SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO U DJEČJEM VRTIĆU

ZAVRŠNI RAD

Predmet: Financijsko računovodstvo

Rijeka, rujan, 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD........................................................................................................................1

2. SUSTAV HRVATSKOG PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVA...................2

2.1. PRORAČUNSKE KLASIFIKACIJE.................................................................3

2.1.1. ORGANIZACIJSKA KLASIFIKACIJA....................................................3

2.1.2. PROGRAMSKA KLASIFIKACIJA...........................................................4

2.1.3. FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA.............................................................4

2.1.4. EKONOMSKA KLASIFIKACIJA.............................................................4

2.1.5. LOKACIJSKA KLASIFIKACIJA..............................................................5

2.1.6. IZVORI FINANCIRANJA.........................................................................5

3. PLANIRANJE U SUSTAVU PRORAČUNA..........................................................6

3.1. IZRADA PRORAČUNA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE..............................................................................7

3.2. FINANCIJSKI PLAN PRORAČUNSKIH KORISNIKA JEDINICA

LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE...............................................................8

3.3. PRORAČUNSKE PRERASPODJELE..............................................................9

4. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE.......................................................................10

4.1. SADRŽAJ FINANCIJSKIH IZVJEŠTAVANJA............................................11

4.2. BILANCA.........................................................................................................11

4.3. IZVJEŠTAJ O PRIHODIMA I RASHODIMA, PRIMITCIMA I

IZDATCIMA...............................................................................................................12

4.4. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA...................................................12

4.5. IZVJEŠTAJ O OBVEZAMA...........................................................................12

4.6. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U VRIJEDNOSTI I OBUJMU IMOVINE I

OBVEZA.....................................................................................................................13

4.7. BILJEŠKE........................................................................................................13

4.8. ISPRAVLJANJE RAČUNOVODSTVENIH POGREŠAKA..........................14

5. SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVA U DJEČJIM VRTIĆIMA......................15

5.1. PRIMJENA PRORAČUNSKIH KLASIFIKACIJA........................................15

5.2. LOKALNA RIZNICA......................................................................................16

5.3. PRIHODI..........................................................................................................17

5.4. RASHODI.........................................................................................................18

6. ZAKLJUČAK..........................................................................................................21

7. LITERATURA........................................................................................................23

8. PRILOZI………………………………………………………………………..... 24

1. UVOD

Računovodstvo je široki pojam se temelji na sustavu načela, politika, standarda, tehnika

i propisa koji omogućuju da ekonomske aktivnosti budu razumljive računovodstvenim

korisnicima.

Jedna od kategorija računovodstva je i proračunsko računovodstvo. Ono se sa svojim

karakteristikama razlikuje od financijskog računovodstva koje je karakteristično za

privatna poduzeća. Osim u samom izvoru financiranja javljaju se razlike i prilikom

knjiženja, u kontnom planu te u izvještajima koji korisnici proračuna podnose .

Zbog opširnosti teme, u ovom završnom radu prikazane su osnovne karakteristike

proračunskog računovodstva, planiranje proračuna, financijskog plana te drugih

izvještaja. Osim teorije, prikazani su i neki konkretni primjeri na Predškolske ustanove

dječjih vrtića i jaslica „“.

Dječji vrtić „“ u u djeluje od 1985.godine. Sastoji se od 8 organizacionih jedinica

Predškolske ustanove, koje trenutno pohađa oko 500 djece. Dječji vrtić se najviše

financira iz proračuna Grada (oko 70%), zatim iz proračuna lokalnih općina (koje su

nekad bile u sastavu poreštine) i Ministarstva obrazovanja.

4

2. SUSTAV HRVATSKOG PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVA

Proračunsko računovodstvo u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o proračunu1.

Njime se definiraju procesi i odnosi među institucijama koje su korisnice proračuna. Na

temelju Zakona o proračunu ministar financija je 2001. godine donio je Pravilnik o

proračunskom računovodstvu te Računski plan. Od tada je pravilnik više puta

izmijenjen i nadopunjen. Zadnja izmjena dogodila se u listopadu 2010.godine2.

Prema pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog

proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika, proračuna jedinica lokalne i

područne samouprave, korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici proračuna

su državna tijela, ustanove, vijeća manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna

samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u

proračunu3. Registar korisnika ustrojava i vodi Ministarstvo financija

Osnovni procesi koji se odvijaju u sustavu proračuna su priprema proračuna koja

obuhvaća analiziranje, prognoziranje i planiranje, zatim izvršavanje proračuna, nadzor

te računovodstvo i izvještavanje (Dremel, Glavota, Jakir-Bajo, Maletić i Milić, 2011).

Najvažnije poslovne knjige svakog proračuna su dnevnik, glavna knjiga i pomoćne

knjige. U dnevnik se poslovne promjene unose kronološkom slijedom, dok se u glavnoj

knjizi bilježe sve poslovne promjene i transakcije nastale na imovini, obvezama,

vlastitim izvorima te prihodima i rashodima. Kad se govori o pomoćnim knjigama misli

se na analitičku knjigovodstvenu evidenciju dugotrajne nefinancijske imovine,

kratkotrajne nefinancijske imovine, financijske imovine i obveza te druge pomoćne

evidencije za potrebe nadzora i praćena poslovanja. Proračunski korisnici su također

dužni voditi knjigu blagajni, evidenciju danih i primljenih jamstva i garancija,

evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila, knjigu izlaznih računa, knjigu

ulaznih računa te ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim

potrebama.

1 http://www.zakon.hr/z/283/Zakon-o-prora%C4%8Dunu2 http://porezi.net/datoteke/racunovodi/Htm/Pravilnik_o_proracun_racunovodstvu.html3 http://www.propisi.hr/print.php?id=9701

5

2.1. PRORAČUNSKE KLASIFIKACIJE

Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama4 propisuje se obveza primjene

proračunskih klasifikacija i sustava brojčanih oznaka i naziva za sve proračune i

proračunske korisnike u procesima planiranja, izvršavanja, računovodstvenog

evidentiranja i izvještavanja (Bičanić, Jakir-Bajo, Maletić i Milić, 2011).

Proračunske klasifikacije čine okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici

te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja.

Proračuni i proračunski korisnici dužni su iskazivati prihode i primitke te rashode i

izdatke prema proračunskim klasifikacijama u skladu s odredbama Zakona o proračunu

u procesima planiranja, izvršavanja, računovodstvenog evidentiranja i izvještavanja.

Proračunske klasifikacije jesu: organizacijska, programska, funkcijska, ekonomska i

lokacijska klasifikacija te izvori financiranja.

2.1.1. ORGANIZACIJSKA KLASIFIKACIJA

Organizacijska klasifikacija sadrži povezane i međusobno usklađene (hijerarhijski i s

obzirom na odnose prava i odgovornosti) cjeline proračuna i proračunskih korisnika

koje odgovarajućim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve. Ona se

uspostavlja definiranjem razdjela, glava i proračunskih korisnika. Njima se dodjeljuju

brojčane oznake i nazivi.

2.1.2. PROGRAMSKA KLASIFIKACIJA

4 http://www.spi.hr/LinkClick.aspx?fileticket=7h1wetz7pjM%3D&tabid=502

6

Programska klasifikacija uspostavlja se definiranjem programa, aktivnosti i projekata, a

kod državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave i definiranjem glavnih programa. Glavni program sastoji se od programa

usmjerenih ispunjenju ciljeva iz Strategije Vladinih programa za trogodišnje razdoblje

odnosno strateških dokumenata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Oznake i nazivi programske klasifikacije sastoje se od oznaka i naziva programa i

njihovih sastavnih dijelova: aktivnosti i projekata, a kod državnog proračuna i proračuna

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i od oznaka i naziva glavnih

programa.

2.1.3. FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA

Funkcijska klasifikacija je prikaz rashoda proračuna te proračunskih i

izvanproračunskih korisnika razvrstanih prema njihovoj namjeni. Praćenja ove

klasifikacije važno je za analizu alokacije resursa unutar javnog sektora.

Brojčane oznake funkcijske klasifikacije razvrstane su u razrede, skupine i podskupine.

Razvrstavanje rashoda prema namjeni ima hijerarhijsku strukturu s tri razine. Brojčane

oznake funkcijske klasifikacije vežu se uz rashode iskazane prema računima ekonomske

klasifikacije svake aktivnosti ili projekta.

2.1.4. EKONOMSKA KLASIFIKACIJA

Ekonomska klasifikacija prikaz je prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i

izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj služe. Računi ekonomske klasifikacije

sastavni su dio računskog plana čiji su računi razvrstani u razrede, skupine, podskupine,

odjeljke i osnovne račune, a za dodatne potrebe mogu se otvarati analitički računi.

Računski plan se sastoji od 10 razreda.

7

2.1.5. LOKACIJSKA KLASIFIKACIJA

Rashodi i izdaci razvrstavaju se prema lokacijskoj klasifikaciji za Republiku Hrvatsku i

za inozemstvo. Brojčane oznake lokacijske klasifikacije za županije, gradove i općine

određuje Državna geodetska uprava, a nazivi se preuzimaju iz Zakona o područjima

županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Brojčane oznake lokacijske klasifikacije vežu se u procesu planiranja uz brojčanu

oznaku aktivnosti ili projekta, ako je moguće uspostaviti jednoznačnu vezu. U

suprotnom, vežu se uz svaku transakciju odnosno poslovni događaj u procesu

izvršavanja.

2.1.6. IZVORI FINANCIRANJA

Izvore financiranja čine skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i

izdaci određene vrste i utvrđene namjene. Prihodi i primici planiraju se, raspoređuju i

iskazuju prema izvorima iz kojih potječu. Rashodi i izdaci planiraju se, izvršavaju i

računovodstveno prate prema izvorima financiranja.

Izvori financiranja jesu: opći prihodi i primici, doprinosi, vlastiti prihodi, prihodi za

posebne namjene, pomoći, donacije, prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske

imovine, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici.

8

3. PLANIRANJE U SUSTAVU PRORAČUNA

Planiranje proračuna za trogodišnje razdoblje počinje izradom strateških planova

ministarstva i drugih državnih tijela na razini razdjele organizacijske klasifikacije. Na

temelju strateških planova sastavlja se Strategija Vladinih planova kojom se utvrđuju

ključni ciljevi i prioriteti vlade. Strategija predstavlja i osnovu za izradu Smjernica

ekonomske i fiskalne politike. Smjernice obuhvaćaju ciljeve i zadatke ekonomske i

fiskalne politike, odrednice prihoda i rashoda opće države s raspodjelom ukupnih

rashoda državnog proračuna za trogodišnje razdoblje po razdjelima te predviđene

promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom (Dremel i sur., 2011).

Tablica 1. Rokovi, nositelji aktivnosti i sve radnje koje se provode u procesu pripreme

proračuna jedinice lokalne i područne samouprave (izvor: Dremel i sur., 2011: 61.str.)

ROKOVINOSITELJI

AKTIVNOSTIAKTIVNOSTI

31. svibnja Ministarstvo financija

Izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne

politike za trogodišnje razdoblje koje predlaže

vladi RH

15. lipnja Vlada RHDonosi smjernice ekonomske i fiskalne

politike za trogodišnje razdoblje

30. lipnja Ministarstvo financijaDostavlja upute za izradu proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave

nakon

primitka uputa

od

Ministarstva

financija

Upravno tijelo za

financije

Izrađuje upute i dostavlja ih proračunskim

izvan proračunskim korisnicima jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave

15. rujna

Proračunski korisnici

jedinica lokalne i

područne (regionalne)

samouprave

Dostavljaju prijedlog financijskog plana

upravnom tijelu za financije

9

15. listopadUpravno tijelo za

financije

Izrađuje nacrt proračuna za proračunsku

godinu i projekciju za sljedeće dvije godine te

ga dostavlja županu/ gradonačelniku/

načelniku

15. studenogŽupan/ gradonačelnik/

načelnik

Utvrđuje prijedlog proračuna i projekcija te

ga podnosi predstavničkom tijelu

kraj godine Predstavničko tijelo

Donosi proračun za iduću proračunsku godinu

i projekciju za sljedeće dvije proračunske

godine

3.1. IZRADA PRORAČUNA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Upute za izradu trogodišnjeg proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave izdaje Ministarstvo financija do kraja lipnja te se mogu naći na njihovim

internet stranicama. Upute sadrže temeljne ekonomske pokazatelje iz Smjernica,

metodologiju izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

metodologiju izrade financijskog plana proračunskih korisnika jedinice i obrasce za

pomoć pri izradi osnovnih dijelova proračuna.

Za razinu državnog proračuna propisana je obveza izrade Strategije Vladinih programa

koja će definirati prioritete i ciljeve vlade RH na temelju strateških planova ministarstva

i drugih državnih tijela zbog čega je suvišna izrada plana razvojnih programa. Kako za

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije uveden proces strateškog

planiranja, plan razvojnih programa nadalje je, uz opći i posebni dio proračuna, obvezan

dio njihova proračuna (Dremel i sur., 2011).

Kod definiranja općeg dijela proračuna potrebno je zadovoljiti načelo jedinstva i

točnosti proračuna. Pritom se u proračunu prihodi i primitci koji pripadaju državi i

jedinicama lokalne i područne samouprave, kao i svi rashodi i izdaci za pojedine

10

namjene iskazuju po bruto-načelu. Proračun mora biti uravnotežen – ukupni prihodi i

primitci trebaju pokrivati ukupne rashode i izdatke.

Sadržaj posebnog dijela proračuna ukazuje na programsku orijentaciju u izradi

proračuna. Takav proračun izrađen po programima trebao bi široj javnosti, građanima

kao i izvršnim i predstavničkim tijelima prikazati što se planira raditi te kako će se

iskoristiti raspoloživa sredstva.

3.2. FINANCIJSKI PLAN PRORAČUNSKIH KORISNIKA JEDINICA

LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE

Financijski plan je akt proračunskog korisnika kojim se utvrđuje njihovi prihodi i

primitci te rashodi i izdaci u skladu s proračunskim klasifikacijama. Financijski plan se

sastoji od:

prihoda i primitaka iskazanih po vrstama,

rashoda i izdataka predviđenih za trogodišnje razdoblje,

obrazloženje prijedloga financijskog plana i

plana razvojnih programa (Dremel i sur., 2011).

Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne samouprave prihode i primitke,

rashode i izdatke za proračunsku godinu planira na razini podskupine odnosno treće

razine računskog plana, dok se projekcija za sljedeće dvije godine odvija na razini

skupine tj. druge razine računskog plana. Prilikom izrade financijskog plana korisnici

proračuna koriste standardnu ekonomsku klasifikaciju, ali i klasifikaciju po izvorima

financiranja. Prilikom izrade financijskog plana treba sastaviti i obrazloženje prijedloga

financijskog plana.

U prilogu se nalazi financijski plan Dječjeg vrtića „“ za razdoblje od 2013. do 2015.

godine.

11

3.3. PRORAČUNSKE PRERASPODJELE

Zakonom o proračunu uvodi se poseban mehanizam koji daje određenu fleksibilnost

procesu izvršavanja proračuna na državnoj i lokalnoj razini – mogućnost

preraspoređivanja proračunskih sredstva (Dremel i sur., 2011). To je moguće na temelju

odgovarajuće dokumentacije.

Lokalna jedinica samostalno propisuje način i uvjete preraspodjele sredstava. Osnovna

pravila pri preraspodjele su da preraspodjelom nije moguće davati nove proračunske

pozicije, potpuna fleksibilnost za otplatu glavnice i kamate javnog duga te da se

proračunska sredstva ne mogu raspodijeliti između Računa prihoda i rashoda i Računa

financiranja (osim pod uvjetima propisanim odlukom o izvršavanju proračuna) (Dremel

i sur., 2011).

12

4. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE

Financijsko izvješćivanje u javnom sektoru ključni je element odgovornosti tijela

javnog sektora. Ciljevi financijskog izvještavanja je pružanje korisnicima primjerene i

pouzdane informacije o samoj jedinici na koju se ta informacija odnosi. Financijski

izvještaji sadrže podatke o financijskom položaju, uspješnosti ostvarivanja postavljenih

ciljeva i novčanim tokovima.

Računovodstvo kroz sustav financijskog izvještavanja nastoji pomoći menadžerima u

donošenju odluka, ali i omogućuje uspostavljanje sustava odgovornosti unutar samog

subjekta. Prema International Public Sector Accounting Standards ciljevi financijskog

izvještavanja su:

informiranje o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i novčanom tijeku

subjekta,

sastavljanje informacija korisnih u predviđanju količine sredstava potrebnih za

nastavak aktivnosti te sredstva koje se mogu dobiti nastavljanjem aktivnosti,

ukazivanje na to jesu li sredstva dobivena i potrošena u skladu sa proračunom te

zakonskim i ugovornim regulativama (Dremel i sur., 2011).

Financijski izvještaji sastavljaju se tromjesečno i to za razdoblje od 1. siječnja do 31.

ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna i za proračunsku godinu,

odnosno od 1. siječnja do 31. prosinca.

Za proračunsku godinu se sastavljaju sljedeći izvještaji: Izvještaj o prihodima i

rashodima korisnika proračuna, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i

izdatcima, Izvještaj o novčanom tijeku, Izvještaj o obvezama i Bilješke (Dremel i sur.,

2011). Korisnici proračuna su dužni područnom uredu FINA-e kvartalno dostaviti i

Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika proračuna (obrazac: S-PR-RAS).

Polugodišnje se predaju sljedeči izvještaji: Izvještaj o prihodima i rashodima,

primitcima i izdatcima, Izvještaj o obvezama te Bilješke

13

Primjerak navedenih izvještaja može se naći na stranicama Ministarstva financija RH.5

4.1. SADRŽAJ FINANCIJSKIH IZVJEŠTAVANJA

Financijski izvještaji se sastavljaju na obrascima propisanim Pravilnikom o

financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Zaglavlje i podnožje

obrazaca financijskih izvještaja jedinstveno su kreirani za sve obrasce. Zaglavlje se

sastoji od naziva obveznika, RKP broja, matičnog broja, OIB-a, pošte i mjesta, adrese

sjedišta, razine, razdjela, šifre djelatnosti, šifre županije, šifra grada/općine i oznake

razdoblja. Podnožje se popunjava mjestom i datumom, osobom za kontaktiranje, telefon

za kontakt te pečatom.

4.2. BILANCA

Bilanca daje pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora financiranja na određeni

dan. Podatci se unose iz Glavne knjige zbog čega se ne smiju razlikovati. Iznosi se

upisuju u kunama, bez lipa, a ako nema evidentirane svote upisuje se crtica.

Bilanca s jedne strane prikazuje imovinu, a s druge strane obveze i vlastite izvore.

Pritom mora biti prisutna bilančna ravnoteža. Ukoliko dođe do odstupanja, nejednakosti

je potrebno objasniti u bilješkama.

Imovinu čine svi resursi koje proračun i proračunski korisnici imaju u vlasništvu kao

rezultat poslovnih događaja u prošlosti i od kojih se očekuje neka buduća ekonomska

korist (Dremel i sur., 2011). Imovina se prati po vrsti, trajnosti i funkciji u obavljanju

djelatnosti.

5 http://www.mfin.hr/hr/proracunsko-racunovodstvo

14

4.3. IZVJEŠTAJ O PRIHODIMA I RASHODIMA, PRIMITCIMA I

IZDATCIMA

Obrazac PR-RAS, na kojem se predaje financijski izvještaj o prihodima i rashodima,

primicima i izdatcima sastoji se od broja računa i računskog plana, naziva, AOP oznake,

ostvarenom u izvještajnom roku prethodne i tekuće godine te indeksa ostvarenja u

odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Na određenim pozicijama izvještaja

korisnici proračuna unose vrlo detaljne podatke za potrebe statističkih istraživanja. Ti

podatci se odnose na prihode, rashode, primitke i izdatke.

4.4. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA

Izvještajem o novčanom toku ocjenjuje se likvidnost, odnosno financijska „situacija“ i

aspekti poslovanja. Iz tog razloga ovaj izvještaj dužni su sastavljati proračuni i

izvanproračunski korisnici, odnosno: Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Državna agencija

za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatski fond za privatizaciju, Fond za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – Dječji vrtić „“ nema obvezu podnošenja ovog

izvještaja.

4.5. IZVJEŠTAJ O OBVEZAMA

U ovaj izvještaj unose se podatci o stanju i promjeni stanja obveza tijekom kvartala.

Rezultat ovog izvješća dobije se uvrštavanjem stanja na kraju izvještajnog razdoblja kao

zbroja stanja obveza na početku izvještajnog razdoblja te povećanja i smanjenja obveza

u izvještajnom razdoblju. Obrazac kojeg je nužno ispuniti za ovaj izvještaj sastoji se od

broja računa iz računskog plana, naziva, AOP oznaka i iznosa.

15

U analizama podataka iz navedenog izvješća posebno je važan podatak o dospjelim

obvezama. Veliki udio u ukupnim obvezama ukazuje na financijske probleme subjekta i

potrebu uspostavljanja veće kontrole nad njegovim poslovanjem (Dremel i sur., 2011).

4.6. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U VRIJEDNOSTI I OBUJMU IMOVINE I

OBVEZA

U izvještaju o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza iskazuju se svi

utjecaji na neto vrijednost koji nisu rezultat transakcija, a klasificiraju se kao promjene u

vrijednosti ili obujmu imovine i obveza. Takve promjene evidentiraju se na računima

podskupine 915. Jedan od primjera promjene u vrijednosti imovine i obveza je

revalorizacija. Promjene u obujmu imovine ili obveza najčešće su rezultat početka

priznavanja imovine i drugih promjena u količini i kvaliteti već priznate imovine

(Dremel i sur., 2011). Ostali razlozi promjene u obujmu su neki izvanredni događaji,

nepredviđene štete i prirodnog prirasta.

4.7. BILJEŠKE

Bilješke koje se predaju uz financijske izvještaje detaljna su razrada i dopuna podataka

iz ostalih financijskih izvještaja. Bilješke mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane,

ovisno o tome što pojašnjavaju.

Prilikom sastavljanja Bilješki potrebno je (Dremel i sur., 2011):

Svaku bilješku označiti rednim brojem i povezati s određenom AOP oznakom

odgovarajućeg izvještaja

Paziti kako bilješke ne bi bile prijepis podataka već objašnjenje većih odstupanja

Objasniti izvan bilančne zapise

16

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uz financijska izvješća za

proračunsku godinu sastavljaju obveznu Bilješku Izvještaj jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/ neto imovini u elektroničkom obliku

(Dremel i sur., 2011).

4.8. ISPRAVLJANJE RAČUNOVODSTVENIH POGREŠAKA

U proračunskom računovodstvu, kao i svakom drugom računovodstvenom sustavu,

postoje zadane sheme knjiženja za istovrsne poslovne događaje i transakcije koje

povezuju istovrsne knjigovodstvene isprave, dok se za ostale rjeđe poslovne događaje

temeljnicom zadaju knjiženja (Vašiček i sur., 2007). Unatoč sustavu dvojnog

knjigovodstva i stalnim provjerama, računovodstvene pogreške se događaju.

Do takvih pogreški najčešće dolazi na računima rashoda i prihoda, odnosno računima

obveza i potraživanja. Razlog tomu je što su to najčešće promjene u računovodstvu.

Neki od primjera grešaka su: knjiženje na pogrešnim računima ili krivim stranama

računa, izostavljanje knjiženja ili upisivanje krivog iznosa na ispravan konto.

Računovodstvene pogreške ispravljaju se na odgovarajući način, ovisno o vremenu kad

je pogreška nastala i o kakvoj se vrsti greške radi.

17

5. SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVA U DJEČJIM

VRTIĆIMA

Vrtići čiji su osnivači lokalne jedinice i koji 50% ili više posto prihoda ostvaruju

financiranjem iz proračuna tipični su proračunski korisnici koji se iz proračuna trebaju

financirati prema konkretnim vrstama rashoda: plaće, materijalni troškovi, rashodi za

nabavu nefinancijske imovine, a u skladu s utvrđenim proračunom. Uz financiranje iz

proračuna vrtiće sufinanciraju i roditelji vrtićke djece koji plaćaju mjesečna učešća

(participacije).

Bez obzira na način izračuna potreba za financiranjem proračunskih korisnika oni u

pravilu trebaju biti praćeni i iskazani u proračunu po konkretnim vrstama rashoda.

5.1. PRIMJENA PRORAČUNSKIH KLASIFIKACIJA

Svaki vrtić kao jedan poslovni subjekt ima jednu šifru organizacijske klasifikacije koja

ja u sustavu proračuna. Svaki korisnik proračuna ima svoj temeljni identifikacijski broj

u proračunu, odnosno RKP (Registar korisnika proračuna) broj.

Funkcijska klasifikacija u vrtićima traži podjelu djelatnosti na dvije osnovne aktivnosti,

odnosno na onu koja se veže uz pod funkciju 104 – obitelj i djeca, i drugu koja se veže

uz pod funkciju 091 – Predškolsko i osnovno obrazovanje (Vašiček, Lončar-Galek,

Maletić, Vašiček, Kusaković i Spajić, 2007).

Lokacijska klasifikacija vezana je uz geografski položaj proračunskih korisnika koja

odgovara oznaci županije/ grada/ općine u kojoj se vrtić nalazi.

Ekonomska klasifikacija osigurava se primjenom propisanog Računskog plana i

računovodstvenim evidentiranjem poslovnih događaja i transakcija u glavnoj knjizi.

18

Najkompleksnija je primjena programske klasifikacije koja zahtjeva odražavanje

stvarnog poslovanja korisnika, svakom programu treba biti moguće dodijeliti ciljeve

koji se mjere i prate, te se na taj način zaključuje o uspješnosti izvođenja programa.

5.2. LOKALNA RIZNICA

Pretpostavka upravljanja javnim prihodima i rashodima je da se uplaćuju i plaćaju s

jednog mjesta – upravo zato je jedinstveni račun riznice njen osnovi instrument. Bez

funkcioniranja jedinstvenog računa događalo bi se da novac stoji na računima korisnika

dok se proračun istovremeno zadužuje kako bi mogao podmiriti obveze (Vašiček i sur.,

2007).

Neki od ciljeva koji se ispunjavaju uspostavljanjem riznice su: sveobuhvatne

informacije o financijskom položaju i kretanjima u državi, kontrola potrošnje

proračunskih korisnika i efikasnija raspodjela sredstava, jeftinije i brže poslovanje, jasan

i zakonit proces izvršavanja proračuna, financiranje rashoda u skladu s odlukama,

odgovorno i efikasni korištenje javnih resursa, poboljšanje u donošenju odluka.

Uspostavljanje jedinstvenog računa započelo je 1997. godine kada je Vlada Republike

Hrvatske donijela Odluku o prijelazu dijela korisnika državnog proračun na izravnu

isplatu s jedinstvenog računa riznice.

Uvođenje jedinstvenog računa riznice ne znači za korisnika gubitak autonomije u

korištenju sredstava, već se sustav upravljanja financijama konsolidira, a riznica pruža

novčanu sigurnost za sve odobrene aktivnosti koje su usuglašene s prihvaćenim

proračunom određene fiskalne godine. Glavni cilj je racionalizacija u upravljanju

javnim novcem, a ne oduzimanje prava na raspolaganje proračunskim sredstvima

(Vašiček i sur., 2007).

19

5.3. PRIHODI

Prihodi i primici predstavljaju povećanje ekonomske koristi tijekom izvještajnog

razdoblja u obliku priljeva novca i novčanih ekvivalenata (Bičanić i sur., 2011).

Dječji vrtići se najvećim dijelom financiraju iz proračuna jedinica lokalne i regionalne

samouprave, a u financiranju pojedinih programa predškolskog obrazovanja ili

izgradnje vrtića sudjeluje i državni proračun. Dječji vrtić „“ iz a financira se sa oko 70%

iz proračuna Grada i iz proračuna lokalnih općina. Ministarstvo obrazovanja RH također

financira navedeni vrtić, i to programe za djecu sa teškoćama u razvoju i dvomjesečne

programe Male škole.

Sredstva dobivena od nadležne jedinice lokalne i regionalne samouprave vrtići

evidentiraju na računima skupine 664 – Prihodi iz proračuna za financiranje redovne

djelatnosti korisnika proračuna. Iako su u praksi javljaju slučajevi gdje se sredstva od

ostalih subjekata unutar opće države dobivaju direktno kao uplate na račun vrtića, to se

ne bi smjelo događati. Sve uplate se trebaju evidentirati preko nadležne lokalne jedinice

(Vašiček i sur., 2007).

S obzirom da je od 01.01.2007. godine Dječji vjrtić „“ uvršten u lokalnu riznicu Grada

svi prihodi (prihod od najma športske dvorane, prihod od participacija, prihod od

zateznih kamata,...) se uplaćuju na jedinstven račun lokalne riznice.

5.4. RASHODI

Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obliku smanjenja imovine ili povećana

obveza, dok izdatci predstavljaju odljeve novca i novčanih ekvivalenata po svim

osnovama (Bičanić i sur., 2011)

Dječji vrtić ima mnogobrojne rashode, kao što su npr. nabava hrane za obroke, nabava

edukativnih igračaka za djecu, edukacija zaposlenika i rashodi programa. Tablica 3.

20

prikazuje samo neke od rashoda Dječjeg vrtića.

Procjena imovine, obveza i izvora vlasništva obavlja se prema modificiranom

računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška. To

znači da se prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i

pod uvjetom da se mogu izmjeriti, a rashodi priznaju na temelju nastanka poslovnog

događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju.

Rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju u trenutku nabave i u

visini njene nabavne vrijednosti. Također treba napomenuti da se pritom ne iskazuje

rashod amortizacije nefinancijske dugotrajne imovine te prihoda i rashoda uslijed

promjena vrijednosti nefinancijske imovine.

21

6. ZAKLJUČAK

Računovodstvo je važno jer nam daje uvid u stanje imovine, izvora te imovine, prihoda,

rashoda, uvid u financijski rezultat, odnosno omogućava nam kontrolu i pregled rada.

Proračunsko računovodstvo namijenjeno je korisnicima državnog proračuna kao što su

lokalna uprava i samouprava, zdravstvo, školstvo, znanost i visoko obrazovanje,

kultura.

Kad se govori o proračunskom računovodstvu neizostavni su pojmovi kao što su

klasifikacije, planiranje proračuna, lokalna riznica te financijski izvještaji koji su

proračunski korisnici lokalnog proračuna dužni dostaviti FINA-i ili nadležnom

proračunu.

Računovodstvo Dječjeg vrtića se koristi organizacijskom, programskom, funkcijskom,

ekomomskom, lokacijskom klasifikacijom te izvorima financiranja. Klasifikacije

prikazuju prihode, primitke, rashode i izdatke proračuna i financijskog plana

proračunskih korisnika. Ujedno, omogućavaju zadovoljavanje sve većeg broja zahtjeva

koje postavljaju statistički sustavi, u prvom redu Statistika državnih financija, Sustav

nacionalnih računa i klasifikacija funkcija države koju su objavili Ujedinjeni narodi.

Planiranje proračuna je složeni proces usklađivanja zahtijeva korisnika koji proizlaze iz

njihovog zakonskog djelovanja i djelokruga s okvirom proračunske potrošnje. Planirani

proračun je determiniran gospodarskim, političkim i socijalnim okruženjem te je jedna

od važnijih faza proračunskog procesa.

Država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuju i donose

proračun, a proračunski i izvanproračunski korisnici izrađuju financijske planove. Oni

su temelj za korištenje državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave. Zbroj financijskih planova korisnika proračuna čini poseban

dio proračuna države ili jedinica lokalne i pordručne samouprave. Financijski plan se

sastoji od prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, koji su raspoređeni u programe (koji

se sastoje od aktivnosti i projekata).

22

Kroz lokalnu riznicu se postavljaju, obrađuju i knjiže zahtjevi proračunskih korisnika za

financijskim sredstvima.

Nakon obrađene teme o proračunskom računovodstvu kroz neke konkretne primjere

Dječjeg vrtića „“, došla sam do zaključka da je proračunsko računovodstvo mnogo

detaljnije od financijskog računovodstva zbog detaljnije kontrole javnog novca, te

mnogo ograničenije zbog korištenja unaprijed određenih sredstva lokalnog proračuna.

23

7. LITERATURA

Bičanić, N.,Jakir-Bajo, I., Maletić, I. i Milić, A. (2011). Proračunsko računovodstvo:

Primjena Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.

Zagreb: TEB - poslovno savjetovanje

Bičanić, N.,Jakir-Bajo, I., Maletić, I. i Milić, A. (2011). Proračunsko računovodstvo:

Primjena Računskog plana s primjerima knjiženja. Zagreb: TEB - poslovno

savjetovanje

Dremel, N., Glavota, M., Jakir-Bajo, I., Maletić, I. i Milić, A. (2011). Računovodstvo

proračuna i proračunskih korisnika. Zagreb: RriF-plus d.o.o. za nakladništvo i poslovne

usluge

Vašiček, D., Lončar-Galek, D., Maletić, I., Vašiček, V., Kusaković, A. i Spajić, F.

(2007). Računovodstvo proračuna – osnove sustava, primjeri knjiženje, propisi,

računski plan. Zagreb: Rif – Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika

24