Zdravstvena Ekologija i Medicina Rada

Zdravstvena ekologija i medicina rada

ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I MEDICINA RADA-skripta-

OPĆA ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

Prilagodba organizama : 1. genetskim diferenciranjem 2. prilagođavanjem fenotipa

Homo sapiens se odupire prirodnoj selekciji: 1. poboljšanjem okoliša 2. boljim iskorištavanjem homeostatskih

p.prilagodbe

Onečišćenje : 1. atmosfere – kemijski čimbenici2. hrane i vode – biološki i kemijski čimbenici; prirodna on. (aflatoksin)3. tla – biološki i kemijski čimbenici- fizikalni čimbenici – UV zrake, ionizirajuća zračenja,…

Zdravstvena ekologija – dio ekološke znanosti koji proučava međuodnose tvari, sila i uvjeta u okolišu i zdravlja čovjeka

glavni cilj: pružiti kvantitativne podatke za zaštitu čovjekova zdravlja od nepovoljnih utjecaja okolišaRazina zdravlja – određena je razinom savladavanja zbroja unutarnjih i vanjskih stresovaRazina bolesti – ovisi o mjeri kojoj čovjek podliježe stresovima

Okoliš – kompleks ekoloških čimb. koji djeluju na organizam ili na ekološku zajednicu i određuju njen oblik i preživljavanje

Kakvoća života ovisi o kakvoći okoliša koji se klasificira kao : 1.okoliš preživljavanja (suzbijanje epidemija)2. okoliš osnovne sigurnosti (suzb.epidemija, nesreća, pothranjenosti)3. okoliš djelotvornog učinka (prehrana, okoliš stimulativan za rad)4. komforni okoliš (stimulativan okoliš, estetsko zadovoljstvo)

Unutarnji okoliš – biološki sustav pojedinca u kojem najveće značenje imaju genetski čimbeniciVanjski okoliš – 1. bitni čimbenici (prijeko potrebni, ali mogu nepovoljno utjecati na zdravlje ako se nalaze ispod ili iznad granice po intenzitetu, količini ili duljini djelovanja)

→ moraju biti prisutni, ali ne u premalim ili prevelikim količinama 2. nebitni čimbenici – nisu potrebni za održavanje zdravlja i

štetni su u prevelikim količinama ili intenzitetima

→ treba ih držati ispod gornje granica; donja granica je 0problemi u : nedovoljno razvijenim zemljama → regulacija bitnih čimbenika

razvijenim zemljama → regulacija nebitnih čimbenika

Određivanje razine izloženosti koja se može prihvatiti uz zanemarujući ili prihvatljiv zdr. rizik

1


Rizik – očekivana frekvencija neželjenih učinaka izloženosti određenom čimbeniku okoliša - ocjenjuje se uspoređivanjem izmjerene razine nekog čimb. okoliša sa graničnom vrijednošću toga čimb. koja je zakonski reguliranaRelativni rizik – odnos između rizika izloženog stanovništva i rizika stanovništva bez izloženosti

zdravstvenoekološki standardi → podzakonski propisi kojima se određuju granice izloženosti da bi se zaštitilo zdravlje populacije od neželjenih učinaka1. primarni zdravstvenoekološki standardi okoliša → maksimalno prihvatljiv učinak ili doza na organizam uz prihvatljivu razinu rizika2. sekundarni (ili izvedeni) zdravstvenoekološki standardi okoliša → dopustiva razina izloženosti čimbenicima okoliša koja ne izaziva reakcije u organizmu iznad odgovarajućeg primarnog standard„Rio deklaracija o okolišu i razvitku“ iz 1992.g. – 27 principa koji definiraju prava i odgovornost država u vezi s ocjenom i zaštitom okoliša„Agenda 21“ – smanjenje zdr. rizika od onečišćenja

OSNOVE EKOLOŠKE TOKSIKOLOGIJE

Otrov – tvar tijelu strana s obzirom na KAKVOĆU, KOLIČINU i KONCENTRACIJU koja dovodi do poremećaja anatomskih struktura i funkcijski sklad organizmaEkološka toksikologija- proučava otrove koji djeluju na čovjeka iz njegova okoliša

Klasifikacija ekoloških otrova:

2


1. prema toksičnom učinku na organizama) o. koji inhibiraju enzime (cijanidi, H2S, org.s.fosfora, teški metali)b) o. koji djeluju na Hg (CO, nitriti, derivati benzena)c) o. koji oštećuju krv i krv.organe (olovo, benzen)d) o. koji djeluju na krvne žile (nitriti)e) o. koji oštećuju CNS i PNS (olovo, živa, halogeni ugljikovodici)f) o. koji oštećuju jetru (arsen, fosfor)g) o. koji oštećuju bubrege (olovo, živa, metilbromid)h) o. koji oštećuju kosti (fluor, fosfor)i) o. koji oštećuju kožu i sluznice → odlučujući čimb. u oblikovanju klin.znakova → VRSTA BIOKEM.LEZIJE

2. Strassmanova klasifikacija (prema glavnim patofiziol. značajkama otrova)a) o. koji uzrokuju oštećenje putem anoksije (CO, cijanidi)b) korozivni otrovi (plinovi nadražljivci, koroz.lužine i kiseline, soli teških

metala)c) protoplazmatski i parenhimski otrovi (fosfor, tetraklorugljik)d) o. selektivnog učinka n CNS

3. prema kemijskim značajkama o. 4. prema fizikalnim značajkama o. – plinovi, prašine, pare, dimovi, magle 5. prema analitičkim mjerilima (Stas-Ottova klasifikacija) – metali, isparljive tvari, one koje se daju izdvojiti eterom 6. prema načinu otrovanja 7. prema Zakonu o otrovima : skupine I (vrlo jaki o.), II (otrovi) i III (štetne tvari)

Mehanizmi biotransformacije otrova: 1. oksidacija (najčešće) 2. redukcija 3. sintetske i konjugacijske reakcije

MLD – minimalna letalna dozaLD50 – letalna doza koja usmrti 50% životinjaMDK - maksimalna dopustiva koncentracija

- najveća koncentracija neke tvari kojoj osoba smije biti izložena tijekom cijene radne

smjene, 5-6 dana tjedno, tijekom čitavog životaKumulativna ekspozicija – umnožak doze i duljine izloženosti

Analiza izloženosti stanovništva1. pokusno ispitivanje toksičnosti (na životinjama)značajke: tip biološkog učinka, frekvencija pojave učinka kao funkcija doze ili

razine izloženosti i jačina učinka u ovisnosti o dozi ili razini izloženostivrste ispitivanja: primarna iritacija oka i kože, senzibilizacija kože, akutna

toksičnost, subkronična (do 90 dana) ili kronična (više od 1.godine)

toksičnost, mutagenost i karcinogenost2. epidemiološko ispitivanje toksičnosti

- ocjenjivanje stopa mortaliteta ili morbiditeta u ovisnosti o razini izloženosti

- određivanje veličina morfol., funk., kemij., biokemijskih promjena u ovisnosti

3


razini izloženosti → krivulje doze i učinka / razine izloženosti i učinka

- glavna svrha : određivanje one granične doze i razine izloženosti ispod koje neće nastati štetni učinak ↓

NOAEL (No-Observed Adverse Effect Level) – razina bez opaženog zdr.učinka3. terensko ispitivanje ugroženosti stanovništva

- kvantitativno mjerenje razine potencijalno opasnih tvari u okolišu čovjeka te uspoređivanje rezultata tih mjerenja s graničnim vrijednostima tih tvari dobivenih eksper. metodama

ZDRAVSTVENI STANDARDI OKOLIŠA

- definiraju granične vrijednosti čimb. okoliša ispod kojih ne treba očekivati štetno djelovanje na zdrave ljude- svrha: davanje osnovice za zaštitu čovjeka- donose se na pretpostavci zanemarivog ili prihvatljivog rizika za organizam čovjeka

Vrste negativnog zdr. učinaka:

1. učinci s graničnim vrijednostima- jačina i učestalost učinka se smanjuje sa smanjenjem razine izloženosti i doze - pokusno utvrđeni učinci: vrijednost NOAEL-a se smanjuje uz primjenu

faktora nesigurnosti (zbog pogreški nastalih pri ekstrapolaciji rezultata sa životinjskih modela na ljude); vrijednost NOAEL-a se podijeli s

vrijednosti faktora nesigurnosti (10 ili do 10)- eksperimentalno utvrđeni učinci: rade se na ljudima, ne treba koristiti faktore nesigurnosti; može se upotrijebiti korekcija za nedovoljnu duljinu ispitivanja

2. učinci bez graničnih vrijednosti- nema tako niske razine izloženosti koja ne bi mogla izazvati učinak (bilo

koja razina izloženosti može izazvati učinak)

- karcinogene tvari – svaka izloženost može dovesti do promjena (posebice genotoksični agensi)

- genotoksični i epigenetski karcinogeni- krivulja doze i frekvencije učinka (povezuje se razina izloženosti i

vjerojatnost uzrokovanja karcinoma)- jedinični rizik – rizik uz izloženost jediničnoj koncentraciji karcinogena tijekom cijelog života

SPECIJALNA ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

KEMIJSKI ČIMBENICI OKOLIŠA

4


Zdravstveni učinci najčešćih ekoloških otrova

Metali : 1) esencijalni metali 2) neesencijalni metali

OLOVO ► SATURNIZAM- nalazi se u tlu, vodi i zraku; najviše iz ljudskih izvora- najčešće u obliku olovnog sulfida (galenita); najčešće uz Zn, Ag i Cu- koristi se za izradu cijevi, kablova, benzina, bojenje čelika, u izradi glinenog

posuđa- najveća je izloženost olovu preko zraka; vode i hrane (vino, mlijeko)- tipičan kumulativni otrov- djelovanje: a) enzim dehidrataza δaminolevulinska k. → poremećaj sinteze

hema b) enzim ferokelataza → poremećen intracel.tr. Fe → smanjen Hg c) hemoliza

- simptomi: CNS(glavobolja, nesanica), PNS (n.radialis), BUBREZI (prox. tubularna disfunkcija i ↓GF ► Fanconijev sindrom), GI simptomi (grčevi, opstipacija), smetnje reprodukcije; ANEMIJA; OLOVNI RUB (taloženje ol. sulfida u sluznicu gingive zuba)

- nakuplja se u kostima i zubima- olovni tetraetil → ulazi u tijelo inhalacijom i resorpcijom preko kože; brz razvoj

simptoma; - lakši oblik: glavobolja, psihičke smetnje, gubitak sna, proljev, drhtanje

- teži oblik: hipotonija, hipotermija, jako uzbuđenje, manijakalna stanja; smrt

- Th: KELATI (Ca dinatrijevasol etilendiaminotetraoctene kiseline = CaNa2EDTA)

ŽIVA ► MERKURIJALIZAM- erozija tla, industrija, fungicid, izgaranje fosilnih goriva- anorganska i organska živa (metilna živa) → moguća pretvorba iz anorg. u org.

preko mikroorganizama

- najveća izloženost preko hrane (ribe) i vode; udisanjem živinih para i prašine- najlakše se u čovjeku resorbira u obliku organskih spojeva → protoplazmatski

otrov (SH s.)

- Minamata bolest – otrovanje metilnom živom iz riba; kongenitalne malformacije mozga djece od majki koje u trudnoći nisu imale simptome otrovanja

- simptomi: CNS, BUBREZI(proteinurija), EKSKRETORNE Ž. (trijas simptoma: tremor, gingivitis, živin eretizam-razdražljivost); akutna intersticijska pneumonija, bronhitis

- znak otrovanja: visoke vrijednosti žive u urinu (iznad 50 μg/g kreatinina) - Th: simptomatsko

KADMIJ- galvanizacijski postupci, izrada legura, stabilizacija PVC-a

5


- u prirodu dolazi preko fosfatnih umjetnih gnojiva i u cigaretama- simptomi: BUBREZI (proteinurija, gubitak kalcija), DIŠNI SUSTAV(toksični plućni edem,

emfizem, fibroza), osteoporoza, hipertenzija, srčane bolesti i ateroskleroza; pojava žutog ruba oko gingive zuba

- znak otrovanja: vrijednost kadnija 10 g/L krvi i/ili 10 g/g kreatinina- kelati se ne smiju koristiti u liječenju → moguć Fanconijev sindrom

- „itai-itai“ – otrovanje kadmijem (otpadna voda iz rudnika cinka) – jaka bol u kostima kralježnice uz znakove osteomalacije i frakture (povećana aktivnost ALP u mokraći i proteinurija)

MANGAN - antidetonatorsko sredstvo u benzinu - inhalacijom dima ili prašine mangana - inhibira funkciju alveolarnih makrofaga → smanjena otoprnost na respiratorne infekcije - simptomi: porast respiracijskih infekcija, oštećenja CNS-a (razdražljivost, tremor, pijetlov hod(n.peroneus), nejasan govor, lice poput maske, psihičke smetnje) - kronično otrovanje manganom dovodi do trajnog invaliditeta - Th: levodopa (slabo djelovanje kod razvijenih simptoma)

KROM - proizvodanja čelika, galvanizacijski postupci, u obradi kože, u cementu - Cr(III) → nema zdravstvenih učinaka; Cr(VI) → alergijski, toksični i karcinogeni učinci - simptomi: egzem na koži, kromni ulkusi, perforacija nosnog septuma, oštećenje zubne cakline. bronhalna stma, rak pluća - ne smiju raditi osobe s bolestima dišnog sustava i kožnim bolestima

NIKAL - zaštita od korozije, galvanizacijski postupci, izrada novca i nakita - simptomi: alergijski dermatitis, oštećenje sluznice dišnog sustava i oka; toksični edem pluća (pri izloženosti niklovom karbonilu – spoj nikla i CO); rak paranazalnih sinusa - ne smiju raditi osobe s bolestima dišnog sustava i kožnim bolestima

KOBALT - u metalurgiji i kao katalizator - simptomi: akutno (stanje slično astmi), kronično (intersticijska fibroza) - unakrsna preosjetljivost: na Cr, Ni, Co

CINK I BAKAR - „ljevačka ili metalna groznica“ – nadražljivost sluznice prilikom udisanja dimova, slatkast

6


okus u ustima, pritisak u prsnom košu, suhi kašalj, osjećaj opće slabosti (traje 6-12 sati i nakon toga se radnik oporavi)

ARSEN - preko vode najčešće; karcinogen – karcinom pluća; promjene na koži i sluznicama - Th: BAL (dimerkaptopropranol)

Plinovi i pare

1) nadražljivci ili iritansi- lako topivi nadražljivci : amonijak, klor, fluor, sumporov dioksid,

formaldehid- otapaju se odmah u dodiru sa sluznicom očiju i gornjeg dišnog sustava- zdravstveni učinci formaldehida : toksični, alergijski i karcinogeni

- teško topivi nadražljivci : dušikovi oksidi, fosgen- blagi, skoro neprimjetni podražajni simptomi → simptomi se pojavljuju s latencijom

(10h) dok se nakupi dovoljna količina i otopi se u donjem dišnom sustavu

- simptomi: bol ispod sternuma, kašalj sa sukrvavim pjenušavim iskašljajem, afonija, laringospazam, hemoptoa, toksični edem pluća (oštećenje alvo.membrane) →potpuno mirovanje pacijenta, kortikosteroidi, morfij; NE DAVATI 100% KISIK!!

2) zagušljivci ili asfiktansi- jednostavni (inertni) : CO2, vodik, dušik, metan, etan, butan

- ne stvaraju u tijelu nikakve spojeve; smanjuju parcijalni tlak kisika → simptomi hipoksije (4 stadija: prvo poremećaj disanja, pa promjena svijesti)

- kod naglog udisanja → gubitak svijesti

- kemijski zagušljivci : CO, cijanovodik- CO - nastaje pri nepotpunom izgaranju organske tvari(drvo, ugljen, loživo ulje) - 200-300 puta veći afinitet za Hg od kisika → karboksihemoglobin

- tkivna hipoksija (najosjetljivije piramidne stanice frontalnog lobusa i Purkinjeove st.)

- klinička slika: umor, tahipneja, tahikardija, glavobolja, mučnina, povraćanje, dispneja, koma, smrt

- terapija: davanje čistog kisika pod tlakom- ne smiju raditi KV bolesnici i oni s teškom anemijom

- cijanovodik – bezbojan plin koji se veže na tkivne enzime (citokrom oksidaza) - lakši slučajevi: nadražaj konjuktiva i gornjih dišnih puteva

- teži slučajevi: vrtoglavica, glavobolja, teturanje, toničko-klonički grčevi, gušenje, smrt - Th: nitratima (iz Hg nastaje methemoglobin koji veže cijanov ion), hidroksikobalaminima (nstaje cijanokobalamini (vitamin B12))

7


- sumporovodik – bezbojan, zapaljiv plin; veže se za citokrom oksidazu, istodobno je i jak nadražljivac; oštećuje CNS, respiratorni sustav i sluznicu oka3) opojni plinovi (anestetici, narkotici) ► nakupljanje u mastima, sposobnost oštećenja kože

- metilni alkohol - narkotički učinak, metabolički uč. (formaldehid i mravlja k. → acidoza)

- između nark. i met.uč. – faza latencije 16-24 sata - simptomi: mučnina, povraćanje, grčevi, smetnje vida(toksično

djelovanje na retinu i vidni ž.)

- etilen glikol („antifriz“) - narkotički učinak, metabolički uč.(oksalna k. → ošt.bubrega)

- benzin – narkotički uč.(vrtoglavica, konvulzije, gubitak svijesti), dermatitis; kron. konjuktivitis

- heksaklorobenzen - može poremetiti proizvodnju Hg → porfirija; depresor CNS-a, oštećuje jetru i bubrege, endokrinološke smetnje, smetnje reprodukcije; porfirija, ak. mijeloična leukemija4) drugi plinovi - poliklorirani bifenili – akumuliraju se u masnom tkivu; pojava klorakni, iritacija očiju, promjene pigmentacije kože i noktiju, oštećenje jetre i smetnje reprodukcije

→ Yusho uljna bolest – otrovanje polikloriranim bifenilima (rižino ulje) - dioksini – nastaju pri spaljivanju otpadnih tvari; isti simptomi kao i kod polikl. bifenila

vinil klorid – narkotik, periportalna fibroza, bolest perifernih krvnih žila, karcinogenfreon – klorofluorougljik – dispneja, smanjena ventilacijska funk. pluća, promjene EKG-a

Pneumokonioze - silikoza (SiO2) - često s TBCom- p.k. kopača ugljena (ugljena prašina+ SiO2)

- promjene na zglobovima nalik na RA -> Caplanov sindrom- azbestoza – Rtg: obliteracia kostofreničnih kuteva + pleuralno zadebljanje

Mutageni u okolišu

Mutagen – tvar koja uzrokuje nasljedne promjene u genetskom materijalu stanice ili organizma

Mutageneza okoliša – bavi se proučavanjem promjena prirodne i genetske strukture biljaka, životinja i ljudi uzrokovanih djelovanjem čimbenika okoliša1) fizikalni čimbenici

- ionizirajuće zračenje → lomovi lanaca DNA (cijepanje fosfodiesterskih veza), oštećenje purinskih i pirimidinskih baza

- UV zračenje → oštećenja DNA (stvaranje dimera pirimidinskih baza)2) kemijski čimbenici (najbrojniji)

8


- čimbenici prirodnog porijekla: nitrozamini, aflatoksini, alkaloidi, prirodne boje- čimbenici iz industrijskih procesa: teški metali, organska otapala- farmaceutska sredstva- pesticidi- kemijske tvari u hrani i vodi- kozmetički preparati

VIŠE OD 80% KARCINOGENA SU MUTAGENI !

Klasifikacija mutagena:1. kategorija – tvari mutagene za čovjeka2. kategorija – tvari koje treba smatrati potencijalno mutagenima za čovjeka3. kategorija – tvari koje zabrinjavaju zbog mogućih mutagenih učinaka

- ispitivanje mutagenosti se najčešće koristi za predviđanje karciinogenosti

Genotoksični učinci1) ocijeniti genetski status ispitivane tvari u testovima in vitro (min. dva testa)

→ Amesov test (test za određivanje povratnih mutacija)- bakterijski in vitro test

→ kromosomske aberacije in vitro u kulturi limocita perif. krvi - oba negativna → tvar nije genotoksična - jedan +, drugi - → provodi se test izmjene sestara kromatida u limfocitima2) za tvari ocijenjene kao genotoksične in vitro, analizirati genetski potencijal testovima in vivo

→ kromosomske aberacije i mikronukleus test - oba negativna → tvar nije genotoksična - jedan + → tvar genotoksična in vivo3) za tvari s genetskim potencijalom in vivo, analizirati genetski potencijal za zametne st.

→ dominantni letalni test, test nasljednosti

Epigenetski učinci- nema reakcije s DNA1) učinak je specifičan; nalazi se u jednoj životinjskoj vrsti, spolu ili organu2) odnos doze i učinka je strmiji3) postoji prag izloženosti4) rani nalaz → nekroza stanica5) hiperplazija parenhimskih stanica → povećanje organa6) biokemijske promjene prije pojave tumora7) promjene u hormonskom statusu

Epigenetski mehanizmi Genotoksični mehanizmiDoza za tumor široki raspon <800 mg/kgDoza/učinak strma različitaSpol jedan obaSijelo tumora jedan organ nekoliko organaStanična proliferacija česta nepoznataPromjena hormona da ne

Okoliš i rak- profesionalni maligni tumor -oni maligni tumori kod kojih je nesporan uzrok tumoru karcinogena tvar ili štetnost na radnom mjestu

9


- izloženost karcinogenima na radnom mjestu jest glavni uzrok ili jedan od kofaktora u nastanku od 4% do 10% svih karcinoma u muškaraca i 4% svih karcinoma žena starijih od 30 godina

- u Hrvatskoj : obvezna evidencija radnika izloženih karcinogenima skupine 1 i 2A i 2B prema Međunarodnoj agenciji za ispitivanje karcinoma i sve tri skupine karcinogena prema EU Direktivi

Najčešća lokalizacija malignih tumora Tumori dišnog sustava

azbest, arsen, katran, spojevi kroma, nikla, radona i berilija; prašina drveta

Tumori mokraćnog sustava aromatski amini, 1- i 2-naftilamin, benzidin

Tumori kože smola, katran, asfalt, bitumen, arsen, radij, UV i infracrveno zračenje

Ostale lokalizacije tumora Jetra – arsen, vinil klorid Osteosarkom – berilij Leukemije – benzen, radioaktivno zračenje

Karakteristike profesionalnog karcinoma1. DUGO RAZDOBLJE LATENCIJE – razdoblje od početka izloženosti karcinogenu do otkrivanja karcinoma

kod pojave akutnih leukemija izazvanih ionizirajućim zračenjem priznaje se vrijeme latencije dulje od 3,5 godina kao dovoljno za nastanak bolesti

10


za razvoj manifestne bolesti kod drugih profesionalnih izloženosti vrijeme latencije je najmanje 10 godina, a nerijetko iznosi i 40-50 godina (mezoteliomi kod izloženih azbestu).

→ nužno praćenje zdravstvenog stanja radnika 2. BRŽI RAZVOJ U MLAĐIH OSOBA koje su vrlo rano bile profesionalno izložene karcinogenima

- profesionalni se karcinom ni klinički niti patoanatomski ne razlikuje od karcinoma drugog podrijetla, ali su neki malignomi, prvenstveno maligni mezoteliom ili karcinomi urološkog sustava, češće profesionalne nego neprofesionalne etiologije

Prevencija:1. Primarna prevencija (neposredna i posredna)

- edukaciju poslodavaca i radnika u prepoznavanju rizika i mjere koje treba provoditi da bi se rizik od nastanka karcinoma sveo na najmanju moguću mjeru (prepoznati prisutnost karcinogene tvari, ukloniti izloženost zamjenom opasne manje opasnom tvari ili automatizacijom procesa, zaštita radnika osobnom zaštitom)

2. Sekundarna prevencija - preventivni sistematski pregledi Okoliš i reprodukcija

- ionizirajuće zračenje, vibracije- formaldehid, olovo, živa, mangan; kadmij djeluje na muškarce

Globalni zdravstvenoekološki problemi (doneseni na Konferenciji UN o okolišu i razvitku 1992.g.)

1) Stanjivanje ozonskog sloja- ozon apsorbira najveći dio UV zračenja (290-320 nm → UVB)- UVB zračenje : BCC, PCC, melanomi, fotokeratitis i fotokonjuktivitis, katarakta,

supresija imunog sustava; smanjenje fotosinteze i planktona- freoni(klorofluorougljici), haloni (bromofluoroklorugljici), klorom i flurom

halogenirani metan i etan – razaraju molekule ozona - Montrealski protokol 1987. – prestanak korištenja freona i halona

2) Globalno zagrijavanje- globalne srednje temperature zraka su od kraja 19.st. do 1990.g. porasle za 0,3-0,6°C; globalna razina mora je porasla tijekom posljednjih 100 godina 10-35 cm- predviđanja do 2100.godine.- porast temperature 1-3,5°C; porast mora 15-95 cm- čimbenici koji utječu na globalno zagrijavanje:

1. intenzivnije sagorijevanje fosilnih goriva2. povećanje količine stakleničkih plinova → zagrijavanje prizemnog sloja

atmosfere (ne dopuštaju prodor dugovalnog infracrvenog zračenja sa zemlje prema

atmosferi)→ CO2, metan, N2O, fluorougljikovodici, perfluorougljici, sumporov

heksafluorid- predviđene posljedice :

a) okolinske:- povećanja incidencija toplinskih ekstrema- povećana frekvencija olujnih i orkanskih vjetrova- smanjenje vlažnosti tla- poplavljivanje obalnih područja

b) zdravstvene

11


- povećanje mortaliteta i morbiditeta- povećanje prevalencije zaraznih bolesti- pothranjenost- javnozdravstveni problemi migracija

- Okvirna konvencija o promjenama klime, 1994.g.; Protokol iz Kyota 1997.g. (obveza smanjenja ukupne srednje svjetske emisije stakleničkih plinova do 2012.g. za najmanje 5% prema 1990.g.)- kako postići smanjenje emisije stakleničkih plinova?

- prelaskom na goriva s niskim sadržajem ugljika (nafta ili prirodni plin)- promjena poljoprivredne tehnologije- prelazak na uporabu nuklearne energije- prelazak na prirodne izvore energije- smanjenje sječa šuma i pošumljavanje

3) Dalekosežna prekogranična onečišćenja zraka- Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, 1979.g. (HRV potpisala 1991.g.)

→ obveze i načela o smanjenju i sprečavanju prekograničnog onečišćenja zraka; doneseni protokoli1. Protokol o smanjenju emisije sumpora

- emisiji najviše pridonose termoenergetski objekti, industrijska ložišta i industrijski procesi

- Hrvatska malo pridonosi ukupnoj emisiji spojeva sumpora (oko 0,5%), ali prima puno tih spojeva iz Italije

- obveza smanjenja emisije za HRV bila je 22% do 2010.g. - glavni zahvati za ispunjenje Protokola u HRV: a) dovršenje TE Plomin II (jedinica za desulfuriranje otpadnih plinova), Plimin I

(uporaba ugljena sa sadržajem sumpora do 1%) b) zabrana uporabe ugljena i loživa ulja sa sadržajem sumpora većim od 1% u

industriji, TE i općoj populaciji c) uporaba ekstralakog loživog ulja sa sadržajem sumpora do 0,2%; a lakog,

srednjeg, teškog i ekstrateškog do 1%

d) uporaba diezelskog goriva s udjelom sumpora do 0,05%

2. Protokol o teškim metalima 1998.g. - obveza smanjenja ukupne godišnje emisije na razinu emisije u početnoj godini primjene Protokola - granične vrijednosti emisije čestica 10-50 mg/m3 za različite kategorije stacionarnih izvora (za spaljivanje opasnog i komunalnog otpada, posebne granične vrijednosti za živu) - obveza da se stavi u promet motorna goriva s udjelom olova u benzinu do 0,013 g/L u roku 6 g.

3. Protokol o postojanim organskim onečišćenjima - postojanja org. onečišćenja: organski spojevi otporni na fotolitički, biološku i kemijsku razgradnju - nakupljaju se u živim organizmima, prenose se na velike udaljenosti - četiri glavne skupine : 1. pesticidi

12


2. halogeni derivati ugljikovodika (sredstva za odmašćivanje u industriji)

3. policiklički aromatksi ugljikovodici (izgaranjem goriva) 4. dioksini i furani

Onečišćenje zraka→ prisutnost u zraku jedne ili više tvari (aerosoli, plinovi i pare) takvih značajki i u takvim

koncentracijama da mogu biti štetni za život i zdravlje ljudi i životinja, da mogu negativno utjecati na

biljni svijet- onečišćenja se nagomilavaju u donjim slojevima atmosfere pri nepovoljni meteorološkim prilikama (pomanjkanje strujanja zraka, inverzija temperature zraka)

VANJSKA ATMOSFERAIzvori onečišćenja zraka : 1) prirodni izvori – šumski požari, pješčane oluje, vulkanske erupcije, pelud,bakterije, virusi2) ljudske djelatnosti :

a) sagorijevanje (najrasprostranjenije) – kućna i industrijska ložišta→ nastanak smoga –smjesa dima i sumporova dioksida u prisutnosti

magleb) industrijski procesic) prometd) poljoprivreda (dušikovi oksidi, NH3, metan)

Učinci onečišćenja zraka :1) smanjenje vidljivosti2) djelovanje na materijale – abrazijom, kemijskim ošt.3) djelovanje na biljke i životinje4) djelovanje na ljude – poremećaj komfora, promjena fizioloških funkcija, akutne i

kronične bolesti, skraćenje života

→ tri glavne skupine atm. onečišćenja koje nepovoljno djeluju na čovjeka:a) kompleks sumporov dioksid-čestice (izgaranjem fosilnih goriva)b) kompleks fotokemijskih oksidansa c) skupine specifičnih onečišćenja (emisija arsena, azbesta, berilija, kadmija,

olova)

Glavni zdravstveni učinci:1. povećani mortalitet stanovništva2. djelovanje na morbiditet od akutnih respiratornih bolesti3. akutna pogoršanja zdravstvenog stanja astmatičnih bolesnika4. povećani morbiditet od kroničnih respiratornih bolesti5. učinci na ventilacijsku funkciju pluća (prisutnost sump.dioksida povećava

bronhokonstrikciju)6. utjecaj na KV bolesnike (CO)7. utjecaj na osjetne organe i ponašanje8. utjecaj metala (arsen, kadmij, mangan, olovo, živa)9. atmosferski karcinogeni (akrilonitril, arsen, azbest, benzen, krom, nikal, policiklički aromatski ugljikovodici, radon, vinil klorid)

Ocjena kakvoće zraka:

13


- mjerenjem promjena oneč. zraka u nenaseljenim područjima (pozadinsko o. zraka)- mjerenjem promjena koje su posljedica regionalnog i prekograničnog daljinskog prijenosa o. tvari- mjerenje razina o. zraka u gradovima i ind. središtima- mjerenje razina o. zraka u okolici ind. pogona, tehnoloških procesa i uređaja- opažanjem i mjerenjem promjena na vegetaciji i građevinama

Kategorizacija područja:- Zakon o zaštiti zraka:1. kategorija: čist ili neznatno onečišćen zrak (ispod PV) ← prevencija2. kategorija: umjereno onečišćen zrak (prekoračena PV, ali ispod GV) ← postizanje

PV3. kategorija: prekomjerno onečišćen zrak (prekoračena GV) ← sanacijske mjere

do GV- mjerenja treba usporediti s preporučenim graničnim vrijednostima i graničnim

vrijednostima

PREPORUČENA GRANIČNA VRIJEDNOST KAKVOĆE ZRAKA (PV)→ razine ispod kojih se utjecaj na zdravlje ljudi i vegetaciju ne očekuje ni pri trajnoj

izloženosti GRANIČNA VRIJEDNOST KAKVOĆE ZRAKA (GV)

→ razina ispod kojih se ne očekuje štetno djelovanje na zdrave ljude, ali pri dugotrajnoj izloženosti se ne može isključiti rizik mogućeg utjecaja na osjetljive skupine, biljke i materijalna dobra

KRITIČNE VRIJEDNOSTI (KV)→ pripisuju se na lokalnoj razini radi sprečavanja akutnog negativnog djelovanja na biljke, materijale i ljude

Opasnost od karcinogena je izražena kao „jedinični rizik“ – dodatan broj smrti od karcinoma u jediničnoj populaciji koja je tijekom čitavog života izložena hipotetskoj jediničnoj koncentraciji od 1μg/m3

Emisija - količina onečišćujuće tvari koja se ispušta iz nekog izvora onečišćenja- u HRV, Uredba o graničnim vrijednostima emisija → smanjena emisija o. tvari- granične vrijednosti emisija – najveće dopušteno ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak iz nekog stacionarnog ili mobilnog izvora

Mjere sprječavanja onečišćenja zraka :1. ocjenjivanje učinka onečišćenja na materijale, vegetaciju, životinje i ljude2. odrediti GV o. tvari i emisija, standarde goriva, zaštitne udaljenosti emisije i naselja, te

zoniranje3. sistematsko mjerenje koncentracije o. tvari na određenim lokacijama i njihovo

uspoređivanje s GV4. smanjenje emisija filtriranjem, ispiranjem, preinakama ložišta, te promjenama na

motorima s unutarnjim sagorijevanjem5. primjena „stupnjeva alarmnih stanja“ (donose se na lokalnoj razini kad razine o. tvari

prijeđu određene vrijednosti tijekom dana ili potraju nekoliko dana)

UNUTARNJA ATMOSFERAOnečišćenja unutarnje atmosfere :

1. onečišćenja koja se oslobađaju iz namještaja i građevinskog materijala

14


2. onečišćenja koja su rezultat aktivnosti ljudi borave u prostorijama3. proizvodi izgaranja4. onečišćenja koja ulaze u unutarnju atmosferu iz vanjskog okoliša

- najčešće se ocjenjuju onečišćenja formaldehidom, NxO, duhanskim dimom, CO, hlapljivim organskim otapalima, azbestnim vlaknima,..

„SINDROM BOLESNE ZGRADE“ – u uredima i prostorijama javne uporabe - (ne u stambenim prostorima!!)- nespecifični simptomi, pretežno psihički, koji se javljaju prilikom prebivanja u takvom okolišu

→ tjeskoba, glavobolja, simptomi slični lakšoj prehladi- povezuju se s oslobađanjem oneč. tvari iz namještaja i građevinskog materijala,

neprikladnom ventilacijom, te suhoćom zraka

Zdravstveno značenje pesticida

PESTICIDI – kemijske tvari koje se upotrebljavaju za sprečavanje ili ograničenje djelovanja ili za uništenje raznolikih vrsta organizama koje ugrožavaju zdravlje čovjeka i uništavaju njegova dobra

→ pripravak (formulat) od dvije glavne sastavnice : djelatne tvari i nosača(vapno, gips, talk, silikati, voda,..); - zdravstvena opasnost nastane zbog djelatne tvari, ali i od nosača

Upotreba: - sredstva za zaštitu bilja u poljoprivredi ( 50-90% ) - za proizvodnju i pohranjivanje hrane - za zaštitu industrijskog i kućnog bilja - u stočarstvu, peradarstvu i veterinarskoj djelatnosti - dezinsekcija i deratizacija

Podjela pesticida: 1. prema meti djelovanja - insekticidi, akaricidi (protiv grinja), fungicidi, rodenticidi, nematocidi, limacidi (protiv puževa), herbicidi, repelenti; defolijanti(sred. za ranije otpadanje lišća), desikanti (sred. za oduzimanje vlage) 2. prema kemijskoj strukturi djelatne tvari - organski spojevi fosfora, karbamati, derivati karbonskih kiselina, diperidili, triazini, piretroidi 3. prema akutnoj otrovanosti na osnovi srednje LD50 štakora mg/kg tjel. težine→ način ulaska u organizam i agregatno stanje aktivne tvari - o tome ovisi otrovanost

skupina I – vrlo jak otrov (T+) – u HRV: parakvat, sulfotep, metilbromid, cijanovodik

skupina II – otrov (T)skupina III – štetna tvar (Xn)

Čimbenici opasnosti za zdravlje: - količina unesenog pesticida (jednokratno/višekratno)- put ulaska u organizam (koža, GI sustav, respiratorni sustav)- otrovnost pesticida

15


- vrijeme izloženosti- sastav i oblik pripravka, način primjene- kemijska nečistoća- temperatura okoliša

Tri razine opasnosti od otrovanja pesticidima:1. oni koji rade sa pesticidima (manji dio pučanstva) 2. pojedinačni neposredni korisnici pesticida (brojniji dio općeg pučanstva)3. pasivna izloženost pesticidima → masivna otrovanja

Rezidua pesticida – količina u ili na hrani bilo kojeg spoja koji se upotrebljava kao pesticid; kuhanje ne dovodi do značajnog uništenja rezidue

ORGANSKI SPOJEVI FOSFORA- insekticidi, akaricidi, larvicidi- brzo se resorbira ingestijom, inhalacijom i preko intaktne kože- paration (najotrovniji), malation, diazinon, triklorfon- učinci otrovanja: muskarinski, nikotinski i centralni; inhibitori kolinesteraze!- dovoljna apsorpcija 1/3 LD50 da izazove simptome- akutno trovanje :bronhokonstrikcija, pojačana salivacija, suzenje, znojenje, bronhalna hipersekrecija, povećan motilitet i sekrecija crijeva- veće količine otrova: parestezije, nesanice, grčevi mimične muskulature, poremećaj koordinacije- teška otrovanja: koma, arefleksija, cijanoza, edem pluća, smrt- antidot: atropin 1-2 mg svaki sat i.m. ili i.v. do ukupne doze od 10-20mg/dan); reaktivator esteraza (suzbija nikotinski učinak; piridin-aldoksim-metajodid 50 mL 1% otopine i.v.)

KARBAMATI- reverzibilni inhibitori kolinesteraze!- pojačana salivacija i znojenje, grčevi muskulature- izazivaju simptome u dozama koje su manje od opasnih (dovoljna apsorpcija 1/30 LD50) - reaktivator esteraza (piridin-aldoksim-metajodid 50 mL 1% otopine i.v.)

PIRETRINI- alkaloidi, djeluju preko kože, neurotoksično djelovanje (parestezije; djeluju na prijenos Na+)- promjene reverzibilne, bez trajnih učinaka; otrovanja su rijetkost

KLORIRANI UGLJIKOVODICI (u HRV samo lindan i endosulfan)- ingestijom, inhalacijom i preko intaktne kože- odlažu se u mastima (mršavljenje dovodi do njihovog oslobađanja i akutnog otrovanja)- akutno otrovanje: grčevi, mučnina, povraćanje, proljev, glavobolja, vrtoglavice, pojačana salivacija, parestezije jezika i usana, hiperestezija lica, smrt pri većim dozama - kronična otrovanja: oštećenje jetre i bubrega- toksično djelovanje na plod, izlučuju se preko majčina mlijeka- ANTIDOTA NEMA!; ricinusovo ulje pospješuje resorpciju preko kože

Smanjenje opasnosti od pesticida:

16


- uporaba piretroida (opasni za pčele i ribe), ekološki prihvatljivi, brzo se razgrađuju

- uporaba Bacillus thuringiensis (Bt) - fungicidi dobiveni od izlučina viših gljiva- inertno prašivo od dijatomejske zemlje (amorfni silicijev dioksid)- uporaba feromona

Karencija – najkraće propisano razdoblje u danima između primjene pesticida i ubiranja plodova ili puštanja stoke na ispašuRadna karencija – najkraće u satima propisano razdoblje zabrane ulaza i boravka, bez zaštitne opreme, u područja nakon primjene pesticida

FIZIKALNI ČIMBENICI OKOLIŠA

Zdravstveni učinci fizikalnih čimbenika okoliša

- zaštitne kategorije : 1. tehnološka zaštita 2. administrativna zaštita

3. osobna zaštitaToplinski čimbenici- raspon vrijednosti unutrašnje temperature koju čovjek može podnijeti bez ireverzibilnih oštećenja jest oko 4°C

prekomjerno toplinsko opterećenje- toplinska iscrpljenost – stanje obilježeno osjećajem umora, slabošću, vrtoglavicom, kratkotrajnim gubitkom svijesti → zbog hipotenzije (periferna VD)

- kolaps cirkulacije- toplinski grčevi – obilno znojenje ( više od 1L/h) – poremećaj elektrolitske ravnoteže

- spastičnog tipa, pogađaju mišićne skupine koje su najviše opterećene, traju 1-3 minute, ponavljaju se, bolni su; najčešće se pojavljuju nakon rada- toplinski udar ili sunčanica – potpuni slom funkcije termoregulacijskog centra

- porast kožne i unutarnje tj. temperature preko 40°C; koža crvena i suha, nema znojenja, glavobolja, mučnina, povraćanje; povišena LDH i CPK

- loš prognostički znak : toničko-klonički grčevi (30% letalitet)- miliaria rubra (zbog začepljenja izvodnih kanala ž. znojnica) – nije praćena temperaturom!- termogenetska anhidroza (kombinacija sunčanice i miliarie rubre)- toplinski edemi - toplinske urtike- erythema ab igne (hiperkeratotički plakovi na mjestu dodira kože i topline)- intertrigo (zbog prekomjerenog znojenja na pregibnim mjestima)

snižena temperatura okoliša- najčešći uzrok smrti od smrzavanja jest zatajenje cirkulacije- tj. temp. 27°C → koma; manje od 27°C → smrt- rovovsko stopalo – VK i ishemija- imerzijsko stopalo

17


- ozeblineAtmosferski tlakpovišen atmosferski tlak- dekompresijska bolest(kesonska bolest) –povećanjem atm. tlaka se otapa više plina u tkivu

- suvišak dušika oslobađa se u obliku mjehurića u krv; prilikom brze dekompresije stvaraju se plinski mjehurići → zračna embolija (u potkožnom masnom tkivu, zglobovima, živčanom sustavu)

- teška posljedica : spastična paraplegija (embolija kralj. moždine), embolija pluća, aseptička nekroza kostiju(3-4mjeseca nakon incidenta), smrt

- simptomi nedovoljne dekompresije : bol u zgobovima (koljeno, rame), svrbež, vrtoglavica, glavobolja 10min-1h nakon izronasnižen atmosferski tlak- simptomi nedostatka kisika(„visinska bolest“) – glavobolja, vrtoglavica, zujanje u ušima, dispneja

- kontraindikacije za rad u uvjetima povišenog/sniženog atmosferskog tlaka: trudnoća, bolesti KV sustava, bolesti CNS i PNS, endokrine bolesti, kronične bolesti respiratornog i lokomotornog sustava, duševni poremećaji, alkoholizam, teže bolesti uha

Elektromagnetska zračenja- energija zračenja : energija koju prenose elektromagnetski valovi brzinom svjetlosti- neionizirajuća (UV zračenje; infracrveno zračenje; vidljivi spektar; radiovalovi; mikrovalno zračenje; zračenje ekstremno niskih frekvencija (ELF )- ionizirajuća (rendgensko i gama zračenje; alfa, beta, protoni, neutroni)- polja bez komponentne zračenja: statička električna polja, magnetska poljaMikrovalno zračenje – (1mm-1m); radari, mikrovalne pećnice; maksimalna apsorpcija pri 25 MHz; toplinski učinak, glavobolja, umor, gubitak teka, hiperhidroza; kasnije – KV poremećaji s patološkim EKG-om, kataraktaInfracrveno zračenje – toplinska oštećenja; katarakta (izloženost dulja od 15 godina)UV zračenja – fotodermatoza, eritem, opekline, fotokeratokonjuktivitis(„snježno sljepilo“)Vidljivo zračenje – solarni retinitis kod osoba s afakijom (nedostatkom leće); astenopija (zamor vida); za retinu je najopasnije plavo svjetloIonizirajuća zračenja – tkivo je to osjetljivije na i. z. što ima veću mogućnost proliferacije i što je slabije diferencirano; ovisi o stadiju staničnog ciklusa - „hijerarhijska“ ili H-tkiva: imaju definiranu količinu matičnih stanica kojima se nadomješta oštećeno tkivo - „fleksibilna“ ili F-tkiva: imaju iste proliferacijske i kompenzacijske sposobnosti

18


mogućnost razvoja radiolezije→ stohastički učinci – učinci do koji se može doći pri ozračenju bilo kojom dozom (nema praga doze)→ nestohastički učinci – do njih dolazi tek kad je pri ozračenju prijeđen prag doze - akutni radijacijski sindrom – akcidentalno ozračenje cijelog tijela velikom dozom(iznad 5Gy)

- prodromalni stadij (1-2 dana)- prostracija, povraćanje, limfopenija- latentni stadij (1-2 tjedna) – limfopenija, granulocitopenija, monocitopenija,

trombocitopenija, anizospermija- stadij razvijene kliničke slike (2-3 tjedna) – hemoragijska dijateza, agranulocitoza,

anemija- rekovalescencija (3—4 tjedna) – oporavak ili smrt

- akutna lokalizirana radiolezija - akcidentalno ozračenje dijela tijela velikom dozom

- reakcije tkiva : proliferacija parenhimskih stanica, propadanje parenhimskih stanica nakon latentnog stadija, postiradijacijska fibroza Svjetlost- porastom osvijetljenosti raste brzina opažanja, a smanjuje se vrijeme psihomotoričke reakcije- bitno za očuvanje normalnog vida radnika, smanjenje broja nesreća pri radu, poboljšanje produktivnosti pri radu i kvalitete produkta, uklanjanje nepotrebnog zamaranja radnika, olakšanje održavanja čistoće u prostorijiosvjetljenost – omjer između svjetlosnog fluksa i površine koju jednolično osvjetljujesvjetlosni fluks – vidljiva energija koju izvor svjetla zrači u 1 sekundi u određeni prostorni kut- blještanje- smanjuje kvalitetu vida; nastaje zbog vrlo jakih luminacija (sjajnosti) u vidnom polju; može biti direktno (od primarnog izvora svjetlosti) i indirektno (zbog refleksije svjetla)

Mehanička energijaBuka - auditivni učinci (oštećenje slušnog živca; iznad 90dB)

- početna ili primarna akustička trauma (u području frekvencija oko 4000 Hz)

- nagluhost i gluhoća (obostrani procesi!!) - ekstraauditivni učinci (poremećaj funkcije živčanog, KV, GI i endokrinog sustava) - izloženost tijekom cijele radne smjene (8h) dopuštena razina buke ne smije prijeći 85 dBVibracija – poremećaj neurohormonalne regulacije, neuropsihičke smetnje, smetnje vida i ravnoteže; kosti i zglobove (osteoporoza, zone dekalcifikacije)

Električna struja (tehnička ele.struja ili kao prirodni elektricitet - udar groma)

19


- električni udar(učinak same struje), električne opekline (učinak topline), električna oftalmija- ozljeda najčešće pri naponu 150-250 volta; izmjenična struja opasnija (najopasnije frekvencije 40-60 Hz; najviše pogađa centar za disanje); otpor suhe i zadebljale kože je velik - struja jačine više od 0,1 A može biti smrtonosna

Ocjena ugroženosti od fizikalnih čimbenika okoliša

Toplinski uvjeti- mogućnost izmjene topline između organizma i okoliša uvjetovana je:a) temperaturom zraka (ekspanzijski termometar ili električni termometar s promjenljivim otporom)b) vlažnosti zraka (električni higrometar ili psihrometar)c) brzini strujanja zraka (anemometar)d) temperatura zračenja okoliša (iz izmjerene temperature globus termometra) → tri skupine toplinskih uvjeta:

1) najpovoljniji – uvjeti toplinske udobnosti2) dopustivi – uvjeti fiziološki prihvatljive toplinske neudobnosti3) nedopustivi – uvjeti prekomjerne topline ili hladnoće s posljedicom

oštećenja zdravlja → toplinski indeksi: služe nam za utvrđivanje uvjet rada

1. Efektivna temperatura (ET) i korigirana ET- temperatura potpuno mirnog zraka zasićenog vodenom parom

koja izaziva osjet topline (kombinacija temperature, brzine strujanja zraka i vlažnosti)

2. Indeks vlažne i globus temperature (IVGT) - služi za procjenu dopustiva trajanja aktivnosti u određenim

toplinskim uvjetima u zatvorenom i na otvorenom

- temp. prirodnog vlažnog termometra, temp. globus termometra i temp. zraka

3. Predvidivi postotak nezadovoljnih (PPN)

Buka - nepovoljnije djeluju: više razine buke, udarna buka i visoke frekvencije buke - izvori buke: a) nestacionirani (prometna sredstva)

b) stacionirani (industrija, građevinski radovi,..) - buka u naselju (komunalna buka) – nižih je razina, naglašena promjenljivost razine u tijeku trajanja buke - dopustive razine buke: 1) otvoreni prostor (prema namjeni) – zone s pripadajućim vrijednostima dnevne i noćne buke2) prostorije (prema namjeni) – propisane vrijednosti 15-minutne dnevne i noćne buke3) prostorije (prema djelatnosti) – propisana vrijednost u tijeku mentalnog rada- čepići smanjuju buku za 15-20 dB; a slušalice za 25dB

Rasvjeta - prikladna rasvjeta: dovoljna razina osvijetljenosti (u luksima) za obavljanje neke aktivnosti, a

20


bez pojave bliještanja - šest skupina vidnih zahtjeva: od malih do izvanredno velikih - ravnomjernost osvijetljenosti: izražava se omjerom osvijetljenosti najslabije osvijetljenog mjesta u prostoriji prema prosječnoj osvijetljenosti cijele prostorije

VODA I ZDRAVLJE

Zdravstveni učinci onečišćenja vode

→ srednja potrošnja vode u kućanstvu: 20 L/dan/po osobi→ srednja potrošnja vode u industriji: 1500 L/dan/po osobi

Vrste i osobine vode u prirodi:1. Oborinska voda: prirodno je destilirana voda koja prolazom kroz atmosferu skuplja mikroorganizme, prašinu i ostala atm. onečišćenja

- CO2 → kiseli pH; meka je(nema otopljenih mineralnih soli); uvjetno je dobra za piće (jer može pokupiti radioaktivni materijal i kemijske tvari)2. Površinska voda: tvrda je (150-250 mg CaCO3/L); pH 7-8,5; problem: sekundarna onečišćenja; u pravilu nije za piće3. Podzemna voda:

a) pukotinska (krška) voda – nije sigurna za piće; 150-250 mg CaCO3/Lb) voda temeljnica: tvrda je (240-2500 mg CaCO3/L); pH 7-7,9; na dubini od 20m

stalne je temperature

→ plitka podzemna voda – nije sigurna za piće (mikrobiološko onečišćenje); osim ako ima sloj gline prema površini (pitka voda grada Zagreba)

→ duboka i stara voda temeljnica - bistra je, praktično sterilna, stalne temperature, pretvrda;

→ sigurna za piće; treba je čistiti od željeza i plinova→ arteška voda – nalazi se između dvaju nepropusnih slojeva; sigurna je za

piće

Bolesti i smetnje izazvane vodom 1. Bolesti izazvane biološkim uzročnicima

- endemije, epidemije ili sporadično - skupina A: konzumiranje vode onečišćene stolicom i urinom bolesnika ili kliconoša, glodavaca i životinja (trbušni tifus, paratifus, dizenterija, gastroenteritisi, infektivni hepatitis) - skupina B: kontakt čovjeka s vodom putem kože i sluznica, te konzumiranjem vode onečišćene uzročnicima čiji vektor neko vrijeme živi u vodi (shistosomijaza, leptospiroza)

21


- skupina C: širi se ubodom insekta prenosnika bolesti, koji se zadržava uz vodu (malarija) - skupina D: fekooralni put prijenosa (trbušni tifus, paratifus, dizenterija, gastroenteritisi, infektivni hepatitis) - skupina E: aerogeni put prijenosa iz vodoopskrbnih sustava (legionela) 2. Bolesti izazvane kemijskim tvarima

- najčešće nastaju u kroničnom obliku- uzročnici geološkog (arsen, selen, fluor, jod, natrij, sulfati) porijekla ili sekundarnim,

onečišćenjem (ispušni plinovi iz automobila, emisija nuklearnih centrala, iz industrijskog otpada, s poljoprivrednih površina)

- kronična otrovanja se povezuju sa solima teških metala i nekih nemetala (cijanidi)

- zaštita zdravlja se provodi propisivanjem MDK (maksimalno dopustiva koncentracija) za koje se smatra da se mogu tolerirati u vodi za piće 3. Tvari u vodi koje izazivaju organoleptičke smetnje(mutnoća, okus, miris, ..)

- biljna vegetacija, mutnoća vode ili soli geološkog podrijetla, nafta, fenoli

Zaštita vode u prirodi- najčešća onečišćenja vode: ispuštanjem otpadnih voda iz industrije i naselja, oborinske vode koje ispiru poljoprivredne i prometne površine te odlagališta krutog otpada- voda je opće dobro koja zbog svojih prirodnih svojstava ne može biti ni u čijem vlasništvuPropisi o zaštiti voda:

1. Zakon o vodama, 1995.g.2. Uredba o klasifikaciji voda, 1998.g.3. Uredba o opasnim tvarima u vodama, 1998.g.4. Državni plan za zaštitu voda, 1999.g.5. Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim

vodama,1999.g. → njima je obuhvaćena zaštita: površinskih i podzemnih kopnenih voda, mineralnih i termalnih voda, morske vode

Klasifikacija voda (u smislu njihove opće ekološke funkcije):a) vode prve vrste

- podzemne i površinske vode koje se mogu iskoristiti za piće ili u prehrambenoj industriji (u svom prirodnom obliku ili nakon dezinfekcije), te površinske vode koje se mogu upotrijebiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba

- sva podzemna voda, izvori rijeka, gorski potoci, voda u nac. parkovima

b) vode druge vrste- mogu se u svom prirodnom obliku upotrijebiti za kupanje i rekreaciju, za uzgoj

ostalih vrsta riba ili se nakon pročišćavanja mogu koristiti za piće i u prehrambenoj industriji

- skoro svi državni vodotocic) vode treće vrste

- primjena u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kakvoćom vode, te u poljoprivredi

22


- Sava od Zg do Siska, rijeka Bosut, rijeka Ilova, te rijeka Pakrad) vode četvrte vrste

- isključivo upotreba uz pročišćavanje tamo gdje je veliko pomanjkanje vodee) vode pete vrste

- ne smiju se upotrebljavati ni za kakve namjenePokazatelji kakvoće vode za klasifikaciju:prva skupina pokazatelja (obavezni):

- fizikalno-kemijski p., režim kisika, hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik i fluor), mikrobiološki p., biološki p.(u površinskoj vodi, pokazuje dominantno onečišćenje vode)druga skupina pokazatelja:

- metali, organski spojevi, radioaktivnost

Režim kisika: 1. otopljeni kisik – pokazatelj kakvoće/čistoće površinske vode (ako je voda

zasićena reduktivnim tvarima, troši se kisik brže nego što ga voda može apsorbirati iz atmosfere → koncentracija kisika se tada smanjuje → u vodi se događa intenzivna biokemijska razgradnja organske tvari)

2. petodnevna biokemijska potrošnja kisika – pokazatelj kojim se mjeri količina otopljenog kisika u vodi potrošena za biokemijsku aerobnu razgradnju organskog materijala u uzorku tijekom 5 dana (veća potrošnja kod onečišćenije vode)

3. kemijska potrošnja kisika iz kalijeva permanganata – parametar kojim se izražava potrošak kalijeva permanganata za oksidaciju organskog materijala u uzorku vode

Opasne tvari u vodi (Uredba o opasnim tvarima u vodama, 1998.g.)skupina A - one za koje je dokazano da su rizične za vodni okoliš i čovjeka - propisuje se MDK i zabranjuje se njihovo ispuštanje u vode - organohalogeni, organofosforni spojev, živa, kadmij, olovo, karcinogeni, teratogeni i

mutageni, nerazgradiva mineralna ulja, cijanidi, radioaktivne tvariskupina B - one za koje je dokazano da imaju nepoželjno djelovanje na vodni okoliš (na

okus i miris proizvoda koji služe ua prehranu, a dobiveni su iz prirodnih voda)

- neki metali, neki anorganski spojevi, halogenirani ugljikovodici, fenoli, pesticidi,..

Mjere zaštite vode- rekonstrukcija i izgradnja sustava javne odvodnje- rekonstrukcija i izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda- smanjenje opterećenja otpadnim vodama iz tehnoloških procesa- zamjena postojeće tehnologije - smanjenje onečišćenja voda od agrotehničkih sredstava- gradnja novih sanitarnih deponija i saniranje postojećih- uklanjanje kopnenih izvora onečišćenja mora

Opskrba vodom za piće

Opskrba naselja

23


- potrebna je : dovoljna količina, odgovarajuća kakvoća i mogućnost transporta

- „specifična potrošnja“ – prosječna dnevna potrošnja u naselju se podijeli s brojem stanovnika

- voda za opskrbu naselja može biti zagađena oko samog zahvata; radi zaštite izvorišta uređuju se zaštitne zone; prva zona je uz samo zahvatno područje gdje je zabranjen ulaz ljudima i životinjama

Vodovodni sustavi- dijelovi v.sustava: zahvat vode (kaptaža), glavni cjevovodi, rezervoari,

razvodna mreža- gravitacijski vodovod – zahvaćeni izvor iznad naselja - tlačni vodovod – ukoliko je potrebno crpljenje vode jer je zahvatni izvor u ili

ispod razine naselja

- opskrba vodom iz potoka i rijeka je najnepovoljnija- uloga rezervoara: izjednačavanje varijacije dotoka i potrošnje vode tijekom

dana, osiguravanje ravnomjernog tlaka u razvodnoj mreži, rezerve za gašenje požara ili u slučaju kvara

- sekundarno onečišćenje se najčešće događa u razvodnoj mreži (kvarovi i lomovi cijevi)

Kondicioniranje vode za piće → uklanjanje iz vode nepoželjnih stranih tvari i dodavanje tvari za poboljšanje kakvoće vode - mehanički i kemijski postupci – kombiniraju se ta dva načina

- standard - uklanjanje mutnoće i mikroorganizama iz sirove vode:1. taloženjem 2. filtriranjem(spori filtri- manja naselja; brzi filtri – 25 puta brži)3. dezinficiranjem (UV, gama-zrake i ultrazvuk; ozonizacija(najbolje),

bromiranje, jodiranje, kloriranje(najčešće))

4. aeracija

Kloriranje vode

- klor + hipoklorati → hipoklorasta kiselina i HCl- najjače baktercidno i virucidno djelovanje im nedisocirana hipokloraasta

kiselina; najmanje disociranje je pri pH 5 (dezinfekcija najjača); pri padu temperature pada baktericidno i viricidno djelovanje hipokloraste kiseline

SRK (slobodni rezidualni klor) - klor u obliku hipokloraste kiseline i hipoklorit iona- djeluje na bakterije i viruse brzo i u malim koncentracijama- postiže se primjenom: elementarnog klora, natrijeva i kalcijeva hipoklorita i

izocijanurata- pojavljuje se u čistoj vodi i očišćenoj vodi te postupkom prekloriranja onečišćene vode- najotpornije su : Entamoeba histolytica i Bacillus antacis

VRK (vezani rezidualni klor)- pojavljuje se uz dodatak većih koncentracija hipoklorita

24


- javlja se u onečišćenoj vodi kloriranoj s malim doazma hipoklorita; u vodi kloriranoj sintetskim kloraminima

- slabo i sporo djeluje na bakterije i viruse- postupci dezinfekcije klorom:

a) dezinfekcija SRK-om – dovoljna je mala koncentracija rezidualnog klora i kratko vrijeme kontakta prije potrošnje

b) dezinfekcija VRK-om – nije dobra jer pri korištenju visokih koncentracija se mijenjaju organoleptička svojstva vode- preparati klora:

1. elementarni klor2. klorno vapno3. natrijev hipoklorit4. izocijanurati5. klorov dioksid

- dekloransi: aktivni ugljen, natrijev tiosulfat, vitamin C i SO2

Sanitarno-zdravstveni nadzor vode za piće

- analiza A – terenski pregled, objekta i laboratorijsku analizu vode (dokazivanje fekalnog i organskog onečišćenja)

→ ukupan broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliformnih bakterija, broj fekalnih streptokoka i broj aerobnih bakterija porasao ma agaru pri temperaturi 22-37°C;

nitrati, nitriti, amonij i kloridi- analiza B – terenski pregled crpilišta, laboratorijska analiza tvari u okolišu i onih koje se koriste u preradi vode; provodi se na uzorcima s izvorišta i na sabirnim vodama s više mjesta

→ ukupan broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliformnih bakterija, broj fekalnih streptokoka i broj aerobnih bakterija porasao ma agaru pri temperaturi 22-37°C i određivanje Pseudomonas aeruginosae i klostridije- analiza C – kad se voda nepoznate kvalitete i sastava želi osposobiti za piće; široka obrada

PREHRANA I ZDRAVLJE

Planiranje i evaluacija prehrane1 g proteina → 17 kJ (4 kcal)

1 g CHO → 17 kJ (4 kcal)1 g masti → 37 kJ (9 kcal)

1 kJ = 0,2388 kcal; 1 kcal=4,184 kJ PROTEINI- esencijalne aminokiseline : valin, leucin, izoleucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin,

triptofan i histidin(za rast djece)

25


- biološka vrijednost proteina mjeri se u odnosu na biološku vrijednost jajeta (100) jer je jaje, uz majčino mlijeko, najiskoristivije- „limitirajuća aminokiselina“ – esencijalna aminokiselina koja najviše odstupa od standarda i o kojoj ovisi koliko će se proteina iz hrane ugraditi u tkivo

- npr. triptofan u kukuruzu, lizin u pšenici- dnevne potrebe proteina za odraslu osobu 0,7 g/kg TT (ako se radi o miješanoj prehrani); za dojenčad 2 g/kg TT- udio energije iz proteina u ukupnom dnevnom energetskom unosu za odrasle 10 -15%

UGLJIKOHIDRATI- udio energije iz CHO u ukupnom dnevnom energetskom unosu za odrasle 50 - 60 %- dnevne potrebe CHO za odraslu osobu 4 g/kg TT

MASTI- udio energije iz masti u ukupnom dnevnom energetskom unosu za odrasle 25 - 30 %

Prehrambeni standardi – specifikacija preporučenih dnevnik količina energije, hranjivih i zaštitnih tvari prijeko potrebnih za održavanje fizioloških funkcija organizma i zdravlja pojedinca

→ koriste se za planiranje prehrane pojedinih populacijskih skupina

za bazalni metabolizam ( 60 – 70% ukupno potrebe energije)za tjelesnu aktivnost ( 15 – 30% ukupno potrebe energije)

za termogenetski učinak hrane ( 5 – 10% ukupno potrebe energije)

zajutrak : 10-15% ukupno dnevne potrebe energijedoručak: 20-25% ukupno dnevne potrebe energijeručak: 30-40% ukupno dnevne potrebe energijevečera: 25-30% ukupno dnevne potrebe energije

VitaminiC (skorbinska kiselina) - skorbutB1 (tiamin) - beri beriB2 (riboflavin) - angularni stomatitis heilitisB3 (niacin) - pelagraB6 (piridoksin) - epileptički napadaji, anemija, neuropatijaB9 (folna kiselina) - anemija, defekti neuralne cijeviB12 (cijanokobalamin) - megaloblastična anemijaA – noćno sljepiloD – rahitis, osteomalacijaE – hemoliza, neurološki simptomiK – sklonost krvarenju

Ocjenjivanje prehrambenog stanja

26


1. direktne metode:Antropometrijska mjerenja (središnje mjesto)

- visina za dob (služi kao anamneza prehrane) → ocjena rasta i razvoja kostura

- težina za dob (označava globalno stanje prehrane ispitanika; u nerazvijenim zemljama ima veću primjenu)

- težina za visinu (ocjena sadašnjeg stanja prehrane) mjeri veličinu mekih

tkiva→ mjerenje kožnog nabora nadlaktice i opsega nadlaktice

služi za: aproksimaciju tjelesne mase procjena miš.mase (energetske rezervi) (proteinske rezerve)

Indeks mase tijela(Quwteletov indeks) = težina(kg)/visina 2 (m 2 ) - u dobroj je korelaciji s težinom i količinom tjelesne masti; ne toliko dobro

s visinom

- primjenjuje se za populacijske skupineVrijednost ITM Prehrambeno stanje< 18,49 Pothranjenost18,5-24,99 Normalna uhranjenost25-29,99 Prekomjerna TT30-34,99 Pretilost>35 Morbidna pretilost

2. indirektne metode:Ispitivanje potrošnje hrane

- vaganje- inventurna metoda - intervju o potrošnji hrane u zadnja 24 sata- vođenje dnevnika tijekom 3-7 dana- ispitivanje učestalosti potrošnje hrane (potrošnja pojedinih namirnica)- ispitivanje potrošnje u domaćinstvu

Uporaba vitalno statističkih podataka- orijentacijska metoda- koriste se podatci o mortalitetu specifičnih dobnih skupina, specifičnom

morbiditetu i mortalitetu- korisno u populacijama gdje se javljaju teži oblici pothranjenosti

Javnozdravstveno značenje prehrane

Bolesti kardiovaskularnog sustava-rizični čimbenici:

→ svako povišenje LDL kolesterola za 0,026 mmol/L seruma povećava rizik

nastanka koronarne bolesti srca za 1-2%→ prehrana bogata mastima (zasićene – miristinska, palmitinska i

laurinska k., transmasne kiseline)→ poželjna vrijednost ukupnog kolesterola <5,2 mmol/L→ poželjna vrijednost LDL kolesterola <3,4 mmol/L

- protektivni čimbenik : HDL kolesterol > 1,6 mmol/L - odrasla osoba sintetizira 600-1500 mg kolestrola na dan u jetri (primarno)

27


Prehrana i rak- oko 35% smrti od malignih bolesti se može dovesti u svezu s prehranom- prehrana : utjecaj ili na inicijaciju, ili promociju ili na progresiju karcinogeneze- nepravilna prehrana utječe na obrambene mehanizme organizma1. prehrana kao izvor karcinogena ili prekarcinogena

- prirodni sastojci biljaka, aditivi, onečišćenja2. prehrana ima utjecaja na stvaranje karcinogena

- inhibicija stvaranja nitrozamina u želucu (vitamin C), promjena bakterijske flore u debelom crijevu (vlakna), promjena metabolizma karcinogena

3. modificirajući utjecaj karcinogena - putem transporta (alkohol, vlakna), inhibicija promocije (vitamin A)

- masti : karcinom dojke, debelog crijeva, prostate, rektuma i ovarija- utjecaj i na promotorsku fazu i na fazu inicijacije karcinoma

- povećana TT : karcinom dojke, endometrija, prostate, rektuma i ovarija- prehrambena vlakna : protektivno djelovanje → skraćuju vrijeme izloženosti

potencijalnim karcinogenima- sol : negativno utječe na sluznicu želuca (atrofični gastritis)

- vitamini i minerali : antioksidativna svojstva (osim vitamina D) - selen : antioksidativna svojstva, potentan inaktivator karcinogena

Prekarcinogene tvari- nitriti : s aminima i amidima → N-nitrozo spojevi (jaki karcinogeni)- cikla, celer, salata, špinat, repa, pivo

Zdravstveni učinci uzrokovani nedostatkom prehrambenih tvariOsteoporoza

- dnevni unos kalcija za odrasle osobe iznad 25god. 1000 mg; žene u postmen. 1500mg

- smanjenje apsorpcije kalcija iz crijeva u žena se pojavljuje oko 45. godine, a u muškaraca oko 60.godina

- kalcij: mlijeko i mliječni proizvodi, riba, meso,voće, mahune, lisnato povrćeAnemije

- sideropenična a. (deficit željeza), megaloblastična a. (deficit B12)

Deficit joda- dnevni unos joda 50 – 1000 μg/dan- u HRV obavezno jodiranje soli (25 mg kalijeva jodida na 1kg soli)- u HRV prosječan dnevni unos soli 10 g/dan (preporučeno 6 g/dan)

Zubni karijes- u HRV prosječno 52% djece ima karijes; Streptococcus mutans- namirnice koje sadrže fermentabilne ugljikohidrate(šećer i škrob)

Nadzor nad zdravstvenom ispravnosti namirnica

Nove namirnice : 1. genetski modificirane namirnice

- nastaju prirodnim procesima (fermentacija mlijeka) ili biotehnološkim postupcima (tehnika rekombinantne DNA)

- etičko pitanje: rekombinacija DNA koja prelazi barijeru prirodnih vrsta- značajke namirnica:

a) modificiran prehrambeni sastavb) produljen vijek trajanja

28


c) povećan prinos d) otpornost na bolesti, sušu i niske temperaturee) povoljan utjecaj na okoliš (bakterije koje uzimaju dušik iz zraka →

smanjena potreba za umjetnih gnojivima; otpornost na insekte →

smanjena upotreba insekticida)2. funkcionalne namirnice

- one namirnice koje imaju povoljan učinak na zdravlje,a sadrže određenu prehrambenu vrijednost

- osnovni uvjeti: a) mora biti od prirodnih sastojaka (ne kapsula) b) treba je uzimati kao sastavni dio dnevne prehrane c) mora imati posebnu funkciju u služiti za regulaciju

posebnih tjelesnih procesa (pojačan imunitet, oporavak od spec.bolesti)

EKOLOGIJA NASELJA

Naselje i stanovanje- Deklaracija UN o čovjekovu okolišu, 1972.g. – ljudska naselja i procese

urbanizacije treba planirati tako da se izbjegnu negativni utjecaji na okoliš, tj. da se postigne najveća društvena i ekonomska dobrobit, a da se ne naruši prirodna sredina

- dopustivi prostorni minimum prema WHO je 12-15 m2 po osobi- zdravo stanovanje:

1. osiguranje osnovnih fizioloških potreba (toplinska zaštita, prirodno prozračivanje, zaštita od buke, primjerena rasvjeta, uzimanje glavnih

obroka, san)2. osiguranje čovjekovih socijalnih, psiholoških i radnih potreba (normalan obiteljski život, održavanje prijateljskih veza)3. zaštita od ozljeda 4. zaštita od infekcija

- zdravstveni poremećaji u urbanim sredinama:a) infektivne bolestib) psihosocijalna oštećenja zdravlja ili bolesti

(depresija,alkoholizam,narkomanija)c) neinfektivne bolesti i traume

- zdravstveni pokazatelji za zdrav život u urbanim sredinama:1. mortalitet dojenčadi2. postotak djece čija TT odgovara dobi i visini u prihvatljivim granicama3. postotak novorođenčadi s najmanje 2500 g pri porodu4. očekivani životni vijek pri rođenju 5. učestalost i mortalitet od specifičnih bolesti6. prometne nesreće

Odvodnja i čišćenje otpadnih voda- onečišćenje vode: promjena kakvoće vode kojom se mijenja korisno svojstvo

vode, pogoršava stanje vodnih ekosustava i ograničuje namjenska uporaba voda

29


- zagađenje vode: onečišćenje većeg razmjera u koncentracijama iznad dopuštenih

- otpadne vode: sve vode kojima su promijenjena kemijska i/ili fizikalna svojstva zbog uporabe za naselja ili industriju, te vode nastale od atmosferskih oborina, pranja ulica i ispiranja poljoprivrednih površina

- kakvoća vode se održava autopurifikacijom (fizikalnim, kemijskim i biokemijskim procesima)

Otpadne vode:1. sanitarne (nastale u neproizvodnim djelatnostima; opasne su!)2. tehnološke (mogu sadržavati toksične i radioaktivne tvari)3. oborinske (manje opasne od sanitarnih i tehnoloških)

Vrste kanalizacijskih sustava: → točkasti ispust: način unosa otpadne vode u prijamnike karakteristično za sanitarne i tehnološke otpadne vode → raspršeni ispust: ulaz dugačkim potezima u prijemnike karakteristično za oborinske o.v.

Sustavi kanalizacije u naselju:1. mješoviti sustav kanalizacije

- sanitarne i oborinske o.v. odvode se zajedničkim uličnim kanalom2. razdjelni ili separatni sustav kanalizacije

- posebna kanalizacijska mreža za sanitarne i tehnološke, i za oborinske o.v.

3. polurazdjelni način odvodnje – najskuplji- prve oborinske vode se isto prosljeđuju na pročišćavanje kao i sanitarne i

tehnološke

Čišćenje otpadnih voda u naseljima- faze postupka čišćenja:

1. prethodni stupanj č. (otklanjanje plutajućih otpadnih tvari, pijeska i šljunka)- rešetanje, usitnjavanje, uklanjanje pijeska i masnoća

2. prvi stupanj č. (uklanjanje najmanje 50% raspršenih tvari)- taloženje, isplivavanje, cijeđenje na mikrositima

3. drugi stupanj č. (smanjenje koncentracije suspendiranih tvari za 70-90%)- biološki postupci i fizikalno-kemijski postupci

4. treći stupanj č. (smanjenje koncentracije hranjivih soli za 80%)- uklanjanje dušika i fosfora, postojane organske tvari i teških metala

- veliki gradovi koriste aktivan mulj

Odlaganje krutog otpada- problem otpada: nastanjivanje štakorima i muhama, onečišćenje podzemnih

voda, estetski problem, opasnost od požara, ozljedeKruti otpad prema Zakonu o otpadu:

1. komunalni otpad (kućni otpad, glomazni otpad, otpad s javnih površina te iz ugostiteljskih objekata)

2. tehnološki otpad (nastaje u proizvodnim procesima)

30


Podjela otpada prema svojstvima:a) Inertni otpad – ne sadrži tvari koji ugrožavaju okolišb) Opasni otpad – ima štetna svojstva (zapaljivosti, eksplozivnosti, reaktivnosti, nagrizanja, nadržljivosti, štetnosti, teratogenosti, infektivnosti,

toksičnosti, karcinogenosti)

Konačno odlaganje krutog otpada4 R : reduction (smanjenje)

reuse (ponovna uporaba)recycling (reciklaža)recovery (regeneracija)

- metode: 1. kontrolirano sanitarno odlaganje

2. kompostiranje 3. spaljivanje (pri oko 1000°C) – prednosti:likvidacija 75% otpada, dobivanje

topline, ostatni otpad je inertan i sterilan

4. recikliranje

IZVANREDNA STANJA

Ekološke katastrofe- nesreća ili incident u kojem je kratkotrajnim neposrednim djelovanjem neke sile

u akutnom ili perakutnom učinku najmanje 5 osoba smrtno stradaloVrste katastrofa : 1. prirodne (potresi, poplave, orkanski vjetrovi, lavine) 2. uzrokovane djelatnošću čovjeka

- kemijskim čimbenicima- bilo koji incident povezan s nekontroliranim tijekom neke aktivnosti koji

ima za posljedicu teški akutni neposredni ili kasni štetni učinak na čovjeka i/ili okoliš

- prirodne, provocirane, prometne, ratne- težinu katastrofe određuju: opseg kontaminiranog područja, veličina

izloženosti populacije, količina kemijskih tvari, toksičnost tvari, opsežnost mjera koje treba poduzeti i posljedice na okoliš

- inhalacijom (naglo, pogađa velik broj ljudi, odmah prelazi u krv, evakuacija nužna)

- ingestijom (podmukao početak, teška identifikacija uzročnog čimbenika, širenje polaganije, ne uzrokuje panična stanja)

- aditiv u prekomjerenoj količini(niacin u brašnu, kobalt u pivu) ili kontaminacija hrane opasnom kemikalijom

- „kriterij zajedničkog simptoma“ – prevladava simptom prisutan kod svih žrtvi

- potrebno je utvrditi postoji li poremećaj disanja, svijesti i utvrditi stanje mišićja

- radioaktivnim tvarima - jod -131 ( T1/2 8 dana); cezij -137 (T1/2 30 godina)

31


UVOD U MEDICINU RADA

Medicina rada – preventivna djelatnost koje je glavni zadatak održavanje i unapređenje zdravlja zaposlenika te što dulje očuvanje radne sposobnosti

- uklanjanje potencijalno opasnih čimbenika na radnom mjestu- prevencija profesionalnih bolesti i nesreća na radu- unapređenje zdravlja djelatnika- poboljšanje radnih uvjeta i organizacije rada

Profesionalna štetnost – fizikalni, kemijski, mehanički i biotički čimbenici radnog okoliša koji mogu izazvati funkcionalne i organske promjene pojedinih organa, organskih sustava ili cijelog organizma

Profesionalne bolesti – određene bolesti prouzročene neposrednim produljenim utjecajem

procesa i uvjeta rada na određenim radnim mjestima ili poslovima

Bolesti povezane s radom – bolesti u nastajanju kojih radni uvjeti imaju značenje predisponirajućih ili agravirajućih čimbenika, ali mogu biti od značenja i u etiologiji bolesti za koje se inače pretpostavlja da su monofaktorske etiologije

Nesreće na radu – povrede osiguranika prouzročene neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, kao i povrede prouzročene naglim promjenama položaja tijela ili drugim iznenadnim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako su uzročno povezane s obavljanjem rada na određenom radnom mjestu ili poslu

Radna sposobnost – takvo stanje zaposlenika koje mu omogućuje rad u punom radnom vremenu uz napor koji mu ne ugrožava zdravlje

Smanjenje radne sposobnosti – stanje u kojem zaposlenik ne može raditi puno radno

vrijeme uz napor koji mu ne ugrožava zdravljePreostala radna sposobnost – stanje pri kojem zaposlenik smanjene radne

sposobnosti može raditi najmanje polovicu punog radnog vremena na poslovima na koje je bio raspoređen, uz napor koji mu dodatno ne ugrožava zdravlje

Promijenjena radna sposobnost – stanje uz koje zaposlenik, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, ne može obavljati poslove na koje je bio raspoređen, ali može obavljati druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi, bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije

Invalidnost – stanje kad u radnika, zbog trajnih promjena zdravlja, prouzročenih ozljedom na radu ili izvan rada, ili bolešću, koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili mjerama med. rehabilitacije, nastane smanjenje ili gubitak sposobnosti za obavljanje njegova posla ili posla općenito

→ uključuje: a) gubitak opće radne spos. (potpuno nepostojanje preostale r.spos.) b) gubitak profesionalne spos. (kao osiguranik ne može obavljati

posao za koji je osposobljen i koji je

obavljao)

PROFESIONALNE DERMATOZE

- uzroci: 1. kemijski agensi (kontaktni dermatitis, egzem) 2. fizikalni čimbenici 3. biotički čimbenici

32


a) prethodno je nedvojbeno ustanovljena profesionalna etiologijab) radi se o kožnoj promjeni za koju je poznato da može biti uzrokovana takvim agensomc) lokalizacija kožne promjene identična je s lokalizacijom maksilmalne izloženostid) isključena je neprofesionalna izloženost istom agensu

profesionalna iritativna upala kože (toksični dermatitis) - kontaktni dermatitis uzrokovan primarnim kožnim iritansom- agens koji izaziva vidljive kožne lezije na mjestu prvog kontakta s normalnom

kožom većine osoba koje prethodno nisu senzibilizirane tim agensom (u dovoljnoj

količini i duljini izloženosti)

profesionalna alergijska upala kože (alergijski kontakni dermatitis)- uzrokovana agensom koji izaziva senzibilizaciju; nakon prvog kontakta obično

ne izaziva simptome

- postoje velike individualne razlike u osjetljivosti na agense

najčešći agensi : 1. ulja i masti (mineralno ulje,..)2. tehnička otapala, kiseline, lužine i soli teških metala3. plastične mase4. voskovi, sastojci gume5. lijekovi

BOLESTI POVEZANE S RADOM→ nepovoljni uvjeti rada imaju značenje kao predisponirajući i agrivirajući čimbenici, isto tako mogu imati značenje i u etiologiji bolesti za koje se pretpostavlja da su monofaktorske

TEHNIČKA I OSOBNA ZAŠTITA NA RADU

1. automatizacija i hermetizacija2. eliminacija i supstitucija3. promjena tehnološkog procesa4. tehnička zaštita na strojevima i mehaničkim uređajima5. segregacija6. opća i lokalna ventilacija7. osobna zaštitna sredstva

33

Documents

Zdravstvena Ekologija i Medicina Rada