Visoka škola za menadžment u turizmu i informaticiu Virovitici

PODUZETNIŠTVO

1. UVOD

predava , Josip Britvi , univ.spec.oec.

1

Poduzetništvo5. Poslovna ideja

Predava :Josip Britvi , univ.spec.oec.

2

"SRE A PRATI HRABRE"

"NA PUTU DO SRE E MORAŠ POBIJEDITI DVIJE ZABLUDE: OSJE AJ DA TI NIŠTA NE STOJI NA TOM

PUTU, I MALODUŠJE , DA SE NA OVOM SVIJETU NE MOŽE BITI SRETAN“

“LJUDI KOJI IMAJU MNOGO IDEJA NEMAJU NI VREMENA NI POTREBE DA OMETAJU DRUGE U

PROVO ENJU NJIHOVIH IDEJA”

3

ZAPO INJANJE PODUZETNI KOG PODUHVATA

"Svaki poduzetni ki proces zapo inje šansama, planiranim poslovnim mogu nostima, a ne s novcem, ne sa strategijama, pa ni biznis planom." Timmons, J. A.

Bez tržišne mogu nosti šanse , nema smisla ni otpo injati poduzetni ki proces.

esto se u poduzetništvu ne pravi razlika izme u poduzetni ke ideje i šanse.

Sve ideje ipak nisu šanse = poduzetništvo tržišno vo eno i u pogledu veze ideje i šanse.

4

Naj eš a pogreška poduzetnika po etnika:

- polaze samo od teorijskih postavki,

- odmah i na jednom mjestu imati sve potrebne resurs,

- novac na prvom mjestu sa posebnim zna enjem.

5

Naj eš a pogreška poduzetnika po etnika:

Timmons:

davanje primarnog zna enja novcu = velika pogreška

- investitori se žale na rijetkost izglednih poduzetni kih projekata.

- novac je "pogonsko gorivo", ali dolazi kao posljedica uspješnog poslovanja, a ne kao uzrok.

6

U po etku poduzetni kog procesa najvažnije je:

- odrediti minimalan zbir osnovnih resursa,

- odrediti strateške resurse i

- resurse pribaviti (ako je mogu e) bez potpunog vlasništva nad njima pribavljanje putem pregovara kih odnosa, iznajmljivanjem.

7

U po etku poduzetni kog procesa najvažnije je:

Angažiranje što više novca i što prije = pogrešan korak.

Moto poduzetnika koji su uspjeli: "RADITI VIŠE SA MANJE RESURSA" jedino ispravan na in da se

reducira po etni rizik poslovanja.

8

Resurs je svaka stvar ili kvaliteta koja je korisna.

Održiva konkurentska prednost na strani onoga iji su resursi:

1. vrijedni = vrijedni su oni resursi koji su "korisni" (vlasništvo, oprema, marketing, financiranje, ra unovodstvo, organizacija) - korisni resursi nisu i rijetki,

2. rijetki = ne mogu ih posjedovati svi konkurenti (dobra lokacija, menadžeri, prirodni resursi -geografski položaj u poljoprivredi, sirovine, voda, nafta i sl.)

rijetkost je i osnivanje firme u vremenu i prostoru u kojem nitko drugi nije osnovao takvu firmu.

9

3. ne mogu se imitirati - teški za usporedbu (ugled, imidž, organizacija),

4. nenadmašni - intelektualni ili ljudski resursi, kvaliteta, funkcionalne karakteristike, marka.

10

Tim - važan element u pokretanju poduzetni kog procesa

- neki teoreti ari isti u individualnost timu život udahnjuje pojedinac

- obitelj je tim?

Klju ni elementi poduzetni kog poduhvata:

ŠANSA + RESURSI + TIM

11

Klju ne komponente uspješnog poduzetništva:

- osniva i,- fokusiranost - specijalizacija za tržišne segmente,- brzina - donošenje odluka bez oklijevanja,- fleskibilnost - reagiranje na promjene,- trajno inoviranje - novi proizvodi, nova rješenja,- ravno - organizacija sa minimumom upravlja kih

nivoa (plitka organizacija),- štedljivost - smanjivanje troškova a pove anje

proizvodnosti,- prijateljstvo - prema svim poslovnim partnerima,- zabava - zabavno je sura ivati sa organizacijama

koje imaju sve prethodne vrijednosti.

= 9F autor W.D. Bygrave 12

ŽIVOTNI CIKLUS PROIZVODA (PLC, Product life-cycle)

kretanje prodaje i profita kroz životni vijek proizvoda

Izvor: Kotler, P. i dr. "Osnove marketinga", Mate, Zagreb, 2006. - str.604.13

ŽIVOTNI CIKLUS PROIZVODA (PLC, Product life-cycle)

Razvoj proizvoda-kada se otkrije i razvija ideja za novi proizvod, prodaja na nuli a troškovi rastu,

Uvo enje-polagan rast prodaje dok se proizvod uvodi na tržište, zbog troškova uvo enja profit ne postoji,

Rast-razdoblje brzog prihvata proizvoda na tržištu i sve ve i profit,

Zrelost-usporavanje rasta prodaje, ve ina potencijalnih kupaca ve je prihvatila proizvod - profit se ustaljuje ili smanjuje,

Opadanje-prodaja se smanjuje, profit pada, 14

STIL, MODA, HIT

Stil = osobit na in izražavanja (odjevanje, umjetnost) -može trajati generacijama ulaze i i izlaze i iz mode.

Moda = polako se razvija, popularna neko vrijeme, zatim polako nestaje.

Hit = moda koja se brzo pojavi, stravstveno se prihva a, rano stignu do vrha i vrlo brzo nestaju - traju kratko vrijeme i privla e ograni en broj sljedbenika.

15

Izvor: Kotler, P. i dr. "Osnove marketinga", Mate, Zagreb, 2006. - str.605.

16

INOVACIJA

- tijekom 20 stolje a stalno skra ivanje vremenske distance od znanstveno-tehni kog otkri a do prakti ne primjene,

- stalno skra ivanje vremena potrebnog za prihva anje novih (inoviranih) proizvoda,

- stalno skra ivanje životnog ciklusa proizvoda,

- 60% gospodarskog rasta pripisuje se isklju ivo tehnološkim inovacijama,

= inovativna aktivnost kao poboljšanje postoje ih ili stvaranje posve novih proizvoda, usluga i procesa je pokreta ka snaga poduzetništva.

17

INOVACIJA

postoje i proizvodi zastarjevaju smanjuje se njihovo tržišno u eš e

smanjuje se konkurentska sposobnost smanjuje se dobit.

Kako zaustaviti ovaj slijed ?

18

INOVACIJA

i n o v a c i j o m

poboljšati postoje e karatkeristike ili razviti posve novi proizvod

Poduzetnici se moraju pridržavati uzre ice:

"Inoviraj ili nestani"

- poduzetni ka firma mora imati proizvode u razli itim fazama životnog ciklusa = istovremeno i životni ciklus

inovacije.

19

Definicija inovacije:

"Inovacije je novi na in rješavanja nekog problema."

Inovacija se može definirati i kao:- proces od stvaranja ideje do komercijalizacije,- prihva anje promjena,- radikalne promjene u tradicionalnom na inu

ponašanja,- novo sredstvo ili nešto novo za društvo,- stvaranje novih stvari na stari na in,- stvaranje starih stvari na novi na in,- stvaranje novih stvari na novi na in.

20

21

Subjektivna definicija inovacije:

"Inovacija je bilo koji proizvod ili ideja koju

potencijalni prihvatitelj smatra novom"

pojedinac na osnovu osobne percepcije odlu uje što

je novo, a što ne.

22

Objektivna definicija inovacije:

"Inovacije su svi proizvodi, ideje ili ponašanja koji se

kvalitativno razlikuju od postoje ih"

- razli ito shva anje "kvalitativnih razlika"

da li dodatak postoje em deterdžentu ini taj proizvod

novim

Inovacija = novouvedeni proizvodi na tržište koji nisu

postigli više od 10% mogu eg tržišnog udjela.

23

Vrste inovacija

Kontinuirane:

- manja poboljšanja postoje ih proizvoda,

- imaju najmanji utjecaj na potroša a,

- poboljšanje kvalitete, dizajna, usluge, promjena

imidža,

- npr.: promjene na automobilima

vanjski izgled, ABS, smanjenje potrošnje, sigurnost,

xenon svjetla, LED svjetla za maglu...

24

Vrste inovacija

Dinami ki – kontinuirane:

- klju ne promjene na postoje im proizvodima,

- utje u na promjene u dijelu stila života

potroša a,

- ugradnja elektro motora uz dizel motor u

automobil – hibridni pogon, kompakt automobil u

„karavan" verziju....

25

Vrste inovacija

Diskontinuirane inovacije:

- one koje utje u na temeljne promjene u

ponašanju i stilu života potroša a,

- pojava ra unala, zrakoplova, TV,

- javljaju se vrlo rijetko.

26

Vrste inovacija

Tehnološke inovacije:

promjene u proizvodima koje su rezultat uvo enja novih

tehnologija.

- disc - player, ra unala, mikrovalna pe nica.

27

Vrste inovacija

Simboli ke inovacije:

- komuniciraju razna društvena zna enja

posjedovanjem nematerijalnih vrijednosti,

- novi stil frizura, odijevanja, novi dizajn proizvoda,

novo pakovanje i sl,

- nije neophodno da se radi o novom proizvodu,

nego o mišljenju ili imidžu povezanim sa tim proizvodom.

28

Gotovo 80% svih novih proizvoda doživi neuspjeh u prvih nekoliko godina

- na ela za pove anje uspjeha inovacije:

proizvod mora imati neke prednosti u odnosu

na postoje e konkurentne proizvode,

proizvod mora biti kompatibilan sa stilom

života potroša a ciljnog segmenta,

mora se omogu iti proba proizvoda,

mora se osigurati mogu nost promatranja

korištenja proizvoda od drugih potroša a.

29

Prihva anje inovacija od potroša a (inovatori)

Obilježja li nosti - usmjerenost prema sebi = oslanjanje na vlastite standarde i vrijednosti

Obilježja stila života - zabrinut za stil i izgled, samopuzdan, komunikativan, kupuju proizvode koji štede vrijeme

Percipirani rizik - percipiraju niži stupanj rizika

Demografska obilježja - mla i, viši dohodak, obrazovaniji, mobilni

30

Model širenja inovacijaIzvor: Kesi , T. "Ponašanje potroša a", Adeco, Zagreb 1999. - str. 426.

31

INVENCIJA - OSNOVA INOVACIJE

Invencija (lat. invenire - na i, otkriti, izmisliti) = domišljatost, izumiteljski dar, stvarala ka fantazija.

- znanstveno otkri e = usmjereno na otkrivanje onoga što ve postoji (otkri e magnetskog polja, otkri e nafte).

- invencija = stvaranje ne ega tehnološki novog što ranije nije postojalo (elektri na energija, derivati nafte).

Invencija je kreiranje ili izvo enje ne eg novog što nije postojalo i to, naj eš e, korištenjem

imaginacije.Imaginacija = mašta, fantazija, mogu nost

Zamišljanja.

32

INVENCIJA - OSNOVA INOVACIJE

Invencija kombinacija ranije postoje ih znanja na

nov na in kako bi se dobilo nešto što ranije nije

postojalo.

invencija prethodi inovaciji

Inovacija = temelj poduzetništva,

Invencija = temelj inovacije.

33

INVENCIJA - OSNOVA INOVACIJE

Klasifikacija invencija:

- primarne - koje nisu komercijalizirane, nisu na tržištu,

- sekundarne - koje su komercijalizirane,- tercijarne - koje samo poboljšavaju postoje i proizvod ili proširuju podru je primjene.

34

KREATIVNOST

kreativnost (lat.) = stvaralaštvo, stvarala ka sposobnost, radna energija

Fenomen koji još uvijek nema jednostavnih i op eprihva enih definicija.

Kreativan pojedinac je:- originalan, brzo "proizvodi" ideje,- uporan i predan rješavanju problema,- neovisan i otporan prema autoritetima,

esto neozbiljan i zaigran,- obdaren maštovitoš u.

35

Mogu a definicija:

"Kreativnost je sposobnost stvaranja novih kombinacija iz postoje ih sastavnica."

stvaranje novih na ina korištenja postoje ih resursa,

- kreativnost zahtjeva "divergentni" na in mišljenja (traženje višestrukih rješenja problema),

- suprotno - "konvergentni" na in mišljenja (traženje jednog, "pravog" rješenja).

36

Proces kreativnosti

- preduvjet za po etak procesa ili nastanak kreativne ideje je postojanje problema.

- izvori problema:- vlastito iskustvo,- socijalni pritisak (okruženja),- dotadašnja znanja.

37

Proces kreativnosti

1. Period pripreme (udubljivanje u problem),

2. Period inkubcije ("zaraza" idejom, ra anje ideje na razini svjesnosti),

3. Period iluminacije (prosvjetljenje, "aha - efekt", ideja je sinula),

4. Period evaluacije (odluka o vrijednosti ideje uz samokriti nost),

5. Period elaboracije (predstvljanje rezultata kreativnog procesa).

38

KREATIVNOST

- okruženje, socijalni utjecaji mogu poticati kreativnost:

- školovanje,- sredstva,- priznanje,- nagra ivanje.

39

KREATIVNOST

- na razini organizacije na kreativnost može utjecati:- motivacija,- upravljanje ljudskim potencijalima,- primjena modernih tehnika,- poticanje stvarala kog mišljenja.

- uvjeti od strane tržišta:- promjene na tržištu,- konkurencija.

40

Zapreke kreativnosti

Odbojnost prema tu im idejama- u ljudskoj je prirodi odbacivati tu e ideje,- otpor promjenama zbog interesa ili navike na

staro ponašanje,- nove ideje mogu narušiti ne iji status, utjecaj,

mo ili sigurnost,- inovacije unose neizvjesnost, rizik, mogu nost

neuspjeha što stvara strah i odbojnost.

“Vrag kojeg poznamo uvijek je bolji od vraga kojeg ne poznamo”, ameri ka poslovica

41

Strah od pogrešaka

nastojimo izbje i promašaje, ne ispasti glupi,izbjegavanje pogrešaka tjera nas da igramo na

sigurno strah od kazne tjera nas da igramo na sigurno

Birokracija- birokratskom duhu strana je svaka improvizacija,

fleksibilnost,- glavne birokratske ko nice optere enost

rutinom, procedure s previše koraka, opsežna papirologija

42

Ograni eni resursi

- nedostatak novca naj eš e se smatra ograni enjem kreativnosti,

- za prave se projekte prije ili kasnije na e novac,- nedostatak vremena glavno je ograni enje

kreativnosti.

Preuska specijalizacija

- živimo u svijetu uske specijalizacije poduze a je traže, a obrazovni sustav proizvodi,

- potrebna je širina znanja i srodnih poslova,- timovi i suradnja sa lanovima tima.

43

Serendipitet (engl. Serendipity)

-pojam iz pri e o dvojici istraživa a koji su traže i neku drugu zemlju nehotice pronašli bogati i zanimljivi Serendip.

-proces istraživanja pri kojem, traže i nešto, pronalazimo nešto drugo što nismo tražili, ali što se pokazuje vrijedno.

-Kolumbovo otkri e Amerike-Fleming i otkri e penicilina

- serendipitet se doga a samo proaktivnom i znatiželjnom duhu.

44

“Nikad rješenje ne e sinuti onome tko ga ne traži,

niti e slu aj pokloniti šansu onome tko nije

spreman da je prepozna i upotrijebi”

Sri a, V. “Život kao igra”, Algoritam, Zagreb, 2009. str.

88.

45

Zahvaljujem na pažnji!!!