Zemzem, januar 2012

Embed Size (px)

Citation preview

ZEMZEMLIST UENIKA GAZI HUSREV-BEGOVE MEDRESE U SARAJEVU GODINA XLIV - JANUAR 2012/MUHARREM 1433 HG BROJ 2/174 - CIJENA 2 KM, ZA INOSTRANSTVO 2

REDAKCIJA LISTOVA UENIKA MEDRESA

1. KONFERENCIJA

475 GODINA

AMEL MEKI

INTERVIEW

VELIKANA

s dr j:ZEMZEMLIST UENIKA GAZI HUSREV-BEGOVE MEDRESE U SARAJEVU Godina XLIV - januar 2012./Muharrem 1433. h.g. Broj 2/174 - Cijena 2 KM, za inostranstvo 2 Pokreta i izdava Udruenje uenika medrese Gazi Husrev-beg Glavni i odgovorni urednik Magrdija Haris Zamjenik glavnog i odgovornog urednika Karada Elmedina Dizajn i tehnika priprema Begovi Abdulmalik Fotograf Begovi Abdulmalik Lektori Hadi Merjema, Jaarevi Alma, Rami Muhamed Redakcija Demir Armin, Rami Muhammed, Sarajli Omer, Begovi Abdulmalik, Meki Emina, ehi Nedim, Ahmetspahi Nudejma, Hadi Merjema, Skeji Amina, Jaarevi Alma, Karada Elmedina, Mehmedovi Samira, Muratovi Hikmet, Memievi Belmin, Musa Ilhana, Bai Habiba, Mehi Munir, Huseinbai Muhamed, Alijevi Lamija, Meki Merjem, Mehti Merjema, Beirovi Muhamed, Hindija Mushsin, Emo Nejra, El-Sawah Sarah Web www.medresa.ba Adresa Redakcija lista Zemzem, Sarai 49, 71000 Sarajevo Telefon +387 33 534 888 +387 61 342 753 +387 61 343 533 Tira 1700 Sekretar Meki Emina Distributer Muratovi Hikmet tampa Dobra knjiga, SarajevoOdlukom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, vlade R/F BiH br. 08-30-4/96 od januara 1996. godine, Zemzem je osloboen poreza na promet.

03 04 05 06 07 08 10 11 14 15 18 20 22 24 26 28 30 32 33 34 35 36 37 38 40 42 44 46 48 49 50

| | | |

RIJE UREDNIKA novo ruho predstavljanje redakcije edeb: prijateljstvo | aktuelnosti | medresa flash | nai velikani: demaluddin ef. auevi | 1. konferencija redakcija listova uenika medresa u bih | priznanja najboljim | DAN KOLE: 475 GODINA VELIKANA | VAKUF I NJEGOV ZNAAJ | CENTAR OBJEKTIVNOG BALKANSKOG NOVINARSTVA | INTERVJU: GENERAL ATIF DUDAKOVI | GENOCID | INTERVJU: AMEL MEKI | PUENJE! KAKO PRESTATI? | OTKRIA ARAPA | STICANJE ZNANJA RADI DUNJALUKE KORISTI | ZATO UZALUD GUBIMO? | GOVOR TIJELA | WOLANDOVA POSLA | KURANSKI DOKAZI | ZLATNE JOJ RUKE NE VIDJEE ZLATA | PREDSTAVLJANJE IZBORNIH GRUPA | TERENSKA NASTAVA | PROFESORI PIU | TVOJOM MILJU BEE SVOJE ZNANJE BRUSIMO | REI U TI PEROM | islam i poslanik u oima drugih | formula 1 | TA DRUGI PIU

RIJE

RED IK

Ui, itaj!imperativ koji mijenja svijet...S imenom Allaha, Milostivog, Premilosnog...Es-selamu alejkum dragi i potovani itaoci

itaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara, prve su rijei i prvi imperativ Objave. Ovaj imperativ je bio prekretnica u ivotu ovjeanstva. Nakon toga ovjeanstvo nije bilo kao prije Objave. Nakon Objave, beduini koji su bili simbol zaostalosti, nazatka i nepismenosti, postaju nosioci znanja i prosvjete i graditelji fascinirajue kulture i civilizacije. Gazi Husrev-begova medresa je osnovana 26. redeba 943. godine po Hidri, to odgovara 8.1.1537. godine po gregorijanskom kalendaru. Zahvaljujui vakifovoj mudroj i dalekovidnoj oporuci iz vakufname, koja ini trajnu organizacijsku i programsku osnovu rada ove kole, da se u njoj pored duhovnih i tradicionalnih znanosti, izuava i drugo to bude potrebno s obzirom na obiaj i mjesto, u toku 475 godina kontinuiranog rada u potpunom nauno-pedagokom dosluhu s prilikama i vremenom u kojem je djelovala, Medresu je zavrilo vie hiljada bonjakih alima, imama, hatiba, muallima, muftija, haza, ali i renomiranih lozofa, umjetnika i naunika. ezdesete godine su vrijeme pune kreativne uenike inicijative koje su rezultirale sa dva vrlo vana oblika organizovanja. Prvi je osnivanje udruenja uenika Gazi Husrevbeg, osnovanog 1965. godine, s ciljem da u njemu rjeavaju svoje probleme i organizuju svoje vannastavne aktivnosti.

Haris Magrdija / Glavni i odgovorni urednik

Tri godine kasnije, 1968. godine pokrenut je list udruenja uenika Gazi Husrev-beg, Zemzem, prvi vjerski list kod Bonjaka poslije 1945. godine, koji je imao punu podrku Uprave i nastavnog osoblja Medrese. A inicijativa uenika Gazi Husrev-begove medrese za kvalitativnom izmjenom nastavnog plana i programa kulminirala je obustavom nastave 11. januara 1972. godine. U povijesti e ostati zabiljeeno da je na inicijativu redakcije lista Zemzem u periodu od 16.-18.12.2011. godine odrana 1. Konferencija redakcija listova uenika medresa u BiH, sa ciljem da se pobolja saradnja meu redakcijama listova uenika medresa, ali i razmjene ideje i pozitivna praksa u radu. Odravanje Konferencije nije samo cilj naeg dosadanjeg djelovanja, ve samo poetak za postizanje cilja.

ZEMZEM | 03

ovo r ho

Na emire Husrev-bee diko Bosne ponosneZahvaljujemo se prof. Musta Suiu, autoru grbova Gazi Husrev-begove medrese i Udruenja uenika Gazi Husrev-beg, te loga lista Zemzem. Grb Gazi Husrev-begove medrese je okruglog oblika i u unutranjosti sadri etiri kvadrata koji simboliziraju etiri razreda ove kole, unutar kojih se nalazi tugra Gazi Husrev-bega. U cirkularu se nalazi ime nae kole na bosanskom i arapskom jeziku, te godina njenog osnivanja. Logo Zemzema je okruglog oblika i u unutranjosti sadri ime lista napisano arapskim kaligrafskim pismom - simetrina kufa. Iznad imena lista ispisana je godina izdavanja prvog broja po gregorijanskom kalendaru, a ispod godina izdavanja istog po Hidri. Grb udruenja uenika Gazi Husrev-beg je, takoer, okruglog oblika i unutranjosti sadri etiri kvadrata koja simboliziraju etiri razreda nae kole, unutar kojih se nalazi tugra Gazi Husrev-bega. U cirkularu je napisano ime naeg udruenja, na bosanskom i arapskom jeziku.

Pet stoljea mu'mini ti ime s dovom pronose Allah, Allah, Hu Allah La ilahe illellah Tvoj se vakuf uveav'o ba ko zrno kur'ansko Iz Saraj'va vazda sjalo aka sunce nuransko Allah, Allah, Hu Allah La ilahe illellah Hair dovu inimo ti svakog dana i Dumom Hvala Bogu to nas uva u svom dinu jedinom Allah, Allah, Hu Allah La illahe illellah

04 | ZEMZEM

PREDS

VLJ

JE RED KCIJE

BAI HABIBA

Jo jedan lan redakcije od prvog razreda. Osoba koja uvijek zrai pozitivnom energijom. Malo je osoba u medresi poput nje koji su poznati po svojoj solidarnosti, drutvenosti i komunikativnosti. Iako je aktivna u skoro svim vannastavnim aktivnostima, odgovorno obavlja i funkciju predsjednice razreda ve treu godinu. Ne smijemo zaboraviti ni kapitensku traku odbojkakog kolskog tima. Uz sve to gaji i posebnu ljubav prema perzijskom jeziku.

HUSEINBAI MUHAMED

Huseinbai Muhamed, roen hladnog oktobra u hladnoj Busovai, perspektivan, svestran mladi um. Svoje miljenje temelji na injenicama kojih mu je puna glava. Odlian koarka, stonoteniser, a nadasve obiljeen utom bojom-debatant. Na neobian nain uspijeva spojiti kolu sa vannastavnim aktivnostima i u svemu tome uspijeva odrati dobru komunikaciju sa ostalim.

MEHI MUNIR

Naizgled komplikovana osoba, ali kada ga bolje upoznate, shvatite da ne treba mnogo da bi Munir bio sretan. Moda samo miran kutak gdje bi mogao s merakom da ita svoje knjige za koje nikad nema dovoljno vremena. Znatieljan, nestrpljiv i entuzijastian. Svakog osvaja svojom otvorenou i sposobnou da pria mnogo, a kae nita. Svjestan svojih ideala i uvjerenja i spreman uvijek da se bori za njih, ma ko bio na drugoj strani. Pravi prijatelj.

MEHTI MERJEMA

Od fazanskih dana vrijedni je lan redakcije Zemzema. Vrlo ambiciozna i odgovorna osoba, izvor mnogih korisnih i konstruktivnih ideja, a opet svojom skromnou plijeni panju mnogih. Nadamo se da e svojim zalaganjem doprinositi da na list bude to raznovrsnijeg i zanimljivijeg sadraja, stoga ove i iduih godina oekujemo mnotvo kvalitetnih radova.

MEKI MERJEM

Umjetnika dua i Zemzemova iskrica mudrosti. Odlian je uenik i jako iskren i pouzdan prijatelj. Inteligentna je i odgovorna osoba. Uenje Kur`ana, odmor je i smiraj za njenu duu. To je naa Merjem. Temperamentna i uvijek spremna na maksimalan angaman i sigurni smo da e u narednom periodu postati vaan lan redakcije.

MEMIEVI BELMIN

Jedna od svijetlih taaka naeg razreda. Svojim radom i zalaganjem postigao je status predsjednika i najboljeg uenika IIIb razreda. Spremnost da pomogne i zalaganje za razred su samo neke od vrlina koje krase naeg Belmina. Nadamo se da e na predsjednik dati svoj maksimum i opravdati ukazano mu povjerenje.

MURATOVI HIKMET

Mali je prostor u kojem govorimo o naem Hikmetu ali istaknuti eno ono najbitnije. Obzirom na funkciju distributera Zemzema, line odgovornosti i povjerljivosti nee manjkati ovom zadatku. Ovaj Visoanin, lider razreda, svoje sposobnosti pokazuje i u vannastavnim aktivnostima, pa nam se moe pohvaliti brojnim priznanjima, kako iz prirodno-matematikih, tako i iz sportskih oblasti. Uenik, prijatelj, kolega, brat... ovjek u svakom smislu te rijei.

MUSA ILHANA

Naa (vrijedna) Ilhana ve tri godine kao pela vrijedno uestvujeu realizaciji kolskog asopisa. Djevojka koja u svakom sluaju prati parolu tri R : Rad, red i razultat. Veoma odgovorna djevojka. Uprkos svojim obavezama ne uskrauje prijatelje svojim prisustvom i neiscrpnim lama. Uvijek je spremna za lijep osmijeh i savijet. Inallah, nadamo se da e i u sljedeim brojevima nadahnjivati nas pounim priama i zanimljivim stvarima. ZEMZEM | 05

edeb

PRIJ

ELJS VO..To su ljudi koji se vole u ime Allaha d.., nisu rodbina niti imaju materijalne koristi od toga. Njihova lica e biti svjetlost, i oni e biti u svjetlosti. Nee se bojati onda kad ljudi budu strahovali, niti e tugovati kada drugi budu tugovali. (Hadis)

U ovom vremenu velike moralne krize, sve uestalije se postavlja pitanje: Postoji li pravo prijateljstvo? Postoji li pravi prijatelj?, i to nije samo formalno postavljanje pitanja da bi se na njega odgovorilo. Ovoga puta iza njega se krije ozbiljna zabrinutost ljudskog roda.. Nikada na svijetu nije bilo vie ograda izmeu ljudi i, kao nikada ranije, ljudi su poeli da jedni druge posmatraju sa podozrenjem i da se rangiraju na osnovu razliitih, nakaradnih kriterija. Rezultat svega toga je podijeljeno i zavaeno ovjeanstvo, svijet kojim vladaju mrnja i netrepeljivost. U takvoj situaciji, pojedinac je shvatio da je preputen sam sebi i sve je podredio jednom cilju borbi za materiju i opstanak. Na tom putu izbrisane su sve granice, zaboravljene su sve odgovornosti i zgaene su sve norme. Ljudi su zaboravili biti prijatelji, a znaenje ove rijei sveli su samo na poznanika ili udruivanje radi postizanja ovosvjetskih koristi. Model prijatelja se zamilja ovako: to su ljudi koji posjeduju i vjeruju u drugaiji sistem vrijednosti, ljudi koji ne misle samo na sebe, koji imaju osjeaj za potrebe drugih, ljudi koji su spremni da prue podrku i pokau razumijevanje. Prijatelji su danas rijetki. Ono to je rijetko, obino je dragocijeno i treba se uvati. Pitanje prijateljstva oduvijek je zaokupljalo ljudsku panju. Mnogi ljudi shvatili su koliko je vano imati i sauvati prijatelja. ekspir je rekao: Pravog prijatelja ikada li nae, gvozdenom alkom za srce ga vei. Kolika je to srea da Allah d.. nekom od nas poalje ovjeka koji e ga u Njegovo ime voljeti. Biti nekome pravi prijatelj znai biti spreman da neto uloi sa svoje strane, a da nita ne oekuje zauzvrat. Pravi prijatelj je onaj koji je vjeran i onaj koji je shvatio da nije tu samo da prima ve i da daje. Prijateljstvo za kakvim ovjeanstvo traga, pogledi su koji gledaju u istu taku, putevi koji vode do istog cilja, Allaha d. .Pie: Meki Emina, IVb

06 | ZEMZEM

K

EL OS I

Pripremila: Alijevi Lamija, IIc

Hiljadu i jedno otkrie: muslimansko naslijeeLondon - Hiljadu i jedno otkrie: muslimansko naslijee naziv je izlobe u Muzeju znanosti u Londonu koja je prireena tokom mjeseca februara. Kafa, kompjuteri i klipni motori, moemo li zamisliti svijet bez njih? Za veinu nas, to su mali, ali neizbjeni djelii svakidanjeg ivota. Znanje koje je dovelo do toga da ih danas koristimo na taj nain ili je bilo izumljeno ili predano kroz generacije od drevnog islamskog svijeta. To je tema nove izlobe u Muzeju znanosti, u Londonu, iji je uvid jako daleko od nekih dananjih tvrdnji da muslimanski i zapadni svijet predstavljaju sukob civilizacija, stoji na poetku priloga BBC-a o ovoj izlobi. Profesor Salim al Hassani sa Univeziteta Manchester za BBC pojanjava da su brojna otkria i inovacije koji su nam ostali iz ranih godina islamskog svijeta. Jedno od njih je univerzitet. Prvi univerzitet je 850. godine osnovala mlada ena, Fatima al-Firhi u gradu Fez u Maroku. Bio je to, koliko znamo, prvi univerzitet u svijetu, koji je davao titule i diplome, kazao je profesor Al-Hassani podcrtavajui da je izloba usredsreena na nauna i tehnoloka otkria i napretke koji su promijenili svijet - od prvih univerziteta, preko izuma u medicini, higijeni, pa do mehanikih pomagala, poput pumpi i vodenih kola, kao i da veliki broj inovacija koje su osnova napretka dananjice datiraju iz vremena vrhunca islamskog carstva, kada se ono protezalo od Srednjeg istoka, preko Sjeverne Afrike, do Iberijskog poluotoka i dalje. Muslimanski uenjaci i izumitelji tada su bili daleko ispred bilo koga drugoga u svijetu. Tokom tog doba, gotovo hiljadu godina, tu su ogromni doprinosi u znanosti i tehnologiji o kojima smo zaboravili i koji nam dolaze od drugih civilizacija. Islamska civilizacija ih je oivjela i prenosila do nas. Muslimani su apsorbirali znanje iz svih kultura s kojima su imali doticaj - iz Indije, Kine, od Grka i drevnih Egipana, i to znanje prenijeli kasnijim generacijama. Jedan od eksponata pravi je primjer takve smjese - divovski sat na kojemu su se nali i indijski slon i kineski zmajevi i antiki grki vodoskoci. Eksponat je kopija originala koji je poetkom 13. stoljea napravio islamski izumitelj, matematiar i ininjer Al Dazari, kazao je Al-Hassani.

BiH meu top 10 najpoeljnijih halal destinacija u 2012. godini

BiH ima potencijal da postane jedna od top destinacija halal turizma, a to pokazuje i ovogodinja preporuka turistike stranice Crescentrating, svojevrsnog vodia za halal, odnosno vjerski podobna putovanja za muslimanske vjernike. Nakon viemjesenog istraivanja i anketa BiH je svrstana kao najfriendly halal destinacija u kategoriji zemalja izvan Organizacije islamske konferencije (OIC). OIC inae, okuplja 57 drava u kojima je islam dravna, veinska ili manjinska religija. Lista se sastavlja na bazi dostupnosti halal hrane u pojedinim zemljama, halal certiciranih restorana, dostupnosti vjerskih objekata, raznolikosti turistikih atrakcija koje su dostupne porodicama i sl. Navodi se da je BiH jedno od najegzotinijih destinacija za odmor u jugoistonoj Europi koju bi trebali posjetiti u ovoj godini. Budui da se nalazi na svojevrsnom raskriju izmeu Istoka i Zapada sa svojom mjeavinom kultura i modernim planinskim odmaralitima, turistima moe ponuditi mnogo sadraja. BiH na listi slijede Singapur, Juna Afrika, ri Lanka, Gold Coast u Australiji, Delhi u Indiji, London u Engleskoj, Bangkok na Tajlandu, Munchen u Njemakoj i Be u Austriji. Kao najbolja halal destinacija u kategoriji top 10 zemalja OIC-a za 2012. izabrana je Malezija. Halal turizam je novi oblik turistike ponude koji postaje sve popularniji u svijetu, a prema nekim pokazateljima godinji promet u oblasti halal turizma iznosi preko 90 milijardi amerikih dolara. ZEMZEM | 07

edres

sh

Debatanti u Zagrebu

kolski kviz znanja

Nai debatanti u Zagrebu

U periodu od 19. do 20. novembra 2011. godine u Zagrebu je odrano internacionalno debatno takmienje. Na ovom takmienju uee smo uzeli i mi, debatanti debatnog kluba Ad Factum Gazi Husrev-begove medrese. Imali smo ast da na istom predstavljamo Bosnu i Hercegovinu. Pored nas, na ovom takmienju je nastupilo jo 13 klubova iz Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore. Tim je bio sainjen od tri debatanta: Tabakovi Ahmeda, Ieri Hamze i Huseinbai Muhameda na elu sa naim mentorom prof. Mirzetom Hamziem. U Zagrebu smo doekani od strane organizatora a imali smo vremena tek da se smjestimo u hotel i prijavimo ekipu. Prvog takmiarskog dana planirane su tri runde, a od toga dvije debate smo pobijedili. Potrebno je naglasiti da su debate odvijane na engleskom jeziku. Nakon debata uslijedio je obilazak grada i upoznavanje sa ostalim takmiarima. Drugog takmiarskog dana, naalost, izgubili smo obje debate, ali to nas nije sprijeilo da se i dalje druimo i uivamo u ostatku dana. U Sarajevo smo stigli 21. 11. 2011. godine. Takoer, ne smijemo zaboraviti spomenuti nesebinu pomo koju nam je kola pruila, na kojoj se duboko zahvaljujemo.

Pobjednika ekipa kviza znanja

Tajne uzvienosti

Udruenje uenika nae kole svake godine u Medresi organizuje razliita druenja, edukativnog, kulturnog i zabavnog karaktera koja u amteatru Medrese okuplja veliki broj uenika i uenica. U okviru tribina Susreti sa... medreslije imaju priliku da se drue sa linostima iz kulturnog, politikog i javnog ivota nae zemlje. Maturanti svake godine prvim razredima uprilie prigodan doek, ovi njima uzvrate sa dirljivim ispraajem na kraju. Sigurno, ono to svake godine izazove najvee interesovanje kod svih je tradicionalni kolski kviz. Kviz je ove kolske godine odran u periodu od 1. decembra do 4. januara. Takmienje je podijeljeno u dvije faze. U prvoj fazi takmienja, koja se odvija kroz etiri sedmice, razredi se takmie unutar svojih generacija tako da svaka generacija u nalnom takmienju ima svog predstavnika. Uesnici kviza skupljaju bodove odgovarajui na pitanja iz oblasti: vjera, bosanski jezik i knjievnost, historija, geograja, drutvo, sport, zagonetna linost te rjeavajui asocijaciju zadatu svim uesnicima. U okviru takmienja svaki razred izvodi posebnu taku koja se takoer boduje. Nakon prvog kruga kviza, nale su izborili razredi: Ib, IIb, IIIb i IVb, a nalni kviz je odran 4. januara 2012. godine u kome je najbolja bila ekipa IVb u sastavu Ajkuni Muris, Begovi Abdulmalik i Begi Faris. Udruenje uenika je obezbijedilo i prigodne nagrade. Pobjednika ekipa je osvojila nagradu u iznosu od 100 KM, a ostalim nalistima su obezbjeene simboline nagrade.

Posjete fakulteta Medresi

Amteatar medrese je, 08. decembra 2011. godine sa poetkom u 19:15 bio domain promocije knjige Delaluddina Rumija Tajne uzvienosti. Promociju knjige organizovalo je udruenje uenika nae kole. Gosti promotori bili su: prof. dr. Namir Karahalilovi, mr. Mevludin Dizdarevi kao i prevodilac knjige mr. Munir Drki. Gosti su se u svojim izlaganjima osvrnuli na znaaj perzijske knjievnosti kao i Rumijevog stvaralatva. Prevodilac knjige najvie se zadrao u svom izlaganju upoznavajui sluaoce sa Rumijevom Tajnom uzvienosti. Promociji je pored uenika medrese prisustvovao i veliki broj zvanica. 08 | ZEMZEM

U mjesecu decembru, Medresu su posjetili predstavnici fakulteta North American College, International Burch University, International University of Sarajevo, u cilju upoznavanja maturanata sa fakultetima sa kojih dolaze.

edres

sh

Seminar na Jahorini

Sportske aktivnosti i turniriKao i svake godine, pa tako i ove tradicionalno je odran turnir u basketu 3 na 3. Turnir je odigran 15. i 18. decembra 2011. godine. Na turniru je uestvovalo 15 ekipa. Nakon uzbudljivih i zanimljivih meeva u nale su se plasirale ekipe IIb (prva ekipa) za koju su igrali: Huseinbai Muhamed, Memievi Habib i Vladavi Mustafa i ekipa IVa (druga ekipa) za koju su igrali: Demir Armin, Fati Zeid, Jusufbai Belmin i Rami Muhamed. U regularnom dijelu utakmica je zavrsena rezultatom 13:13, ali ekipa IIb je bila bolja nakon boljeg izvoenja sobodnih bacanja. Najbolji igra turnira bio je Huseinbai Muhamed IIb a najbolji strijelac Demir Armin IVa. Osim u koarci, turniri su odrani i u ahu, stonom tenisu, fudbalu, odbojci i u praktinom streljatvu. Pobjednik ahovskog turnira je Muratovi Husejn (IIa), stonoteniskog Huseinbai Muhamed (IIb), a u streljatvu najbolji je bio Katki Haris (IIIa). to se tie ekipnih sportova, u odbojci su, ve tradicionalno najbolje uenice IIId, a u fudbalu su se najboljim pokazali uenici IIIb.

Nai debatanti na Jahorini

Olimpijska ljepotica Jahorina bila je od 02. do 04. decembra 2011. godine, mjesto odravanja seminara za kapitene debatnih klubova kola koje su preko CKD-a ukljuene u debatni proces u Bosni i Hercegovini. Tom seminaru u svojstvu demonstratora World school formata, prisustvovali su debatanti debatnog kluba Ad factum Gazi Husrev-begove medrese. Seminar je bio regionalnog karaktera i odvijao se pod tezom PROVIDE A GOOD REASON FOR EX YU COUNTRIES IN THE EU. U petak, 02. decembra svi polaznici su krenuli ispred Zemaljskog muzeja put Jahorine, nakon ega su smjeteni u hotelu Kristal, gdje je isti dan otvoren seminar. Na otvorenju seminara nastupili su demonstratori WSDC formata, uenici nae kole Huseinbai Muhamed, Mehi Munir i Tabakovi Ahmed kao armacijski i Deduki Nermin, Dubii Mustafa i Memievi Belmin kao negacijski tim. Teza debate bila je: Ovaj dom vjeruje da Sarajevo treba proglasiti kulturnim centrom Evrope. Drugi dan seminara, poeo je dorukom, nakon ega su debatanti nae kole odrali za trenere debatnih klubova osnovnih kola opine Centar pokaznu debatu u Karl Popper debatnom formatu, na temu: Sarajevo ima najvei turistiki potencijal u regionu. Timer i voditelj pokaznih debata bio je takoe lan naeg debatnog kluba Sikira Amer, a ukupan seminar za na debatni klub vodio je kapiten ozi Emrah. Isti dan zavren je veerom i zabavom u restoranu hotela. Posljednji dan seminara, u nedjelju, urueni su certikati prisutnim debatantima, nakon ega su se u popodnevnim satima nai debatanti vratili u prostorije nae kole.

Finalisti turnira u basketu sa sudijama i prof. Dervieviem

Bosna danas

Koliko visoko je neboDokumentarni lm Koliko visoko je nebo je poslije svoje premijere u Goradu i evropske u Londonu, 22. decembra 2011. godine prikazan uenicima Gazi Husrev-begove medrese. Pored snimatelja Sulejmana Mulaomerovia, promociji lma prisustvovali su: Ismet Lisica, reditelj, Mirsada Emri, producent i Sabaheta utuk, jedan od protagonista. Ratne slike opkoljenog Gorada i nadnaravna borba Bonjaka za opstanak potakle su snane emocije kod svih prisutnih u amteatru Gazi Husrev-begove medrese.

Dana 22. novembra 2011. godine, je u organizaciji Udruenja ilmije odrana tribina Bosanskohercegovako zdravstvo danas, 19. po redu tribina u okviru serijala tribina pod nazivom Bosna danas. Na tribini, koja je odrana u amteatru Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, o pomenutoj temi govorio je prof. dr. Faris Gavrankapetanovi, direktor Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu. Na poetku se prigodnim rijeima prisutnima obratio Mensur ef. Paali, predsjednik Udruenja ilmijje, te rijeima tople dobrodolice zahvalio dr. Gavrankapetanoviu to se odazvao pozivu da govori na ovoj tribini. ZEMZEM | 09

I VELIK

I

Mehmed Demaluddin ef. aueviDuhovni voa Bonjaka, vjerski prvak, velikan i alim

godine, bio je

Mehmed Demaluddin ef. auevi, vjerski prvak i velikan Bonjaka, roen je 28. decembra 1870. godine, u Arapui kod Bosanske Krupe. Medresu je zavrio u Bihau, a 1887. godine, upisao se na Pravni fakultet u Istanbulu, gdje je diplomirao 1903. godine, nakon ega se vratio u Sarajevo. Od 1903. do 1905. godine, bio je profesor arapskog jezika na Velikoj sarajevskoj gimnaziji, a iste godine je izabran za lana Ulemamedlisa. Od 1910. do 1912. profesor na erijatskoj sudakoj koli.

Titula reisu-l-ulemeNakon to je hfz. Sulejman, prvi reisu-l-ulema Bosne i Heregovine, podnio ostavku, Hodinska kurija je 1913. godine, za tu funkciju jednoglasno izabrala Mehmeda Demaluddina auevia. Na tom poloaju je ostao sve do 1931. godine, a za to vrijeme je bio duhovni voa Bonjaka, pokreta i uesnik njihovih brojnih akcija. Kao teolog i kulturni radnik pripadao je reformatorskom dijelu bonjake inteligencije i sav ivotni vijek je proveo u iznalaenju odgovarajuih naina bonjakog duhovnog i politikog ivljenja.

i radove je poeo objavljivati jo za vrijeme studija u Turskoj u listovima: Tercnam-i hakitat, Tasvir-i efkr i Vatan, a u rodnoj Bosni ureuje listove: Behar, Tarik i Mekteb. Bio je poznat i po tome to je u svoje vazove unosio line liberalne i reformatorske poglede na islamsku tradiciju. Bio je veliki zagovornik prosvjete svog naroda, tolerancije, te ravnopravnog poloaja ena u ljudskom drutvu. Sa hazom Muhamedom Pandom je do pred smrt radio na prijevodu Kur'ana na bosanski jezik, a za muslimansku mlade je izdao knjigu Islamski velikani. auevi je propagirao vanost obrazovanja roditelja i djece, a posebno ene muslimanke. Dananja medresa u Cazinu nosi njegovo ime. Reis Demaluddin ef. auevi se predano i dostojanstveno borio za ravnopravnost islama i muslimana, dolazei u este sukobe sa jugoslovenskom vladom i konzervativnom ulemom, te zaostalim muslimanskim svijetom. Kada je ministar Milan Srki, donoenjem novog Ustava Islamske vjerske zajednice, 1929. godine, pokuao sruiti vjersku autonomiju, reis auevi mu se otro suprostavio, a posljedica toga je bio njegov odlazak u penziju 1930. godine. Svojom ljudskom, moralnom i intelektualnom snagom, veliinom, dobrotom i tolerancijom, ostavio je duboke tragove i u hrvatskom narodu, inei mu dobro i borei se za njegov opi napredak, u suivotu sa Bonjacima.

Preseljenje na ahiretReis Demaludin auevi, preselio je na ahiret 28. marta 1938. godine, a Denaza ovom velikom alimu, reformatoru i borcu, bila je do tada nezapamena. Kur'an nas ui da moramo crpiti pouku iz svega to se zbiva kod nas i oko nas. Kur'an nas upuuje, a i Pejgamber nam kae, da znanje i razne vjetine ne smijemo zanemariti. Svaki musliman i svaka muslimanka duni su traiti mudrost i znanje.Pripremila: Meki Merjem, IIc

auevi kao reformator, borac za islam i suivotauevi je reformirao arebicu za potrebe pisanja bosanskim jezikom, unosei u nju palatale: , nj, lj i , te vokale o, i, e, nakon ega je nazvana reformatorskom. Svoje tekstove

10 | ZEMZEM

1. KONFERENCIJA REDAKCIJA LISTOVA UENIKA MEDRESAU BOSNI I HERCEGOVINIGAZI HUSREV-BEGOVA MEDRESA, SARAJEVO, 16.-18.12.2011.

KO FERE CIJU zajednitvu je snaga. Raznovrsnost ideja je bogatstvo, ali tek sa odlunim stavom dolazi uspjeh. Voeni ovakvim razmiljanjem eljeli smo osmisliti i pokrenuti neto to e ostati i generacijama koje dou poslije nas...Zajednitvo kao bitan aspekt ivota i djelovanja mladih generacija, ba mladi esto zapostavljaju. Moemo se pozivati na prole generacije, generacije naih oeva, djedova i raspredati prie o slavnim danima njihove mladosti kada su radnim akcijama gradili pruge, ceste i bili smatrani budunou, na kraju propale zemlje. Mi od toga sada nemamo nita. S druge strane to je vrijeme aktivnog djelovanja Mladih muslimana koji su na kraju izrasli u istinske legende, iji se ivoti i djela prepriavaju i dan danas. Ali, za nas to su samo prie, u dananjem vaktu oigledna je pasivnost omladine i njihova nezainteresiranost. Naravno postoje izuzeci, ali kad govorimo o omladini kao cjelini, nemamo ta puno dobrog za rei. Ipak nije sve tako crno, veliki je broj i pozitivnih primjera zajednikog djelovanja mladih. Za zemlju kao to je naa i za stanje u kom se nalazimo neophodno je imati svjesnu i angaovanu omladinu koja bi pokrenula stvari nabolje. Tek tad bi imali pravo da vjerujemo i nadamo se boljoj budunosti. U zajednitvu je snaga. Raznovrsnost ideja je bogatstvo, ali tek sa odlunim stavom dolazi uspjeh. Voeni ovakvim razmiljanjem eljeli smo osmisliti i pokrenuti neto to e ostati i generacijama koje dou poslije nas. Prvenstveno cilj nam je da uvezivanjem uenika medresa kroz projekat, Konferencije redakcija listova medresa u BiH, damo svoj doprinos. Uenici medrese generacijama isijavaju dobro, odgajaju narav i moral bosanskog ovjeka. Moda i prevelik znaaj pridajem nekome ko je samo ovjek, no znaaj je neupitan. ivimo u vremenu krize morala, izvitoperene ljudske svijesti i sistema vrijednosti. Ako mi ne budemo povoljan vjetar, ko e biti. Naa misija je jasna. Ovo je tek poetak, tanka nit koja e vremenom postati mrea djelovanja, nadamo se i puno raznovrsnije saradnje medresa u BiH. bari, djevojke smo otpratili do enske medrese gdje smo na samo softama svojstven nain uspjeli postii da se nai gosti osjeaju kao kod svoje kue. Sljedeeg jutra, nakon doruka Konferencija je zvanino otvorena u amteatru Gazi Husrevbegove medrese. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici medija: TV HEMA, Radio BIR, a medijski su propratili: MINA, FENA i zvanina web stranica Rijaseta islamske zajednice u BiH. U uvodnom dijelu, svi uesnici su putem Power point prezentacija predstavili medrese iz kojih dolaze te listove koje izdaju.

Meki Emina i Begovi Abdulmalik predstavljaju nau kolu

KonferencijaRedakcija lista Zemzem na elu sa urednikom Magrdija Harisom, koji je glavni incijator ovog projekta, obavila je sve potrebno da bi se 1. Konferencija redakcija listova medresa u BiH uspjeno i realizivala u prostorijama Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Pozivi su poslani, osmiljen je plan rada i aktivnosti, tako da smo svi s isekivanjem ekali dolazak kolega iz drugih medresa. Gosti su poeli stizati u poslijepodnevnim satima, a neki su zbog udaljenosti pojedinih medresa stigli neto kasnije. Za goste iz svake medrese angaovana su po dva uenika domaina koji su pomogli da se gosti udobno smjeste i naravno osjeaju prijatnije. Nakon to su se gosti ugodno smjestili i veerali, imali su priliku obii kancelariju redakcije Zemzema, a potom smo druenje nastavili u Kolobara-hanu, pored Divana jednoj od omiljenih destinacija za okupljanje gazinovaca i gazinovki. Trudili smo se da bar na tren osjete tu nau atmosferu. Iako je ta no bila za oputanje i odmor nismo mogli izbjei ni temu Konferencije, ideja koju su ocjenili kao neto to nam je ve odavno bilo potrebno. Nakon kahve u Kolo12 | ZEMZEM

Po zavretku uvodnog dijela napravljena je zajednika fotograja ispred Kurumli medrese, za uspomenu na 1. Konfernciju redakcija listova uenika medresa. Nakon Podne namaza i ruka, goste smo poveli u obilazak Gazi Husrev-begovog vakufa priavi im priu staru pet stoljea. Obilazak smo poeli kod gazijinog turbeta, a zavrili u Begovoj damiji pred sam Ikindija namaz. Radni dio Konferencije i ono najvanije desilo se poslije Ikindija namaza. Usvojen je Poslovnik o radu Konferencije, analizirana dosadanja saradnja, dogovoren plan saradnje u narednom periodu, te razgovarano o problemima u radu redakcija, ali i nainu rjeavanja tih problema. Doneseni su i praktini zakljuci o radu i djelovanju Radnog predsjednitva, koje ine urednici listova, to nam daje nadu da oekujemo ekasnu realizaciju istih. Razgovarano je i o nekim manjim potekoama u radu redakcija te meusobno razmjenjivanju ideja i iskustva. Tako da moemo konstatovati da je Konferncija postigla cilj, ali vrijeme e pokazati koliko smo upravu.

Detalj sa Konferencije

Akam namaz je klanjan u Begovoj damiji u pauzi sjednice. Po zavretku radnog dijela, veerali smo i proetali do BBI centra gdje smo klanjali Jacija namaz, a potom, praeni snjeim pahuljama vratili se na ariju i ispili posljednju, zajedniku, konferencijsku kahvu. Djevojke smo otpratili do Drvenije, poselamili ih jer sutradan se nismo vidjeli, a sa mukarcima smo proveli jo jednu no, priali, alili se i tako zaspali. Sutra smo ih ispratili s iskrenom eljom da to prije organizujemo neto slino. Nadamo se da smo bili dobri domaini i da su ponijeli samo lijepe uspomene iz Sarajeva sa 1. Konferencije redakcija listova uenika medresa u BiH.

se ima to nauiti. U svakom sluaju, Konferencija je bila jako uspjena, kako po redakciju i asopise, tako i po nae kole koje su ovim putem pribliene jedne drugima!Amina Smailagi, gl. i odg. urednik ahida

Utisci uesnika KonferencijeStvarno vam rijeima ne mogu opisati koliko je ova konferencija bila korisna za mene ali i za ostale predstavnike Behram-begove medrese. Saradnja meu asopisima medresa je dosad bila minimalna, a iskreno se nadamo da to vie nee biti tako. Na ovoj Konferenciji smo mogli primijetiti kakvi su to asopisi drugih medresa, ta to mi imamo odnosno ta nemamo. Imali smo priliku listati asopise od kojih nam je zastao dah, nismo mogli vjerovati da neki asopisi imaju tako kvalitetan rad u redakciji pa i u samim listovima. Konferencija nam je pomogla da promijenimo rad u svom asopisu ali i u koli jer smo u vaoj koli vidjeli dosta korisnih stvari koje bi mi mogli iskoristiti i poboljati poloaj njenih uenika. Hvala vam na pozivu i na gostoprimstvu koje nas se stvarno dojmilo, hvala vam jo jednom... Mustafa Mehulji, gl. i odg. urednik Misaka

Konferencija redakcija listova uenika medresa u BiH je pokazala svu ozbiljnost i snagu koju nose ueniki listovi u medresama. Cilj je bio ojaati meusobnu saradnju i uzajamno pomaganje redakcija koje marljivo prate sva deavanja u svojim medresama, ali i okolini, te neumorno, sa velikim zadovoljstvom, ureuju, biljee i pripremaju svoje lanke. Takoer, razmijenjena su razna iskustva, miljenja, prijedlozi i stavovi, koji e zasigurno poboljati rad redakcija i samim tim poveati kvalitet listova u medresama. Posjetili smo Gazi Husrev-begov vakuf, obili samu jezgru glavnog grada i kroz prezentacije se jo bolje upoznali sa naim medresama. Pored velikodunog doeka, upoznali smo nove prijatelje i saradnike, ojaali stara prijateljstva i iz sarajevske medrese uz osmijeh ponijeli samo najljepe utiske.Anes Prenti, gl. i odg. urednik Nedma

U prostorijama Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu,od 16.-18.12. 2011. godine,odrana je 1. Konferencija redakcija listova uenika medresa u Bosni i Hercegovini. Organizator prvog susreta bila je redakcija lista "Zemzem". Cilj ove konferencije je ostvariti saradnju redakcija listova medresa, te poboljati rad unutar samih redakcija. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici redakcije lista "Mimar", uenika Karaoz-begove medrese iz Mostara; Reada ehi - glavna urednica, Dinela Mahmutovi i Miralem Ali. Uee su uzeli i predstavnici redakcija preostale etiri medrese u Bosni i Hercegovini. Obzirom da mi imamo samo jedan broj kolskog asopisa, ovo je bilo vrijedno iskustvo, koje nam je donijelo nova saznanja. Organizacija, kao i domaini Konferencije su za svaku pohvalu. Sklopili smo nova prijateljstva, razmijenili ideje i miljenja, te se sa pregrt novih informacija vratili u Mostar, da idemo u nove pobjede inAllah!Reada ehi, gl. i odg. urednik Mimara

Detalj sa predstavljanja medresa

Bilo nam je jako lijepo. Drago nam je da ste pokrenuli takvo neto i potpuno vas podravamo u tome. Lijepo je to imamo priliku suraivati jedni s drugima i meusobno se bolje upoznati. Nadamo se da e odrana Konferencija pobuditi u nama veu elju za radom i novinarstvom.Rabija Belagi, zamjenik gl. i odg. urednika Asra

Konferencija redakcija listova uenika medresa u BiH je jako dobar i kvalitetan projekat, kojeg je Redakcija Zemzema odlino organizovala. Drago mi je to smo se upoznali i razmijenili ideje i predoili jedni drugima svoje asopise. Takoer smo imali priliku i nauiti poneto jedni od drugih, jer

ehi Nedim upoznaje uesnike sa Gazijinim vakufom Pie: ehi Nedim, IVb

ZEMZEM | 13

475 godi

velik

PRIZNANJA NAJBOLJIMPie: Ajkuni Muris, IVb

Povodom Dana kole i obiljeavanja 475. godina postojanja medrese, u etvrtak 05. januara 2012. godine u 19:00 u amteatru nae kole upriliena je sveanost nagraivanja najuspjenijih uenika u protekloj nastavnoj godini. Sveanosti su prisustvovali odgajatelji, profesori, uenici i Uprava kole. Na samom poetku, nakon himne medrese, obratio nam se na direktor profesor Zijad Ljevakovi. U svom obraanju estitao je Dan kole i pokazao iskrenu sreu to smo mi dio tradicije i historije. Posebno je istakao dvije stvari: ouvanje prvobitne zgrade (graevine) medrese, Kurumlije koja je napoetku imala 12 soba i 24 uenika, a danas ima 460 uenika, najvie u svojoj povijesti, te 40 profesora, i drugoprosjek nae kole protekle godine bio je 4,07. estitao je svima i izrazio vanost postojanja ove ustanove rekavi da za svojih 475. godina postojanja Gazi Husrev-begova medresa je odgojila i iznjedrila prepoznatljive nosioce znanja, karaktera i svega onog to je bilo potrebno Bosni i Hercegovini.

Ismet Veladi, predsjednik komisije proglasio je najbolje. Tree mjesto osvojila je uenica IIc razreda Alijevi Lamija. Drugo mjesto osvojila je uenica IVd Nidara Trako, a prvo mjesto osvojio je uenik IIIa ozi Emrah. Proglaeno je i najuspjenije odjeljenje, a to su uenice IVd razreda sa razrednicom prof. Musta Seidom i odgajateljicom prof. Hazovi Habibom. Nakon svega, nastupio je zabavni dio sveanosti uz naeg mladog gosta Vanju Muhovia koji je otpjevao nekoliko prelijepih svdalinki uz pratnju saza, te nas na tren vratio minulim vremenima iskrenog sevdaha.

Nakon toga je uslijedila dodjela nagrada odlinim uenicima sa primjernim vladanjem i koji su zavrili nastavnu godinu bez izostanaka. Pored ovih, dodijeljene su i nagrade za posebne uspjehe, kao to su kolska takmienja i vannastavne aktivnosti (fudbal, koarka, ah, streljatvo, stoni tenis, takmienja iz tilaveta, zatim zike i matematike itd). Objavljeni su rezultati konkursa literarnih radova povodom Dana kole na temu: Tvojom milju, Bee, svoje znanje brusimo. Od 34 pristigla rada komisija je odabrala najbolje, a profesor

Tako je i ova no nagrada privedena kraju ostavivi u sjeanje sljedeim generacijama da se trud isplati, i da nee proi nenagraeno.

14 | ZEMZEM

hvala ti, Gazi Husrev-bee, to izabra Sarajevo...475 godina velikana

475 godi

velik

DAN KOLEBilo je predodreeno da islam doe u Bosnu, ali je bio izbor Gazi Husrev-bega, da ba ovdje, u Sarajevu, sagradi Medresu... a na izbor da budemo njeni uenici.

Bilo je predodreeno da islam doe u Bosnu, ali je bio izbor Gazi Husrev-bega, da ba ovdje, u Sarajevu, sagradi Medresu... a na izbor da budemo njeni uenici. Mi, djelii ovjeanstva, u ovom gnijezdu, koje sagradi on, obeavamo da emo uvati ast i dostojanstvo tog borca, koji se nesebino ugradio u ovu kuu, u ovaj grad i ovu zemlju. Ovo je, kroz vrijeme i prostor bila i kola, i kua, i gnijezdo, i izvor, i smiraj... izvor iz kojeg crpimo znanje i smiraj u kojem smo bezbjedni. ast je, a znamo kolika i obaveza, biti uenik ove kole. Oni koji to jesu, 475 generacija, u datom vremenu, na datom prostoru, znae, teinom nauke i morala, pravedno se boriti za istinu i bolje sutra. Put koji vodi kroz ovu Medresu, put je vjere i znanja, koji ima svoju ljepotu, svoj miris i svoje plodove. U petak, 06. januara 2012. godine, u Gazi Husrev-begovoj medresi, upriliena je sveanost povodom obiljeavanja 475. godinjice njenog postojanja i rada. Istog dana, odrana je i sveana sjednica Nastavnikog vijea, kojoj su, prisustvovali i reisu-l-ulema, dr. Mustafa ef. Ceri te zamjenik reisa haz Ismet ef. Spahi.

Sa sveane sjednice Nastavnikog vijea

svrenici Gazi Husrev-begove medrese, Uprava kole, profesori, uenici, te mnogi drugi gosti. Voditelji programa su bili ehi Nedim i Pindo Lejla, uenici etvrtih razreda. Program je zapoet aeretom, koje je prouio prof. Mensur Kerla, nakon ega je hor nae kole, uz instrumentalnu pratnju naih uenika, izveo himnu Gazi Husrev-begove medrese. Poslije ovoga, prisutnima se obratio direktor Medrese prof. Zijad Ljevakovi koji je izmeu ostalog rekao: "esto je prisutno upotrebljavanje ovjeka u manipuliranju znanjem, umjesto da ovjek upotrebljava znanje. Granice nehumanosti su se skoro proporcionalno rairile sa usvajanjem novih znanja, a ovjek je pozvan da znanje koristi za postizanje svijeta sa veim prisustvom humanog. U koli smo koja 475. godinu iznova odabire sadraje i nudi ih onima koji je pohaaju u potrazi za obrazovanjem i odgojem". Kao zaslunim lanovima kolektiva kole, priznanja su dodijeljena prof. Ismetu Veladiu i kuepazitelju Hamzaliji Bekanu, a zahvalnicu za istaknutog saradnika medrese, direktor je uruio Hadis ef. Paaliu, glavnom imamu Oruanih snaga BiH. Plakete za poseban doprinos armaciji Medrese, dodijeljene su prof. dr. Jusufu Ramiu, emeritusu Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i svreniku Gazi Husrev-begove medrese, te Mirsadu emanu, sudiji Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, takoer svreniku Gazi Husrev-begove medrese.

Nakon ikindije namaza, u amteatru nae kole, odrana je sveana akademija, kojoj su prisustvovali elnici Islamske zajednice, linosti iz vjerskog, politikog i kulturnog ivota,

16 | ZEMZEM

Dr. Jusuf Rami prima plaketu

Obraanje reisu-l-uleme

Prilikom primanja plakete, dr. Jusuf Rami je rekao: "Na dug prema Islamskoj zajednici je zaista velik. Ne znam da li smo taj dug uspjeli vratiti niti znam koliko smo doprinijeli armaciji ove kole. Ja jerujem da Nastavniko vijee Medrese to zna pa se jednoglasno odluilo da ovo priznanje dodijeli meni na emu se iskreno zahvaljujem. Na uruenoj plaketi zahvalio se i g. Mirsad eman: "Sa izuzetnom zahvalnou nosiu ovo priznanje kao neto to me je obradovalo ali i uinilo jo vie odgovornim. Klupe ove kole ja sam napustio davne 1975. Godine, ali uistinu nijednoga trenutka nisam zaboravio da je to kola kroz koju sam ja proao. Nisam nikada bio u dilemi da zaboravim tu injenicu: Da, ja sam zavrio Gazi Husrev-begovu medresu.

preivi sve ono to je preivjela Bosna, da ostane netaknuta i da svoju misiju gotovo pet stoljea vri. Reis se, sa posebnim uspomenama, osvrnuo na izbor ovogodinjih dobitnika plaketa. Rekao je, izmeu ostalog: "Dr. Jusuf Rami i Mirsad eman su najbolji dvojac koji se mogao izabrati za ovo priznanje, jer imaju slinosti u tome da su uporni, istrajni i da puno ne govore, ali ono to urade, urade na najbolji nain. Stoga, estitam prof. Ramiu i Mirsadu emanu na priznanju. Sveanost je uljepao hor jo jednom izvedbom, te muziar Vanja Muhovi, izvoenjem nekoliko poznatih bosanskih sevdalinki, uz pratnju saza.

Vanja Muhovi izvodi sevdalinku Gosp. Mirsad eman prima plaketu

estitke povodom roendana nae kole, uputio je i reisul-ulema, dr. Mustafa ef. Ceri, po ko zna koji put skreui panju na vanost i znaaj Medrese, te njen veliki uticaj na odgoj i obrazovanje mladih, jo od poetka: Bilo je predodreeno da islam doe ovdje, u nau Bosnu, ali je bio izbor Gazi Husrev-bega da ba Sarajevo izabere i da ba u Sarajevu napravi i damiju, i medresu, i biblioteku i sve to se zove Gazi Husrev-begov vakuf. I naravno, bilo je predodreeno da ba ova, Gazi Husrev-begova medresa,

Posebna novost bila sainjavali uenici nae Zaketovi Ramiz-gitara Zavrno aere prouio etvrtog razreda.

je instrumentalna pratnja, koju su kole: Kalajdi Lamija-violonelo, i Daferbegovi Selmir-tarabuk. je Memievi Muhamed, uenik

Hor Gazi Husrev-begove medrese

Tokom cijele organizacije i toka sveanosti, poneseni jakim emocijama, eljeli smo rei samo: Hvala ti, Gazi Husrev-bee, to izabra Sarajevo...Pie: Meki Emina, IVb

ZEMZEM | 17

VAKUF I NJEGOV ZNAAJDobra djela gone zlo, a najuzvienije od dobrih djela je milodar, najuzvieniji milodar je onaj, koji ostaje zauvijek, a od dobrotvornih djela opet je najljepe ono, koje jest, odnosno koje e se trajno ponavljati. Jasno je, da je od trajnih dobrotvornih djela najdulje zajameno dobroinstvo vakuf. Dok je svijeta i vijeka korist vakufa ne prestaje niti se njegovo djelovanje do sudnjega dana zavrava.(Prva vakufnama, novembra 1531 godine).Vakuf oznaava dobro koje neka osoba (vakif ) svojevoljno izdvoji iz privatnog vlasnitva i u ime Allaha d.. preda na koritenje svim muslimanima, u neopozivom i trajnom smislu. Institucija vakufa zaivjela je ve u prvim danima islama, a razlog tome jesu mnogobrojni kur'anski ajeti u kojima Allah d. podstie muslimane da svojim dobrim djelima i materijalnim davanjima pomognu druge ljude. Jedan od tih ajeta jeste i ajet sure Alu Imran, u kojem se kae: Neete postii dobroinstvo sve dok ne udijelite dio onoga sto vam je najdrae. O vanosti vakufa govori i jedan od hadisa Boijeg poslanika Muhammeda a.s., koji kae: Poslije smrti ovjeka, njegovi tragovi na ovom svijetu nestaju, osim u tri sluaja: Ako ostavi (uvaku) trajno dobro Ako ostavi znanje kojim e se drugi koristiti Ako ostavi odgojeno dijete koje e se za njega moliti. Ove brojne kur'anske i hadiske poruke utjecale su na ashabe, pa su inspirirani ovim porukama inili dobra djela u cilju ostvarenja trajnog dobra. Prvi vakuf u islamu, kako historiari biljee, je vakuf hazreti Omera, koji je uvakuo njemu najdrai posjed na Hajberu. Bitno je istai da je meu prvim vakuma u islamu bilo i ena, kao sto su: h. Aia i h. Esma. Takoe, veoma je bitno napomenuti da se vakufska imovina ne moe otuiti, ni u kom smislu, te da se ovo pravilo mora ispotovati sve dok postoje ikakvi uvjeti za odravanje istog. Prema historijskim podacima nije bilo niti jednog ashaba Boijeg Poslanika koji nije uvakuo neto od svog imetka. Ovu praksu muslimani su nastavili i u narednim generacijama, sve do nae, to je i oito.

Znaaj vakufa za razvoj Bosne i HercegovineKada je rije o pojavi vakufa na podruju Bosne i Hercegovine i o tome koliko je vakuf znaio za razvoj Bosne i Hercegovine i nastanak urbanih, a time i politikih, ekonomskih,

kulturnih i vjerskih sredita, najilustrativnije govori podatak koji kae da se u imenima nekih gradova u Bosni i Hercegovini spominje vakuf, to znai da su oni nastali iz vakufa. Ti gradovi su: Kulen-Vakuf, Skender-Vakuf, Gornji Vakuf, Donji Vakuf i drugi. Veina starih gradova u naoj zemlji su svoj nastanak i razvitak vezuju za pojavu nekog vakufa, odnosno uz linost vakifa, dobrotvora, npr., sljedei gradovi: Tuzla - Turali-beg, Mostar - Karaoz-beg i Koski Mehmed-paa, Teanj - Ferhad, sin Skenderov, Maglaj - Kalavun Jusuf-paa, Rogatica - Husejn-beg sin Ilijas-bega. Vaku mogu imati vrlo irok dijapazon namjena, zavisi od vremena i prostora u kojem se vakuf osniva. U islamskoj prolosti najei oblik uvakujenja bio je: isto islamske namjene (damije, medrese, kutubhane, musalle), uvakujenja u opedrutvene svrhe (imareti, musarhane, karavansaraji, hastahane, domovi za siroad, javne esme, vodovodi, mostovi, muvekkithane, bezistani, hanovi).

opisao sve to je neophodno za trajno funkcionisanje vakufa. Ovim vakufnamama su ustanovljeni hajrati (dobrotvorne ustanove) koji e da budu njegova ostavtina za budunost. Opisane su sve djelatnosti koje treba da se izvravaju u vakufu kao i objekti u kojima su uspostavljene pojedine djelatnosti i to: -Damija i funkcije vezane za damiju, - Medresa i funkcije medrese u oblasti obrazovanja, -Hanikah (kola za dervie) i ibadeti koji se obavljaju u hanikahu, -Imare i musarhana (humanitarna kuhinja i prenoite). I sami trebamo biti svjesni injenice da nije bilo vakifa, ne bi bilo ni nas, kao uenika medrese, a samim time ni ovog teksta posveenog njima. Svakog umnog i razboritog ovjeka e se dojmiti, da je ovaj svijet prolazan i zaviaj dosade i nesrea. Nije svijet ni kua ni stan on je tek prolaz, kroz koji se ulazi u kuu spasenja ili pakao, a za to je pametan onaj, koji se na ovome svijetu ne prevari, koji mu ne vjeruje, koji ga ne gleda ljubavnim oima, te mu se ne prilagodi. Sretan je onaj ovjek, koji na sebi priliku uzima te dananji dan na jueranji primjeni i koji, ekajui vrijeme smrti, u svome radu ne pogrijei. Dobra djela gone zlo, a najuzvienije od dobrih djela je milodar, najuzvieniji milodar je onaj, koji ostaje zauvijek, a od dobrotvornih djela opet je najljepe ono, koje jest, odnosno koje e se trajno ponavljati. Jasno je, da je od trajnih dobrotvornih djela najdulje zajameno dobroinstvo vakuf. Dok je svijeta i vijeka korist vakufa ne prestaje niti se njegovo djelovanje do Sudnjega dana zavrava . (prva vakufnama, novembra 1531. godine).Pripremila: Ahmetspahi Nudejma, IVc

Gazi Husrev-begov vakuf, kao jedan od najznaajnijih vakufaNeizostavno je spomenuti Sarajevo, glavni grad nae zemlje te njegove vakife: Isa-beg Ishakovia i Gazi Husrev-bega, kao jednog od najveih dobrotvora, koji je sav svoj imetak uvakuo za islam. Prva Gazi Husrev-begova vakufnama iz 1531. godine pisana je za damiju, imare i hanikah. Druga vakufnama iz 1537. godine pisana je za Kurumliju medresu. Od ostatka novanih sredstava nakon izgradnje medrese nabavljene su tada najpoznatije knjige i osnovana biblioteka, a treom vakufnamom iz 1537. godine je uvakujena dodatna imovina za izdravanje damije. Gazi Husrev-beg je u svojim vakufnamama detaljno

ZEMZEM | 19

CENTAR OBJEKTIVNOGBALKANSKOG NOVINARSTVARijeima: Gospodaru moj uini prostranim moja prsa, i olakaj zadatak moj, i odrijei uzao sa jezika mog da bi razumijeli govor moj, iz skromne studijske sobe, novinar Demal Rajjan, je 01. novembra 1996. godine u 16:00 zapoeo itanje prvog biltena vijesti arapskog satelitskog kanala Al Jazeera. Ovaj svjetski medijski fenomen od 2007 godine djeluje kao mrea Network koju danas sainjavaju: Al Jazeera na arapskom jeziku-najvea i najuticajnija televizija u arapskom svijetu, Al Jazeera English, Al Jazeera Sports sa 16 sportskih kanala i jedan koji se emitira u HD tehnici, Al Jazeera Mubasher-program koji pokriva sve znaajnije samite, konferencije, proteste i deavanja uivo, Al Jazeera Children sa programskim sadrajima za djecu, Al Jazeera Documentary koja radi produkciju dokumentarnog programa, Centar za obuku, Centar za graanska prava, a uz sve navedeno ima i dvojezini portal (arapski i engleski jezik) sa svim sadrajima. Ovaj medijski gigant je u vremenu kada je objektivna informacija tako decitna roba u ovdanjoj, balkanskoj, medijskoj ponudi pokrenula je prvu regionalnu Al Jazeeru koja je startovala 11. novembra 2011. godine u 18:00. Al Jazeera Balkans Network samostalno proizvodi 6 sati programa dnevno, a ostalo je reemitovanje Al Jazeera na engleskom jeziku, reprize nekih programa i emitovanje dokumentarnih programa raznih kategorija. Al Jazeera Balkans Network e biti centar objektivnog balkanskog novinarstva jer nakon gledanja programa Al Jazeere Balkans nee te se smijati, ali neete ni plakati, niti pobjesniti poruuje nam direktor programa i vijesti gospodin Goran Mili. etrnaest lanova redakcije lista Zemzem, prvog vjerskog lista kod Bonjaka poslije 1945. godine, zajedno sa mr. Devadom Plehom, smo 20.12.2011. godine posjetili ovaj regionalni medijski fenomen sa sjeditem u Sarajevu, koji ima svoja dopisnitva u Beogradu, Zagrebu i Skoplju, a u planu su pokretanja dopisnitava u Podgorici, Mostaru, Banja Luci, Pritini za podruje bive Jugoslavije. Al Jazeera Balkans e imati svoja dopisnitva u Washingtonu, Londonu, Briselu, Berlinu, Beu, Moskvi, Istanbulu, Jerusalemu i Pekingu, ali e koristiti i mreu od 65 stranih dopisnitva koje Al Jazeera Network ima irom svijeta.

interview

GORAN MILIAl Jazeera Balkans ima nekih 1400 kvadrata u BBI centru, od kojih je studio nekih 300 kvadrata. Oprema je veoma moderna i ukljuuje sisteme poput WizArt-a, Mosart-a, koriste se AVID proizvodi, poput iNews sistema koji rjeava sva pitanja pravljenja i ureivanja vijesti. Kamere su moderne, Stell Kahuna mikseri, i td. Najedostavnije, Al Jazeera Balkans Network posjeduje najsavremeniju opremu i prateu infrastrukturu koja se ikad mogla vidjeti u BiH. Melina Kameri, uposlenica u Press Ocu Al Jazeere Balkans, nam je zaelila dobrodolicu i upoznala nas sa nainom radom Al Jazeere Balkans Network, do dolaska direktora programa i vijesti, gospodina Gorna Milia, koji nam je govorio o standardima koje u informiranju i medijskom izvjetavanju danas u svijetu postavlja ova medijska kua. Zbog objektinosti ova mrea postala je, u medijskom smislu, prosto nedostiiva i najjaim internacionalnim kanalima poput CNN-a, BBC-a, DW-a, a novinare Al Jazeere potuju jednako od Talibana u Afganistanu do slubenika NATO-a u Briselu. Gospodinu Goranu Miliu uruili smo poklon, a nae jednosatno druenje smo zavrili intervjuom sa direktorom programa i vijesti ovog medijskog fenomena. Gostoprimstvo, profesionalnost i ozbiljnost pristupa poslu koje smo imali priliku vidjeti, ne daju nam prostora za sumnju da e za veoma kratko vrijeme Al Jazeera Balkans postati najutjecajniji i najrelevantniji medij kako u BiH, tako i u zemljama regiona. Kakvi su bili vai prvi koraci u novinarstvu i kada je sve to poelo? Bilo je to prije etrdeset godina dok sam bio u Londonu, a tamo sam bio jer sam elio biti pomorski sudija. I tako sam jedne prilike sjedio s prijateljem, kojeg sam tamo upoznao i dok smo kartali u toku je bio prijenos tenis turnira Wimbledon i poto je on bio tv reporter, nazvao je kolegu novinara i izvijestio ga o rezultatima turnira. Nakon toga smo nastavili kartati i rekao sam: Ovo je najlaki posao. Zato bih bio pomorski sudija kad mi se ovo svia, to u ja biti. Sada ste direktor informativnog programa na AlJazeera Balkan Network. Kolika je vanost ovog prijekta za nau zemlju i zemlje u regiji? Al-Jazeera je 45. televizijska kua u BiH i naravno da je od velike vanosti za nau zemlju, prije svega jer je uvijek dobro imati jo jednu medijsku kuu koja e izvjetavati o dogaajima u zemlji i regiji. Neki dogaaj u Srbiji pratie srbijanska nacionalna televizija, dogaaje u Hrvatskoj pratie hrvatska nacionalna televizija, itd.. a Al-Jazeera e pratiti dogaaje i u Hrvatskoj i u Srbiji i u BiH i drugim zemljama regiona, tako da emo svojim gledaocima omoguiti pristup informacijama koje se tiu cijelog regiona. U svijetu imate mnoge televizijske kue kao to su BBC, CNN i dr., koje neke dogaaje aktueliziraju samo odreeni vremenski period. AlJazeera je tu da te dogaaje prati i nakon to oni budu zaboravljeni , npr. rudari iz ilea, nakon to su spaeni Al-Jazeera dolazi vidjeti trenutno stanje, je li se ta promijenilo itd... Poto smo mi ueniki list, zanima nas ta mislite o ovakvoj vrsti angamana kroz novinarstvo? Svakako da je to pozitivan primjer za mlade ljude jer time pospjeujete vae intelektualne sposobnosti. Naravno, to je jedan veliki plus za vas ako se u budunosti elite baviti ovim poslom. Va asopis je po svim mjerilima odlian, da je izgledao ovako devedesetih godina, bio bi sigurno najkvalitetniji po dizajnu, po papiru i prijelomu teksta. Vjerujem da e vam ta aktivnost pomoi u daljem radu i ustrajte u tome. U nastavku vam donosimo intervju sa direktorom programa i vijesti gosp. Goranom Miliem... Goran Mili, karijeru je zapoeo kao novinar na Televiziji Beograd, tj. na Radioteleviziji Beograd 1970. godine. Za tu kuu bio je i dopisnik iz New Yorka od 1980. do 1985. godine. Od 29. oktobra 1990. pa sve do 11. maja 1992. radio je kao urednik i voditelj televizijskog dnevnika Yutel. Od 1997. godine radi na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje je od 2002. bio urednik i voditelj emisije Brisani prostor, a od 2004. urednik i voditelj nedjeljnog izdanja informativne emisije Dnevnik. Od pokretanja Al Jazeere Balkans, direktor je programa i vijesti. I za kraj, imate li neki savjet za nas, mlade novinare koji e moda krenuti vaim stopama? Ja sam svoj ivotni vijek poklonio ovom poslu i elim vam skrenuti panju da ete imati mnogo i uspona i padova, ali vas to ne smije sprijeiti da ostanete dosljedni svom cilju. Moj savjet vam je da budete orginalni u onome to radite te da se ne ugledate u potpunosti na starije. Takoer, pohvalio bih va rad i elim vam mnogo uspjeha u nastavku. Mi Vam se zahvaljujemo, jer ste pored brojnih obaveza uspjeli izdvojiti vrijeme za ovaj kratki intervju. ZEMZEM | 21

I

ERVJ

GENERAL

ATIF DUDAKOVI23. novembra 2011. godine Gazi Husrev-begova medresa je ugostila generala Dudakovi Atifa, koji je u amteatru nae kole odrao predavanje na temu Dan dravnosti Bosne i Hercegovine. Nakon predavanja general nam je odgovorio na nekoliko pitanja. U nastavku vam prenosimo intervju sa generalom Dudakovi Atifom.

Es-selamu 'alejkum generale. Prije svega zahvalni smo Allahu d. . koji je dao Bosni i Hercegovini ljude poput Vas. Takoer, poastvovani smo to smo Vas mogli ugostiti u naoj koli. U Vaem izlaganju spomenuli ste dva jako bitna aspekta, historijski i aspekt sauvanja Bosne i Hercegovine. Historijski aspekt je poprilino jasan, a ono to nas posebno zanima je pitanje ouvanja Bosne i Hercegovine ali u dananjim danima. Gledajui kroz nau historiju Bosanci i Hercegovci su proli trnovit put. Prvo su izgublili dravnost 1463. godine, povratili je 1943. godine, da bi ponovo postala neovisna 1992. godine, a tradicionalni neprijatelji nisu odustali od svojih stratekih ciljeva a to je podjela i redenisanje Bosne i Hercegovine tako da pred ovom a i pred buduim generacijama sigurno, postoje izazovi u borbi za Bosnu i Hercegovinu. Postavlja se pitanje kakvu elimo i kakva nam treba Bosna i Hercegovina? Treba nam prije svega slobodna, demokratska, nezavisna, suverena, funkcionalna Bosna i Hercegovina koja sarauje sa susjedima, koja je integrisana na ovim prostorima u Evropske asocijacije i koja e svom stanovnitvu obezbijediti ivot i prosperitet. Prema tome, ovo su neki pravci djelovanja svih onih koji ele dobro Bosni i Hercegovini da ne bude nekih turbulencija i da ne bude onih potekoa koje su bile u prolosti. Da rata u Bosni nije bilo, da je Bosna ostala u sastavu te krnje Jugoslavije, da li bi sudbina Bonjaka i tada bila genocidna? Razliite su procjene, da li bi se mi utopili, asimilirali, da li je bila potisnuta nacionalna svijest Bonjaka, s obzirom na preks naeg naroda koji je u onoj Jugoslaviji bio Musliman, gdje se ipak nije vezivalo za neku konkretnu teritoriju, jer su muslimani ivjeli na prostoru cijele Jugoslavije, smatram da bi ekonomski prosperitet bio sigurno na strani Bosne i Hercegovine. Mi imamo ukorijenjenu nacionalnu svijest sa svojom 22 | ZEMZEM

prepoznatljivom kulturom i obiajima, i smatram da nije bilo rata na prostoru bive Jugoslavije, a posebno u Bosni i Hercegovini sigurno da bi bila drugaija slika. Nau kulturu, obiaje i tradiciju nai neprijatelji su vidjeli kao opasnost, posebno opasnost od fundamentalizma te su ovo koristili kako bi sauvali demografski potencijal to im nije polo za rukom. Zbog toga je dolo do protjerivanja, raseljavanja zbog ega imamo situaciju ovakva kakva jeste. Rezultati rata i dan danas su vidljivi a na narod je doivio jednu tzv. ok tragediju. Ne moemo da se ne osvrnemo na Dayton, i Daytonski sporazum. U svome izlaganju ste spomenuli da je Armija Republike Bosne i Hercegovine krenula u protunapad, te je u tome trenutku zaustavljena zbog mirovnih pregovora koji su se odvijali u Daytonu. Kako moemo protumaiti ulogu UN-a u ratu u Bosni i Hercegovini? Lino, ja nisam vjerovao da e '95 doi do tog do ega je dolo. Kada su se odvijale vie puta mirovne konferencije, jo od '92. godine da se nae neko statino rjeenje zaraenih strana u Bosni i Hercegovini do njega se naprosto nije moglo doi. 1995. godine kada je ve bio rijeen sukob sa Hrvatima, poraena autonomija secioniste Fikreta Abdia u zapadnoj Bosni, i onda kada su probosanske koalicione snage bile u naletu pred Banja Lukom dolazi do obustavljanja vojnih operacija i u Daytonu 21. novembra do potpisivanja mirovnog sporazuma. Te dvije odrednice, mir i priznata Bosna i Hercegovina, su svakako dobro dole naem stanovnitvu ali Ustavno rjeenje je takvo da danas imamo potekoe u ostvarivanju funkcionalne Bosne i Hercegovine, i svjedoci smo rezultata tog sporazuma. Sada imamo problem sa formiranjem Vijea ministara, ogromni problemi na ekonomskom nivou u cijeloj Bosni i Hercegovini kao i ono zajedniko poevi od organa institucija gdje su mnoge stvari uinjene prisilno, odnosno pod tutorstom Meunarodne zajednice.

Dvije reenice moramo posebno naglasiti i izdvojiti iz vaeg predavanja. Prva je: Ja nisam heroj nego sam ivio sa herojima koja ustvari govori o vaoj veliini, Vas kao ovjeka i kao generala. Takoer, i reenica gdje kaete : Mi prisvajamo kroz svoju prolost pravo na svoju budunost koja bi se mogla uzeti kao poruka naeg razgovora i vaeg izlaganja danas. Sigurno. U onim moemo rei nemoguim a i praksi dokazano moguim uvjetima, nenaoruanosti, neorganiziranosti kada smo bili opkoljeni sa svih strana, kada je bio nemjerljiv odnos napadaa i branioca mi smo opstali. Pokazali smo jednu vitalnost za preivljavanje, jednu izvanrednu sposobnost tako da je to indikator svim buduim kreatorima politikih odnosa na ovim prostorima da e Bosanci i Hercegovci itkako braniti svoj prostor bez obzira na rtve, koji e im omoguiti neko ivljenje i jednakost sa drugima. Ovaj narod demonstrirao je jedno nevieno herojstvo u ovome ratu, a to je ujedno i zalog naeg opstanka ovdje i zato treba graditi nau budunost ovdje na ovim prostorima. Zamolili bi smo vas da nam kaete kakve utiske nosite sa predavanja koje je odrano u amteatru nae kole. Ovo je kola sa jednom velikom tradicijom, kola ije je ime uveno, koja je sigurno kola visokog ranga, i nadam se da e uenici ove kole biti prepoznatljivi nosioci nae budunosti

i da su svjesni svoje uloge u drutvu u kojem se zasigurno moraju puno rtvovati radi postizanja cilja kole a to je savlaivanje onih prepreka koje su pred njima uz nadu da e postati velike patriote i neko ko e uestvovati u odbrani Bosne i Hercegovine kako u sadanjosti, tako i u budunosti. Hvala vam na izdvojenom vremenu i ako Bog da da nas opet posjetite.Razgovarao: ehi Nedim, IVb

ZEMZEM | 23

GE OCID, S DBI

BO J K ?

GENOCIDI

NAD BONJACIMA

Pria o historiji Bonjaka je pria o grevitoj i krvavoj borbi za opstanak, pria o ponosu i slavi, ponienju i kukaviluku, velikim djelima i izdaji, bonjakom merhametu i zloinima neljudi. Jedna od stvari koja je obiljeila historiju Bonjaka muslimana jesu krvavi genocidi nad njima, koji su se opetovano ponavljali. Historijski gledano, genocidi nad muslimanima Bonjacima, ali i svim ostalim muslimanima Balkana, nisu bili sluajani, ve su bili rezultat jedne kontinuirane, planske, hrianske politike pretoene u velikosrpsku i velikohrvatsku ideologiju. Ovo je poetak putovanja kroz taj krvavi dio bonjake historije. U prolom broju imali ste priliku itati o 10. genocidu, a u naredna tri broja provest emo vas kroz preostalih devet genocida.

Prvi genocidPrvi genocid nad Bonjacima isplanirala je i stalno poticala katolika crkva radi ostvarenja krajnjeg cilja stopostotne kranske Evrope. Ovaj genocid nad Bonjacima izvren je u toku i neposredno poslije tursko - austrijskog rata, poznatog kao ''Beki rat'', u vremenu od 1683. do 1699. godine. Rat je poveo osmanski sultan protiv Habsburgovaca s ciljem da osvoji Be. Meutim, nakon ezdesetodnevne opsade koja nije poluila rezultate Habsburgovci su uz pomo Poljske i Mletake republike krenuli u protunapad. Na strani Osmanlija borio se i veliki broj Bonjaka. Rat je rezultirao brojnim porazima, a posljedice velikog omjera je osjetio Bosanski ejalet. Pored nainjene ekonomske tete nastupili su i teritorijalni gubici u Maarskoj, Slavoniji, Lici, Krbavi, Dalmaciji i Boki Kotorskoj. Na ovim prostorima ivio je veliki broj spahija Bonjaka sa svojim porodicama, koje su bile prisiljene napustiti ove prostore, a oni koji to nisu uinili bili su masovno likvidirani ili nasilno pokrteni. Historiari navode da je 1680. godine u Lici bilo oko 7 000 bonjakih domainstava sa oko 30 000 lanova. Svi oni su nakon 1689. godine nestali. Navodi se da je u ovom genocidu ukupno stradalo 100 000 muslimana. Divljaka politika lanica Svete lige, kako se nazivao savez Habsburke monarhije, Poljske i Mletake republike, nije se zaustavila na pokrtavanju, progonu i ubijanju muslimana nego se ustremila i na sve ono to bi moglo mirisati na prisustvo muslimana na tim prostorima.

Opsada Bea

Na ovaj nain uniten je veliki broj damija, sebilja, tekija pa ak su i mezaristani bukvalo bili preorani. Hrianske sile su jo jednom pokazale da, po starom principu Cuius regio, eius religio ( ija drava njegova u njoj vjera ), gdje oni vladaju za druge i drugaije nema mjesta zaboravljajui da su ivei meu muslimanima uvijek uivali velike privilegije. Borbe za iskorjenjivanje muslimana u kojem su najdeblji kraj izvukli Bonjaci nastavljene su i u narednom periodu.

24 | ZEMZEM

GE OCID, S DBI

BO J K ?

Drugi genocidDrugi genocid nad Bonjacima vren je na tlu stare Crne Gore, a promotor i idejni zaetnik ovog genocida ponovo je bila crkva, ovaj put pravoslavna. Propaganda se sastojala u progonu i likvidaciji vjerskih neistomiljenika. Inspiraciju za genocid nad Bonjacima Crnogorci su crpili iz djela njihovog vladike Petra II Petrovia Njegoa pod nazivom Gorski venac. Djelo poziva Crnogorce da se bespogovorno obraunaju sa muslimanima: ...Nego udri dokle mahat moe, a ne ali nita na svijetu! Sve je polo avoljijem tragom, zaudara zemlja Muamedom... Stara Crna Gora sastojala se od etiri nahije: Katunske, Rijeke, Crmnike i Ljeanske sa sjeditem na Cetinju. Krajem XVII stoljea na ovom prostoru je ivjelo 800 - 1 000 muslimana i to najvei postotak Bonjaka, kojima se gubi apsolutno svaki trag nakon tzv. Istrage poturica koja je provoena u periodu od 1702. do 1708. godine. Naime, svjedoanstva historiara se razlikuju jer neki kao presudnu godinu za pokolj i progon muslimana sa ovih prostora navode 1702. godine kada je vladika Danilo na Badnje vee sasjekao turke stare Crne Gore, dok neki opet navode 1711. godinu kao godinu u kojoj je zavreno trijebljenje muslimana sa ovih prostora. Meutim, razilaenja u godinama nas ne smiju odvratiti od stravinog podatka o pokolju oko 1 000 muslimana sa ovih prostora. Kao dokaz u prilog tvrdnji da je sve ovo voeno pod palicom pravoslavne crkve moemo navesti to da je glavnina muslimana pobijena na Badnje vee uoi najveeg hrianskog praznika Boia kao i to da je sam vladika, kao vrhovni svjetovni i crkveni poglavar, inicirao zloine.

Trei genocidOvaj genocid kao ''generalno trebljenje Turaka iz naroda'' popularno e nasloviti srpski historiar i politiar Stojan Novakovi. Tree generalno trijebljenje muslimana Bonjaka u Beogradu i gradovima zapadne Srbije marginirano je godinama dogaanja Prvog srpskog ustanka (1804. - 1812.). Na elu ustanka se nalazio ore Petrovi, zvani Karaore. Da ne bude zabune nad kim je genocid poinjen, treba znati da su svo bonjako stanovnitvo u Slavoniji, Dalmaciji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji najee nazivali Turcima.

Takovski ustanak

Petar II Petrovi Njego

Predustanika atmosfera navela je muslimansko stanovnitvo da se iz okolnih mjesta isele u gradove gdje e imati zatitu garnizona ili pak da emigracioni put zavre van granica Srbije. Prema nekim historijskim podacima u Beogradskom paaluku je pred 1804. godinu ivjelo oko 200 000 Bonjaka. Slino dogaaju iz drugog genocida nad Bonjacima, Srbi su za dan zauzea Beograda odabrali ponovo praznik. No, ovaj put to je bio islamski praznik Bajram, 12. decembra 1806. Mislei da pucnjave preruenih Srba, koji su ''turski i arnautski govoriti znali'', predstavljaju nain obiljeavanja praznika, turska straa je bila prevarena i oni su uspjeli ui u grad. Krvavi prizori progona, pokolja i pljaki, te pokrtavanja muslimanskog stanovnitva postali su realizacija srpskih snova u svrhu formiranja homogene Srbije. Navodi se da je pred ustanak Beograd imao 3 000 domainstava sa oko 25 000 lanova, a Uice 12 000 kua sa 60 000 lanova. Ne treba posebno naglaavati da su svi oni do zadnjeg pobijeni, protjerani ili pokrteni. Prema statistikim podacima koja navode historijska djela nastavkom ''generalnog trebljenja Turaka iz naroda'' broj muslimanskog stanovnitva u Beogradu sveo se na 300, mada e 1813. vojvoda Cincar Janko Popovi masovnim ubistvom istrijebiti i posljednje turke. Identine ili sline sudbine nisu bili poteeni ni muslimani Poarevca, Valjeva, Smedereva i abca gdje su pored masakra nad muslimanima izvrene i devastacije njihovih materijalnih i kulturnih dobara. Sa sigurnou se moe utvrditi da su Srbi sa prostora beogradskog paaluka istrijebili ak 200 000 muslimana koji, kako historijski podaci navode, tamo ivjeli.Pripremio: Sarajli Omer, IVa

ZEMZEM | 25

I

ERVJ

INTERVIEW

AMEL MEKISINONIM BH DUDO SPORTAAmel Meki je svojim uspjesima ostvario normu za nastup na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine, to e mu biti tree uee na Olimpijskim igrama, poslije nastupa u Atini i Pekingu. U ovom broju Zemzema predstavljamo vam ponos bosansko-hercegovakog sporta.Amel Meki je jedan od najboljih sportista Bosne i Hercegovine, i njen najbolji dudista. Roen je u Sarajevu 1. 9. 1981. godine, a dudom se poeo baviti 1994. Pod vodstvom trenera Branislava Crnogorca, Meki je u svojoj bogatoj karijeri osvojio tri peta mjesta na Svjetskim prvenstvima: u Minhenu (2001.), Osaki (2003.) i Rio de Janeiru (2005.), a na Evropskom prvenstvu u Roterdamu 2005. godine, zauzeo je sedmo mjesto. Iste godine je bio pobjednik Svjetskog kupa u Bukuretu, dok je 2004. godine dva puta bio drugi, u Roterdamu i Rimu. Na Univerzijadi u Koreji 2003. godine osvojio je tree mjesto, kao i na Mediteranskim igrama u Almeriji. Najznaajniji ovogodinji uspjesi su: evropsko zlato u Istanbulu, pobjeda na Svjetskom kupu u Venecueli, dva Svjetska kupa- El Salvador i Majami, na kojim je osvojio druga mjesta, te tree mjesto na Svjetskom kupu u Bukuretu. Amel Meki je ovim uspjesima ostvario normu za nastup na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine, to e mu biti tree uee na Olimpijskim igrama, poslije nastupa u Atini i Pekingu. Proglaen je najboljim sportistom Bosne i Hercegovine u 2011. godini, to mu nije prva titula najboljeg sportiste. Trenutno radi kao asistent na fakultetu Sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu, na kojem je magistrirao 2009. godine. Esselamu alejkum. Hvala Vam na vremenu koje ste izdvojili za razgovor s nama i velika nam je ast imati Vas za sagovornika. Prije svega, estitamo Vam na tituli sportiste godine, koja je posljednja zabiljeena u vaim dosadanjim uspjesima. ta Vam znai ta titula? Alejkumusselam i hvala vam to ste mene izabrali za sagovornika. Moram rei da sam imao priliku da proitam nekoliko primjeraka vaeg lista, i naravno, sve pohvale. A to se tie ove titule, ona mi znai mnogo, i neopisiv je osjeaj kada nakon mnogo godina rada, truda i treniranja, postignete ovakav uspjeh.

Pored ove titule, i ostali rezultati u 2011., a to su evropsko zlato, svjetski kup u Venecueli, dva svjetska Majami i El-Salvador, gdje sam bio drugi i tree mjesto u Bukuretu, doveli su do toga da sam ja automatski ispunio uvjete i plasirao se na Olimpijske igre u Londonu. Presretan sam, jer sam konano dosanjao svoj san i mogu da kaem samo-hvala dragom Bogu na svemu to je podario meni i mojoj porodici. Je li dudo za Vas samo sport ili neto vie? Kao to sam kazao, sport je za mene nain ivota i to to vidimo da su nae zapadne susjede ili daleke istone zemlje, kao to su Japan, Koreja, Kina, ali i Francuska, Njemaka i Holandija, u sistem obrazovanja dudo uveli i kao zvanian predmet, govori nam o raznim mogunostima da se na nae mlade narataje utie i dudom, kako na njihove motorike, tako i na neke intelektualne i odgojne sposobnosti. Dudo je moj ivotni poziv i trudiu se da se maksimalno usavrim, da objedinim ono znanje koje sam stekao na tatamiju sa teorijom, i da postanem to bolji, ili ak najbolji predava ovih prostora jugoistone Evrope. Budui da ste jedan od rijetkih za koje kau da je pored svih uspjeha i ostvarenja, ostao prirodan, moramo Vas pitati ta za Vas predstavlja slava i kako ste se uspjeli sauvati od njenih negativnih utjecaja? Hvala vam. Ja mislim da ovjek ponese 90% svoje linosti iz porodice, a ostalo je, ako je karakter, nepromjenljivo. Tako, mogu da zahvalim svojim roditeljima to sam takva osoba, i naravno, hvala dragom Bogu koji me uvijek usmjerava i daje mi tu mudrost i pamet da odluim koje su to ispravne stvari, koje su dobre, a koje loe, i uvijek se trudim da idem pravim putem i da nikad nikoga ne uvrijedim. ta Vam znai vjera i koliko prostora vjera zauzima u Vaem ivotu? Znai sve i zauzima jako puno. Mene esto pitaju kako da to skoro niko i ne primjeti na takmienju, pa su moji drugovi u ali poeli da govore da su to obredi ili rituali. A ja uvijek kaem: Bogu Boije, kralju kraljevo. Ne mora niko znati u kojem ja obimu i kojim intenzitetom prakticiram vjeru. Porodica je osnovna elija drutva i najvea ovjekova podrka na njegovom ivotnom putu? Odnosi li se ovo i na Va sluaj? Koliku Vam podrku predstavlja porodica? Najveu. Mogu da kaem da su moji roditelji, uvijek, i materijalno i duhovno, ulagali maksimalno u mene, i ovim putem im se zahvaljujem. A sada imam i svoju porodicu, imam suprugu Arijanu, s kojom sam skoro pet godina u braku, i imam kerkicu Tajru koja ima tri i po godine. To su moji najvei prijatelji, moje najvee slabosti, moje najvee dike i radosti, i mogu da kaem, hvala Bogu, svi smo zdravi, sretni i svi se slaemo. Obzirom da je stanje u naem drutvu ovakvo kakvo jeste- sport se ne podrava u mjeri u kojoj bi trebalo i mladi

talentovani ljudi, talentovani za sport ili neto drugo, uz minimalnu ili nikakvu podrku, veoma teko izlaze na vidjelo- pretpostavljamo da je i Va put do zvijezda bio trnovit. ta mladi ljudi mogu uraditi da poboljaju ovu situaciju i stvore sebi bolje uvjete za napredak? Uvijek trebamo gledati neke ljepe stvari, trebamo gledati neke ljude koji su uspjeli, kao na primjer, Edin Deko, Sergej Barbarez, hvala Bogu, evo i ja, Hamza Ali i mnogi drugi. Trebamo da vidimo primjer u njima, i elio bih da ovim putem poruim mladim naraajima i onima koji dolaze, da u potpunosti moraju vjerovati u sebe i u ono to rade, i ako se budu toga pridravali, i naravno, trenirali 10-15 godina, rezultat nee izostati. Takoe, u kolovanju i u svemu drugom, nakon prve prepreke, nakon prve povrede, nakon dva-tri neuspjeha na takmienju, veina odustaje. Naravno, nijedan poetak nije lahak i kad se poslije nekog tekog poetka, poslije puno povreda, ostvari neki zapaen i velik rezultat, onda je taj rezultat puno slai i ovjek ga intenzivnije doivljava. Tako da je ova medalja koju sam osvojio u tridesetoj godini, poslije est operacija, za mene posebna i draa od ostalih, i za nju sam posebno vezan. Teko je opisati rijeima kako ovjek doivljava ono za to se itav ivot borio. Koja je bila Vaa vodilja kroz ivot? Moje ime na arapskom znai rad, trud i djelo, i ja sam oiti primjer da se sa puno rada i puno truda uvijek moe doi do uspjeha. Uvijek sam se tom vodiljom vodio. I naravno, volio bih da spomenem ovjeka koji me je doveo na dudo i koji je udario temelje, i duhovne i u sportskom treningu, a to je Kuka Nihad i ovim putem ga mahsuz selamim. dima? I za kraj, kako bi glasila Vaa poruka mladim lju-

Sve ovo to se dogaa u Bosni i Hercegovini je stanje koje odreen broj ljudi eli da odri i plasira u javnost. elim, prije svega, da mladi shvate da oni moraju biti te promjene koje ele da vide, a sve dok budemo stajali po strani i ekali da se drugi ljudi brinu o naim ivotima, o naim sudbinama, o naem zaposlenju i zanimanju, nikad neemo doekati sretnije dane. Nego omladino, hvatajte se posla, i ono im se bavite- usavravajte, da budete najbolji u svojoj brani. Hvala Vam puno. elimo Vam mnogo sree u Vaem daljem radu i djelovanju, i jo puno, puno nagrada. . Razgovarali:

Meki Emina IVb i Meki Merjem IIc

ZEMZEM | 27

ZDR VLJE

PUENJE! KAKO PRESTATI?Nema potrebe ulaziti u sve razloge zato treba prestati puiti, oni su ve svima manje-vie poznati. Ali jednom kada odluite da ete puiti, vi ste suoeni s drugim problemom, a to je: kako prestati puiti?

Moete li rei da nepuenju? Moete li prestati puiti? Moete li se rijeiti te rune navike? Kako se rijeiti nikotinske ovisnosti, pred ijom snagom se i najjai karakteri savijaju kao mesing, nakon ega strada krupna stvar, a to je vae lino zdravlje? Za poetak, zapitajte se, zato to radim, zato puim, kakve koristi imam od toga, je li to tetno za moje zdravlje i za zdravlje ljudi koji su u mojoj blizini, mogu li prestati, mogu li se rijeiti, mogu li rei da nepuenju? Kada ste postajali ovisnik o puenju, niste imali svoje ja, jer su vas na puenje najvjerovatnije natjerali pojedinci, vae drutvo ili okolina, mislili ste da ete probati, a zatim brzo prestati, ali, prevarili ste se. Poeli ste puiti sve vie i vie, i vaa je ovisnost o duhanu postajala sve vea i vea. Tokom svog puakog staa esto ste od ljudi kojima je stalo do vas i vaeg zdravlja, ili kojima je naprosto smetalo vae puenje, sluali savjete i upozorenja kako biste trebali prestati puiti jer je puenje tetno. Moda je bilo i pritisaka na vas da ostavite cigaretu. Meutim, doivljavali ste ih kao napad na vau linost, sputavanje slobode ili progon od strane nepuaa. Ali, ne smijete zaboraviti da je cigareta, uavi u va ivot postupno, ponekad i protiv vae volje, postala neizbjean pratitelj gotovo svih vaih dnevnih aktivnosti te da vam je ivot bez nje postao nezamisliv. Moda vas je neka zdravstvena tekoa, primjerice visok pritisak, srana aritmija, bolovi u nogama, ir na elucu, kratak dah - potakla da razmiljate o prestanku puenja Prestanak puenja jeste dug, teak i mukotrpan proces. Razlog tome je injenica da ste vi, kao i milijuni drugih ljudi koji pue ovisni o puenju ili bolje reeno o nikotinu, sastavnom dijelu dima cigarete. Svaki put kad povuete dim, uvuete u sebe i odreenu dozu nikotina. Nakon to je dim 28 | ZEMZEM

uao u plua, ve u periodu od 8 sekundi nikotin putem krvi, stigne u mozak. U mozgu nikotin uzrokuje otputanje jednog hormona koji ini da srce bre kuca i da poraste krvni pritisak. Za neko vrijeme osjeate se smirenije i moete se bolje koncentrisati, ali ubrzo poslije toga visina nikotina u krvi opada i poinjete osjeati simptome apstinencije: nervnu napetost, razdraljivost, nervozu, elju za slijedeom cigaretom, nemir i uzbuenost uzrokovanu nedostatkom nikotina i tako ciklus poinje. Puenje uzrokuje elju, a elja uzrokuje puenje i tako je krug zatvoren. Nema potrebe ulaziti u sve razloge zato treba prestati puiti, oni su ve svima manje-vie poznati. Ali jednom kada je odluka donesena da ete da puite, vi ste suoeni s drugim problemom - kako prestati puiti. Da bi ste se rijeili jednog od najveih poroka dananjice i da bi mogli rei da ste ponosni nepuai, najbitnija od svega jeste volja, motiv, a ljudi nisu od kamena, sve one slike i statistike te injenice da unitavate svoje zdravlje, okoli, te da troite novac na gluposti trebaju vas potaknuti na razmiljanje i ojaati vau volju za prestankom puenja. Kada smognete snagu, i skupite elju za prestankom, trebate se rijeiti svih onih zaliha cigareta koje imate, osim cigareta pametno je i rijeiti se svih upaljaa i ostalih sredstava za paljenje cigareta, ukoliko vam nisu za neto drugo potrebni. To e vam pomoi da ih ne gledate i ne mislite na njih, lijenost u ovom sluaju je pohvalna jer vam ona nee dozvoliti odlazak u trgovinu po nove zalihe. Ispoetka e vjerovatno biti teko, ivanost, stres, kaalj, elja, patnja Ali ne smijete dozvoliti da vas to sputava. Tu vam je potrebna i podrka okoline i prijatelja, ispoetka se najbolje odmoriti od svega, dok se ne naviknete.

ZDR VLJEUbrzo ete naviknuti na svje i ist zrak, nakon ega e vam cigarete poeti smetati, a ukoliko poelite cigaretu, morate biti spremni i ne smijete posustati, u tom trenutku najbolje se sjetiti da je u pitanju vae zdravlje, i ponite raditi neto drugo, kako ne bi mislili na cigarete. Nakon to proe neko vrijeme, postajat e vam sve lake i lake nositi se s tim da vie ne puite. Iako ovo nije i ne postoji magini nain da se prestane puiti taj cilj se moe postii i milioni ljudi su to ve postigli, prestali su puiti. Jo jedna od pogodnijih metoda za odvikavanje od cigareta jeste ona koju propagira englesko Vijee za zdravstvenu edukaciju. Svojevrsno odbrojavanje koje pomae osobi da postepeno smanjuje broj ispuenih cigareta, omoguujui organizmu da se privikne na sve manju koliinu nikotina. Lista se sastoji od 21 odluke. Treba poeti s odlukom broj 21. Zatim, tano sedam dana kasnije, pridodajte odluku broj 20. Sedam dana iza toga pridodajte odluku broj 19 itd. vrsto se pridravajte svake odluke. Ne zaboravite - vi samo pridodajete nove odluke, a za to vrijeme prethodne ostaju na snazi. 21. Nabavite neku popularnu medicinsku brouru o puenju. 20. Kada kupujete cigarete kupujte samo jednu kutiju nikada vie od toga. 19. Kada osjetite potrebu da ispuite priekajte 5 minuta prije nego zapalite cigaretu. 18. U vremenu izmeu dvije cigarete, drite kutiju tako da nije dostupna vaem pogledu. 17. Jo bolje, ostavite kutiju u drugoj sobi, tako da je potrebno vie napora da doete do nje. 16. Ostavite upalja kod kue. Traite nekog drugog za vatru. 15. Prebacite se na cigarete s manjim sadrajem katrana. Pokuajte one s najmanjim sadrajem. 14. Odloite cigaretu izmeu dva dima. To pomae da vas podsjeti da vi puite. 13. Nemojte udisati dim preduboko. Uzimajte manje dimove. 12. Ako vam je nestalo cigareta, nemojte moliti od drugog, posuivati ili se upustiti u malu krau. Izdrite malo bez cigareta. 11. Ako vam neko ponudi cigaretu, pristojno odbijte. Drite se svojih cigareta. 10. Za vrijeme obroka nemojte puiti izmeu pojedinih dijelova tog obroka. 9. Ostavljajte dui opuak. Pokuajte ne ispuiti vie od pola cigarete. 8. Nemojte puiti u prisustvu djece. 7. Nikad nemojte puiti izvan zatvorenog prostora. Umjesto toga pokuajte udisati isti, svjei zrak. 6. Izbacite cigaretu prije doruka i onu zadnju naveer. 5. Prije svakog obroka, podarite sebi pola sata bez cigarete. To e oivjeti vaa osjetila za okus u ustima. 4. Kad ste zavrili s jelom, nemojte zapaliti prije nego ste napustili stol. 3. Nemojte puiti kod kue. 2. Nemojte puiti dok uivate u nekom piu. Izaberite jedno ili drugo. 1. Nemojte puiti za vrijeme radnog i kolskog vremena. 0. Vi ne puite vie! Prestanak puenja uzrokovat e mnoge pozitivne stvari na vama, koje ete i sami primijetiti. I zgledat ete zdravije, imat ete ljepe i bijelje zube, imat ete manje pritia i neistoa na svojoj koi. Vaa zika kondicija bit e poboljana, a va kapacitet plua e biti povean, dok e se smanjiti mogunost od infarkta kao i od modanog udara. Bit ete manje izloeni stresu i naglim promjenama raspoloenja, imat ete bolje kognitivne sposobnosti i bolju koncentraciju, osjeaj zadovoljstva jer ste uspjeli prestati, a to e uzrokovati i jaanje samopouzdanja. Utedit ete novac (izraunajte koliko ete godinje utedjeti ako ne kupujete cigarete i smislite to ete s tim novcem), zatim ete biti okrueni nijim mirisima, a bit ete i poeljniji u drutvu jer neete zaudarati na duhan. Budite iskreni i priznajte da je ivot bez cigarete ono to stvarno elite. Osvijestite zdravu elju da ete se osloboditi ovisnosti i puake navike. Ako vam se nakon svih pokuaja da prestanete puiti javi jaka potreba za cigaretom - nita se nije promijenilo. Vi jo vie cijenite ivot bez cigarete. Vi elite ii u korak s vremenom, i zbog toga je nepuenje i dalje va izbor. Ako ste nakon svih pokuaja ponovo zapalili cigaretu - to nee bitno promijeniti pravac kojim ste krenuli. Neuspjeti je neuspjeh samo ukoliko ne uspijete pokuati ponovno. Podsjetite se da se stvarno elite osloboditi puenja, jer VRIJEDI PRESTATI!Pripremio: Deduki Nermin, IIIb

ZEMZEM | 29

Z

I

LJIVOS I

OTKRIA ARAPAPRIJE SVIH NARODAHistorija islamske znanosti je jedna zaboravljena historija. Rije je o izgubljenom znanju, koje je vrijeme pregazilo. Devetsto godina, od 7. do 16. stoljea trajao je procvat arapske znanosti. U ovoj epohi otkria i pronalazaka islamski svijet je bio daleko ispred Evrope. ife su ogromnu dravu pokrili sistemom postaja pismonoa, o svakoj pobuni i u provincijama Bagdad je mogao brzo biti obavjeten. U 10. stoljeu, Aziz, halifa u Sjevernoj Africi, izveo je prvu "teretnu vazdunu potu". Naime, on je poslaoi 600 golubova da mu donesu omiljene trenje iz Libana. Pismonoe su u Evropu donijeli Kriari.

KOMPAS

esto se Flavio Gioja (Italija) pogreno oznaava kao izumitelj kompasa. injenica je da je znanje o njemu preuzeo od Arapa i samo ga udesio za potrebe zapadnjakih moreplovaca.

KULE

Na svom povratki Kriari su sa sobom nosili brojna vojnotehnika sredstva koja su izumili Arapi. Ona su danas vidljiva na njemakim gradskim zidinama, francuskim utvrenjima i engleskim zamkovima. Jedan primjer je "otvor za katran", neka vrsta balkona kroz iji pod je napada bio zasipan rastopljenim katranom. Takoer, i nazupeni vijenac tako tipian za kule, u Evropi je preuzet s Istoka.

DESTILACIJA

Pretvaranje tekuine u paru, ltriranje i ishlapljivanje, pretvaranje vrste tvari u paru, osnovne tehnike hemije, su razvijene od strane arapskih uenjaka. Stoga, oni vae kao izumitelji hemijske znanosti.

LETJELICA ALGEBRAEl-Hvarizmi je otac algebre. On je poetkom devetog stoljea napisao knjigu o ovoj temi. Algebra dolazi od medicinskog termina "el-debr" (uglavljivanje, sklapanje). Knjiga je u 12. stoljeu prevedena na latinski i sve do 16. stoljea je u Evropi sluila kao udbenik

Otprilike 880. godine, pjesnik Abbas ibn Firnas je u paniji napravio prvu letjelicu. Obloivi je tkaninom i perjem, uspjeno je obavio klizni let.

RUNE GRANATE

ALGORITAM

Udbenik koji takoer potjee od El-Hvarizma. Kasnije se u Evropi pojavio pod naslovom: "Dakle", rekao je Algoritmi, "uputimo zahvale i velianja Bogu, naem Gospodaru i Zatitniku." U njemu se objanjava sabiranje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje s "indijskim" ciframa (brojevima). Pod pojmom "Algoritmi" se misli na El-Hvarizmija. Ve u 16. stoljeu pojam algoritam oznaavao je raunanje s decimalnim brojevima

Ve oko hiljadite godine Arapi su za odbranu opkoljenih gradova koristili granate od ilovae ili stakla ispunjenog brzo goreim materijalom. One su bacane runo ili putem katapulta

KARTOGRAFIJA

Poetkom devetog stoljea, Arapi su, koristei se grkim spoznajama, nadogradili kartograju. Do 18. stoljea evropske karte su direktno ili indirektno poivale na uzorima iz arapsko - islamskog kulturnog kruga.

GOLUB PISMONOA

U 12. stoljeu p. n .e. Egipani su koristili pismonoe, ipak, Arapi su prvi 1173. godine uveli jednu pravilnu vazdunu potansku slubu izmeu Bagdada i Kaira. Abbasidske hal-

Prva bolnica nastala je u Kini, prije roenja Isaa a.s. ipak, tu ideju je Evropa preuzela iz arapskog prostora. Otprilike 800. godine u Bagdadu je osnovana prva bolnica. Sredinom 10. stoljea sama Kordoba je imala 50 bolnica. Kada je u Bagdadu trebala da bude sagraena bolnica ljekar Razi je dao da

BOLNICE

se u svim djelovima grada okae komadi mesa. Bolnica je sagraena tamo gdje je meso nakon jednog dana jo izgledalo svjee. Bolnica Mensurija u Kairu je 1284. godine pruala mjesta za osam hiljada pacijenata. Imala je ak i prirunik o bolnikom poslovanju. Prva bolnica u Evropi podignuta je otprilike 1200. godine, ali tek 300 godina kasnije spominje se bolnica u Strasburu s vlastitim lijenicima. Otprilike 1550. godine preuzeta je arapska praksa studentske naobrazbe u bolnicama

je vladala Evropom i evropskom znanou do u novo doba. Uenjak, kao Leonardo da Vini i Johan Kepler gradili su na El-Hazenovoj teoriji

UDO OKA

Najstarii anatomski prikaz oka potjee od prevodioca i medicinara, Hunejna ibn Ishaka. U njemu su predoeni oni nerv i zjenica

POLJOPRIVREDA

VODENI SAT

Metoda navodnjavanja, koju su Arapi uveli u paniji, bila je bolja od svega to je Evropa u vezi s tim uope poznavala. Tako, zahvaljujui ovom dolapskom kolu, mogle su se uvesti biljke za koje je nuno bilo mnogo vode: eerna trstika, pamuk, ria, artioka...

Sat koji je vrijeme mjerio pomou vode, koja je doticala i oticala, koristio se u Egiptu, ve 1500. g. p.n.e. Ipak, ovu tehniku usavrili su Arapi u 11. stoljeu. U Toledu je nastao jedan primjerak ko ji je vie od 100 godina bio u pogonu i u kojem su se mogla oitovati stanja i faze mjeseca. Sastojao se iz dva vodena suda. Pri rastu Mjeseca, prazni sud se postepeno punio, a pri njegovu opadanju voda se ponovo ulijevala u prvi sud.

PRVI SEFOtprilike 1200. godine El-Dezari izvjetava o ifriranoj bravi sa dvanaest slova.

EK

Kao napredno sredstvo plaanja arapskih banaka pojavljuje se ve u devetom stoljeu.

BARUT PLUNI KRVOTOK

Znameniti arapski mislilac i lijenik Alauddin ibn en-Nes otkriva mali (pluni) krvotok 250 godina prije Miela Serveta. On u svom posebnom djelu o anatomiji na pet mjesta pobija Galenovu nauku, koju je i Ibn Sina bio prihvatio, i vrlo ubjedljivo dokazuje da se krv ne oksidira, prolazei kroz neke hipotetine pore u predgradi izmeu desne polovine srca, u kojoj se skuplja krv, i lijeve polovine, u kojoj se nalazi zrak, nego da to biva odlaskom krvi iz desnog dijela srca kroz plunu arteriju u plua, gdje se izmjea sa zrakom i tako "preureena" stie kroz plunu venu u lijevu polovinu srca. Naalost, ovo otkrie Ibn Nesa pripae 400 godina poslije engleskom nauniku Viljemu Harveju. Poetkom 20. stoljea u Njemakoj je odbranjena doktorska teza o Ibn Nesovon uenju o krvotoku. Poznata je njegova izjava: "Da ne znam da e moja djela trajati i 10 000 godina nakom mene, ne bih ih ni pisao".

Bio je poznat Kinezima, ali, takoer, i Arapima koji su uinili transfernu uslugu. U 12. stoljeu arapski uenjaci postavili su barutnu formulu. Izumitelj,univerzalni naunik, Alberth Magnus pominje rakete punjene barutom. Berthold Shvartz iz Fraiburga vai u Evropi kao izumitelj, po kom je i crni prah, imenovan!?

PAPIR

Kinezi su ga izmislili, a Arapi donijeli u Evropu. Prva papirus manufaktura osnovana je u paniji 1107. godine

BROJEVI

SISTEMATIKA TIJELA

Otprilike 1400. godine perzijski medicinar je ponudio studije anatomije. On je razlikovao arterije, vene i nervni sistem

OPTIKA

Imamo samo deset brojeva, od 0 do 9. Njihovom kombinacijom moe se izraziti svaka brojana vrijednost. Ovaj genijalni princip arapskih brojeva u odnosu na rimske cifre, donio je ogromnu prednost pri raunanju. Svako ko pokua podijeliti MCMLXXVIII s CLXIX, odmah e sve shvatiti! Od 963. godine arapske brojke se ire u Evropi. U njemaku su prodrli tek 1091. godine.

Arap, El-Hazen, koji je ivio izmeu 965. i 1039. godine, vai kao otac moderne optike. On je dokazao da je gledanje mogue kroz zrake koje se pruaju od objekta i pogaaju nae oi. Do tada se o tome samo pretpostavljalo, da oi same odailjaju zrake. El-Hazenova zikalno-optika teorija

OSMANSKE RAKETE

Na sultanov nalog osmanski ininjer, elebi je 1623. godine konstruisao raketu od metala, iji je pogonski materijal bio 60 kg baruta. Pripremile:Anisa Mraki i Delila Mehanovi IIc

ZEMZEM | 31

STICANJE ZNANJA RADI

DUNJALUKE KORISTIMusliman mora svaki posao raditi u ime Allaha d.., pa tako i traenje nauke. Svakako da se ovim misli na sve vrste korisnih znanosti. Ako bi ovjek traio nauk