Znaenje procjene radnog mjesta i zatite zdravlja u djelatnosti zdravstvene zatite

  • View
    63

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Značenje procjene radnog mjesta i zaštite zdravlja u djelatnosti zdravstvene zaštite. Dr.sc. Bojana Knežević, dr.med. spec. medicine rada i sporta Zagreb, 3 - 5. lipnja 2013. Zdrava radna mjesta za zaposlene u zdravstvu SEWA 2013. Procjena rizika radnog mjesta. - PowerPoint PPT Presentation

Text of Znaenje procjene radnog mjesta i zatite zdravlja u djelatnosti zdravstvene zatite

Znaenje procjene radnog mjesta i zatite zdravlja u djelatnosti zdravstvene zatite

Znaenje procjene radnog mjesta i zatite zdravlja u djelatnosti zdravstvene zatiteDr.sc. Bojana Kneevi, dr.med.spec. medicine rada i sporta

Zagreb, 3 - 5. lipnja 2013.Zdrava radna mjesta za zaposlene u zdravstvuSEWA 2013.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZATITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADUCroatian Institute for Health Protection and Safety at WorkProcjena rizika radnog mjestaIdentificirati opasnosti i tetnosti na radnom mjestuProcijenti njihov mogu utjecaj na zdravljeDefinirati mjere za prevenciju profesionalnih bolesti i ozljeda na raduZatititi zdravlje radnika i smanjiti trokoveDokument Procjena opasnosti vaan je za implementaciju zatite zdravlja i sigurnosti na radu OBVEZA POSLODAVCA

2Procjena opasnosti na svakom radnom mjestuto se na tom mjestu radi?Kako se radi?Koja znanja, vjetine, tjelesne i psihike osobine trebaju imati zaposleni?Koje su opasnosti i tetnosti prisutne?Kakvo oteenje zdravlja moe nastati?Koja je vjerojatnost ostvarenja opasnosti i/ili tetnosti?Koja je razina rizika oteenja zdravlja?

Zdravstvena djelatnost u RHZaposleno vie od 70 000 djelatnika>12 000 lijenici> 35 000 medicinskih sestara i tehniara (SS, VSS)Oko u zdravstvenoj djelatnosti su eneSpecifine radne zadaeRizik za zdravljeOpasnosti koje rezultiraju ozljedama u zdravstvenoj djelatnostiMehanike Otri predmetiIgle22,6%

Padovi i ruenjaKretanje i guranje pacijenata26,4%

Opasnosti koje rezultiraju ozljedamaElektrina strujaoprema22,3%

Nasilni pacijentiSjedinjene amerike drave (40% )Europa (4%)Hrvatska nema podataka

Ozljede na radu u zdravstvuU 2011. godini ukupno 13 817 priznatih ozljeda na radu u RH. 1 236 - u djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi816 (66 %) na mjestu rada420 (34 %) na putu do posla ili s poslaU 2012. bilo je 14 076 ozljeda na radu, 1 307 - u djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi794 (60%) na mjestu rada513 (40%) na putu do posla ili s posla

Izvor podataka: Analiza ozljeda na radu HZZZSR, prema dostavljenim podacima HZZO.

Ozljede u zdravstvenoj djelatnosti

Izvor slike: Bogadi-are A.Risk assessment in healthcare. SEWA 2011.Ozljede u zdravstvenoj djelatnosti887 ozljeda zaposlenih u bolnicama su nastale kao ubodni incidenti (UI): doticajem sa stranim tijelom ili predmetom koje je prodrlo kroz kou.Izvor podataka: Godinje izvjee o spreavanju i suzbijanju bolnikih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj u 2011.godini Referentnog centra za bolnike infekcije Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske

32 (3,6%) ubodna incidenta prijavljeno je kao ozljeda na radu.Izvor podataka: Analiza ozljeda na radu prema dostavljenim podacima HZZO.

Opasnosti i tetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati profesionalnim bolestimaBioloki agensiKontakt s bolesnim pacijentima, krvlju i izluevinamaKemikalijeInhalacijski anesteticiU laboratorijuCitostaticiLijekoviDezinficijensiLetex

10Opasnosti i tetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati profesionalnim bolestimaFizikalni agensiIonizirajue zraenjeNeionizirajue zraenjeVibracije

Opasnosti i tetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati bolestima vezanim uz radStatodinamiki naporiPodizanje i prenoenje pacijenataGuranje kreveta i kolicaDugotrajno sjedenje i stajanjeNepravilan poloaj tijelaPsihofizioloki naporiStres na radu

Opasnosti i tetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati bolestima vezanim uz radPsihosocijalni i organizacijski faktoriPrekovremeni, smjenski i noni radOdgovornost za tue zdravlje i ivot, donoenje odlukaVisoka oekivanjaHitna stanjaKontakt s bolesnim ljudimaSuoavanje s tuom boli, neizljeivim pacijentima, umiruim ljudimaDoivljavanje nasilja od strane pacijenata i rodbine pacijenata

13Profesionalne bolestiRegistar profesionalnih bolesti, za potrebe Ministarstva zdravlja vodi Hrvatski zavodu za zatitu zdravlja i sigurnost (HZZZSR)

Registar prati priznate profesionalne bolesti i daje temelj za preventivne akcije u podruju zatite zdravlja radno aktivne populacije. Analiziraju se: uzroci nastanka, karakteristike oboljelih (dob, spol, radni sta, struna sprema), gospodarstvene djelatnosti i zanimanja kao uzronici profesionalnih bolestiProvodi se analiza tetnih uvjeta odnosno vrsta tetnosti koje su uzrokovale profesionalnu bolest.

www.hzzzsr.hr

Profesionalne bolesti u RH Ukupan broj

Profesionalne bolesti u zdravstevnoj djelatnostiDjelatnost zdravstvene zatite i socijalne skrbi je na 4. po broju profesionalnih bolesti i ozljeda na radu. U 2010. godini prosjena stopa prof. bol. je 15,8/100 000 (1,2 63,4/100 000). U djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi stopa prof. bolesti - iznosi 12,8/100 000.Profesionalne bolesti u zdrav.djelatnosti

Prof. bolesti u zdravstvenoj djelatnosti u 2010. godini238 ukupno priznatih prof. bolesti u 12 ih je bilo u zdravstvenoj djelatnosti. zarazne bolesti (10/12) - zdravstveni djelatnici te pomono osoblje, sindromi prenaprezanja (2/12)- uredski slubenici u bolnici.

Prof. bolesti u zdravstvenoj djelatnosti u 2011. godini 488 ukupno priznatih prof. bolesti, 15 prof.bolesti je iz djelatnosti zdravstvene zatite: zarazne bolesti (12/15), alergijski dermatitisi (2/15) astma (1/15)

Zarazne u 2011.

Prof. bolesti u zdravstvenoj djelatnosti u 2012. godini305 ukupno priznatih prof. bolesti, 14 profesionalnih bolesti je iz djelatnosti zdravstvene zatite: zarazne bolesti (11/14), sindromi prenaprezanja (2/14) neoplazma (1/14). Zarazne u 2012.

Prof.bolesti u RH u zdravstvenoj djelatnostiod 2002. do 2010.

% zaraznih bolesti u zdravstvenoj djelatnosti Hrvatska: 66% Francuska: 40% Njemaka: 33% vedska: 10% Izvor slike: Bogadi-are A.Risk assessment in healthcare. SEWA 2011.Prof.bolesti u zdravstvenoj djelatnosti HR i EU

Izvor slike: Bogadi-are A.Risk assessment in healthcare. SEWA 2011.Zatita zdravlja i sigurnost na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdavstvene zatiteTemeljni zakoni: Zakon o zatiti na radu i Zakon o zdravstvenoj zatiti (NN, 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35,12, 70/12,144/12). Prevencija i lijeenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti osigurani su unutar obveznog zdravstvenog osiguranja.

Procjena opasnostiPrema EU i HR standardima poslodavac je odgovoran za sigurnost i zatitu zdravlja prilikom obavljanja poslova na mjestu rada. Zadatak poslodavca je osigurati ZDRAVO RADNO MJESTO, tj. mjesto rada bez tetnosti za zdravlje radnika. U tu je svrhu poslodavac duan izraditi procjenu opasnosti kojom se utvruje rizik za oteenje zdravlja na pojedinom radnom mjestu i pri izloenosti pojedinoj tetnosti ili skupini tetnosti. Ova obveza je u Hrvatskoj ureena i provodi se prema Pravilniku o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/09 i 144/09). Procjena opasnostiPravilnik o izradi procjene opasnosti definira procjenu opasnosti kao:postupak kojim se utvruje razina rizika za nastanak ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremeaja u procesu rada koji bi mogao izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.RizikRizik je rezultanta vjerojatnosti (V) nastanka tetnog dogaaja i teine posljedice (P) tog istog tetnog dogaaja u obliku ozljede, bolesti ili tete na imovini i okoliu.R = V * PRizik predstavlja razinu vjerojatnosti da opasna situacija rezultira ozljedom, boleu ili tetom naimovini i okoliu.Procjena rizika ozljede na radu

Teina i karakteristike ozljede

Procjena rizika za profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad

Klasifikacija teine bolestiA = bolest bez ikakvih posljedicaB = bolest ije posljedice ne mogu bitno utjecati na radnu sposobnostC = bolest ije posljedice mogu ograniiti radnu sposobnostD = bolest s trajnim posljedicama koje uzrokuju gubitak radne sposobnosti ili koje dijelom ograniavaju ivotnu aktivnost, bolest progresivne prirodeE = bolest koja znaajno ograniuje ivotnu aktivnost, smrtna bolestProcjena rizika

Praktina smjernica za procjenu rizika na raduhttp://www.hzzzsr.hr/?what=content&do=read&ID=76&id_news=742

Primjer izrauna razreda rizika za radna mjesta na kirurgiji

Primjer izrauna razreda rizika za radna mjesta na zavodu za anesteziologiju

37Istrumenti za ispitivanje stresa na radu i indeksa radne sposobnosti u zdravstvenoj djelatnostiUpitnik o stresorima na radnom mjestu bolnikih zdravstvenih djelatnikaValidiran i standardiziran

Upitnik za odreivanje indeksa radne sposobnosti, engl. Work Ability Index (WAI) QuestionnaireStandardizirani upitnik Finskog instituta za medicinu rada

Upitnici koriteni u izradi disertacije: Kneevi Bojana. Stres na radu i radna sposbnost zdravstvenih djelatnika u bolnici, 2010.

Temeljem dokumenta procjene opasnosti provode se mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu Potrebno je mjerama: poveati ukupnu razinu zdravlja osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zatite uz smanjenje imbenika rizika za zdravlje provedbom programa promocije zdravlja,

smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanjapreventivnim mjerama i uinkovitom zdravstvenom zatitom,

provoditi posebnu skrbi za unapreenje zdravlja osoba pod poveanim rizikom.

MjereMjere koje provode specijalisti medicine rada u ordinaciji medicine rada Zdravstveni pregledi osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zatite s obzirom na radne uvjete te opasnosti, tetnosti i napore pri obavljanju poslovaMjere promocije zdravlja koje se obavljaju timski u prostoru poslodavca Savjetovanje, edukacija radnika i obilazak radnih mjestaOstale mjere na primarnoj razini Npr. obvezno cijepljenje protiv hepatitisa B, ...

Prevencija ozljeda na radu, prof.bolesti i bolesti vezanih uz radDo sada samo oko 10 % radnika u zdravstvu redovito kontrolira zdravstveno stanje (poslovi s pos