Znanstvena karijera i zapošljavanje u znanostiZakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

Zloporabe znanosti

doc. dr. sc. Karmen Fio Firi

karmen.fio@geol.pmf.hr

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003)

• https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_123_1742.html

• OPĆE ODREDBE

• NACIONALNO VIJEĆE ZA ZNANOST I NACIONALNO VIJEĆE ZA VISOKO OBRAZOVANJE

• SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI

• SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA

• FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA i ETIKA

Znanstveni obrazovni stupnjevi

U obrazovanju se postižu različiti stupnjevi obrazovanja, a svaki pruža određene radne kompetencije

• Prvostupnik (bachelor) – prvi stupanj visokog obrazovanja, postiže se dovršenjem preddiplomskogstudija (nekada „pogonski inženjer”, skraćeno „ing.”)

• Magistar struke – drugi stupanj visokog obrazovanja, postiže se dovršenjem diplomskog studija(nekada „diplomirani inženjer”, „dipl. ing.”)

• Doktor znanosti – treći stupanj visokog obrazovanja, postiže se dovršenjem doktorskog (nekad postdiplomskog) studija („dr. sc.”)

• doktorski studij: http://www.unizg.hr/istrazivanje/doktorski-studiji/doktorski-studiji-suz/

Znanstvena zvanja

Znanstvenici su osobe koje su sukladno Zakonu izabrane u odgovarajuća znanstvena zvanja iupisane u Upisnik znanstvenika.

• Znanstvena zvanja su:

• znanstveni suradnik (doktorat znanosti, određeni broj radova)

• viši znanstveni suradnik (doktorat znanosti i znanstvene radovi koji predstavljaju značajan doprinos znanosti)

• znanstveni savjetnik (doktorat znanosti, radovi kojima je značajno unaprijeđena znanost)

Stjecanje znanstvenog zvanja ne ovisi o radnom mjestu, stječe se na temelju postupka kojizahtjevom za izbor pokreće osoba (koja smatra da ispunjava uvjete za izbor) ili znanstvenaorganizacija s kojom pristupnik ima ugovor o radu.

Znanstveno zvanje je trajno. Prestaje jedino prelaskom u više zvanje ili njegovim oduzimanjem.

Znanstvena radna mjesta, Sveučilište

• Znanstvenici na Sveučilištu birani su u znanstveno-nastavna zvanja za koja se provodi dvostruki izbor; prvo u znanstveno zvanje, a potom u nastavno zvanje

• znanstveni novak – student na doktorskom studiju. Sudjeluje u istraživanju na nekomznanstvenom projektu, privremeno je zaposlen. Na Sveučilištu sudjeluje i u izvođenju nastave kaoasistent. (nakon doktorata moguć postdoc, često u drugoj instituciji od matične)

• znanstveni suradnik – u radnom je odnosu, podložan je reizboru, sudjeluje u istraživanjima nanekom znanstvenom projektu, može biti voditelj istraživanja/projekta. Na Sveučilištu ima zvanjedocenta.

• Viši znanstveni suradnik – u radnom je odnosu, podložan reizboru, voditelj je znanstvenihprojekata/programa. Na Sveučilištu može imati zvanje izvanrednog profesora.

• Znanstveni savjetnik – najviši hijerarhijski stupanj u znanosti; u radnom je odnosu, podložanreizboru, može biti voditelj laboratorija, pročelnik odsjeka, dekan fakulteta ili ravnateljznanstvenog instituta. Nakon drugog reizbora zasniva radni odnos u trajnom zvanju. Na Sveučilištumože imati zvanje redovitog profesora.

Pisanje životopisa (Europass)

• https://europass.cedefop.europa.eu/hr/documents/Curriculum-vitae/templates-instructions

• https://europass.cedefop.europa.eu/sites/default/files/europass_cv_instructions_hr.pdf

Pisanje životopisa (Europass)

• Za sastavljanje dobrog životopisa:

1. Usredotočite se na bitno, ali navedite svo radno iskustvo (ne samo zaposlenja)

2. Budite jasni i sažeti

3. Prilagodite svoj životopis tako da odgovara mjestu za koje se natječete (možete mijenjati redosljed unutar životopisa, ukloniti dijelove koje ne ispunjavate)

4. Obratite pozornost na predstavljanje svojega životopisa

5. Priložite svoju fotografiju

6. Provjerite svoj životopis nakon izrade

ZADATAK

• Sastavite vaš životopis (CV, Curriculum Vitae) za vama željen posao u nekoliko osnovnih crtica, s opisom svog dosadašnjeg školovanja i kompetencija – što biste sami dodali (osobni podaci, školovanje, radno iskustvo, kompetencije i vještine – http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11878)

• Pronađite obrazac na internetu, tzv. European CV format (Europass) i ispunite osnovne podatke • Primjer: https://europass.cedefop.europa.eu/sites/default/files/europass_cv_instructions_hr.pdf

• Koliko su se razlikovali podaci koje ste sami dodali, i koji su traženi u obrascu? Prekontrolirajte i usporedite opseg podataka međusobno

Zloporabe znanosti – plagijarizam

• https://zir.nsk.hr/tags/plagijarizam

• Srce – analiza softvera za otkrivanje plagijata• Različiti softveri (besplatni i uz plaćanje), traži se podudarnost podataka među odabranim dokumentima, npr.

PlagScan, Turnitin, Unplag, Urkund

• Hercigonja, Z. (2017). Računalna detekcija plagijata; pregled metoda i algoritama. Vlastita naklada autora, 36 str. https://bib.irb.hr/datoteka/888255.Raunalna_detekcija_plagijata-pregled_metoda_i_algoritama.pdf (03.09.2018.)

http://mojfaks.com/akademska-cetvrt/lovac-na-plagijate-postoji-na-dva-sveucilista-u-hrvatskoj-a-ono-najvece-nije-jedno-od-njih (03.09.2018.)

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/aktiviran-lovac-na-plagijate-softver-ce-provjeravati-sve-seminarske-i-diplomske-radove/701671/ (03.09.2018.)

Zloporabe znanosti – pseudoznanosti

https://www.jutarnji.hr/life/znanost/zasto-ljudi-vjeruju-da-je-zemlja-ravna-ploca-i-da-farmaceutska-industrija-krije-lijek-protiv-raka/7758945/ (03.09.2018.)

Pseudoznanost proturječje dobro zasnovanoj znanosti zbog slabog poznavanja pojedinih pojava.

https://geek.hr/znanost/clanak/astrologija-neprijatelj-istine/ (03.09.2018.)https://www.jutarnji.hr/arhiva/znanost-horoskop-ne-otkriva-karakter/3322628/ (03.09.2018.)