SadrajSadraj....................................................................................................................................
1 1.
Uvod....................................................................................................................................
2 2. Temeljne znaajke montanog
graenja.........................................................................
2 3. Sistemi montanog graenja u
visokogradnji................................................................
5 3.1. Panelni
sistemi.........................................................................................................
6 3.2. Blokovski
sistemi.....................................................................................................
6 3.3. elijski
sistemi.........................................................................................................
7 4.POLUMONTANI SISTEMI...... 8 5.MONTANI
SISTEMI................................. 10 6. PODJELA OBJEKATA NA
SASTAVNE DJELOVE KONSTRUKCIJE..... . 11 7. MONTANA IZVEDBA MONTANIH
CESTOVNIH ELEMENATA...... 12 7.1. MONTANA IZVEDBA NADVONJAKA 13
7.2. MONTIRANJE PREDGOTOVLJENIH MONTANIH NOSAA...... 14 7.3.
PREFABRIKACIJA BETONSKIH ELEMENATA. . 17 7.4. UVIJETI
PREFABRIKACIJE.... 18 8. ZAKLJUAK. 19 9. LITERATURA.... 20
1
Filip Mrela
Zavrni rad
1.UvodKod montanih objekata imamo i dio tradicijskoga naina
gradnje, npr. zemljane radove, temelje, betonsku podlogu i drugo,
pa nikada ne moemo govoriti o kompletnoj montai. Kada je udio
montanih dijelova objekta vei od 90 %, tada se kae da je rije o
potpunoj montai, ali se jo uvijek i tada jedan dio radova izvodi
tradicijski.
2.Temeljne znaajke montanog graenja.U industrijskom graenju
montana gradnja predstavlja najrazvijeniji oblik, elementi se
proizvode u stacionarnom pogonu po industrijskim naelima i zatim
transportiraju na gradilite, gdje se metodama i sredstvima
montiraju i finaliziraju oblikovanjem u gotov objekt. Takvim
postupkom industrijalizacije ostvaruju se odreeni uinci koji se
oituju u sljedeem: - ubrzan je proces proizvodnje, - skraeno je
ukupno vrijeme graenja, - poveana je produktivnost, - jeftinija je
proizvodnja, - poboljana je kvaliteta, - smanjen je napor radnika.
Zahtjevi koji trae poveani uinak, krae vrijeme graenja, bolju
kvalitetu, neovisnost na vremenske prilike, veu tonost dimenzija i
oblika konstrukcija, stalnost mjere proizvodnje elemenata i
konstrukcija objekata, nameu potrebu uvoenja industrijskih metoda u
procese graenja i primjenu montane izgradnje objekata. U poetku
primjene industrijskih metoda s montanim graenjem nije u
produktivnosti bilo znaajne razlike u odnosu prema tradicijskom
graenju zbog vrlo malog utjecaja postupaka racionalizacije u
proizvodnji.
2
Filip Mrela
Zavrni rad
Zbog toga je trebalo montano graenje odvojiti od primitivnih
naina tradicijskoga graenja i pribliiti ga metodama proizvodnje
industrijskih gospodarskih organizacija. Stoga treba
racionalizaciju uvoditi u sve faze potrebne u ukupnom procesu
proizvodnje jednoga graevinskog objekta.
Montano je graenje specijalizirano graenje u kojem treba
provesti sljedee organizacijsko-tehnoloke aktivnosti: - nainiti
podjelu rada na specijalizirane faze, koje e se provoditi
specijaliziranim imbenicima, - osigurati ponavljanje pojedinih
procesa, odnosno seriju elemenata, - provesti mehaniziranost svih
proizvodnih procesa, - uvoditi u elemente proizvodnje
automatizaciju, - provesti i primijeniti tipizaciju, - primijeniti
standardizaciju, - primijeniti modularnu koordinaciju.
S obzirom na to da postoji vie sudionika u investicijskom
ostvarenju pojedinog objekta potrebno je optimalnom kooperacijom
povezati sve sudionike i osigurati mogunost i primjenu metoda
racionalizacije to osiguravaju industrijalizaciju i konano primjenu
njenoga najrazvijenijeg oblika- montanog graenja. Svaki pojedinani
proces i faze treba iscrpno analizirati i ukljuiti metode
racionalizacije, ime se treba pribliiti maksimalno industrijskoj
proizvodnji.
Svaku temeljnu fazu montanog graenja i to : - proizvodnju
montanih elemenata, - izvedbu nultog ciklusa na objektu, -
transport montanih elemenata, 3
Filip Mrela - montau na objektu, - spajanje montanih elemenata,
- izvedbu zavrnih i instalacijskih radova,
Zavrni rad
treba analizirati sa svim pripadajuim posebnostima u
organizacijskom i tehnolokom smislu, a uz to ukljuiti potrebne
proizvodne imbenike. To su: radnici, strojevi, alati, oprema,
materijali. Optimalna usklaenost organizacijsko-tehnolokih odnosa
pojedinanih procesa u jednoj fazi treba biti ukljuena i u
meufazama, tako da se ukupno postignu to bolji uinci u proizvodnji
itavog objekta. S obzirom na mjesto proizvodnje montane sisteme
dijelimo na: Poligonalne sisteme tj. kada se proizvodnja montanih
elemenata organizira na gradilitu (poligonu) obino u radijusu
dohvata gradiline dizalice.Time se postie uteda na transportu
montanih elemenata,ali se sigurno gubi na kvaliteti i industrijskoj
tehnologiji. Stacionarni sistemi, kada se montani elementi
proizvode u stalnim (stacionarnim) pogonima ili tvornicama.Kod ovih
sistema postoje trokovi transporta gotovih graevinskih elemenata,
ali se mnogo vie postie industrijskom tehnologijom proizvodnje. S
obzirom na namjenu objekata montani sistemi su: - stambeni, - za
javne zgrade visokogradnje (kole, bolnice, i sl.) - za privredne
objekte i dvorane (industrijske hale, skladini objekti, sportske
dvorane.) - za mostove - za objekte niskogradnje - za ostale
objekte.
Najvie su rasporstranjeni sistemi za stambenu izgradnju kojih
danas u svijetu ima nekoliko tisua, no oni postaju sve sliniji jer
postupno jedan od drugoga prihvaaju poboljanja koja potjeu od
oblikovanja,tehnologije i rjeenja pojedinih detalja. Montani
sistemi za dvorane i privredne objekte ne mogu se danas zamisliti u
tradicionalnoj izvedbi. S obzirom na to da svi ovi objekti
pripadaju graevinama s veim rasponima,
4
Filip Mrela
Zavrni rad
izvedba bi zahtjevala veliku koliinu skela i oplata.Zbog toga se
ovi objekti izvode montano, bez obzira na upotrebljene materijale.
Montani sistemi za manje mostove,nadvonjake,viadukte, bez obzira na
upotrebljene materijale, sve vie izvode od tvorniki prethodno
proizvedenih elemenata. Time se izbjegavaju skele i oplate, to je
kod mostova vrlo znaajna stavka trokova. Takoer razlikujemo
otvorene i zatvorene montane sisteme: Kod otvorenih sistema mogue
je sa serijskim proizvedenim montanim elementima izvoditi razne
objekte iste namjene. Kod zatvorenih sistema mogue je montane
elemente primjeniti samo za objekte koji su projektirani po tom
sistemu. Stoga su otvoreni sistemi povoljniji.
3. Sistemi montanog graenja u visokogradnji.U suvremenoj praksi
razlikujemo dva osnovna sistema montane gradnje: - Skeletni sistem:
bazira se na stupovima kao vertikalnim konstrukcijskim elementima.
Stupovi mogu biti povezani montanim gredama ili ploama i formirati
prizemne ili vie etane objekte.To su lake konstrukcije posebno
pogodne za industrijske objekte ali i poslovne objekte (primjena
lakih zidova omoguuje punu slobodu u organizaciji i oblikovanju
unutranjeg prostora).Izrada fasadnih zidova moe biti organizirana
kroz zidarske ili montane radove.
- 3.1 Panelni sistem: se zasniva na prefabriciranim zidovima
(panelima) koji istovremeno pregrauju prostor i nose vertikalno i
horizontalno optereenje.Ovisno o veliini prefabricirani nosai se
dijele na sitno-panelni, i krupno-panelni sistemi nosaa. Sitno
panelni sistem je izgubio na efikasnosti usljed pojave velikog
broja veza koje se moraju ostvariti i tekoa u postizanju
nepropustljivosti drugih spojnica izmeu panela ka krupnopanelni
sistem, sa noseim zidovima fasade.Ovaj sistem danas ini
najrasprostranjeniju varijantu panelnog sistema jer uz pomo krute
stepenitne jezgre i liftovskog okna,daje stabilnu vie etanu
graevinu.Kvalitetno povezivanje panela namee osnovi objekta
ortogonalni sistem u kojem irina polja moe varirati u skladu s
zahtjevima projektanta. Meukatnu konstrukciju panelnog sistema ine
montane ploe.
5
Filip Mrela
Zavrni rad
Panelni sistem montane gradnje (izvor : http://www.grf.bg.ac.rs/
)
-3.2 Blokovski sistem: je prijelazni oblik iz prethodnog,
panelnog sistema u prostorni,elijski sistem je formiran od
jednog,dva,tri ili etiri povezana panela.Sanitarne i kuhinjske
kabine ugraene su u skeletne sisteme te predstavljaju posljednje
tragove blokovskog sistema jer su najbolje rjeenje za industrijsko
izvoenje instalacijskih radova u stambenim objektima.Kabine se
proizvode u tvornicama tako to se formiraju od etiri panela kao
posebna, potpuno zatvorena cjelina u koju se ugrauje kompletno
kupatilo i WC ili tek radni dio kuhinje, sa svim potrebnim
vodovodnim,kanalizacijskim, ventilacijskim, elektrinim
instalacijama.Takva izgraena kabina postavlja se na katnu plou a
kasnije se izvri njeno prikljuenje na ostale instalacijske razvode
zgrade.
6
Filip Mrela
Zavrni rad
elijski sistem montane gradnje (izvor : http://www.grf.bg.ac.rs/
)
- 3.3 elijski sistem- zasniva se na industrijalizaciji i montai
prostornih, kutijastih formi od kojih se, poput kockica, sastavlja
konstrukcija objekta.
elijski sistem znatno oteava oblikovanje rasporeda prostorija pa
je projektantima ponueno nekoliko podsistema:
a) elijski sistem sa tunelskim elementima- elije objekta su
formirane od spojenih, noseih zidova, noseih zidova i ploa (podna i
plafonska) tako da se mogu slagati strogo linijski, jedna do druge,
ili u slobodnom, smaknutom redosljedu. b) elijski sistem sa
prstenastim elementima- elije su formirane samo od prstenova
fasadnih i pregradnih zidova. c) elijski sistem sa
skeletno-panelnim elementima- elije su formirane, slino tunelskim
elementima, od podnih i plafonskih ploa ali su one umjesto noseim
zidovima razdvojene stupovima ime se, montaom vie elija, stvara
veliki slobodan prostor koji dozvoljava fleksibilan raspored i
veliinu unutranjih prostorija.
U praksi se mogu nai i objekti na kojima je primjena kombinacija
dva ili vie sistema .
7
Filip Mrela
Zavrni rad
4. POLUMONTANI SISTEMI:
Izvoai koji nemaju vlastite pogone za izradu montanih elemenata,
primjenjuju polumontane metode izgradnje kod koje je karakteristini
element polumontana ploa (poznata kao Omnia).
Usporedno sa razvojem montanih sistema za stambenu izgradnju
izvrena je i industrijalizacija klasinog naina graenja primjenom
suvremenih oplata. Iako su trokovi, vrijeme izrade i montaa
konstrukcije kod montanih sistema u nekim sluajevima dostigli
europski nivo, cijene i vrijeme potrebno za izvrenje zanatskih i
zavrnih radova, posebno instalacijskih, su bili u stalnom porastu,
tako da je dolazilo do kompromitiranja primjene montane metode
graenja stambenih objekata. Zbog toga to industrijalizacija
tehnolokih procesa nije,pored konstruktivnog djela objekta, na
pravilan nain obuhvatila i zanatske- zavrne radove. Istovremeno su
prisutni izuzetno visoki trokovi osnovnih sredstava za graevinske
stojeve i opremu u tvornicama za proizvodnju montanih elemenata,
kao i transport i montau na samom gradilitu.Sve je to rezultiralo
produljenjem vremena angairanja mehanizacije, graditeljske
operative i bankarskih sredstava.U takvoj situaciji jedan dio
graevinske industrije orijentirao se prema industralizaciji
klasinog naina graenja sa osnovnim ciljem da se primjenom
suvremenih tipova oplata osigura dovoljno brz ritam izgradnje
osnovne konstrukcije objekta koji omoguuje ravnomjerno ukljuivanje
narednih aktivnosti.
Ovakva metoda graenja podrazumijeva da se, izuzet pripremnih
radova na modeliranju oplate, svi radovi izvode na samom gradilitu
to predstavlja osnovnu prednost s obzirom na visoke trokove
osnovnih sredstava za proizvodnju, transport i graenje montanih
sistema. Uvoenjem odreenog broja montanih elemenata, a prije svega
polumontanih i montanih ploa, razvijeni su polumontani sistemi za
graenje stambenih objekata.
8
Filip Mrela
Zavrni rad
Osnovni element tih tehnolokih sistema je izrada
armiranobetonskih zidova pomou prenosne oplate, najee kombiniran sa
polumontanim ploama a u sluaju primjene tunelske oplate sa izradom
kompletne meuetane konstrukcije.
Montano graenje skrauje rokove (izvor: http://info.grad.hr)
Ovako formiranu osnovnu konstrukciju mogu da dopune montani
elementi stepenini kraci, parapeti ili fasadni zidovi. Polumontani
sistemi su vrlo fleksibilni i imaju znaajnu prednost u odnosu na
montane sisteme, ali samo u sluajevima kada je u pitanju manji
obujam posla (250-300 stanova). I oni, kao i montani sistemi,
zahtjevaju potovanje modularne koordinacije tokom izrade projektne
dokumentacije jer samo u tom sluaju moe da se postigne vrlo visoka
produktivnost rada i racionalno koritenje oplate. Polumontane
metode omoguavaju da se ostvare samo neki, ne svi, pozitivni
elementi primjene montanih elemenata.
9
Filip Mrela
Zavrni rad
Skeletni sistem (izvor : http://www.grf.bg.ac.rs/ )
5. MONTANI SISTEMI:
Na slici nam je prikazana podjela objekta na komponente: (izvor
: http://www.grf.bg.ac.rs/ )
1. T nosa 2. TT nosa 3. Olakana ploa 4. Kri nosee konstrukcije
5. Vie etani nosei panel 6. Fasadni betonski panel 7. Fasadni panel
8. Betonski
10
Filip Mrela
Zavrni rad
Objekti se, prema prevladavajuoj dimenziji mogu podijeliti na
linijske, povrinske i prostorne elemente:
a) linijski sistemi elementi konstrukcije su linijskog oblika
(stupovi grede) pa je montaa time i jednostavnija.Postoji i jedan
nedostatak kod linijskih sistema to je sama montaa dosta dua nego
li kod ostalih sistema jer sama konstrukcija ima mnogo montanih
veza. b) Povrinske sisteme koja se sastoji od povrinskih elemenat
(ploe,zidova) ija teina nije mnogo velika, da moe oteati rad i time
umanjiti efekte brze realizacije. c) Prostorne sisteme glavni
elementi ovog sistema nastaju povezivanjem odreenog broja linijskih
i povrinskih nosaa, tako da se javlja potreba za malim brojem veza
visoko finaliziranih elemenata.
6. PODJELA OBJEKATA NA SASTAVNE DJELOVE KONSTRUKCIJE: 1) TEMELJE
oblik podloga (prirodna)
2) ZIDOVE 3) PLOE, koje se koriste kao dijelovi meuetanih i
krovnih konstrukcija i imaju ulogu u oblikovanju funkcionalnih
djelova objekta kao to su balkoni, nadstrenice. Razlikujemo ploe
punog presjeka, koje prema odnosu debljine i raspona oslonca moemo
podijeliti na debele ploe tanke ploe i ljuske.
11
Filip Mrela
Zavrni rad
Ploe olakanog presjeka, to su najee ploe bez rebara i kod kojih
razlikujemo: ploe olakane ostavljanjem upljina u presjeku ploe,
ploe olakane zamjenom betona lakim materijalom kao to je (
Stiropol, Ytong, Durisol ). 4) STUPOVE, koji se dijele na dvije
osnovne grupe puni stupovi, i reetkasti stupovi
Unutar toga postoji jo i podjela na: stupove konstantnog
poprenog presjeka, i stupove promjenjivog poprenog presjeka.
5) GREDE, koji su linijski nosai oblikovani kao: gredni puni
nosai djelimo ih prema strukturi presjeka na: gredne nosae punog
presjeka, i gredne nosae olakanog presjeka.
12
Filip Mrela 7. MONTANA IZVEDBA MONTANIH CESTOVNIH ELEMENATA 7.1
MONTANA IZVEDBA NADVONJAKA
Zavrni rad
Kod montane izvedbe koristi se predgotovljeni elementi izraeni u
industrijskim postrojenjima.( najee u primjeni kod nas su I i T
nosai.) Takva proizvodnja nosaa je jeftinija i neovisna je o
dinamici izvedbe na samom gradilitu. Montana gradnja ubrzava samu
izvedbu to to se mnogi procesi gradnje mogu odvijati istodobno.
Montani tip gradnje u izvedbi nadvonjaka ima i jedan veliki
nedostatak tj. samu gradnju poskupljuje transport montanih
elemenata. Transport se vri specializiranim vozilima ili u nekim
sluajevima plovilima. Problemi u transportu nastaju zbog izuzetno
dugih montanih elemenata koji se koriste pri izradi nadvonjaka,
koji predstavljaju organizaciju transporta a samim time i vee
trokove gradnje. Najee se transport nosaa ( I , T nosaa ) na manjim
udaljenostima obavlja specijalnim vozilima, a na duljim relacijama
eljeznicom.Trokovi prijevoza mogu biti veoma visoki, ako je
potreban velik broj montanih elemenata racionalno i opravdano ih je
proizvoditi u posebnim radionicama na samom gradilitu. Gradnjom
posebne radonice na samom gradilitu, trokovi transporta svode se na
minimum, to znaajno smanjuje trokove. Radi ekonominosti montane
gradnje tei se to veem broju istih elemenata sa to manje spojeva,
odnosno nastoji se smanjiti koliina uloenog rada.
Montani elementi viadukta (izvor: http://info.grad.hr)
13
Filip Mrela
Zavrni rad
Transport montanog nosaa ( specijalnim cestovnim vozilom )
(izvor: www.gradst.hr)
7.2 MONTIRANJE PREDGOTOVLJENIH MONTANIH NOSAA Montiranje
predgotovljenih montanih nosaa obino se radi s dvijema
autodizalicama nosivosti do 100 t . Ovaj nain gradnje je vodei po
brzini izvedbe.
Slika mobilne autodizalice (izvor: www.knezljubo.hr)
14
Filip Mrela
Zavrni rad
Montaa montanog elementa pomou dizalice (izvor:
http://info.grad.hr)
Montiranje predgotovljenih montanih nosaa moe se ugraivati i s
zahtjevnijim Portalnim dizalicama. Portalne dizalice se koriste kod
sloenijih graevinskih izvedbi ( izvedba dugih viadukata i
nadvonjaka ).
Portalna dizalica (izvor: http://info.grad.hr)
15
Filip Mrela
Zavrni rad
Shema metode montae navlaenjem dijela konstrukcije mosta (izvor
: http://www.grf.bg.ac.rs/ )
Metoda navlaenja elemenata - za nosae velikih raspona ija teina
onemoguava primjenu metoda slobodne i poluslobodne montae pa se uz
primjenu specijalnih konstrukcija (lansirne reetke) gredni nosa
navlai preko stupova do svojih oslonaca.
Segmentni montani element (izvor: http://info.grad.hr)
16
Filip Mrela
Zavrni rad
Prefabrikacijski betonski elementi su takvi graevinski elementi
od betona koji se proizvode van mjesta na kojem e se nalaziti, a
ugrauju se (montiraju) nakon zavrenog ovravanja i postizanja
zahtjevane vrstoe betona. Prefabrikacijski elementi su u masovnoj
primjeni u niskogradnji i visokogradnji. Svaka vrsta nosaa namee
svoje proizvodne uvijete pa se njihova izrada obino fokusira na
povrinama ili u objektima u kojima se tehnoloki zahtjevi mogu
realizirati.7.3. PREFABRIKACIJA BETONSKIH ELEMENATA
Prefabrikacija dijelova na poligonu (lijevo) i linija za
ekstrudiranje u tvornici (desno) (izvor : http://www.grf.bg.ac.rs/
)
Uspostavljena je podijela na : 1. Proizvodnju na gradilitu -
koja obuhvaa procese na izradi nosaa na samom gradilitu, u blizini
mjesta montae,takoer se primjenjuje i za male serije masivnih
nosaa. 2. Proizvodnju na poligonima za prefabrikaciju - koja se za
potrebe manjeg broja gradilita (objekata) organizira na jednom od
gradilita ili van njega, na specijalno opremljenim povrinama, tako
da je moe opsluivati manja tvornica betona, toranjski kran i slina
oprema a odvija se odreeno vrijeme, nakon ega se oprema demontira
i
17
Filip Mrela prenosi na drugu lokaciju.
Zavrni rad
3. Proizvodnju u tvornicama za proizvodnju montanih elemenata -
ija velikoserijska proizvodnja traje u objektima trajnog karaktera,
odvija se sa podrkom brojnih i specijaliziranih sredstava iji su
kapaciteti usklaeni tako da su efekti rada najvei i podrazumjeva
organizaciju utovara i transporta proizvoda do gradilita, bez
obzira da li e proizvedeni dijelovi tamo biti privremeno
uskladiteni ili e biti odmah ugraeni. 7.4 UVIJETI PREFABRIKACIJE
Osnovna zadaa prefabrikacije je da smanji to vie mogue zanatske
radove te povea industrijsku proizvodnju. Prefabrikacija u
tvornicama je najbolje rijeenje jer uz potrebnu mehanizaciju
omoguuje masovnu proizvodnju. Pri organizaciji prefabrikacije
veinom se radi o serijskoj proizvodnji ime do izraaja dolaze
industrijski tehnoloki procesi iji su uvijeti: 1.podjela rada 2.
rad na velikim serijama proizvoda 3. primjena odgovarajue
mehanizacije 4.kontinuirani rad bez obzira na vanjske uvijete
5.usklaenost brzina rada 6.stalna kontrola kvalitete rada
Tvornice montanih elemenata su opremljene suvremenom opremom
(izvor : http://www.grf.bg.ac.rs/ )
18
Filip Mrela
Zavrni rad
8.ZAKLJUAK
U ovom radu se opisivala uporaba , svojstva, prednosti te
zahtijevi montane gradnje u graditeljstvu. Montana gradnja
predstavlja najrazvijeniji oblik gradnje u dananjem vremenu,
omoguuje brzo,efikasno,ekonomino i masovno graenje.Smanjen je napor
radnika i, jeftinija je sveukupna gradnja. No bez obzira na
razvijenost jos se i dalje koristi monolitna gradnja u sklupu
montane te je rije o polumontanoj gradnji. Montani elementi se
veinom proizvode u tvornicama gdje se uz tehnoloke procese omoguuje
pribliavanje graditeljstva industrijalizaciji tj. uz odreenu
mehanizaciju i opremu proizvode se montani elementi masovno u
serijskoj proizvodnji.Montani elementi su jako efikasni pri gradnji
mostova i nadvonjaka zbog samih uvijeta potrebnih za gradnju takvih
elemenata . Montana gradnja je i dalje u razvitku no za razliku od
ostalih tipova omoguila je masovnu i ubrzanu gradnju uz vecu
sigurnost te smanjenje vremena gradnje. Gradnja je stavljena sada u
drugaciji plan gdje je industrijalizacija sastavni dio.
19
Filip Mrela
Zavrni rad
9. LITERATURA
Popis literature: www.gradst.hr http://info.grad.hr
www.gradri.hr www.knezljubo.hrhttp://www.grf.bg.ac.rs/
20
