HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADUCroatian Institute for Health Protection and Safety at Work

Značenje procjene radnog mjesta i zaštite zdravlja u djelatnosti zdravstvene

zaštiteDr.sc. Bojana Knežević, dr.med.

spec. medicine rada i sporta

Zagreb, 3 - 5. lipnja 2013.Zdrava radna mjesta za zaposlene u zdravstvu

SEWA 2013.

Procjena rizika radnog mjesta

• Identificirati opasnosti i štetnosti na radnom mjestu

• Procijenti njihov moguć utjecaj na zdravlje• Definirati mjere za prevenciju profesionalnih

bolesti i ozljeda na radu• Zaštititi zdravlje radnika i smanjiti troškove• Dokument Procjena opasnosti važan je za

implementaciju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu – OBVEZA POSLODAVCA

Procjena opasnosti na svakom radnom mjestu

• Što se na tom mjestu radi?• Kako se radi?• Koja znanja, vještine, tjelesne i psihičke osobine

trebaju imati zaposleni?• Koje su opasnosti i štetnosti prisutne?• Kakvo oštećenje zdravlja može nastati?• Koja je vjerojatnost ostvarenja opasnosti i/ili

štetnosti?• Koja je razina rizika oštećenja zdravlja?

Zdravstvena djelatnost u RH

• Zaposleno više od 70 000 djelatnika>12 000 liječnici> 35 000 medicinskih sestara i tehničara (SS, VSS)

• Oko ¾ u zdravstvenoj djelatnosti su žene• Specifične radne zadaće• Rizik za zdravlje

Opasnosti koje rezultiraju ozljedama u zdravstvenoj djelatnosti

• Mehaničke – Oštri predmeti– Igle– 22,6%

• Padovi i rušenja– Kretanje i guranje pacijenata– 26,4%

Opasnosti koje rezultiraju ozljedama

• Električna struja– oprema– 22,3%

• Nasilni pacijenti– Sjedinjene američke države (40% )– Europa (4%)– Hrvatska – nema podataka

Ozljede na radu u zdravstvu

• U 2011. godini ukupno 13 817 priznatih ozljeda na radu u RH. – 1 236 - u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

• 816 (66 %) na mjestu rada• 420 (34 %) na putu do posla ili s posla

• U 2012. bilo je 14 076 ozljeda na radu, – 1 307 - u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

• 794 (60%) na mjestu rada• 513 (40%) na putu do posla ili s posla

Izvor podataka: Analiza ozljeda na radu HZZZSR, prema dostavljenim podacima HZZO.

Ozljede u zdravstvenoj djelatnosti

Izvor slike: Bogadi-Šare A.Risk assessment in healthcare. SEWA 2011.

Ozljede u zdravstvenoj djelatnosti

• 887 ozljeda zaposlenih u bolnicama su nastale kao ubodni incidenti (UI): doticajem sa stranim tijelom ili predmetom koje je prodrlo kroz kožu.– Izvor podataka: Godišnje izvješće o sprečavanju i suzbijanju bolničkih

infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj u 2011.godini Referentnog centra za bolničke infekcije Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske

• 32 (3,6%) ubodna incidenta prijavljeno je kao ozljeda na radu.– Izvor podataka: Analiza ozljeda na radu prema dostavljenim podacima

HZZO.

Opasnosti i štetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati profesionalnim bolestima

• Biološki agensi– Kontakt s bolesnim pacijentima,

krvlju i izlučevinama• Kemikalije

– Inhalacijski anestetici– U laboratoriju– Citostatici– Lijekovi– Dezinficijensi– Letex

Opasnosti i štetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati profesionalnim bolestima

• Fizikalni agensi– Ionizirajuće zračenje– Neionizirajuće zračenje– Vibracije

Opasnosti i štetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati bolestima vezanim uz rad

• Statodinamički napori– Podizanje i prenošenje pacijenata– Guranje kreveta i kolica– Dugotrajno sjedenje i stajanje– Nepravilan položaj tijela

• Psihofiziološki napori– Stres na radu

Opasnosti i štetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati bolestima vezanim uz rad

• Psihosocijalni i organizacijski faktori– Prekovremeni, smjenski i noćni rad– Odgovornost za tuđe zdravlje i život,

donošenje odluka– Visoka očekivanja– Hitna stanja– Kontakt s bolesnim ljudima– Suočavanje s tuđom boli, neizlječivim pacijentima,

umirućim ljudima– Doživljavanje nasilja od strane pacijenata i rodbine

pacijenata

Profesionalne bolesti

• Registar profesionalnih bolesti, za potrebe Ministarstva zdravlja vodi Hrvatski zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost (HZZZSR)

• Registar prati priznate profesionalne bolesti i daje temelj za preventivne akcije u području zaštite zdravlja radno aktivne populacije.

• Analiziraju se: uzroci nastanka, karakteristike oboljelih (dob, spol, radni staž, stručna sprema), gospodarstvene djelatnosti i zanimanja kao uzročnici profesionalnih bolesti

• Provodi se analiza štetnih uvjeta odnosno vrsta štetnosti koje su uzrokovale profesionalnu bolest.

www.hzzzsr.hr

Profesionalne bolesti u RH

Ukupan broj

Profesionalne bolesti u zdravstevnoj djelatnosti

• Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi je na 4. po broju profesionalnih bolesti i ozljeda na radu.

• U 2010. godini – prosječna stopa prof. bol. je 15,8/100 000 (1,2 – 63,4/100 000).

• U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi stopa prof. bolesti - iznosi 12,8/100 000.

Profesionalne bolesti u zdrav.djelatnosti

Prof. bolesti u zdravstvenoj djelatnosti u 2010. godini

• 238 ukupno priznatih prof. bolesti u – 12 ih je bilo u zdravstvenoj djelatnosti.

• zarazne bolesti (10/12) - zdravstveni djelatnici te pomoćno osoblje,

• sindromi prenaprezanja (2/12)- uredski službenici u bolnici.

Prof. bolesti u zdravstvenoj djelatnosti u 2011. godini

• 488 ukupno priznatih prof. bolesti, – 15 prof.bolesti je iz djelatnosti zdravstvene zaštite:

• zarazne bolesti (12/15), • alergijski dermatitisi (2/15) • astma (1/15)

Zarazne u 2011.

Prof. bolesti u zdravstvenoj djelatnosti u 2012. godini

• 305 ukupno priznatih prof. bolesti, – 14 profesionalnih bolesti je iz djelatnosti

zdravstvene zaštite: • zarazne bolesti (11/14), • sindromi prenaprezanja (2/14) • neoplazma (1/14).

Zarazne u 2012.

Prof.bolesti u RH u zdravstvenoj djelatnostiod 2002. do 2010.

% zaraznih bolesti u zdravstvenoj djelatnosti

Hrvatska: 66% Francuska: 40% Njemačka: 33% Švedska: 10%

Izvor slike: Bogadi-Šare A.Risk assessment in healthcare. SEWA 2011.

Prof.bolesti u zdravstvenoj djelatnosti HR i EU

0

5

10

15

20

25

30

35

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Croatia Health care sector

Izvor slike: Bogadi-Šare A.Risk assessment in healthcare. SEWA 2011.

Zaštita zdravlja i sigurnost na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdavstvene zaštite

• Temeljni zakoni: Zakon o zaštiti na radu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN, 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35,12, 70/12,144/12).

• Prevencija i liječenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti osigurani su unutar obveznog zdravstvenog osiguranja.

Procjena opasnosti

• Prema EU i HR standardima poslodavac je odgovoran za sigurnost i zaštitu zdravlja prilikom obavljanja poslova na mjestu rada.

• Zadatak poslodavca je osigurati ZDRAVO RADNO MJESTO, tj. mjesto rada bez štetnosti za zdravlje radnika. – U tu je svrhu poslodavac dužan izraditi procjenu opasnosti kojom

se utvrđuje rizik za oštećenje zdravlja na pojedinom radnom mjestu i pri izloženosti pojedinoj štetnosti ili skupini štetnosti.

– Ova obveza je u Hrvatskoj uređena i provodi se prema Pravilniku o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/09 i 144/09).

Procjena opasnosti

• Pravilnik o izradi procjene opasnosti definira procjenu opasnosti kao:

• „postupak kojim se utvrđuje razina rizika za nastanak ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika“.

Rizik

• Rizik je rezultanta vjerojatnosti (V) nastanka štetnog događaja i težine posljedice (P) tog istog štetnog događaja u obliku ozljede, bolesti ili štete na imovini i okolišu.

• R = V * P• Rizik predstavlja razinu vjerojatnosti da opasna

situacija rezultira ozljedom, bolešću ili štetom na

• imovini i okolišu.

Procjena rizika ozljede na radu

Težina i karakteristike ozljede

Procjena rizika za profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad

Klasifikacija težine bolesti

• A = bolest bez ikakvih posljedica

• B = bolest čije posljedice ne mogu bitno utjecati na radnu sposobnost

• C = bolest čije posljedice mogu ograničiti radnu sposobnost

• D = bolest s trajnim posljedicama koje uzrokuju gubitak radne sposobnosti ili koje dijelom ograničavaju životnu aktivnost, bolest progresivne prirode

• E = bolest koja značajno ograničuje životnu aktivnost, smrtna bolest

Procjena rizika

Praktična smjernica za procjenu rizika na radu

• http://www.hzzzsr.hr/?what=content&do=read&ID=76&id_news=742

Primjer izračuna razreda rizika za radna mjesta na kirurgiji

PREGLED IZRAČUNA RAZREDA RIZIKA PO RADNIM MJESTIMANAZIV DIJELA TEHNOLOŠKOG PROCESA Klinika za kirurgiju - Operacijski odjel Kontrolni broj

RAZRED RIZIKA ZA DEFINIRANE OPASNOSTI NA RADNOM MJESTU

Red

ni b

roj

RADNO MJESTO

Meh

anič

ke o

zlje

de

Pad

ovi i

ruš

enja

Ele

ktrič

na s

truj

a

Kem

ijske

tva

ri

Bio

lošk

e tv

ari

Pož

ari i

eks

ploz

ije

Vru

će t

vari

Hla

dne

tvar

i

Buk

a

Pra

šina

Vib

raci

je

Šte

tno

zrač

enje

Mik

rokl

imat

ski u

vjet

i

Neo

dgov

araj

uća

rasv

jeta

Pre

tjera

ni f

izič

ki n

apor

i

Nef

izilo

ški p

olož

aj t

ijela

Psi

hofiz

iolo

ški n

apor

i

Dru

gi š

tetn

i nap

ori

1 Pročelnik Operacijskog odjela 3 1 1 3 3 . .2 Odjelna medicinska sestra - tehničar 2 1 1 2 3 . .3 Liječnik specijalist kirurg 3 1 1 3 3 3 . .4 Odjelna medicinska sestra - tehničar - instrumentarka 2 2 1 2 3 . .5 Medicinska sestra - tehničar - voditelj operacijske sale 2 2 1 3 3 . .6 Medicinska sestra - instrumentarka 2 2 1 3 3 . .7 Inženjer medicinske radiologije 1 2 2 3 . .8 Medicinska sestra - tehničar - perfuzionist 2 2 2 3 3 . .9 Medicinska sestra - tehničar 2 2 1 2 3 . .

10 Administrator - daktilograf 1 .11 Pomoćni djelatnik u zdravstvu 2 2 1 2 3 .12 Spremačica 2 2 1 2 3 .

Primjer izračuna razreda rizika za radna mjesta na zavodu za anesteziologiju

PREGLED IZRAČUNA RAZREDA RIZIKA PO RADNIM MJESTIMANAZIV DIJELA TEHNOLOŠKOG PROCESA Klinika za kirurgiju - Zavod za anesteziologiju i Kontrolni broj

intezivno liječenje

RAZRED RIZIKA ZA DEFINIRANE OPASNOSTI NA RADNOM MJESTU

Red

ni b

roj

RADNO MJESTO

Meh

anič

ke o

zlje

de

Pad

ovi i

ruš

enja

Ele

ktrič

na s

truj

a

Kem

ijske

tva

ri

Bio

lošk

e tv

ari

Pož

ari i

eks

ploz

ije

Vru

će t

vari

Hla

dne

tvar

i

Buk

a

Pra

šina

Vib

raci

je

Šte

tno

zrač

enje

Mik

rokl

imat

ski u

vjet

i

Neo

dgov

araj

uća

rasv

jeta

Pre

tjera

ni f

izič

ki n

apor

i

Nef

izilo

ški p

olož

aj t

ijela

Psi

hofiz

iolo

ški n

apor

i

Dru

gi š

tetn

i nap

ori

1 Pročelnik Zavoda 2 1 1 3 3 . .2 Odjelna medicinska sestra 2 1 1 2 3 . .3 Voditelj službe za anesteziologiju 2 1 1 2 3 . .4 Vod. Sl. za postoperativnu terapiju kardiokirur. bolesnika 2 1 1 2 3 . .5 Liječnik specijalist anesteziolog 2 1 1 3 3 . .6 Viša medicinska sestra - tehničar voditelj smjene 2 2 1 2 3 . .7 Medicinska sestra - tehničar 2 2 1 2 3 . .8 Medicinska sestra - tehničar na anesteziji 2 2 1 3 3 . .9 Viši fizioterapeut 1 2 1 2 . .

10 Administrator - daktilograf 1 .11 Pomoćni djelatnik u zdravstvu 2 2 1 2 3 .12 Spremačica 2 2 1 2 3 .

Istrumenti za ispitivanje stresa na radu i indeksa radne sposobnosti u zdravstvenoj djelatnosti

• Upitnik o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika– Validiran i standardiziran

• Upitnik za određivanje indeksa radne sposobnosti, engl. Work Ability Index (WAI) Questionnaire– Standardizirani upitnik Finskog instituta za medicinu rada

Upitnici korišteni u izradi disertacije: Knežević Bojana. Stres na radu i radna sposbnost zdravstvenih djelatnika u bolnici, 2010.

Temeljem dokumenta procjene opasnosti provode se mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

Potrebno je mjerama: • povećati ukupnu razinu zdravlja osoba zaposlenih u

djelatnosti zdravstvene zaštite uz smanjenje čimbenika rizika za zdravlje – provedbom programa promocije zdravlja,

• smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja– preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom zaštitom,

• provoditi posebnu skrbi za unapređenje zdravlja osoba pod povećanim rizikom.

Mjere

• Mjere koje provode specijalisti medicine rada u ordinaciji medicine rada

• Zdravstveni pregledi osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite s obzirom na radne uvjete te opasnosti, štetnosti i napore pri obavljanju poslova

• Mjere promocije zdravlja koje se obavljaju timski u prostoru poslodavca

• Savjetovanje, edukacija radnika i obilazak radnih mjesta• Ostale mjere na primarnoj razini

• Npr. obvezno cijepljenje protiv hepatitisa B, ...

Prevencija ozljeda na radu, prof.bolesti i bolesti vezanih uz rad

• Do sada samo oko 10 % radnika u zdravstvu redovito kontrolira zdravstveno stanje (poslovi s posebnim uvjetima rada)

• Radnici su osigurani unutar obveznog zdravstvenog osiguranja iz doprinosa poslodavaca za ovu namjenu (0,5 % doprinos na bruto iznos plaće).

• Poslodavci ne plaćaju izravno preventivne preglede svojih radnika izloženih povećanim rizicima po zdravlje na radnom mjestu.

Procjena opasnosti

• Temelj zaštite zdravlja zaposlenih u zdravstvenoj djelatnosti

• Važna je pravilno izrađena procjena opsanosti kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere zaštite zdravlja na radu

43

Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na raduRadoslava Cimermana 64a, Zagrebwww.hzzzsr.hre-mail: hzzzsr@hzzzsr.hr