Vlada Republike HrvatskeUred za udruge

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Zelene akcije i projektnih partnera

i ne predstavlja nužno stajalište Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.

ZAŠTITA RIJEKAZAPADNOG

BALKANASTAV O UPRAVLJANJU RIJEKAMA NA

PODRUČJU ZAPADNOG BALKANA

Urednice: Jagoda Munić, Nataša Kovačević, Nataša Crnković

U izradi ove publikacije učestvovali su:Nataša Đereg, Hrvoje Radovanović, David Heller

Izdavač: Zelena akcija/Friends of the Earth Croatia

Dizajn i tisak: ACT Printlab

Januar 2015.

Tiraž: 200 kom

ISBN-10: 953-6214-37-7ISBN-13: 978-953-6214-37-2EAN: 9789536214372

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Zelene akcije i projektnih partnera i ne predstavlja nužno stajalište Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.

Europsku uniju čini 28 zemalja članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

IMPRESSUM

Vlada Republike HrvatskeUred za udruge

REZIME O PROJEKTU ETNAR O MREžI SEENET Članice SeeneT-a UVOD POPlavE Na POdRučju ZaPadNOg BalkaNa OdgOvOR Na kaTaSTROfu

SOliDaRnOST PaRTneRa i POD-KORiSniKa PROJEKTA ETNAR U PODRUČJiMa POGOĐeniM POPlaVaMa

SadRžaj

5

9

13

17

23

1

2

3

4

5

PREdlOžENE MjERE Za uPRavljaNjE RIZIkOM Od POPlava

kOlIkO jE PlaNIRaNO NOvIh hIdROElEkTRaNa Na

ZaPadNOM BalkaNu ? Više šTeTe neGO KORiSTi – STUDiJa UTicaJa hiDROeleKTRana U

KRšKiM PODRUČJiMa hRVaTSKe

PREPORukE Za NOvE I POSTOjEćE hIdROElEkTRaNE

PREPORukE EvROPSkOj kOMISIjI Za RaZvOj ENERgIjE IZ hIdROElEkTRaNa Na ZaPadNOM BalkaNu I u TuRSkOj

30

43

51

6

7

8

9

36

1

U svjetlu nedavnih poplava na Balkanu i brojnih prijedloga za izgradnju novih hidroelektrana SEENET – mreža organizacija civilnog društva koje se bavi pitanjima prirodnih resursa, energije i transporta Jugoistočne Europe, uz podršku projektnog tima projekta ETNAR, pripremila je ovaj stav o upravljanju rijekama na području zapadnog Balkana. cilj ovog dokumenta je da predloži smjernice za donosioce odluka promovišući integralno upravljanje rijekama i ispravne načine učestovanja javnosti. nadamo se da će to doprinijeti povećanju vidljivosti problema upravljanja rijekama u javnosti i na političkom planu. integrisano i mudro upravljanje rijekama je od ključnog značaja za biodiverzitet i očuvanje ekosistema te kao alat za prilagođavanje klimatskim promjenama i očekivani manjak vode te za ekstremne vremenske prilike kao što su sve češće i teške poplave i suše.

REZIME

5

„Mreža zagovaračkih NVO-a za održivo korištenje energije i prirodnih resursa u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj – ETNAR“ projekat je koji finansira EU u okviru IPA Partnerskih programa za organizaciju civilnog društva. Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta nevladinih organizacija na zapadnom Balkanu i u Turskoj kako bi one putem javnog zagovaranja, uz podršku građana, uticale na proces približavanja EU u pitanjima zaštite životne sredine. Projekt je započeo 1. decembra 2012. godine, a završiće se 30. novembra 2016.

Projekat eTnaR će ojačati kapacitete nevladinih organizacija u izradi analiza, javnom zagovaranju i praćenju ključnih ekoloških reformi na regionalnom i nacionalnom nivou, sa posebnim akcentom na energetiku, transport i prirodne resurse. Glavne projektne aktivnosti su: analiza politika, izrada mišljenja, tematski seminari i sastanci mreže, regionalne konferencije, regionalni treninzi, izrada priručnika o pravu u oblasti životne sredine i javnom zagovaranju, edukativni seminari za mlade lidere iz područja zaštite životne sredine, nacionalne kampanje javnog zagovaranja, učešće projektnih partnera sa područja zapadnog Balkana u aktivnostima mreže Friends of the earth international i Friends of the earth europe, te posjeta relevantnim institucijama eU.

Očekivani rezultati su:1. Ojačano regionalno umrežavanje nevladinih organizacija po pitanju politika o energetici,

transportu i prirodnim resursima; 2. Povećani kapaciteti nVO-a za zaštitu životne sredine u analizi i praćenju politika te javnom

zagovaranju; 3. Povećanje legitimiteta nVO-a na području politika o energiji, transportu i prirodnim resursima

te pojačani dijalog sa nacionalnim zainteresovanim stranama (vladama pojedinih država, stručnjacima, poslovnim sektorom i medijima);

4. Poboljšano umrežavanje nVO-a iz zemalja zapadnog Balkana i Turske sa nVO-ima i mrežama sa područja čitave eU.

Projektom koordinira Zelena akcija / FoE Croatia. Projektni partneri su organizacije civilnog društva iz regiona: Zeleni dom iz Crne Gore, Centar za zaštitu životne sredine i Centar za ekologiju i energiju iz BiH, CEKOR iz Srbije, Fondacija Henrich Böll iz Njemačke, Friends of the Earth International sa sjedištem u Holandiji te Friends of the Earth Europe sa sjedištem u Belgiji. U drugoj fazi projekta uključeni su novi partneri: OAA iz Albanije, DEM i EKO-Svest iz Makedonije.

O PROjEkTu ETNaR

6

Pres konferencija u Banja luci kojom je najavljen početak kampanje Bitka za Sutjesku, protiv izgradnje he u nacionalnom parku Sutjeska. izlagači su bili predstavnici centra za životnu sredinu, eksperti, lokalna zajednica i WWF Bosna i hercegovina

2

Mreža OcD-a jugoistočne europe za prirodne resurse, energiju i transport (SeeneT) osnovana je 2011. sa ciljem koordiniranja rada po pitanjima energije i transporta zagovaračkih OcD-a u regionu zapadnog Balkana. 2014. godine područje rada mreže prošireno je i na prirodne resurse. Misija mreže je osigurati platformu za saradnju OcD-a za zaštitu životne sredine na regionalnom nivou te mobilizovati druge sektore civilnog društva za ostvarivanje naše vizije. naši članovi će, prvenstveno zagovaračkim aktivnostima, raditi na ubrzanju promjena prema ekološki i socijalno održivom regionu.

Vizija mreže je prosperitetna jugoistočna Evropa u kojoj se prirodnim resursima upravlja na ekološki i socijalno održiv način i u kojoj će fosilna goriva i nuklearna energija biti ukinuti u prvoj polovini ovog vijeka.

O MREžI SEENET

9

Zelena akcija/Friends of the earth croatia – hrvatskaFront 21/42 - Makedonijacentar za životnu sredinu – Bosna i heregovinaeko-svest – MakedonijaMladi istraživači Srbije – Srbijacentar za ekologiju i održivi razvoj (ceKOR) – SrbijaZeleni dom – crna GoraDvizenje na ekologistite na Makedonija (DeM) – MakedonijaProaktiva – MakedonijaeDen - environmental center – albanijaeko ibar - Srbijaeko element – Bosna i hercegovinaekotim – Bosna i hercegovinacentar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – energis – Bosna i hercegovinaZelena mreža aktivističkih grupa (ZMaG) – hrvatskaeko Zadar – hrvatskaškola za opstanak – Srbijacentar za ekologiju i energiju – Bosna i hercegovina

člaNIcE SEENET-a1.2. 3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.14.

15.16.17.18.

10

naučno istraživanje u kanjonu rijeke hrčavke u nacionalnom parku Sutjeska otkrilo je neke nove vrste u Bosni i hercegovini

3

Ovaj stav napravljen je u ime SeeneT-a - South East Europe CSOs network on natural resources, energy and transport (Mreža OcD-a jugoistočne evrope za prirodne resurse, energiju i transport), platforme za saradnju OcD-a na regionalnom nivou. izrađeno je kao jedna od aktivnosti u sklopu projekta „Mreža zagovaračkih NVO-a za održivo korištenje energije i prirodnih resursa u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj – ETNAR“, koji finansira eU u okviru iPa Okvirnog programa za društveno partnerstvo.

cilj ovog rada je predstaviti gledišta mreže relevantnim institucijama te pružiti drugim organizacijama civilnog društva u regionu osnovne informacije o upravljanju rizicima od poplava i drugim intervencijama na našim rijekama. Odlučili smo da se fokusiramo na rijeke iz dva razloga: prvi je što energetski sektor stvara sve veće pritiske za izgradnju brojnih hidroelektrana na balkanskim rijekama, čak i u zaštićenim područjima. Drugi je razlog što se nakon razornih poplava u maju 2014. javlja sve više zahtjeva za izgradnju brana. U radu se tvrdi da nam nije potrebno više brana, kanala i nasipa, barem ne svugdje, već nam je potrebno integrisano upravljanje rijekama u regionu.

Ovo mišljenje temelji se na diskusijama održanim u toku dvije regionalne konferencije; „Transformacija energetike i prirodnih resursa u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj“ (održana 30. juna – 4. jula 2014. u Solarnoj akademiji na šolti, hrvatska) te regionalnoj eTnaR konferenciji o energetici i prirodnim resursima (održana u Banja luci, u Bosni i hercegovini 11. – 12. septembar 2014.), i drugim sastancima organizovanim u sklopu projekta.

uvOd

13

Gornji Kosinj – hrvatska atlantida, protest protiv he u lici, hrvatska

aktivistički protest ispred eBRD-a, kojim se pozvala banka da se povuče iz projekta he Ombla u hrvatskoj

4

između 14. i 18. maja 2014. ciklon niskog vazdušnog pritiska pogodio je veliki dio regiona, donijevši kišu koja je uzrokovala katastrofalne poplave i erozije. najveću štetu pretrpjele su Bosna i hercegovina, Srbija i hrvatska; do 20. maja zbog poplava je poginulo najmanje 62 osobe, a stotine hiljada bile su prisiljene napustiti svoje domove. najviše je žrtava bilo u gradovima Obrenovcu u Srbiji i Doboju u Bosni i hercegovini, koji su poplavljeni nekoliko metara visokim vodenim talasom iz obližnjih rijeka.

Poplave koje su pogodile balkanski region u maju 2014. dokazale su da se prirodne katastrofe poput poplava i erozije ne mogu lako predvidjeti te kako mogu uzrokovati velike, teško mjerljive štete. Od ključne je važnosti razmotriti, planirati, koordinirati i sprovoditi aktivnosti koje bi mogle ublažiti posljedice takvih katastrofa. Smatra se da poplave uzimaju više života i uzrokuju više štete od bilo koje druge prirodne katastrofe. Poplave su u posljednje dvije decenije bile uzrok jedne trećine svjetskih ekonomskih gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama te većine žrtava, a dvije trećine stanovništva pogođenog prirodnim katastrofama bili su oni pogođeni poplavama.1 Razorne posljedice poplava danas, kad je prisutna sve veća urbanizacija i sve veća gustina naseljenosti u poplavnim dolinama, sve su češće, sve rasprostranjenije i sve ozbiljnije, a time su i ljudi i imovina sve izloženiji riziku od poplave. Osim toga, očekuje se da će izloženost poplavama još porasti zbog efekata klimatskih promjena.

1 Smjernice za smanjenje gubitaka od poplava, Ujedinjeni narodi http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/flood_guidelines.pdf

POPlavE Na POdRučju ZaPadNOg BalkaNa

17

Poplave su se dogodile nakon što je u regionu tokom tri dana palo kiše koliko inače padne u tri mjeseca i uzrokovale su razorne posljedice. najžešće padavine otkako su, prije 120 godina, započela mjerenja izazvale su ekstremno povećanje vodostaja rijeka; na nekim mjestima iznad ikad zabilježenog maksimuma. Poplave su se u početku pojavile na rijekama sa manjim branama. na lijevoj obali Save poplave su se pojavile u slivu rijeke Orljave; poplavljeno je 500 domaćinstava u selu Pleternici i okolini, a u slivu rijeke ilove poplavljeno je više od 100 kuća. Pritoke Save na njenoj desnoj obali – Bosna, Vrbas i Una – izazvale su poplave i velike gubitke u tom području. Dodatna šteta uzrokovana je erozijom. Poplave su imale posebno razoran efekat u gradovima i selima uz rijeku Bosnu (Zavidovići, Maglaj, Doboj itd.). Sliv rijeke Drine pretrpio je poplave i erozije koji su uzrokovali ekstremne štete. nekoliko naselja u slivu Kolubare potopljeno je, a najveću štetu pretrpio je grad Obrenovac u Srbiji, čije je samo središte preplavljeno nekoliko metara visokim vodenim talasom. nadalje, rijeka Kolubara probila je nasip i prelila se u Tamnavu – Zapadno polje i Veliki crljeni, u površinske kopove lignita, u gorivo kojim se proizvodi više od polovine energije proizvedene u Srbiji. efekti poplave bili su još gori za ljude koji žive u blizini rudnika, posebno tamo gdje su se voda i blato pomiješali s otpadnim materijama iz rudnika.2

U pograničnim područjima Bosne i hercegovine i hrvatske, kao i u Srbiji, veliki priliv iz pritoka sa desne obale doveo je do brzog povećanja vodostaja u slivu rijeke Save 15. maja. Sava je 17. maja probila nasip na lijevoj obali na dva mjesta te poplavila nekoliko naselja i poljoprivredno zemljište u istočnoj hrvatskoj. nasip je nizvodno probijen svega 5 km od državne granice, a uzvodno, u blizini Rajeva Sela, 25 km od granice, tako da se vodeni talas slivao duž ravnice prema nižim terenima u Srbiji, uzrokujući i tamo poplave poljoprivrednih površina kao i jednog sela.

2 http://bankwatch.org/news-media/blog/when-water-mixes-coal-impacts-floods-serbia-people-living-next-lignite-mines

18

U Srbiji je poplavama bilo pogođeno 1,6 miliona ljudi (32.000 evakuisanih), u Bosni i hercegovini 1,5 milion (35.000 evakuisanih), dok su u hrvatskoj poplave pogodile manje područje i oko 40.000 ljudi (18.000 evakuisanih). Osim onih koji su evakuisani, mnogo više ljudi je samoinicijativno napustilo područje. Osim razornih efekata poplava, bilo je i raznih drugih opasnosti – poplave su se u Bosni i hercegovini i hrvatskoj širile područjima za koje se sumnja da se na njima nalaze minska polja, stoga je postojala opasnost da se postavljene mine i druga neeksplodirana smrtonosna sredstva premjeste. Takođe, postojao je i rizik od zagađenja vode, širenja epidemija i bolesti te pojave klizišta koja su predstavljala dodatni rizik u brdskim područjima i nakon poplave.

Razlog ovako velikih posljedica poplave leži u godinama pogrešnog upravljanja rijekama. Ove nedavne poplave pokazuju da sadašnje mjere zaštite od poplava nisu djelotvorne i da je riječ o složenom i međusektorskom problemu. Rijeke gube svoj kapacitet zadržavanja zbog visoke regulisanosti i djelimične ili potpune deforestacije duž riječnih obala. Osim toga, veliki problemi su nastali i zbog kasnog podizanja uzbune i nekoordinirane akcije, što se u budućnosti mora promijeniti.

U ovom trenutku nema dovoljno djelotvornih mjera da bi se ograničila rastuća vjerovatnoća od poplava i njihovih posledica na području Balkana. Činjenica je da se rizik od poplava povećava i potreban je konstantan oprez da bi se osiguralo održavanje postojećih sistema i kako bi se uvela poboljšanja.

19

Poplavljeno groblje u šamcu, Bosna i hercegovina

Klizišta u Topčić Polju, Bosna i hercegovina

5

Kao odgovor na ovu katastrofu i molbe za pomoć i Srbije i Bosne i hercegovine, međunarodna zajednica – evropska komisija, Francuska i Slovenija inicirale su Međunarodnu donatorsku konferenciju pod geslom „Obnovimo zajedno“, koja je održana u Briselu 16. jula 2014. na konferenciji je dogovoreno da će se pomoć sprovoditi koordinirano, uz podršku i prisutnost eU. nadalje, obje zemlje i donatori dogovorili su, između ostalog, da će:

- poboljšati svoje kapacitete, mehanizme i infrastrukturu za smanjenje rizika od katastrofa- razviti integrisano mapiranje rizika od poplava i procjena slabih tačaka- razviti čvrste planove upravljanjem rizika od poplava i uvesti odgovarajuće urbanističko

planiranje upotrebe zemljišta, koje će promovisati održivo korištenje zemljišta kojim će se poboljšati zadržavanje vode

- značajno poboljšati infrastrukturu unutrašnjih vodenih puteva kao dio prevencije od poplava, u svjetlu klimatskih promjena i na račun integralnog upravljanja riječnim slivom

- sprovoditi obnavljanje rijeka i iskopavanje kako bi se podržali prirodni kapaciteti rijeka i poplavnih područja za zadržavanje vode

- razvijati mehanizme civilne zaštite i podsticati energetske i politike životne sredine, uključujući poboljšanje i diverzifikaciju izvora energije i načina proizvodnje, što će takođe smanjiti zavisnost o kapacitetima čija je proizvodnja podložna uticaju poplava

- obnoviti zgrade sa ciljem postizanja visokih ekoloških standarda, kako bi se poboljšala njihova energetska efikasnost i smanjio ekološki otisak3

- tokom faze sanacije i rekonstrukcije posebnu pažnju posvetiti najosjetljivijim grupama stanovništva, kao što su djeca, žene, stariji, Romi i osobe sa invaliditetom, kako bi se spriječilo dalje pogoršavanje njihove situacije.

3 http://europa.eu/rapid/press-release_MeMO-14-490_en.htm

OdgOvOR Na kaTaSTROfu

23

Partnerske organizacije projekta eTnaR trenutno su se solidarisale sa stanovništvom Srbije, hrvatske i Bosne i hercegovine.

alTERNaTIva kakaNj, BOSNa I hERcEgOvINaZbog poplava su se pojavila brojna klizišta. Jedno od njih potpuno je uništilo cjevovod na udaljenosti od oko 50 metara od seoskog vodovoda lipnica u opštini Kakanj. Alternativa Kakanj podržala je akciju obnove vodovoda 19. maja 2014., kada je 16 volontera, radeći u teškim uslovima, učestvovalo u popravci cjevovoda.

cENTaR Za žIvOTNu SREdINu, BOSNa I hERcEgOvINacentar za životnu sredinu je zatvorio svoju kancelariju na nedelju dana, postavljajući kao prioritet pomaganje ljudima u pogođenim mjestima Bosne i hercegovini. Zaposleni udruženja pomagali su u koordiniranju humanitarnog rada, transporta pomoći i pružili direktnu podršku desetinama porodica kupovinom hrane i drugih potrepština, čišćenjem kuća, premještanjem namještaja itd. Članovi organizacije djelovali su na područjima Banja luke, Doboja, šamca, Topčić Polja i još nekoliko mjesta u Bosni i hercegovini. centar za životnu sredinu takođe je član nekih inicijativa u Bosni i hercegovini poput internetske stranice www.poplave.ba koja služi kao platforma za dijeljenje informacija i podsticanje solidarnosti i humanitarnih aktivnosti.

EkOTIM, BOSNa I hERcEgOvINaOd prvog dana katastrofalne poplave u Bosni i hercegovini ekotim je bio aktivno uključen u razne aktivnosti. U nekoliko prilika organizovali su ekipe za čišćenje i pomoć koje su odlazile u pogođena područja i pomagale ljudima u akcijama čišćenja te donirali potrebne alate i osnovne potrepštine poput vode, hrane i sredstva za čišćenje i dezinfekciju. Takođe su poslali veliku količinu zaštitnih maski i rukavica ljudima koji su pri radu bili u kontaktu sa kontaminiranim muljem. Još dvije dodatne grupe organizovane su za prikupljanje i dostavu pomoći najugroženijim građanima, uključujući stanovnike Željeznog Polja. Mnogi od njih posjetili su takođe gradove pogođene poplavama i dostavljali pomoć

SOlIdaRNOST PaRTNERa I POd-kORISNIka PROjEkTa ETNaR u POdRučjIMa POgOĐENIM POPlavaMa

24

direktno stanovnicima. Brojni njihovi volonteri radili su na organizaciji i koordinaciji prikupljanja humanitarne pomoći iz drugih zemalja, organizujući prikupljanje pomoći u inostranstvu, pomažući pri uvoznim procedurama sa organizacijama registrovanim za humanitarni rad i distribuciji na terenu.

fONdacIja hEINRIch BÖll, BOSNa I hERcEgOvINaKancelarija fondacije heinrich Böll za Bosnu i hercegovinu u Sarajevu odlučila je pomoći selu Pobuđe, nedaleko od Bratunca, čije je stanovništvo – uglavnom stariji ljudi i djeca – zbog poplava i klizišta bilo odsječeno od spoljašnjeg svijeta danima. 22. maja zaposleni su otišli terenskim vozilom punim hrane, pelena i dječje hrane, higijenskih potrepština, odjeće, ljekova i drugih potrebnih stvari direktno u selo i te stvari podijelili ljudima.

ZElENa akcIja/fOE cROaTIa, hRvaTSkaČlanovi Za iskazali su svoju solidarnost sa pogođenim područjima, u zemlji i van nje, na više načina. Kombi sa humanitarnom pomoći poslat je u Gradište pored Županje. Većinu tereta u kombiju činila je voda, jer je na tom području postojao problem nedostatka pitke vode, ali bilo je tu i odjeće, dječje hrane, sredstava za dječju higijenu i druge robe. luka Tomac iz Za boravio je od 22. do 25. maja u Bosni i hercegovini gdje je pomagao ljudima, fotografisao ih i intervjuisao. U Tomčić Polju, koje je najviše bilo pogođeno erozijom, odnio je određenu finansijsku pomoć te takođe pomagao u čišćenju i istovaru humanitarne pomoći u Bosanskom šamcu. Od 29. do 31. maja Tomac je takođe posjetio poplavljena naselja u blizini Beograda i područje rudnika Kolubara u Srbiji. na inicijativu Tonija Vidana4, člana Za, evropski ekonomski i socijalni odbor (eeSc), na svojoj plenarnoj sjednici održanoj 4. juna, izrazio je solidarnost sa pogođenim područjima i pozvao na brzu implementaciju potpore Fonda solidarnosti eU pogođenim građanima kako bi se pomoglo u obnovi.

da ZažIvI SElO, cRNa gORa Organizacija Da zaživi selo iz Pljevalja (crna Gora) učestvovala je u humanitarnoj akciji prikupljanja finansijskih sredstava za zemlje pogođene poplavama. njihova uloga u toj akciji sastojala se od volonterske pomoći i donacije sredstava potrebnih za kupovinu neophodnih stvari za ugrožene porodice. Prikupljene potrepštine predate su crvenom krstu.

4 eeSc web site http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.news.3235025

Poplavljene ulice šamca, Bosna i hercegovina

Volonter ekotima, pod-korisnika projekta eTnaR, pomaže lokalnom stanovništvu u područjima pogođenim poplavom u Bosni i hercegovini

PRIjaTEljI BROdaREva, SRBIjaOrganizacija Prijatelji Brodareva aktivno je učestvovala u prikupljanju pomoći za pogođeno stanovništvo neposredno nakon poplave. njihovi volonteri, zajedno sa Udruženjem žena ekspanzija iz Brodareva, prikupili su velike količine odjeće i posteljine, prekrivača, flaširane vode i konzervisane hrane. njihov poziv bio je saopšten na oglasnim tablama u gradu i na internetskoj stranici www.brodarevo.info.

cEkOR, SRBIjaKako je Srbija bila žestoko pogođena poplavama, ceKOR je reagovao na ovu vanrednu situaciju i organizovao niz aktivnosti za pomoć u kritičnoj situaciji. Kao prvo, ceKOR je oglasio uzbunu sa spasilačkim službama nakon što je primio informaciju od lokalnog stanovništva sela Junkovca kako su u potpunosti okruženi vodom. ceKOR je insistirao da se pokrene operacija spašavanja te su prvi helikopteri otišli u Junkovac i spasili stanovništvo. nakon što su prestale obilne kiše, ceKOR je obišao najugroženija mjesta na području rudnika Kolubare, sela Vreoci i Junkovac. U blizini Vreoca probila je brana. Veliko područje bilo je prekriveno crnim blatom jer se voda miješala sa ugljem. Seljani su ostali bez pitke vode, a nekoliko dana i bez elektične energije i signala mobilne mreže. ceKOR je 26. maja otišao u kostolačku regiju sa lokalnim partnerima iz organizacije Agenda 21. Tamo su se našli sa francuskim spasilačkim jedinicama koje su branile termoelektranu i motrile na postavljanje vreća sa pijeskom i kopanje improvizovanih rovova za odbranu elektrane. 21. maja ceKOR se sastao sa predsjednikom evropske banke za obnovu i razvoj, g. Sumom chakrabartijem, tokom njegove posjete Beogradu. na tom sastanku ceKOR je od eBRD-a zatražio da, s obzirom na situaciju sa katastrofalnom poplavom na području najvećeg kompleksa rudnika i elektrane u Srbiji, otpiše Srbiji zajmove date za opremu i strojeve u području Kolubare, koje je bilo u potpunosti uništeno u poplavi. Mišljenjem ceKOR-a u formi službenog dopisa predsjedniku eBRD-a zatraženo je da se ta sredstva utroše na povratak stanovništva u susjedna pogođena sela u rudarskoj regiji Kolubara.

nakon učešća u konkretnim akcijama solidarnosti tim eTnaR-a donio je odluku suočiti se sa problemom poplava i upravljanja rijekama te učestvovati u javnoj raspravi o korištenju i zaštiti rijeka i poplavnih oblasti. Smatramo da je od najveće važnosti osigurati alternative postojećim modelima upravljanja rijekama u regionu, koje uključuju kanalisanje i izgradnju brana do mjere da se uništavaju biodiverzitet i riječni ekosistemi. Integralni pristup upravljanju rijekama potreban je da bi se očuvali ekosistemi, osigurale tampon-zone za poplave i istovremeno omogućile druge ekonomske aktivnosti na rijekama. Pri donošenju odluka o tome kako upravljati rijekama i zaštititi ih trebalo bi poštovati mišljenja lokalne zajednice i omogućiti im aktivno učestvovanje u procesu odlučivanja.

28

6

Poplave iz maja 2014. ne smiju se iskoristiti za promovisanje istog, pogrešnog načina upravljanja rijekama na Balkanu – više hidroelektrana sa branama, više kanalisanja i više nasipa. Kako je već dokazano da navedeno ima veliki uticaj na riječne ekosisteme i biodiverzitet, mnoge organizacije civilnog društva i inicijative kontinuirano ispituju takve modele upravljanja i promovišu integralni pristup.

Da bi se poboljšalo upravljanje rizikom od poplava u regionu, donosioci odluka trebali bi primijeniti sljedeće postupke i aktivnosti:

1. Poboljšati informisanje i edukaciju o upravljanju rizikom od poplava i prevenciji od poplavainformacije i protokoli o postupanju u vanrednim situacijama i riziku od poplava trebale bi biti bolje definisane i primjenjene, uključujući edukaciju stanovništva u ugroženim područjima. Prekogranična saradnja i razmjena informacija o riječnim tokovima i riziku od poplava mora biti u funkciji do kraja 2015., a aktivnosti vezane za kontrolu poplava na nivou država moraju biti u skladu s holističkim i regionalnim pristupom planiranja upravljanja rizikom od poplava, a ne sprovođenje za svaku državu posebno.

PREdlOžENE MjERE Za uPRavljaNjE RIZIkOM Od POPlava

30

2. Uspostaviti prirodne retencije kao mjere za kontrolu poplavaKako bi se ozbiljno suočilo sa poplavama kao rastućom prijetnjom, osim kratkoročnih tehničkih mjera, trebamo razmotriti dugoročna sistemska rješenja uključujući uspostavljanje prirodnih retencijskih zona. Postojeća poplavna područja i močvare dio su prirodnog sistema kontrole poplava i igrale su ključnu ulogu u tradicionalnoj regulaciji fluktuacija voda. Vlasti trebaju uzeti u obzir veliki potencijal mjera prirodnih retencija vode na ovom području jer još uvijek postoje velike neurbanizovane površine koje mogu biti korištene kao prirodne zone za zadržavanje. Davanje više prostora rijekama i povećanje površine poplavnih područja (područja zadržavanjae poplava) može povećati močvarna staništa u regionu, što zauzvrat može donijeti dodatne koristi zaštiti prirode, turizmu i aktivnostima lokalne privrede, a takođe može obrnuti procese nestajanja određenih ekosistema. na primjer, područje srednje Posavine je izuzetno važan retencijski basen, koji treba očuvati od daljeg razvoja (izgradnje objekata za zaštitu od poplava, nasipa itd.) nacionalni park lonjsko polje u hrvatskoj dobar je primjer prirodne retencije.

3. Konvencionalne mjere (nasipi i kanali) u upravljanju rizikom od poplava trebalo bi koristiti samo kao posljednju opciju

U gusto naseljenim područjima podložnim poplavama tradicionalna regulacija rijeka može biti korisna metoda prevencije poplava, ali samo kao krajnja mjera. Takvom regulacijom rijeka sprečavaju se manje poplave, ali takođe mogu uzrokovati velike, katastrofalne poplave. na primjer, gotovo 50% poplavne površine sliva rijeke Save kategorizovano je kao umjereno podložno, a ostatak je ravnomjerno raspodijeljen između kategorija visoke i niske podložnosti poplavama. Očekivano, najpodložnije zone su površine podložne poplavama sa velikim naseljima, visokom gustinom stanovništva i privrednim aktivnostima. na tim područjima kanalisanje bi trebalo služiti svrsi da brzo prenese velike količine vode u rijekama kroz naseljena područja u prirodne retencije nizvodno od naselja.

31

4. Pošumljavanje i obnova ekosistemašumski pokrov ima snažan uticaj na nivoe podzemnih voda i kvalitet tla te takođe utiče na sposobnost tla da apsorbira velike količine vode i spriječi pojavu klizišta u brdskim područjima. U Sloveniji se površina prekrivena šumom svake godine povećava gotovo za 1%, ali u Bosni i hercegovini je prisutna deforestacija. Postoje čvrsti dokazi da je pošumljavanje smanjilo prosječni protok u Sloveniji do 35%, a posledično će takve aktivnosti smanjiti poplavna isticanja i ublažiti uticaj klimatskih promjena na sliv rijeke Save.5 i u drugim područjima sliva Save trebaju se sprovesti daljna istraživanja pošumljavanja. aktivnosti pošumljavanja uveliko bi smanjile prilike za pojavu klizišta koja su često usko povezana sa poplavama.

5. Primijeniti kratkoročne mjere kao što su montažne branePrivremene brane konstruisane su tako da osiguraju slični nivo zaštite kao i trajne brane, ali njihova prednost je u tome što mogu biti u potpunosti uklonjene kada nisu potrebne.

5 Plan prilagođavanja klimatskim promjenama za sliv rijeke Save (WaTcaP), Rezime uputstva za poplave

32

Montažna brana

Montažne brane

7

Među najvećim aktuelnim prijetnjama prirodi i biodiverzitetu u regionu zapadnog Balkana je broj planiranih hidroelektrana. Prema postojećim analizama, predviđa se izgradnja 570 velikih i srednjih hidroelektrana u zemljama zapadnog Balkana i Turske. Stvarni broj mogao bi biti znatno veći jer mnoge zemlje planiraju prekomjernu izgradnju brana na rijekama. na primjer, Makedonija je najavila izgradnju ukupno 400 hidroelektrana.6 Čak ni najstarije rijeke i zaštićena područja nisu izostavljeni iz planova za gradnju hidroelektrana.

hidroenergija nije sama po sebi „zelena“ energija. Zavisno od vrste, veličine i lokacije, hidroelektrane mogu imati značajan uticaj na riječne ekosisteme i mogu ih potpuno izmijeniti. To uzrokuje gubitak biodiverziteta, promjenu lokalne klime i ekosistema te značajan uticaj na društvo zbog raseljavanja ljudi radi izgradnje akumulacijskih jezera. U Turskoj su stotine privatnih kompanija dobile izuzetnu moć da rasele seljane, izvlaste privatno zemljište, počiste državne šume i pregaze uobičajena ograničenja u gradnji kako bi se ostvario cilj od 4.000 projekata hidrocentrala do 2023. godine, što bi rezultiralo procijenjenim raseljavanjem oko 2 miliona ljudi u sledećih dvanaest godina.

6 Riverwatch, izvještaj “Blue heart of the europe”, 2012.

kOlIkO jE PlaNIRaNO NOvIh hIdROElEkTRaNa Na ZaPadNOM BalkaNu?

36

S obzirom na trenutnu situaciju sa razvojem različitih hidroenergetskih projekata i određenim nedostacima u procesu njihovog planiranja, ishođenja dozvola i izgradnje, može se očekivati da će u sledećih nekoliko godina biti pokrenut rad nekoliko manjih postrojenja, dok se očekuje da će za završetak planiranih većih hidroelektrana (instaliranog kapaciteta većeg od 10 MW) biti potrebno više vremena; to će se vrlo vjerovatno dogoditi oko 2020.

To znači da se planiranje i stavljanje u funkciju novih hidroelektrana odvija i odvijaće se u kontekstu daljih evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana, paralelno sa značajnim globalnim naporima za ublažavanje klimatskih promjena i prilagođivanje njihovog uticaja. Oboje (evropske integracije i klimatske promjene) donijeće složenije i strože politike i zakonodavstvo u vezi klime, energije i zaštite životne sredine, pozivajući na usvajanje novih pristupa na regionalnom i nacionalnom nivou.

Uprave energetskog sektora zemalja zapadnog Balkana i Turske trebaju razmotriti svoj tradicionalni pristup razvoju energetike kako bi se prilagodile evropskim i svjetskim trendovima. One promovišu hidroenergiju kao obnovljivi izvor koji gotovo da nema negativnih uticaja na životnu sredinu i klimu. Takođe zanemaruju uticaj klimatskih promjena na hidroenergetiku, odnosno očekivano smanjenje dostupnosti vode kao resursa.7 Okrugli sto na visokom nivou zatražio je od energetske zajednice da podrži energetske strategije zemalja zapadnog Balkana i Turske vodeći računa o dugoročnim klimatskim i energetskim ciljevima eU i primjenom najboljih postojećih evropskih standarda.8

Pitanja životne sredine i klimatskih promjena moraju biti sistematski integrisana u energetskom i drugim sektorima. istovremeno, potrebna je značajna promjena da bi se osiguralo transparentno donošenje politika i institucije, bolja saradnja i koordinacija između različitih sektora i institucionalno jačanje.

7 izvještaj o klimatskim promjenama iPPc-a iz 2007., na primjer, kaže sljedeće: „Sa priličnom sigurnošću se može reći da će mnoga polusušna područja (npr. mediteranski basen, zapad SaD-a, južna afrika i sjeveroistočni Brazil) pretrpjeti smanjenje resursa vode zbog klimatskih promjena. Predviđa se da će se povećati područja pogođena sušom, sa mogućim štetnim uticajem na više sektora, npr. poljoprivredu, vodosnadbijevanje, energetiku i zdravlje.“8 Preporuke Okruglog stola na visokom nivou

37

Najpogodnije lokacije za proizvodnju hidroenergije u Hrvatskoj se već koriste u tu svrhu9, stoga je neizbježno da bilo koji novi projekat ima veliki uticaj na životnu sredinu. Posebno zabrinjava namjera planiranja novih hidroenergetskih projekata u krškim područjima, koji, osim ekološke štete, podrazumijevaju i velike troškove i neizvjesnosti zbog složene i često nepredvidive prirode krške hidrologije.

Još od izgradnje he Dubrava i Đale 1989. godine u hrvatskoj nije bilo projekata velikih hidroelektrana sve do he lešće na rijeci Dobri, kapaciteta 42 MW10, koja je sagrađena 2010. uprkos protestima lokalne zajednice i civilnog društva. Troškovi izgradnje porasli su sa planiranih 65 miliona eura (2005.) na 100 miliona. Uključimo li u to i troškove distribucijske električne mreže, dolazimo do iznosa od 150 miliona eura. Kanjon rijeke Dobre, potopljen izgradnjom he lešće, bio je predložen za zaštitu kao dio hrvatske ekološke mreže, a stručnjaci Konvencije za zaštitu evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) smatrali su da se brana ne treba graditi. Zelena akcija / FOe croatia sprovodila je kampanju protiv projekta, tvrdeći da ne postoje istraživanja te da je studija procjene uticaja na životnu sredinu izrađena davne 1986. godine. Uprkos tome, brana je izgrađena. U jednoj godini rada elektrane, uočeni su sljedeći negativni efekti: promjena mikroklime; erozija tla; razaranje cesta; ugrožavanja mostova; poplavljivanje okolnog područja; vodeni talas koji je bio koban za ribe koje se mrijeste nizvodno, kao i potencijalna opasnost za kupače i ribolovce. Povrh svega, dvoje ljudi se utopilo u akumulaciji jer prilazna cesta nije bila zatvorena.

9 Vlada Republike hrvatske, Plan upravljanja vodnim područjima, 2013. http://www.voda.hr/puvp/10 hrvatske vode, Strategija upravljanja vodama, 2009. http://www.voda.hr/001-569

vIšE šTETE NEgO kORISTI – STudIja uTIcaja

hIdROElEkTRaNa u kRškIM POdRučjIMa hRvaTSkE

38

Praksa primjene starih i manjkavih studija uticaja na životnu sredinu vidljiva je i u projektu izgradnje he Ombla he u blizini Dubrovnika, protiv koje Zelena akcija/FOe croatia sprovodi kampanju u poslednjih nekoliko godina. Ova he trebala bi biti izgrađena u cijelosti pod zemljom, u špilji, korištenjem visoko eksperimentalnih tehnologija, a trošak se procjenjuje na 152 miliona eura. cijelo područje ima vrlo visoku ekološku vrijednost, što se ogleda i u činjenici da je zaštićeno već u 15. vijeku kao mrijestilište ribe te je predloženo za zaštitu u okviru mreže naTURa 2000. novije studije iz 2000-ih takođe su potvrdile važnost ovih špiljskih sistema, bogatih špiljskim vrstama, od kojih su neke endemične. Godine 2011. hrvatska elektroprivreda zatražila je od eBRD-a kredit koji je odobren u novembru iste godine, ali je poslije povučen zahvaljujući naporima Zelene akcije i partnerskih organizacija.

Još jedan stari hidroenergetski projekat koji je nedavno „vaskrsnuo“ je he Kosinj. njena izgradnja planira se još od 1970-ih, nakon izgradnje he Sklope, kako bi se u potpunosti iskoristio hidroenergetski potencijal rijeke like. izgradnjom he Sklope raseljeni su stanovnici sela Kruščice, a istu sudbinu doživjeće još dva sela, Mlakva i Gornji Kosinj, ako se projekat Kosinj he realizuje. Stanovnici ta dva sela žive pod stalnom prijetnjom iseljenja, a njihova ustavna prava sistemski se krše posljednjih 40 godina. Planirana he Kosinj potopila bi prekrasno i jedinstveno krško polje uz tri sela i pretvorila donji tok rijeke like u dvije velike akumulacije (jedna od njih već postoji, akumulacija Kruščica). lokalno stanovništvo neće imati nikakve koristi od ovog projekta, a tipična lička sela, poznata pod imenom Kosinj još u 15. vijeku kao važno trgovačkog središte i mjesto štampanja prve knjige u hrvatskoj će nestati. lokalni stanovnici se apsolutno protive ovom projektu, ali njihovo mišljenje se ignoriše godinama.

Kako bi oba navedena projekta – he Ombla i he Kosinj – imala velik utjecaj na biološku raznolikost i krški ekosustav, kao i lokalne zajednice, trebalo bi odustati od njih i nadomjestiti ih manje štetnim i učinkovitijim projektima obnovljivih izvora energije.

Stoga bismo željeli da se osvrnemo na nekoliko pitanja i predložiti sledeće preporuke za buduću izgradnju i operacionalizaciju novih i postojećih hidroelektrana u zemljama zapadnog Balkana i Turske. Ove preporuke upućene su nacionalnim vladama i investitorima u he u regionu.

39

“Advocacy NGOs networks for sustainable use of energy and natural resources in the Western Balkans and Turkey - ETNAR” is an EU funded project from the IPA civil society partnership framework programme. The main objective of the project is to increase the capacity of NGOs in the Western Balkans and Turkey to influence the EU environmental approximation process through public advocacy supported by citizens. The project started on December 1st 2012 and will end on November 30th 2016.

eTnaR will strengthen the capacity of nGOs to provide analysis, advocacy and monitoring of key environmental reforms at regional and national levels with a special focus on energy, transport and natural resources. The main project activities are: policy analyses; position papers; thematic seminars and network meetings; regional conferences; regional trainings; the productin of an environmental law and Public advocacy Toolkit; educational seminars for young environmental leaders; national public advocacy campaigns; the participation of project partners from WB in Friends of the earth international and european activities and visit to relevant eU institutions.

expected results are:1. Strengthened regional policy networking of nGOs on energy, transport and natural resources; 2. improved capacity of environmental nGOs in policy analysis, policy monitoring and public

advocacy; 3. increased legitimacy of nGOs on energy, transport and natural resources’ policy and enhanced

dialogue with national stakeholders (national governments, experts, business and media); 4. improved networking among environmental nGOs from the WB and Turkey with eU-wide

environmental networks and nGOs.

The project is coordinated by Zelena akcija/FoE Croatia. Project partners are CSOs from the region: Green Home from Montenegro, Center for Environment and Center for Ecology and Energy from BIH, CEKOR from Serbia, Henrich Böll Foundation from Germany, Friends of the Earth International from the Netherlands and Friends of the Earth Europe from Belgium. In the second phase of the project the new partners are: OAA from Albania, DEM and ECO-Svest from Macedonia.

aBOuT ThE ETNaR PROjEcT

Protest protiv izgradnje he lešće na rijeci Dobri, hrvatska

akcija Zelene akcije/Friends of the earth croatia ispred zgrade Vlade Rh, od koje se tražilo da objavi recenziju studije uticaja na životnu sredinu za he Ombla

8

1. Prije ulaganja u planiranje i izgradnju hidroenergetskih projekata, vlasti bi trebale dokazati da su razmotrile sve alternative za zadovoljenje energetskih potreba koje bi se ostvarile

izgradnjom nove brane i da su prioriteti bili poboljšanje efikasnosti korištenja vode i energije te najbolji mogući proizvodni rezultati postojećih brana.

nove brane trebalo bi uzeti u obzir samo tamo gdje se pokažu najboljom opcijom u pogledu sveobuhvatnih potreba i prema procjeni opcija, na temelju multikriterijskog pristupa i uključujući sve zainteresovane strane. Prijedlozi za izgradnju novih brana moraju biti u skladu s preporukama Okvirne direktive o vodama. Kapacitete postojećih hidroelektrana treba povećati gdje god je to moguće kako bi se smanjila potreba za novim kapacitetima. Korištenje vode treba smanjiti, a povećati efikasnost, posebno sistema za navodnjavanje. Planiranje i upravljanje branama treba promatrati u širem kontekstu riječnog područja, a poboljšanje upravljanja riječnim slivom smanjiće taloženje sedimenta, a time i produžiti životni vijek brane i smanjiti potrebe za novim branama.

PREPORukE Za NOvE I POSTOjEćE hIdROElEkTRaNE

43

2. Razvoj novih hidroenergetskih projekata treba biti procijenjen prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama, Direktive o pticama i Direktive o staništima i niza drugih ciljeva iz legislative EU o zaštiti voda i prirode.Države bi trebale izbjegavati preduzimanje aktivnosti koje bi mogle dodatno ugroziti ostvarenje ciljeva Okvirne direktive o vodama – dobrog ekološkog stanja ili potencijala vodnih tijela. To znači da se novi hidroenergetski projekti mogu smatrati usklađenim sa Direktivom ako su u skladu s kriterijumima iz članka 4.7. Zahtjevi Okvirne direktive o vodama (članak 4.7), Direktive o pticama i Direktive o staništima (članci 6.3/6.4) i ciljevi Direktive o obnovljivim izvorima energije11 kojima se promoviše upotreba električne energije u hidroelektranama) mogu biti zadovoljeni primjenom „win-win“ mjera za poboljšanje stanja vodnih tijela sa prihvatljivim gubitkom proizvodnje energije i mjerama za povećanje proizvodnje hidroenergetskih postrojenja bez negativnih efekata na ekologiju vode (što uključuje i podizanje efikasnosti na postojećim lokacijama i definisanje odgovarajućih lokacija za nove hidroelektrane). Treba razviti ekološke standarde za nova postrojenja (ona bi trebala, na primjer, imati riblje staze i ekološki prihvatljiv protok).12

3. Države trebaju napraviti reviziju regionalnih i nacionalnih strategija energetskog razvojai planova za razvoj hidroenergetike uzimajući u obzir buduće uticaje klimatskih promjena i posebnu pozornost posvećujući ekološkim i socijalnim aspektima te ekonomskoj održivosti.Prema Bijeloj knjizi evropske komisije „Prilagođavanje klimatskim promjenama: evropski okvir za akciju“ (2009.), do 2070. godine zbog klimatskih promjena može se očekivati značajno smanjenje protoka i hidropotencijala rijeka u jugoistočnoj europi, do 25% ili više.13

Treba uzeti u obzir ekonomsku održivost novih infrastrukturnih projekata imajući u vidu promjene režima toka zbog klimatskih promjena. nadalje, u ranoj fazi planiranja i procesa za ishođenje dozvola treba voditi računa o mogućim konfliktima u budućnosti između novih hidroelektrana i ostalih načina potrošnje vode (zbog klimatskih promjena očekuje se povećani pritisak na vodne resurse zbog sve veće potražnje za vodosnadbijevanje, poljoprivredu itd.) te ciljevima Okvirne direktive o vodama za postizanje dobrog ekološkog statusa ili dobrog ekološkog potencijala.14

11 Direktiva 2009/28/eZ evropskog parlamenta i Vijeća od 23. aprila 2009. o promovisanju upotrebe energije iz obnovljivih izvora te o izmjenama i dopunama i budućem ukidanju direktiva 2001/77/eZ i 2003/30/eZ12 Preporučene reference: radovi sa radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu: Radionice o ODV-u i hidroenergetici 2007., 2011.; Radionica o biodiverzitetu i vodi Biodiverzitet i vode: veze između evropske prirode i legislative o vodama, 2010.; “hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011.13 Ovo je potvrđeno novim hidrološkim modelom za sliv rijeke Save koji je razvila Međunarodna komisija za sliv rijeke Save u julu 2014.14 Preporučene reference: radovi sa radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007. i Radionica u upravljanju rijekama, icRB (2014) nacrt Plana prilagođavanju klimatskim promjenama za sliv rijeke Save; „hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a“, arcadis, 2011.; Osnovna načela održivog hidroenergetskog razvoja na slivu rijeke Dunav“, icPDR, 2013.

44

4. Energetske politike treba donositi i primjenjivati uz visok nivo transparentnosti i učešće javnosti.

Transparentan rad vodećih institucija i uključenost zainteresovanih strana u kreiranju politika, te u svim fazama planiranja i sprovođenja hidroenergetskih projekata, preduslovi su kvalitetnih projekata i sprečavanja sukoba interesa i korupcije i održivog razvoja uopšte. ekološke i socijalne politike međunarodnih finansijskih institucija kao što su Svjetska banka (WB), Međunarodna finansijska korporacija (iFc), evropska banka za obnovu i razvoj (eBRD) i druge zahtijevaju omogućavanje pristupa informacijama i učestvovanja javnosti u svim razvojnim stadijumima projekta. Zahtjevi za transparentnošću odnose se takođe na fazu sprovođenja projekta kada se utvrđuje jesu li ispoštovani dogovoreni standardi ublažavanja negativnih ekoloških i socijalnih posljedica, naknade i poboljšanja.15

5. Do kraja 2015. države moraju donijeti plan sprovođenja „Osnovnih načela održivog hidroenergetskog razvoja na slivu rijeke Dunav“ kojima se definišu isključene, pogodne i

nepogodne zone hidroenergetskog razvoja.Brane ne bi trebalo graditi na mjestima gdje bi brane, akumulacije i građevinska infrastruktura imali značajne negativne uticaje na područja od ekološke važnosti, kao što su zaštićena područja. Treba izbjegavati izgradnju brana na glavnom toku ili većim pritokama rijeka značajnih za globalni biodiverzitet. Stoga zahtijevamo razvoj nacionalnih planova koji će identifikovati pogodna područja za nove hidroenergetske projekte, ona manje pogodna i nepogodna područja, uzimajući u obzir Okvirnu direktivu o vodama i druge kriterijume zaštite životne sredine kao i društveno-ekonomske aspekte, uključujući i druge načine korištenja vode. Ova područja treba identifikovatii uz učestvovanje svih zainteresovanih strana, na temelju transparentnih kriterijuma, što treba biti praćeno i revidirano u određenom vremenskom periodu, kako predviđaju „Osnovna načela“ icPDR-a.16

15 Preporučene reference: “Brane i razvoj: novi okvir za donošenje odluka”, WcD, 2000.; “Protokol za procjenu hidroenergetske održivosti”, iha, 2010.; socijalne i politike zaštite okoliša WB-a, iFc-a i eBRD-a, eK, 2010.16 Preporučene reference: radovi sa radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007., Radionica o upravljanju vodama, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergetici 2011.; „hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011.; „Osnovna načela održivog hidroenergetskog razvoja u slivu rijeke Dunav“, icPDR, 2013., „Rijeke za život: zaštita najvrednijih rijeka dinarskog luka“, WWF , 2014.

45

6. Države trebaju revidirati svoje strategije i planske dokumente kako bi se isključilo da se brane nalaze u zaštićenim područjima.Zaštićena područja trebaju biti zabranjene zone za nove brane i elektrane.Prema Okvirnoj direktivi o vodama eU, brane se ne bi trebale graditi u zaštićenim područjima bilo koje vrste. Gdje god postoji kategorizacija Međunarodnog saveza za zaštitu prirode (iUcn), brane ne bi trebalo graditi u 1. i 2. kategoriji. ako iUcn kategorije ne postoje, za procjenu smije li se brana graditi trebaju se koristiti kriterijumi koji odgovaraju 1. i 2. iUcn-ovoj kategoriji. 17

7. Bilo koji predloženi projekat treba sadržati procjenu alternativa (varijanti) te obaveznu i pouzdanu procjenu uticaja na životnu sredinu i socijalnog uticaja različitih alternativa. Projektanti bi trebali učiniti sve napore da se izbjegne negativni uticaj hidroenergetskih projekata predlažući odgovarajuća tehnička rješenja i primjenom ispravnog procesa odabira lokacija – pri čemu treba razmotriti nekoliko mogućih alternativa, uključujući i „alternativu 0“ (da se nova elektrana ne izgradi). Precizne informacije o projektu trebaju biti dostupne javnosti i treba pokazati da su izabrani najbolja opcija, lokacija, pravila planiranja i izgradnje.Mjere za ublaživanje negativnih posljedica kao što su riblje staze/riblje ljestve treba projektovati pri planiranju projekta kako bi se osigurala njihova efikasnost. Treba sprovesti detaljnu procjenu socijalnog uticaja, a politike i prakse međunarodnih finansijskih institucija (kao što su WB, iFc i eBRD) treba koristiti kao okvir za identifikaciju i procjenu socijalnog uticaja, kao i za određivanje odgovarajućih kompenzacijskih mjera i planova upravljanja socijalnim uticajima. 18

17 Preporučene reference: ekološki status i interkalibracija http://ec.europa.eu/environment/water/waterframework/ objectives/status_en.htm, Sistem kategorizacije zaštićenih područja iUcn; Prva svjetska konferencija o nacionalnim parkovima 1962. (Ravenel i Redford, 2001.)18 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007., Radionica o upravljanju vodama, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergetici 2011.; „hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011.; „Brane i razvoj: nova okvirna direktiva za donošenje odluka“, WcD, 2000.; prezentacije i preporuke; ekološke i socijalne politike WB-a, iFc-a i eBRD-a, WWF

46

8. Trebaju biti javno dostupne pregledne informacije o svim troškovima i koristima određenog hidroenergetskog projekta te treba napraviti evaluaciju svih privredni aspekata i nastalih

socijalnih i ekoloških troškova u poređenju sa potencijalnim koristima.Prijedlozi hidroenergetskih projekata trebaju uključivati evaluaciju svih privrednih aspekata i nastalih socijalnih ekoloških troškova u poređenju sa potencijalnim koristima. U troškove ne bi trebalo uračunati isključivo troškove samog projekta već i razvoj potrebne dodatne infrastrukture (kao što su pristupne ceste ili elektrodistributivni sistem). Treba nastaviti samo projekte koji pokazuju da postoji neto korist, nakon što su uračunati svi ekonomski, socijalni i troškovi životne sredine. Pregledne informacije o troškovima i koristima neophodne su kako bi se mogli dogovoriti odgovarajući mehanizmi razmjene i izbjeći situacije u kojima, na primjer, lokalne zajednice koje snose većinu društvenih i ekoloških troškova određenog projekta nemaju pravo na odgovarajuće koristi. analiza troškova i koristi projekta neophodna je kako bi se omogućila procjena o tome jesu li ekološke i socijalne koristi koje proizlaze iz sprečavanja pogoršanja statusa ili vraćanja vodnog tijela u dobar status manje od koristi novih modifikacija (što je jedan od kriterijuma iz članka 4.7 ODV-a).19

9. Potrebno je dogovoriti i regulisati metodologiju za definisanje ekološki prihvatljivih protoka vode.Države bi trebale definisati i implementirati odgovarajuću metodologiju koja će osigurati ekološke potrebe vodenih ekosistema i organizama te ekološku cjelovitost ekosistema. neophodno je revidirati pristup i predložiti odgovarajuću metodologiju za izračunavanje ekološki prihvatljivih protoka, imajući u vidu da nizvodno od hidroelektrane mora postojati dovoljan protok vode kako bi se simulirali prirodni uslovi životne sredine od kojih zavisi opstanak živih organizama (rast, ishrana, migracije, mrijest i ostale funkcije).20

19 Preporučene reference: radovi sa radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007., Radionica o upravljanju vodama, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergetici 2011.; „hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011.; reference WWF-a20 Preporučene reference: radovi sa radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007., Radionica o upravljanju vodama, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergetici 2011.; „hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011., “Brane i razvoj: novi okvir za donošenje odluka”, WcD, 2000.; Preporuke za održivi hidroenergetski razvoj u crnoj Gori, 2013.

47

Prikupljanje potpisa za peticiju u Banja luci u sklopu kampanje Bitka za Sutjesku. Potpisivanje peticije je organizovano u 12 gradova Republike Srpske, sa ciljem zaustavljanja planirane izgradnje malih hidroelektrana u nacionalnom parku Sutjeska, Bosna i hercegovina

akcija Zelene akcije/Friends of the earth croatia he Ombla – neisplativa, neekološka, nelegalna, hrvatska

9

S obzirom na težnje zemalja zapadnog Balkana i Turske da pristupe evropskoj uniji, predlažemo da evropska komisija i evropski parlament od naših vlada zahtijevaju sljedeće aktivnosti kako bi se primijenila načela eU u fazama planiranja i sprovođenja razvoja hidroelektrana.

PREPORukE EvROPSkOj kOMISIjI

Za RaZvOj ENERgIjE IZ hIdROElEkTRaNa Na

ZaPadNOM BalkaNu I u TuRSkOj

51

Države bi trebale: 1. identifikovati zaštićena područja i ekološke mreže koje predstavljaju zonu zabrane izgradnje

novih hidroelektrana na temelju Vodećih načela za održivi hidroenergetski razvoj (icPDR) ili drugih relevantnih smjernica evropske unije;

2. Revidirati Regionalnu strategiju energetskog razvoja u saradnji sa Ugovorom o energetskoj zajednici i predstavnicima Glavne uprave za životnu sredinu, pazeći da je u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama, Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, kao i pravnom tekovinom iz područja klime;

3. Revidirati nacionalne strategije energetskog razvoja strategije te ih uskladiti s relevantnim eU direktivama;

4. Pokazati da postoji javni interes za hidroenergetsko ulaganje i pritom opravdati sve povezane troškove (energetska mreža, dalekovodi, ekološke štete, državne potpore) i koristi za građane;

5. Poštovati pravnu tekovinu eU i međunarodne obaveze koje proizlaze iz nje za zemlju kandidata /državu članicu te obaveze stranaka potpisnica nekoliko međunarodnih konvencija, kao što su aarhuška konvencija, espoo i Ramsarska konvencija;

6. Poboljšati kvalitet procjene uticaja na životnu sredinu (eia) i studija uticaja na životnu sredinu (Sea) u planiranju novih hidroenergetskih objekata (učestvovanje javnosti, izvještavanje i evaluacija);

7. izbjegavati preduzimanje akcija koje bi mogle dodatno ugroziti postizanje ciljeva ODV-a o dobrom ekološkom statusu ili potencijalu vodnih tijela, a posebno zahtjeve iz članka 4.7;

8. Osigurati institucionalne strukture, politike i prakse za osiguravanje transparentnosti, integriteta i odgovornosti u svim fazama procesa izgradnje i poslovanja, i za sve učesnike na nepristrasan način.

52

Kancelarija Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UniSDR), Smjernice za smanjenje gubitaka od poplava, 2002., http://sustainabledevelopment.un.org/content/

documents/flood_guidelines.pdf

Glavna kancelarija za životnu sredinu evropske komisije, nauka politike zaštite životne sredine, prirodne vode i mjere zadržavanja, broj 32, maj 2012., http://ec.europa.eu/environment/

integration/research/newsalert/pdf/32si.pdf

Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, Preliminarna procjena rizika od poplava u slivu rijeke Save, maj 2014., http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_

publications/publications/other_publications/pfra/preliminary_flood_risk_assessment_in_the_sava_river_basin_20140701.pdf

REfERENcE

53

Zelena akcija/Friends of the Earth CroatiaFrankopanska 1, 10 000 Zagreb, hrvatska;tel/fax: +385 1 4813 096;za@zelena-akcija.hr, www.zelena-akcija.hr

Friends of the Earth Internationalnieuwe looiersstraat 31, 1017Va amsterdam, nizozemska;tel: +31 (0)20 6221369, fax: +31 20 639 2181;www.foei.org

Friends of the Earth EuropeRue d-edimbourg 26, 1050 Bruxelles, Belgija; tel: +32 (0) 2 893 1000, fax: +32 (0) 2 893 1035;info@foeeurope.org, www.foeeurope.org

Heinrich Böll Stiftung HrvatskaPreobraženska 2, 10000 Zagreb, hrvatska;tel: +385 1 4812 530, fax: +385 1 4818 977;info@hr.boell.org, www.hr.boell.org

Heinrich Böll Stiftung Bosna i HercegovinaČekaluša 42, 71000 Sarajevo, Bosna i hercegovina; tel: +387 33 260 450, fax: +387 33 260 460;info@ba.boell.org, www.ba.boell.org

kONTakTI

54

Zeleni domDalmatinska 78, 81 000 Podgorica, crna Gora;tel: +382 20 609 375, fax: +382 20 609 376;greenhome@greenhome.co.me, www.greenhome.co.me

Centar za životnu sredinucara lazara 24, 78 000 Banja luka, Bosna i hercegovina; tel: + 387 51 433 140, fax:+ 387 51 433 142;info@czzs.org, www.czzs.org

Centar za ekologiju i energiju TuzlaDom penzionera Tuzla Filipa Kljajića 22, 75000 Tuzla, Bosna i hercegovina;tel: +387 35 249 310, fax: +387 35 249 311; ekologija@ekologija.ba, www.ekologija.ba

CEKOR – Centar za ekologiju i održivi razvojKorzo 15/13, 24000 Subotica, Srbija; tel/fax: +381 24 523 191;djnatasa@yahoo.com, www.cekor.org