Embed Size (px)
Citation preview
f(ciljevi, kriteriji, struka, javnost i politika)
Zdenko Šimić
Zagrebački energetski tjedan 15. svibnja 2012.
Uvod
Energetsko planiranje
Pristup(i)
Kriteriji
Projekcije – svijet
Doma
Projekcije – Hrvatska
Ideje
Zaključno
(zš) 2
Sadržaj
Uvod
Energija => blagostanje civilizacije
Izobilje energije, ali trebamo ekonomične i ekološki prihvatljive korisne oblike energije
Razvoj i rast populacije => potreba za više korisne energije
Održivost = dugoročno osiguranje harmonije
ljudi i prirode
Izazovi:
smanjiti potrebe za energijom uz održavanje kvalitete života
odabrati najbolje izvore za održiv razvoj
(zš) 3
Energetsko planiranje
Predviđanje je teško posebno kada se radi o budućnosti.
-- Niels Bohr
Energetski održiva budućnost Hrvatske
Uvod | Energetsko planiranje | Doma | Zaključno
Projekcije - Hrvatska | Ideje Pristup(i) | Kriteriji/ciljevi | Projekcije - svijet
(zš) 4
Tijek korištenja energije
R. Weijermars, at al., Review of models and actors in energy mix optimization …,
Energy Strategy Reviews 2011 (zš) 5
Obnovljivi izvori i NT 6
[Mtoe]
Ukupni tijek energije
R. Weijermars, at al., Review of models and actors in energy mix optimization …, Energy Strategy Reviews 2011 (zš) 7
Jednostavni odnosi Ukupna energija Populacija i GDP
R. Weijermars, at al., Review of models and actors in energy mix optimization …, Energy Strategy Reviews 2011
(zš) 8
Primarna energija trend
(zš) 9
Konvencionalni izvori
Deregulacija i poticaji OIE su u sukobu.
(zš) 10
Stanje i predviđanje 2015. i 2030. cijene proizvodnje el. en. iz OIE, $/MWh.
Hidroelektrane su razvijene. Geotermalna, vjetar i posebno biomasa se još razvijaju.
Najveće promjene se očekuju kod solarne, a posebno za fotonaponske primjene.
OIE poskupljuju s povećanom penetracijom.
Obnovljivi izvori
(zš) 11
Klimatske promjene
(zš) 12
ww
w.n
rel.
go
v/
anal
ysi
s/su
stai
n_
lca
h.h
tml
(zš) 13
Eksterna cijena proizvodnje električne energije u EU €c/kWh
Fosilni izvori i biomasa:
1-15 €c/kWh
Obnovljivi i nuklearna:
0,1-0,7 €c/kWh
(zš) 14
Dostupna rješenja
R. Weijermars, at al., Review of models and actors in energy mix optimization …, Energy Strategy Reviews 2011
(zš) 15
Što, kako i kada…?
R. Weijermars, at al., Review of models and actors in energy mix optimization
…, Energy Strategy Reviews 2011 (bazirano na IIASA modelima)
(zš) 16
Odabir izvora/tehnologije
Vremenski horizont je neposredni, srednjoročni i dugoročni
Nadopuna i ponovna analiza mora biti kontinuirana
Samo jedna budućnost iz sadašnjosti izgleda kao mnoštvo mogućih scenarija
Neodređenosti čine svaki scenarij dodatno teškim za analizu
Podaci, eksperti, neodređenosti
Modeli, scenariji Odabrani
izvor i tehnologije
(zš) 17
Mogućnosti izvora energije i tehnologija su ogromne
kao i njihov utjecaj na ekonomiju, naš život i okoliš
Zamagljena budućnost ne bi smjela zamagliti pamet i elementarnu logiku: Ništa nije besplatno, a trenutno najmanje OIE
Preskupa domaća proizvodnja iz uvezenih izvora je daleko gora od povoljnog uvoza
Poticanje bilo čega, pa i OIE, mora imati društveno ekonomsku funkciju i opravdanje
Sve rasprave i planovi moraju uvijek nedvojbeno uključivati vrijeme i procjenu njihova ukupnog učinka
Nepodnošljiva lakoća
(zš) 18
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
1860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000 2020 2040 2060
mto
e
Godišnja svjetska potrošnja energije1860-2060 (Shell)
Ostalo
Sunce
Energetski usjevi
Vjetar
Hidroenergija
Nuklearna
Prir. plin
Nafta
Ugljen
Trad. bio
Svjetska potrošnja energije
(zš) 19
Primarna energija
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
2006 2030
Mtoe
Ugljen Nafta Prirodni plin Nuklearna Hidro Biomasa i otpad Ostali OIE
81%
80%
13%
14%
Ukupno: 11 730 Mtoe uz prosj. porast od 1.6%/god. 17 010 Mtoe 2030.
Izvor: World Energy Outlook 2008, OECD/IEA, 2008
(zš) 20
7765
14571
1095 7933813
6743
2789 34503017
4805
246 861125 149771 5440
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
2006 2030
TWh
Ugljen Nafta Prirodni plin Nuklearna Hidro Biomasa i otpad Vjetar Ostali OIE
Električna energija
67%
67%
18%
23%
Ukupno: -uz prosječni godišnji porast od 2.4%
18 921 TWh 33 265 TWh 2030.
Izvor: World Energy Outlook 2008, OECD/IEA, 2008
(zš) 21
Porast potrošnje
World Energy Outlook International Energy Agency , 2012.
R. Weijermars, at al., Review of models and actors in
energy mix optimization …, Energy Strategy Reviews 2011
(bazirano na IIASA modelima)
(zš) 22
Energetski izvori i izbori Kratki pregled stanja i perspektive OIE i NE.
(zš) 23
Biogoriva za transport
Etanol
Biodizel
• Goriva 1. generacije 1.5% -24.4 Mtoe ili ekv. 0.6 mb/d
• IEA projekcije za 2030: 5% -118 Mtoe ili ekv. 3.2 mb/d
• Kontroverzno
• Poticaji, poljoprivreda, održivost (utjecaj na okoliš)
• EU planira do 2020. koristiti 10% biogoriva u transportu
• RH do 2011. ima plan koristiti 5.75% biogoriva u prometu
(zš) 24
OIE za grijanje
Biomasa
Geotermalna
Solarna
(zš) 25
Pasivno i aktivno
Ekonomski isplativo odmah ili uz minimalna ulaganja Posebno u odnosu na druge OIE
EU, Njemačka, Španjolska, Grčka, Austrija, Brazil, Kina
HR ima do 100 puta manje instalacija po stanovniku od sjevernijih zemalja.
Do 2020. milijun m2
Proizvodnja ili uvoz!? 26
Sunce za grijanja
Hidro i vjetar
Razlikuju se male (<10 MW) i velike HE
Posebno zanimljive u razvijenom svijetu
Zrela i konkurentna tehnologija (>200 GW)
RH 100 MW do 2020. Poticaji 0.4 do
0.7 kn/kWh, ovisno o proizvodnji
Najrazvijeniji novi OIE
Njemačka, Španjolska, Danska, Portugal, SAD
Ukupno oko 240 GW
Projekcije za 2030.:
4.5% (1500 TWh) el. en. od 0.7% (130 TWh)
RH 1200 MW do 2020.
Poticaji 0.7 kn/kWh
Ograničenje je mreža
(zš) 27
Dodatni troškovi
II 28
Izvor: Lukas Weissensteiner, GreenNet
Povezivanje s mrežom Nadogradnja mreže
Balansiranje Kapacitet sustava
EU-27, 20% integracija OIE
Izvor: Lukas Weissensteiner, GreenNet
Ukupna cijena integracije: 10 do 20 €/MWh
Povezivanje s mrežom Kapacitet sustava Balansiranje Izgradnja mreže
Uk
up
na
cij
en
a
[€/M
Wh
] – z
a v
jeta
r
(zš) 29
(zš) 30
Biomasa i geotermalna
Biomasa 2. najveći OIE Samo za el. en. i
kombinirano za toplinu Predviđen rast, ali ne
koliko HE i vjetar Švedska, Njemačka,
V. Britanija, Italija
RH na biomasu 140 i na kom. otpad 40 MWe do 2020. Poticaji 0.36 do 1.20
kn/kWh, ovisno o snazi i tehnologiji
Geotermalna proizvodnja veća od Solarne 9 GW (60 TWh )
Predviđen stabilan rast do 2030. trostruka
proizv. i dvostruki udio (0.6%)
RH 20 MWe do 2020. Poticaji 1.3 kn/kWh
Sunce fotonaponski Najskuplji i
najdinamičniji OIE
Kumulativno do kraja 2011. 67 GW Proizvodnja el. en.
relativno mala
IEA projekcije za 2015. 42 TWh i 245 TWh za 2030.
95% instalacija je na mreži ovisno o poticajima
Rast instaliranih kapaciteta oko 50% godišnje
Njemačka, Japan, SAD, Španjolska, Italija, Francuska, Kina
Elektrane od kW do desetina MW
RH planira 45 MW do 2020. Poticaji: 3.4, 2.1 i 3.0
kn/kWh za snage do 10, preko 30 kW i između, redom
(zš) 31
Manje skupo od FN
Kumulativno instalirano > 1 GWe
Nove instalacije i planovi SAD, Španjolska, Australija, …
Veliki potencijali
IEA predviđa 11 TWh do 2011. i 107 TWh do 2030.
Potencijal za RH postoji, ali nije toliki kao za južnije zemlje
Sunce koncentrirano
Solarni toranj: 11 MWe, Spain, 600 ogledala
Parabolična protočna: 30 MWe, Kramer Junction, California
Parabolični tanjur, 10 kW (zš) 32
Nuklearna energija DANAS
U pogonu PWR i BWR tzv. II. gen.
U izgradnji PWR i BWR III. i III.+
SUTRA
Dizajn i razvoj Brojni mali reaktori
Oplodni reaktori
Fuzija
Nuklearna predstavlja dominantni izvor el. en. bez CO2 emisija. (2009. SAD)
2012.
I to nije sve, ali …
La Rance, France. 240MW
plimna pregrada. Jedina na svijetu.
(zš) 34
‘I ovo svjetlo upozorava kada je zrak vani previše zagađen.’
Što ako je sve izmišljeno i
napravimo bolji svijet nizašto?
Samo da postoji razvijen, izdašan
i ekonomičan alternativni izvor energije koji ne
ispušta CO2.
Daleko zahtjevnije od astrologije, ali ne puno bolje
Ekonomski i ekološki ciljevi često nisu podudarni
Pogledi kao i interesi svih dionika nadomještaju neodređenosti
Problem ‘gluposti’ kod demokracije još je veći kada se radi o pitanjima poput energetskog planiranja
Politika pogonjena vjerom ili ‘zaljubljenošću’ u neko rješenja često šteti optimalnom dostizanju ciljeva
Budućnost možemo predviđati ili kreirati…
Energetsko planiranje
(zš) 36
Doma
-- Oni koji imaju znanje ne predviđaju. Oni koji predviđaju nemaju znanje.
-- Lao Tzu
Stanje i perspektiva energetike u Hrvatskoj, na žalost, ne odudaraju od situacije s ostalim važnim društvenim pitanjima.
Energetski održiva budućnost Hrvatske
Uvod | Energetsko planiranje | Doma | Zaključno
Projekcije - Hrvatska | Ideje Pristup(i) | Kriteriji/ciljevi | Projekcije - svijet
(zš) 37
Proizvodnja u RH
Izvor: Energija u Hrvatskoj 2010
Obnovljivi izvori Vodne snage
Prirodni plin Sirova nafta Drvo i biomasa
(zš) 38
Potrošnja u RH
Izvor: Energija u Hrvatskoj 2010
Obnovljivi izvori Vodne snage
Električna energija Prirodni plin
Tekuća goriva Drvo i biomasa
Ugljen i koks
(zš) 39
Uvoz u RH
Izvor: Energija u Hrvatskoj 2010
Električna energija
Prirodni plin Derivati nafte
Sirova nafta
Ugljen i koks
(zš) 40
Izvoz iz RH
Izvor: Energija u Hrvatskoj 2010
Električna energija
Prirodni plin
Derivati nafte Sirova nafta
Ugljen i koks Drvo i biomasa
(zš) 41
Plinska mreža
Izvor: Energija u Hrvatskoj 2010
(zš) 42
EES
Izvor: Energija u Hrvatskoj 2010 (zš) 43
Izvori električne energije
Izvor: Energija u Hrvatskoj 2010
Uvoz
Industrijske toplane
Javne toplane
Termoelektrane
Vjetroelektrane
Hidroelektrane
Izvoz
Ukupna potrošnja
(zš) 44
OIE – strategija RH OIE u strategiji energetskog razvitka RH (2011.)
(zš) 45
Registar OIEKPP – Planirano i u pogonu
28.03.2012.
7401,27 MW
536 postrojenja
Oko 90% vjetar!
(zš) 46
Registar OIEKPP – u pogonu
28.03.2012.
176,05 MW
42 postrojenja:
- 152,75 MW, VE (9)
- 12,38 MW, biomasa, bioplin, otpad (8)
- 10,49 MW, kogeneracije (3)
- 0,4 MW, FN (20)
- 0,03 MW, mHE (2)
(zš) 47
Ideje
Obnovljivi
Moratorij na 5 godina za sve obnovljive s malom domaćom komponentom
Povećati napore oko hidroenergije, biomase i grijanja na Sunce
Ostalo
Ponovo uspostaviti partnerstvo struke, društva i politike
Stvarati uvjete za stimuliranje racionalnog korištenja energije
Sačuvati nuklearnu mogućnost!
(zš) 48
Tradicionalni fosilni izvori su ograničeni i to je dugoročni problem
OIE znatno manje štetno utječu na okoliš i treba ih koristiti daleko više
raznovrsni su i skupi te je odabir i dinamika njihova uvođenja zahtjevno pitanje koje mora uvažiti ekonomske i druge društvene kriterije
Hrvatska treba osigurati održivo (ekonomski) ostvarivanje energetskih obveza i ciljeva
Zaključno
(zš) 49
f(ciljevi, kriteriji, struka, javnost i politika)
Zdenko Šimić
Zagrebački energetski tjedan
15. svibnja 2012.
