Click here to load reader

Značenje parkova i perivoja za razvoj turizma

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Značenje parkova i perivoja za razvoj turizma

Antonovi, Marija
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleuilište u Karlovcu
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:778351
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
ZAVRŠNI RAD
ZAVRŠNI RAD
Matini broj studenta: 0618610033
ZAHVALA
Hvala mentoru prof. dr. sc. Miljenku Bilenu na strpljenju, strunoj pomoi, vodstvu i
savjetima tijekom izrade ovog diplomskog rada.
Hvala obitelji koja je svojim razumijevanjem i podrškom bila uz mene sve ove godine
studiranja.
Hvala svim koleg(ic)ama Turistike zajednice grada Karlovca koji su mi nesebino
prenijeli svoje znanje.
Hvala profesorima i asistentima Veleuilišta u Karlovcu na prenijetom strunom
znanju.
Hvala svim kolegama i prijateljima koji su svojim savjetima pomogli u izradi ovog
rada.
SAETAK
U diplomskom radu obraena je tema parkova i perivoja te je naznaena njihova
vanost za turizam. Definiran je pojam samih parkova, te su prikazane vrste parkova koje
poznajemo. Panja je posveena takoer i utjecaju turizma na samu prirodu, a nadalje se
analiziraju karlovaki parkovi i perivoji, s naglaskom na Vrbaniev perivoj kao najpoznatiji
karlovaki perivoja.
Završno poglavlje rada donosi mišljenje autorice koje se odnosi na trenutno stanje u
kojem se nalaze parkovi i perivoji, kao i na dostignut stupanj razvoja turizma u njima
openito.
SUMMARY
The final paper discusses the topic of parks and gardens and their importance for tourism . It
discusses the concept of parks, and there are showed which kind of parks we know. It also
discusses the matter of influence of tourism on the nature, and further analyzed Karlovac
parks and gardens, with an emphasis on Vrbani park as the most famous Karlovac park.
The final section of the paper shows the author's opinion concerning the condition of
parks, concerning the current situation in which are parks and gardens, as well as the level of
development of tourism in them in general .
Keywords : park, protection, tourism, nature
SADRAJ
1. 2. Izvori podataka, metode prikupljanja i obrade podataka ............................................................. 1
1. 3. Sadraj i struktura rada ................................................................................................................ 2
2. PRIRODNI (BIOTROPNI) TURISTIKI RESURSI ................................ 2
2. 1. Klasifikacija i sistematizacija parkova ........................................................................................ 5
3. POVIJESNI RAZVOJ PARKOVA I PERIVOJA ....................................... 7
4. PARKOVI I PERIVOJI KAO POKRETAI „ZELENOG“ TURIZMA
............................................................................................................................. 10
4. 1. 1. Nacionalni park Plitvika jezera ......................................................................................... 17
4. 1. 2. Nacionalni park Paklenica .................................................................................................. 19
4. 1. 3. Nacionalni park Risnjak ...................................................................................................... 19
4. 1. 4. Nacionalni park Mljet ........................................................................................................ 20
4. 1. 5. Nacionalni park Kornati ..................................................................................................... 20
4. 1. 6. Nacionalni park Brijuni ...................................................................................................... 21
4. 1. 7. Nacionalni park Krka .......................................................................................................... 21
4. 1. 8. Nacionalni park Sjeverni Velebit ........................................................................................ 22
4. 2. Parkovi prirode .......................................................................................................................... 22
4. 3. Park-šume .................................................................................................................................. 24
4. 4. 1. Turistiki potencijal gradskih parkova i perivoja ............................................................... 30
4. 4. 1. 1. Karlovaki parkovi i perivoji ....................................................................................... 32
4. 4. 1. 1. 1. Vrbaniev perivoj ............................................................................................... 37
5. MEUOVISNOST ZAŠTITE PRIRODE I TURIZMA ........................... 42
5. 1. Turizam kao oneišiva prirode ............................................................................................... 44
ZAKLJUAK .................................................................................................... 48
LITERATURA .................................................................................................. 50
1. 1. Predmet i cilj rada
Tema ovog rada je odabrana zbog dojma da se malo govori o parkovima i perivojima;
ne samo kao o dijelu turistike ponude, ve kao i o zelenoj oazi mira unutar prenapuenih i
zagušljivih gradova. Kada god sam u prilici posjetim Vrbaniev perivoj ili šetalište uz rijeku
Koranu. Samim dolaskom osjetim psihiko olakšanje, tjelesni mir, ist zrak, svjeinu; priroda
ini svoje. Na taj nain mi je palo na pamet, zašto ne ui u tematiku parkova i perivoja kao
jednih od nosioca turizma u gradovima. Ako mene kao stanovnika takvog jednog grada,
posjet parku umiri i oraspoloi, pa zašto nebi i turista koji je ve na odmoru, posjet parku još
više ispunio? Ljepotu prirode treba znati iskoristiti i esto je ono što nam je pred oima
zapravo nevidljivo.
Govorei o parkovima i perivojima misli se ne samo na gradske parkove, ve i park-
šume, parkove prirode i nacionalne parkove. Pošto su parkovi prirode i nacionalni parkovi
zaštieni po prilino strogim mjerama zaštite okoliša kako bi se ouvala izvornost okoliša,
upravo zbog toga i privlae posjetitelje ija znatielja potie iz pitanja, pa što je to u njima
kad su tako cijenjeni? Kako bi iskoristili tu znatielju upravo zbog toga treba raditi na
ureenju naših gradski parkova i perivoja kako bi privukli znatieljne turiste ne samo u
parkove, ve i u sami grad jer kao što znamo u Hrvatskoj su znatno popularniji svi ostali
oblici turizma od gradskog (zahvaljui prekrasnoj razvedenoj obali i moru koji su najvei
nosioci turistike ponude kod nas).
1. 2. Izvori podataka, metode prikupljanja i obrade podataka
Podaci su prikupljeni iz strune literature hrvatskih i svjetskih strunjaka te
internetskih stranica koje se bave strunom tematikom. Podaci u radu su prikupljeni metodom
desk istraivanja. Pri obradi podataka u radu korištena je metoda analize i sinteze, metoda
deskripcije, komparacije i kompilacije.
1. 3. Sadraj i struktura rada
Rad zapoinje uvodom. U drugom poglavlju prisjeamo se koji su to prirodni turistiki
resursi i koja je njihova vanost, te izdvajamo dio tih prirodnih resursa, a to su parkovi kod
kojih razlaemo njihove vrste i funkcije. Tree poglavlje je vezano za povijesni razvoj
parkova i perivoja, od Semiramidinih vrtova, pa do slike parkova i perivoj u kojoj se danas
nalaze. etvrto poglavlje je vezano dio uz zaštiene parkove koji su od velike vanosti za
turizam, te dio koji je vezan uz parkove i perivoje koji nisu toliko turistiki interesantni, ali bi
se trebalo poraditi na tome da postanu; kao primjerice Vrbaniev perivoj koji je od povijesne
vanosti za grad Karlovac. Peto poglavlje je zapravo podsjetnik vezan uz zaštitu prirode i
utjecaj turizma na prirodu, te objašnjenje njihovih dodirnih toaka koje se meusobno
iskljuuju, ali i funkcioniraju.
Prirodni turistiki resursi obuhvaaju široki spektar elemenata koji znatno utjeu na
kreiranje same turistike ponude, kao što sami naziv kae, nalaze se u prirodi, a njihova
pojava i oblik imaju snaan privlaan karakter za posjetitelje, te veliku vanost za stanovnike
tog kraja. „Privlanu snagu imaju naroito ona podruja i mjesta koja se odlikuju povoljnim
bioklimatskim uvjetima, prirodnim ljepotama i zanimljivostima, karakteristinim i
diferenciranim prirodnim i humaniziranim pejzaima i ambijentalnim cjelinama, toplim
morima, obiljem voda i vodotoka, šumama, planinskim vrhuncima i slobodnim zelenim
površinama. Raznolikost, prostorna koncentracija i ušuvanost takvih elemenata prirodne
turistike ponude ini pojedina podruja iznimno atraktivnima, pa se prema njima spontano
orjentira glavnina suvremene turistike potranje, jer svi oblici i naini dokolice, odmora i
aktivne rekreacije što se ostvaruje u neposrednom kontaktu s biotropnim elementima i
njihovim korištenjem, danas su u spektakularnom porastu.“ 1 Pod prirodnim turistikim
resursima podrazumijevamo:
1. Klimu
2. Geomorfološke turistike resurse
1 Petri, L.: Osnove turizma, Ekonomski fakultet Split, Split, 2006., cit. str. 153-154
3
5. Prirodne pejsae (pejsane turistike resurse) 2
Pošto je tema rada vezana uz parkove i perivoje bazirat emo se samo na pejsane
turistike resurse koji izmeu ostaloga obuhvaaju i parkove. „Razlikujemo tri osnovna
geografska elementa koji tvore svaki pejza:
- Sastav tla i geomorfološki oblici- utjeu na bogatstvo ili siromaštvo elemenata za aktivan
turizam
- Vegetacija- zajedno sa sastavom tla i klimom utjee na oblik i vrstu pejzaa
- ovjek i njegov utjecaj na pejza- ine pejza antropogenim resursom“ 3
Za poetak bi sami mogli zakljuiti opu definiciju parka; to je ureeni dio okoliša
namjenjen javnosti, bogat raznovrsnim biljem i drveem s glavnim motivom vode u središtu,
naješe smješten na rubnim djelovima gradova ili je sastavni dio današnjih dvoraca. U vrlo
malo sluajeva su parkovi danas u privatnom vlasništvu zbog visokih cijena odravanja. Ljudi
su s godinama otkrili vrijednost parkova stoga su veliki dio netaknute prirode zaštitili od
daljnjih devastacija. Kao takve poznajemo nacionalne parkove, parkove prirode i stroge
prirodne rezervate, ali i druge ne manje bitne. O samoj zaštiti brinu se svjetski poznate
organizacije kao što su UNESCO i Meunarodna unija za ouvanje prirode i prirodnih resursa
(IUCN), ali i Ujedinjeni Narodi. Kako bi se uope krenulo u razmatranje parkova i perivoja
kao prirodniih resursa, trebamo ih provui kroz analizu turistikih resursa koja nam govori
koliko je prostor povoljan za odvijanje turizma, a analiza turistikih resursa se dijeli na
segmente:
c) turistika valorizacija resursa
e) izdvajanje dominantnih turistikih atrakcija
f) analiza korištenja posebno zaštienih prostora 4
Inventarizacija resursa se odnosi na resurse koji su pogodni za komercijalno
korištenje, što znai kako bi parkovne površine bile pogodne jer u velikoj veini sluajeva, u
2 Bilen, M.: Turizam i prostor, Veleuilište u Karlovcu, 2006., cit. str. 40-56
3 Bilen, M., Buar, K.: Osnove turistike geografije, Mikrorad, Zagreb, 2001., cit. str. 37
4 Bilen, M.: Turizam i prostor, Veleuilište u Karlovcu, 2006., cit. str. 68
4
neposrednoj blizini, ako ne i u samom parku se nalaze razliiti atraktivni sadraji koji bi
turistima bili privlani.
Sistematizacija resursa nam predstavlja u kojoj mjeri je izraen intenzitet atraktivnosti
prostora. Mogli bi rei kako parkovi i perivoji nisu u tolikom stupnju privlani turistima, ali
radom u njima, usavršavanjem znanja i uei o slinim površinama u inozemstvu koje bez
imalo više sadraja privlae ljude, moglo bi se poraditi na tome.
Turistika valorizacija resursa se rauna formulom :
TV= A x P x Akp/ D x Pn x Akn
TV = turistika vrijednost resursa (prostora)
A = stupanj vlastite turistike atraktivnosti
P = veliina segmenta potranje u gravitacijskom podruju i tranzitnim tokovima
Akp = intenzitet atraktivnih utjecaja komplementarnih resursa
D = geografski poloaj i udaljenost od izvora potranje i glavnih turistikih tokova
Sn = prometne nepogodnosti (loše prometnice, neudobnost sredstava)
Akn = intenzitet atraktivnog djelovanja konkretnih resursa 5
Utvrivanjem opteretnog kapaciteta i faktora zaštite resursa, najviše se i izlazi u susret
prirodnim ljepotama, primjerice NP Plitvika jezera koji predstavlja izrazito bogastvo
Hrvatske esto premašuje opteretni kapacitet zbog elje za što veom zaradom iako
masovnost posjeta narušava mir i okoliš istih, te na taj nain devastira izvornost krajolika.
Namjene opteretnog kapaciteta je sauvati što due postojeu ravnoteu i ne narušavati sklad
koji postoji stoljeima. Poznajemo i najupotrebljiviju formulu kojom se danas rauna
opteretni kapacitet:
S = ukupna površina prirodnog kompleksa
Ko = korektivni faktor (od 0, 5-1) za specifinost i osjetljivost prostora
N = neophodna standardna površina (m²) po jednom korisniku 6
Za svako novo zakonom zaštieno podruje, potrebno je utvrditi opteretni kapacitet
kojim se odreuje daljnji broj posjetitelja, što takoer utjee i na kreiranje smještajnih
objekata koji su sastavni dio podruja, ili njegove neposredne blizine, što je isto tako od
velike vanosti odrediti maksimalan broj smještajnih jedinica koje za posljedicu nee imati
5 Bilen, M.: Turizam i prostor, Veleuilište u Karlovcu, 2006., cit. str. 71
6 Bilen, M.: Turizam i prostor, Veleuilište u Karlovcu, 2006., cit. str. 72
5
negativan uinak. O opteretnom kapacitetu prostora ovisi mnoštvo ekoloških imbenika. U
prvom redu se promatra veliina prostora, promatra se samo stanje prirode jer svake zajednice
reagiraju drugaije na utjecaje koje prouzrouju posjetitelji, te isto tako treba voditi i brigu o
divljim ivotinjama i njihovom ponašanju tokom godine i utvrditi da li turistiko
razgledavanje narušava njihov mir. Boullón (1985) je takoer dao formulu, koja je moda
jednostavnija i po kojoj se moe takoer utvrditi opteretni kapacitet:
Turistiki kapacitet = podruje dano na uporabu turistima/prosjean individualni standard
Ukupan dnevni posjet = nosivi kapacitet x koeficijent obrtaja
Koeficijent obrtaja = broj dnevnih sati u kojima je podruje otvoreno/prosjeno vrijeme
trajanja posjeta
Zatim imamo izdvajanje dominantnih turistikih atrakcija koje po svom obliku daju
odreeni identitet prostoru; kod nas su to Nacionalni Parkovi koji daju nacionalno obiljeje
tim prirodnim raritetima.
Turistiko korištenje posebno zaštienih vrijednosti ima za cilj i zaštititi sami prostor,
a isto vremeno ga i turistiki valorizirati, što je esto u sukobu, te se pronalaze rješenja kojima
bi postigli savršenu sredinu.
2. 1. Klasifikacija i sistematizacija parkova
U današnje vrijeme postoji mnoštvo razliitih oblika parkova, mogli bi rei da niti
jedan park nije isti, što je zapravo i nemogue zbog razliitih geografskih poloaja koji
definiraju prostor i lokaciju za ureenje jednog parka. Stoga kako bi ih poblie promotrili,
klasificirani su u nekoliko grupa, tako da ih dijelimo prema:
a) stilskom obiljeju (geometrijski, neformalni)
b) socijalnom statusu (reprezentativni, ulitarni)
c) psihološkom znaenju (osjeajno provokativni)
d) namjeni (za masovno korištenje, za pojedinano korištenje)
e) autorskom pristupu (neobini, usklaeni s uobiajenim)
f) doivljavanju kompozicije (kao sveanost, kao intimni prostor). 7
Ovo je jedna od podjela parkova, no parkovi kao prirodno-geografski imbenici
ponude nekog mjesta, svakome pojedincu predstavljaju svojevrsnu kategoriju, stoga bi
7 Jurkovi, S.: Park ostvarenje sna, Teorija vrtne umjetnosti, Arhitektonski fakultet Sveuilišta u Zagrebu,
Zagreb, 2004. cit. str. 15
6
analiziranjem vrsta parkova mogli naeti jedan široki pojam. Ureenjem parkova unutar
gradova prvotno se teilo i tei se još uvijek poboljšanju ivotnih uvjeta, koji su nastali kao
posljedica zagaenja nastalog od silnih industrija i ispušnih plinova. Kao sekundarna namjena
izgradnje parkova izlazi iz potrebe graanstva za bijegom u ureenu prirodu, kao takav
primjer moemo uzeti Central Park u New Yourk-u koji ini oazu prirode u prenapuenom i
zagaenom gradu.
Kako bi još poblie upoznali parkovnu arhitekturu, nain sadnje i gradnje, postoji još
jedna podjela koja je ope prihvaena, po kojoj se parkovi mogu sistematizirati i prema:
Tablica br. 1: Sistematizacija parkova
a) stilu b) statusu c) znaenju d) namjeni e) bizarnim-
neuobiajenim
stilovima
- islamski
(Generalife)
- renesansni
(Boboli)
- maniristiki
(Boboli)
- barokni
(Herren-hausen)
- pejzani
(Worlitz)
- romantiarski
(Maksimir)
- secesijski
(Guell)
- moderni-
dekonstrukti-
Sveuilišta u Zagrebu, Zagreb, 2004., str. 16
7
Promotrivši podjele s nekog objektivnog stajališta moemo zakljuiti da se u biti
parkovi dijele na one namijenjene zabavi, rekreaciji i sl., te na one manje bune sklonije
intimi, romantici, opuštanju. No kakvi god da bili, svima je jedno zajedniko, a to je njihovo
postojanje kako bi ljudi u njima uivali. Ureivanjem velebnijih zdanja parkova s bogatstvom
vode, vladari su pokazivali svoju mo, što je park bogatijeg sadraja i ljepšeg izgleda, pozicija
vladara je vea.
Pratei povijesni razvoj dogaaja vraajui se stoljeima i tisuljeima unatrag gdje se
spominju još „Semiramidini visei vrtovi“, nastali oko 600 g. pr. Kr. zbog neije ljubavi
prema zelenilu i prirodi. Nakon njih upoznajemo parkove Perzije i Asirije koji su graeni
poput terasa, koji su svojim kapacitetom mogli prihvatiti do 20 000 ljudi, u antikoj Grkoj za
doba Platona parkovi slue za vjebanje i uenje, u doba feudalizma, se pak vidi kako su
feudalci davali ljudima zemlju na obradu da bi uivali njene plodove i natjecali se u boljem
gospodarenju njome.
Izvor: http://www.starapovijest.eu/viseci-vrtovi-babilona/
Kroz vrijeme izradom parkova plemii su se natjecali u što velebnijem izdanju
napraviti tako nešto kao dokaz svoje moi, kako se mijenjaju vremena, tako se mijenja i
razmišljanje. Sve više brige o prirodi javlja se u 18. stoljeu što je vezano uz industrijsku
revoluciju, razvoj tehnike i tehnologije kojom su se parkovi uništili, te ih stoga treba ponovno
obnoviti, kreirati i oiviti. „Usprkos bekom uljepšavanju i promjeni namjena Glacisa,
Augartena i Pratera izvedenih u kasnom 18. i ranom 19. stoljeu, još nije izgraen perivoj
posebno za puk. To se dogodilo tek 1817. godine nakon Bekog kongresa, kada je Car Franjo
I. demilitarizirao gradske zidine. To je bio odluujui potez da se otvori puki perivoj koji je
zapravo ve bio utemeljen u kasno prosvjetiteljskoj ideologiji“ 8 ; što je tadašnjim vladarima
išlo u prilog, jer vodei brigu o narodu skupljaju pozitivne kritike za vrijeme svoje vlasti.
Kao zanimljivu injenicu nalazimo: „...kada je Luj XIV pozvan na otvorenje parka
svog ministra Fouquea. Naime bio je toliko zadivljen veliinom djela da nije samo poelio i
za sebe naruio još velebniju kreaciju parka nego je okrivio i dao osuditi ministra shvativši
kakav je uinak divljenja i poštovanja meu posjetiteljima postigao pomno oblikovani park, te
koliku je gospodarsku snagu i snagu duha pokazao“ 9 . Nakon ega je Luj XIV dao izgraditi i
svoj park po uzoru na luksuzne parkove Plinija mlaeg (koji se ak ubrajaju i meu svjetska
uda), u kojima su vodene površine bile toliko velike da su se mogle prikazivati cijele
pomorske bitke. Vodeni elementi u parkovima su se zadrali još i danas, bilo da su prirodno
ukomponirani, ili pak umjetno izgraene površine poput razliitih bazena i fontana. Kao što
jedan lijepi opis kae: „Voda kao ivi medij i jedan od osnovnih elemenata zapravo potie
osnivanje vrtova i parkova te je ponekad i njihov osnovni sadraj. Upravo ona svojim
protjecanjem budi najdublje misli o vjenom ivotnom ciklusu. Nasuprot tome, njezina mirna
površina koja djeluje kao zrcalo iskree slike, prikazuje odraz i vraa odbljeske. Ali ona
postaje i ivotopisna, pokazuje padove i skokove, poprima najrazliitije poloaje i oblike, ili
pak drugim formama daje dodatni sadraj.“ 10
Gledajui Hrvatsku u 19. stoljeu: „gotovo da i nije bilo bolje graanske kue ili
plemike palae i dvorca uz koje nije bio brino ureivan vrt ili perivoj, koji je bio
svojevrstan pokazatelj graanskog i socijalnog poloaja ali i ukusa.“ 11
Danas su parkovi mnogo više od feudalnih vrtova, ureene šume za borbu protiv
zagaenja i buke, danas ti parkovi predstavljaju komfor i zadovoljstvo.“ Istraujui doba i
okolnosti nastajanja vrtova i parkova, uoit emo da parkovi antike nastaju u doba kulturnog
8 Šitaroci, B. i M.: Gradski perivoji Hrvatske, Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2004., cit. str. 19
9 Jurkovi, S.: Park ostvarenje sna, Teorija vrtne umjetnosti, Arhitektonski fakultet Sveuilišta u Zagrebu,
Zagreb, 2004., cit. str. 24 10
Jurkovi, S.: Park ostvarenje sna, Teorija vrtne umjetnosti, Arhitektonski fakultet Sveuilišta u Zagrebu,
Zagreb, 2004., cit. str. 97 11
Šitaroci B. i M.: Gradski perivoji Hrvatske, Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2004., cit. str. 50
9
procvata i zaista imaju društveno znaenje. Vrtovi srednjeg vijeka su uglavnom svedeni na
manje zatvorene prostore- klaustre, ali se po umjetnikim slikama zakljuuje da su imali
znaenje prostora za druenje. Parkovi renesanse ponovno su postali socijalna okupljališta i
prostori za sveanosti, a parkovi baroka postali su prava kazališta na otvorenome za isticanje
apsolutistike moi.“ 12
Izgradnjom parkova u 20. stoljeu, tei se oblikovanju rekreativnog prostora, ime se
zapravo lagano gubi snaga društvenih obaveza. Promatrajui osnivae parkova lepeza se
prostire od apsolutistikih vladara, aristokracije, crkve, plemstva pa sve do gradskog stalea
koji su neki puta izgradnjom parkova, kako bi prikazali svoju mo, otišli u financijsku
propast, a samim time se upravo ti parkovi nakon nekoliko godina nau na rubu propasti zbog
ne odravanja i ne voenja adekvatne brige o biljkama. Kroz povijest se razlikuje i nekoliko
vrsta oblikovanja parkova koji su prikazani u tablici:
Tablica br. 2: Stilovi gradnje parkova kroz povijest
Antika Geometrijsko i slobodno oblikovanje
(filozofski, obredni ali i reprezentativni
parkovi)
simboliki parkovi)
materijala i racionalizam oblika)
Barok Geometrijsko oblikovanje (reprezentacija
memoriju formi)
scenarija ambijenta)
Sveuilišta u Zagrebu, Zagreb, 2004., str. 49
12
Zagreb, 2004., cit. str. 47
10
Veliku prekretnicu u Europi ini gradnja dvorca Versailles i njegovog parka, koji je
jedan meu najpoznatijima u svijetu. Graen je do tada ne vienim stilom (francuskim stilom)
koji je utjecao na gradnju parkova diljem Europe, poput Herrenhausen-a u Njemakoj i Het
Loo-a u Nizozemskoj.
Slika br. 2: Park Herrenhausen u Njemakoj Slika br. 3: Park Het Loo u Nizozemskoj
Izvor:http://www.webbaviation.de/gallery2/index.php/Niedersachsen/Hannover/SchlossHerre
nhausen-gb21301 i http://www.federalna.ba/bhs/vijest/79886/Vijesti%20u%2022
Parkovi na taj nain, svojom gradnjom postaju jedna od vrlo vanih turistikih atrakcija, a
zbog toga bi tradiciju odvijanja turizma u veim parkovima trebalo nastaviti njegovati.
4. PARKOVI I PERIVOJI KAO POKRETAI „ZELENOG“ TURIZMA
Promatrajui prirodno bogatstvo Hrvatske koje se ne oituju samo u Dalmaciji i
Kvarneru gdje je naglasak na moru i plaama, ve govorei o kontinentalnoj Hrvatskoj koja
moemo rei da obiluje parkovima prirode i nacionalnim parkovima koji zapravo ine veliki
udio u turistikoj potranji ako bi promatrali sveukupnu ponudu Hrvatske. Govorei o
„zelenom“ turizmu ili „odrivom“ ili pak „eko“ turizmu kako ga neki još nazivaju, stavlja se
naglasak na boravak turista u prostoru koji bi trebao biti zaštien od daljnjih devastacija
iskljuivo obazirivim ponašanjem turista prema tome krajoliku.
Samim Zakonom o zaštiti prirode, l. 19; propisano je da je zabranjeno korištenje
prirodnih dobara na nain koji uzrokuje:
vrijednosti
– smanjenje bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti
Suština naela zelenog, odnosno odrivog turizma se oitava u racionalnom korištenju
prirodnih resursa na…

Search related