjavati lan komisije u pogledu strune spreme i radnog iskustva, ali nije naveden broj lanova komisije.

Takoe, navedenim lanom je propisano da se rjeenjem o obrazovanju komisije utvruje sastav iste, odreuju ispitivai, njihovi zamjenici i skretrar. Postavlja se pitanje zar itava komisija nema ulogu ispitivaa, i iz kog razloga se posebno odreuju ispitivai?

NACIN REALIZACIJEPrecizirati lan 6 u skladu sa preporukom.

3.PREPORUKA Pravilnikom odrediti iznos trokova polaganja strunog ispita

OBRAZLOZENJElan 9 glasi:

O datumu, vremenu, mjestu i visini trokova polaganja ispita, sekretar komisije obavjetava kandidata, najkasnije 15 dana prije dana odreenog za polaganje strunog ispita.

Poglavlje VI se bavi pitanjem trokova ispita.

Tako lan 19 glasi:

Trokove polaganja strunog ispita snosi poslodavac, koji je kandidata prijavio, odnosno kandidat ako se sam prijavio.

Visinu trokova strunog ispita rjeenjem utvruje ministar.

lan 20 glasi:

Predsjedniku, lanovima i sekretaru Komisije pripada naknada za rad u Komisiji koju utvruje ministar.

Iz navedenih odredbi se moe zakljuiti da ukupne trokove polaganja strunog ispita (i za rad Komisije), snosi poslodavac, odnosno kandidat.

Smatramo da je pitanje zatite na radu podjednako vano za poslodavca i za dravu, pa ukoliko sve trokove obezbjeenja radnog mjesta, izrade akata i td. snosi poslodavac, onda je logino da se trokovi rada Komisije obezbjeuju (ukupno ili bar djelimino) od strane drave.

U krajnjem, u svakom sluaju treba definisati ta se podrazumijeva pod trokovima polaganja ispita, kao i precizirati iznos, jer postojee odredbe ne obezbjeuju transparentnost i ujednaenu praksu prema svim subjektima na koje se odnosi obaveza uestvovanja u postupku.

NACIN REALIZACIJEPrecizirati ta obuhvata pojam trokovi ispita i precizirati,tj. brojano iskazati iznos trokova.


ROK

REALIZACIJEII kvartal 2012. godine

NAPOMENE

Pravilnik o uslovima koje mora da ispunjava pravno ili fiziko lice za obavljanje strunih poslova iz zatite na radu i o postupku za utvrivanje ispunjenosti tih uslova (Sl.list RCG br.67/05)

PREPORUKE

1.PREPORUKA Izmijeniti kadrovske uslove za izdavanje ovlascenja za obavljanje poslova osposobljavanja zaposlenih za bezbjedan rad iz lana 2 stav 1 taka 2 ovog pravilnika.

OBRAZLOZENJEPoslodavac za obavljanje poslova osposobljavanja zaposlenih za bezbjedan rad iz lana 2 stav 1 taka 2 ovog pravilnika, u skladu sa metodama izvoenja osposobljavanja mora imati u radnom odnosu najmanje pet strunih lica, koji su razliite visoke strune spreme odgovarajueg tehnikog i drugog smjera, sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci i poloenim strunim ispitom.U skladu sa standardima u ovo oblasti, za obavljanje ovih poslova predvidjeni su jednostavniji uslovi koji se odnosi na broj zaposlenih i stroziji uslovi u pogledu radnog iskustva, odnosno poslodavac mora imati u radnom odnosu najmanje tri struna lica sa najmanje polovinom radnog vremena , koji su razliite visoke strune spreme odgovarajueg tehnikog i drugog smjera, sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci, od cega najmanje dvije godine na poslovima zastite na radu i poloenim strunim ispitom.

NACIN REALIZACIJEizmijeniti u skladu sa preporukom

2.PREPORUKA Izmijeniti kadrovske uslove za izdavanje ovlascenja za obavljanje poslova pripreme akata o procjeni rizika iz lana 2 stav 1 taka 4 ovog pravilnika

OBRAZLOZENJEPoslodavac za obavljanje poslova pripreme akata o procjeni rizika iz lana 2 stav 1 taka 4 ovog pravilnika, u skladu sa metodologijom o nainu i postupku procjene rizika na radnom mjestu i mjerama za otklanjanje rizika ili svoenja na najmanju moguu mjeru mora imati u radnom odnosu najmanje pet strunih lica, koji su razliite visoke strune spreme odgovarajueg tehnikog i drugog smjera, sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci i poloenim strunim ispitom.U skladu sa standardima u ovo oblasti, za obavljanje ovih poslova predvidjeni su jednostavniji uslovi koji se odnosi na broj zaposlenih i stroziji uslovi u pogledu radnog iskustva, odnosno poslodavac mora imati u radnom odnosu najmanje tri struna lica, koji su razliite visoke strune spreme odgovarajueg tehnikog i drugog smjera, sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci, od cega najmanje dvije godine na poslovima zastite na radu i poloenim strunim ispitom.

NACIN REALIZACIJEizmijeniti u skladu sa preporukom

3.PREPORUKA Eliminisati obavezu stranke da dostavlja izvod iz CRPS

OBRAZLOZENJElanom 127 st. 3 Zakona o optem upravnom postupku utvrdjeno je da e slubeno lice koje vodi postupak pribaviti po slubenoj dunosti podatke o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi organ nadlean za rjeavanje u upravnoj stvari, kao i u sluaju kada slubenu evidenciju vodi drugi organ. Slubena evidencija, u smislu ovog zakona, je evidencija koja je ustanovljena zakonom, odnosno drugim propisom, kojom se organizovano registruju podaci ili injenice za odredjene namjene, odnosno za potrebe odreenih korisnika.

NACIN REALIZACIJEClan 11 stav 2 tacka 1 brisati

4PREPORUKA Eliminisati obavezu stranke da dostavlja govore o radu sa strunim licima i dokaze o njihovom obrazovanju, radnom iskustvu i poloenom strunom ispitu

OBRAZLOZENJEUtvrdjenost ovog uslova treba da utvrdi inspekija rada u postupku davanja strucnog misljenja , te kasnije tokom redovnih inspekcijskih pregleda

NACIN REALIZACIJEClan 11 stav 2 tacka 5 brisati


ROK


NAPOMENE

PRAVILNIK O NAINU VOENJA REGISTRA OVLAENIH ORGANIZCIJA ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZATITE NA RADU (SL.LIST RCG BR.67/05)

PREPORUKE1.PREPORUKA Omoguiti vodjenje registra u elektronskom obliku

OBRAZLOZENJEShodno l.2-4 ovog pravilnika Registar se vodi u obliku knjige tvrdog poveza ije su stranice numerisane.

Prva stranica knjige iz stava 1 ovog lana, ispisana je tekstom koji glasi: "Ovaj registar sadri ---- stranica" i ovjerena je potpisom ovlaenog lica i peatom nadlenog organa koji vodi Registar. Miljenja smo da ne treba ograniavati nain vodjenja registra, posebno to se radi o javnom registru koji, kao takav, treba biti dostupan zainteresovanim licima na najednostavniji nain, tj. neposrednim uvidom elektronskim putem.

NACIN REALIZACIJEl. 2 stav. 1 izmijeniti na nain da se registar vodi u obliku knjige tvrdog poveza ije su stranice numerisane i/ili u elektronskoj formi.


ROK


NAPOMENE

Pravilnik o sadrini i nainu izdavanja izvjetaja o povredi na radu (Sl.list RCG br.18/93)

PREPORUKE1.PREPORUKA Propisati sadrzaj i nacin izdavanja izvjestaja o profesionalnom oboljenju i oboljenju u vezi sa radom koje se dogodi na radnom mjestu

OBRAZLOZENJEPravilnikom je definisan obrazac, sadrina i nain izdavanja izvjetaja o povredi na radu. Misljenja smo da ovim pravilnikom treba da budu uredjeni I obrasci koji se odnose na profesionalno oboljene zaposlenog, kao I na oboljnje u vezi sa radom koje se dogodi na radnom mjestu. Pri tom, ovi izvjestaji treba da sadrze :

podatke o poslodavcu; podatke o odgovornom licu; podatke o oboljelom, podatke o radnom mjestu, poslovima i vremenu koje je oboljeli proveo na radu na tim poslovima; podatke o vrsti (profesionalnog) oboljenja i mjerama zastite i zdravlja na radu koje su primjenjivane na radnom mjestu na kojem je oboljeli radio;nalaz i miljenje zdravstvene ustanove koja je utvrdila postojanje (profesionalnog) oboljenja.

NACIN REALIZACIJEPostupiti u skladu sa preporukom


ROK


NAPOMENEPotrebno je ovaj pravilnik staviti van snage i donijeti novi u skladu sa preporukama

Pravilnik o tehnikim normativima za dizalice (Sl.list SFRJ br.65/91)

PREPORUKE1.PREPORUKA Izuzeti od primjene i donijeti novi pravilnik koji ce na jedinstven nacin u sklau sa EU direktivama urediti tehnicke normative za masine

OBRAZLOZENJEOvu oblast je potrebno urediti u skladu sa EU direktivama. U tom smilu, potrebno je donijeti jedinstven pravilnik kojim b se propisalo: bitni zahtjevi za zatitu zdravlja i bezbjednosti koji se odnose na projektovanje i izradu maina, kao i drugi zahtjevi i uslovi koji moraju biti ispunjeni za njihovo stavljanje na trite i/ili upotrebu; sadrina Deklaracije o usaglaenosti maine i Deklaracije o ugradnji djelimino zavrene maine; sadrina tehnike dokumentacije; postupci za ocjenjivanje usaglaenosti; zahtjevi koje mora da ispuni tjelo za ocenjivanje usaglaenosti da bi bilo imenovano za ocjenjivanje usaglaenosti; znak usaglaenosti i oznaavanje usaglaenosti; povjerljivost podataka i zatitna klauzula.

Ovaj pravilnik bi se primjenjivao se na sljedee maine (proizvode):

1) maine;

2) zamjenljivu opremu;

3) bezbjednosne komponente;

4) pribore za dizanje;

5) lance, uad i transportne trake;

6) zamjenljive mehanike prenosnike snage;

7) djelimino zavrene maine.

A ne bi se primjenjivao na sljedece masine (proizvode):

1) bezbjednosne komponente koje se koriste kao rezervni djelovi za zamjenu tih komponenti i koje isporuuje proizvoa originalnih maina;

2) posebnu opremu koja se upotrebljava na sajmovima i/ili u zabavnim parkovima;

3) maine koje su posebno projektovane ili koje se putaju u upotrebu u nuklearne svrhe i kod kojih u sluaju otkaza moe doi do radioaktivnih emisija;

4) oruje, ukljuujui vatreno oruje;

5) sljedea prevozna sredstva:

(1) poljoprivredni i umski traktori, u vezi sa rizicima koji su utvreni posebnim propisima, sa izuzetkom maina koje su prikljuene na ta vozila;

(2) motorna vozila i njihove prikolice obuhvaene posebnim propisom, sa izuzetkom maina koje su prikljuene na ta vozila;

(3) vozila sa dva ili tri toka obuhvaena posebnim propisom, sa izuzetkom maina koje su prikljuene na ta vozila;

(4) motorna vozila koja su namenjena iskljuivo za takmienja;

(5) prevozna sredstva u vazdunom, vodenom ili eljeznikom saobraaju, sa izuzetkom maina koje su prikljuene na ta prevozna sredstva.

6) morska plovila i pokretne priobalne jedinice i maine koje su montirane na tim plovilima i/ili jedinicama;

7) maine koje su posebno projektovane i izraene za vojne i policijske svrhe;

8) maine koje su posebno projektovane i izraene u istraivake svrhe za privremenu upotrebu u laboratorijama;

9) rudarsku opremu za dizanje namotavanjem;

10) maine namijenjene za pomjeranje izvoaa za vrijeme izvoenja scenskih predstava;

11) elektrine i elektronske proizvode, odnosno grupe tih proizvoda na koje se primenjuju drugi propisi, i to:

(1) elektrine aparate namijenjene za upotrebu u domainstvu;

(2) audio i video opremu;

(3) opremu za informacione tehnologije;

(4) uobiajene kancelarijske maine;

(5) niskonaponske prekidae i upravljake ureaje;

(6) elektromotore.

12) visokonaponsku elektrinu opremu, i to:

(1) prekidae i upravljake ureaje;

(2) transformatore.

Novim pravilnikom izuzeli bi se od pimjene I ostali tehnicki standari koji se primjenjuju a nijesu prijavljeni operativnom timu, I to:

Pravilnik o tehnikim normativima za sigurnost od statikog elektriciteta ("Slubeni list SFRJ", broj 62/73);

Pravilnik o tehnikim normativima za livniku industriju ("Slubeni list SFRJ", br. 14/79 i 65/91);

Pravilnik o tehnikim normativima za primenu motornih lananih testera (pila) u umarstvu ("Slubeni list SFRJ", broj 34/80);

Pravilnik o tehnikim normativima za fasadne liftove na elektrini pogon ("Slubeni list SFRJ", broj 19/86);

Pravilnik o tehnikim normativima za visee skele na elektrini pogon ("Slubeni list SFRJ", broj 19/86);

Pravilnik o tehnikim normativima za plastinu preradu obojenih metala ("Slubeni list SFRJ", broj 25/86);

Pravilnik o tehnikim normativima za liftove na elektrini pogon za vertikalni prevoz tereta sa kabinom u koju nije mogu pristup ljudi ("Slubeni list SFRJ", broj 55/87);

Pravilnik o obaveznom atestiranju liftova na elektrini pogon za vertikalni prevoz tereta sa kabinom u koju nije mogu pristup ljudi i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruenog rada ovlaene za atestiranje tih proizvoda ("Slubeni list SFRJ", broj 18/91);

Pravilnik o tehnikim normativima za pokretne stepenice (eskalatore) i pokretne staze za prevoz lica ("Slubeni list SFRJ", broj 83/94);

Pravilnik o tehnikim normativima za poljoprivredne maine ("Slubeni list SRJ", broj 34/95);

Pravilnik o tehnikim i drugim zahtevima za automobilske lestve na motorni pogon ("Slubeni glasnik RS", broj 56/09);

Naredba o obaveznom atestiranju lanaca i sastavnih elemenata lanaca ("Slubeni list SFRJ", broj 9/83);

Naredba o obaveznom atestiranju eline uadi za optu namenu ("Slubeni list SFRJ", br. 61/83 i 17/88);

Naredba o obaveznom atestiranju prenosnih alata sa elektromotorima ("Slubeni list SFRJ", broj 43/88).

Postupiti u skladu sa preporukom


ROK


NAPOMENE

Pravilnik o opstim mjerama zatite na radu za graevinske objekte namijenjene za radne i pomone prostorije (Sl.list SRCG br.27/87

PREPORUKE

1PREPORUKA Definisati slucajeve u kojima se Pravilnik ne primjenjuje

OBRAZLOZENJEU skladu sa relevantnim poropisima, Ovaj pravilnik se ne moze primjenjivati na:

1) saobraajna sredstva vozila i transportna sredstva;

2) privremena ili pokretna radna mesta;

3) nadzemnu i podzemnu eksploataciju ruda i dubinsko buenje;

4) plovila za ulov ribe;

5) poljoprivredno, umsko i drugo zemljite na kome poslodavci obavljaju djelatnost, a koji su udaljeni od njihovih objekata namenjenih za radne i pomone prostorije ili objekata namenjenih za rad na otvorenom prostoru.


2.PREPORUKA Definisti posebne obaveze poslodavca

OBRAZLOZENJEPoslodavac je duan da obezbijedi:

1) da saobraajne povrine namijenjene za kretanje vozila i lica ka izlazima za evakuaciju u sluaju opasnosti, kao i sami izlazi, uvijek budu slobodni;

2) da se redovno vri tehniko odravanje radnog mjesta i opreme za rad a sve uoene nedostatke koji mogu da utiu na bezbjednost i zdravlje na radu otkloni odmah;

3) da se radno mjesto i oprema za rad redovno isti i odrava na zadovoljavajuem nivou higijene;

4) da se redovno odrava i provjerava ispravnost opreme i ureaja namijenjenih za spreavanje ili otklanjanje opasnosti i/ili tetnosti.


3.PREPORUKA Preciznije definisati uslove koje moraju da ispunjavaju izlazi za evakuaciju

OBRAZLOZENJEShodno standardima u ovoj oblasti, broj, raspored i veliina izlaza za evakuaciju u sluaju opasnosti zavise od vrste opreme za rad koja se koristi, veliine objekta u kojem se nalaze radna mjesta i najveeg broja lica koja mogu biti prisutna u objektu.

Vrata za evakuaciju u sluaju opasnosti moraju se otvarati u pravcu izlaza iz objekta. Korienje kliznih ili rotacionih vrata, kao vrata za evakuaciju u sluaju opasnosti nije dozvoljeno. Vrata za evakuaciju u sluaju opasnosti ne smiju da budu zakljuana ili na drugi nain blokirana tako da ih svako lice koje treba da ih koristi ne moe lako i brzo otvoriti.

Izlazi za evakuaciju moraju biti obiljeeni odgovarajuim oznakama, u skladu sa propisima . Oznake moraju da budu postavljene na odgovarajuim mjestima i postojane.

Vrata za evakuaciju u sluaju opasnosti ne smijju da budu zakljuana I moraju biti slobodna od bilo kakvih prepreka tako da se mogu koristiti u svakom trenutku bez smetnji.

Izlazi za evakuaciju u sluaju opasnosti koji zahtijevaju osvjetljenje, moraju imati bezbejdnosno osvjetljenje odgovarajueg intenziteta u sluaju prestanka opteg osvjetljenja, odnosno prestanka snabdijevanja elektrinom energijom.


4.PREPORUKA Definisati slucajeve zastite od pozara

OBRAZLOZENJEOtkrivanje i gaenje poara mora da bude obezbijeeno u skladu sa propisima o zatiti od poara, a naroito da:

u zavisnosti od veliine i namjene objekta, opreme za rad, fizikih i hemijskih karakteristika prisutnih materija i najveeg mogueg broja prisutnih lica u objektu, na radnim mjestima se obezbijediti dovoljan broj ureaja i instalacija za gaenje poara i, gdje je to potrebno, za otkrivanje i javljanje poara;

oprema za gaenje poara koja nije ugraena mora da bude lako dostupna, jednostavna za upotrebu i obiljleena odgovarajuim oznakama koje moraju biti postojane i postavljene na odgovarajuim mjestima.


5.PREPORUKA Utvrditi obavezu postojanja prostorije za prvu pomoc

OBRAZLOZENJEU zavisnosti od veliine objekta, vrste poslova i uestalosti povreda na radu mora da bude obezbijeena jedna ili vie prostorija za pruanje prve pomoi. Gdje postoji vea mogunost nastanka povreda na radu na svakih 100 zaposlenih mora da bude obezbijeena najmanje jedna prostorija za pruanje prve pomoi.

Prostorije za pruanje prve pomoi moraju biti opremljene neophodnim instalacijama, opremom za pruanje prve pomoi i pristupane za manipulaciju nosilima. Prostorije za pruanje prve pomoi moraju biti obiljeene odgovarajuim oznakama. Oprema za pruanje prve pomoi mora da bude dostupna i pristupana na svim mjestima gdje uslovi rada to zahtijevaju i obiljeena u skladu sa propisima.

Adresa i broj telefona najblie slube hitne pomoi i zdravstvene ustanove, kao i imena zaposlenih koji su osposobljeni i odreeni za pruanje prve pomoi, moraju biti istaknuti na vidnom mjestu.


6.PREPORUKA Defiisati obavezu posebne pristupacnosti radnog mjesta

OBRAZLOZENJERadna mjesta moraju da budu organizovana tako da se uzme u obzir pristupanost radnog mjesta zaposlenima sa invaliditetom. Ova odredba se posebno primjenjuje na prilaze, vrata, prolaze, stepenita, tueve, umivaonike, toalete i radna mjesta koja direktno koriste lica sa invaliditetom i na mjesta koja koriste lica sa invaliditetom kao korisnici usluga


5.PREPORUKA Dopuniti clan 22

OBRAZLOZENJEElektrine instalacije moraju da budu projektovane i postavljene tako da ne predstavljaju opasnost koja moe biti uzrok poara ili eksplozije. Sva lica moraju da budu zatiena od opasnog dejstva elektrine struje, odnosno od opasnosti od direktnog ili indirektnog dodira instalacija i opreme pod naponom.

Pri projektovanju, postavljanju i izboru materijala i zatitnih ureaja mora se uzeti u obzir visina napona, spoljanji uticaji i kompetentnost lica koja imaju pristup delovima instalacija.

Elektrine instalacije, a naroito one koje su izloene spoljanjim uticajima, moraju se redovno pregledati i odravati u ispravnom stanju.


PREPORUKA Definisati parameter temperature, relativne vlanosti i brzinu strujanja vazduha u radnim prostorijama

OBRAZLOZENJEVrsta rada

Temperatura spoljanjeg vazduhado +5Sod +5 do +15Svie od +15STemp.

[C]Rel.vla.

[%]Brzinastrujanja [m/s]Temp.

[C]Rel.vla.

[%]Brzinastrujanja [m/s]Temp.

[C]Rel.vla.

[%]Brzinastrujanja [m/s]laki rad (bez fizikog naprezanja)

18-28

Max 75

Max 0,3

18-28

Max 75

Max 0,6

Max 28

28C55

26C60

24C65

Documents

Zastita Na Radu preporuke