SAMUELSON

www.pravokutnik.net

Opis: Skripta Samuelsona - obrauje obvezna poglavlja s tim da se temelji na saecima. Do 18. poglavlja su sastavljeni saeci proireni dodatnim terminima iz poglavlja, od 18. poglavlja samo saeci. Neke stvari nepotpune, obvezan pojmovnik! Autor: Andra; Objava: lipanj 2008SAMUELSONPOELA EKONOMIJE

Ekonomija je izuavanje kakko drutva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedna dobra i raspodijelila ih razliitim ljudima.

Na svijet, je svijet oskudnosti, pun ekonomskih dobara. Oskudnost je takvo stanje da su dobra u odnosu na elje ograniena.

Uinkovitost oznaava najuinkovitije koritenje drutvenih resursa u zadovoljavanju ljudskih elja i potreba.

Bit ekonomije je spoznati realnost oskudnosti i tada odgonetnuti kako organizirati drutvo na nain koji dovodi do najdjelotvornije upotrebe resursa. Tu ekonomija daje svoj jedinstven doprinos.

MIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA

Utemeljiteljem mikroekonomije smatra se Adam Smith grana ekonomije koja se danas bavi ponaanjem individualnih entiteta, poput trita, poduzea i domainstava. U Bogatstvu naroda Smith razmatra kako se odreuju individualne cijene, prouava odrednice cijene zemlje, rada i kapitala te ispituje snage i slabosti trinog mehanizma. Identificirao je udesna obiljeja uinkovitosti trita i uvidio da ekonomska korist dolazi od radnji pojedinaca koji se brinu za vlastiti interes.

Makroekonomija se bavi ukupnim djelovanjem gospodarstva. Nije postojala do 1936.godine, kad je John Maynard Keynes objavio svoju studiju Opa teorija zaposlenosti, kamata i novca. Keynes je razvio analizu to uzrokuje poslovne cikluse s naizmjeninim razdobljima visoke nezaposlenosti i visoke inflacije. Makroekonomija ispituje kako se odreuju ukupne investicije i potronja, kako sredinje banke upravljaju novcem i kamatnim stopama, to uzrokuje meunarodne financijske krize, te zato neke nacije brzo rastu dok druge zaostaju.

Dvije grane ekonomije spajaju se i stvaraju sr moderne ekonomije.

EKONOMSKA LOGIKA

Ekonomisti koriste znanstveni pristup kako bi razumjeli ekonomski ivot. To ukljuuje promatranje ekonomskih veza i sluenje statistikom i povijesnim podacima.

Ekonomisti su razvili posebnu tehniku EKONOMETRIJA primjenjuje statistiku na ekonomske probleme. Koritenje ekonometrije ekonomistima omoguuje pregledavati mnotvo podataka kako bi izvukli jednostavan odnos. Neke od opih pogreaka u ekonomskom zakljuivanju su:

a) naknadna pogreka javlja se kada pretpostavljamo da je zato to se jedan dogaaj dogodio prije drugog, prvi dogaaj uzrokovao drugi dogaaj

b) neuspjeh dranja ostalih stvari konstantnima treba drati ostale stvari konstantnima kada analiziramo utjecaj varijable na ekonomski sustav

c) pogreka poopavanja ponekad pretpostavljamo da ono to vrijedi za dijelove sustava, vrijedi i za cijeli sustav. Kada pretpostavljate da ono to vrijedi za dio vrijedi i za cjelinu inite kompozicijsku pogreku.

Ultimativni je cilj ekonomske znanosti poboljati uvjete ivota ljudi u njihovim svakodnevnim ivotima. Zemlje s visokim dohocima imaju sredstva za izgradnju kola kako bi mladi mogli nauiti itati i razviti vjetine neophodne za koritenje modernim strojevima i raunalima. Sredstva dobivena gospodarskim rastom omoguuju ljudima da imaju vie vremena za umjetnike sklonosti,a imaju i vie vremena za itanje, sluanje i nastupanje.

Odreivanje najboljeg puta za gospodarski napredak ili pravednu raspodjelu drutvenog proizvoda zahtijeva hladne glave, one koje objektivno mogu odvagnuti trokove i koristi razliitih pristupa trudei se to je najvie mogue da bi se analiza odrala istom od elja.

Da bi odrali zdravo gospodarstvo, vlade moraju ouvati tenju da ljudi rade i tede. Drutva mogu neko vrijeme uzdravati nezaposlene, ali kada osiguranje za nezaposlenost pokriva trokove, ljudi poinju ovisiti o dravi i prestaju traiti posao.

TRI PROBLEMA EKONOMSKE ORGANIZACIJE

Svako drutvo mora imati nain odreivanja KOJA e se dobra proizvoditi, KAKO e se proizvoditi i ZA KOGA e se proizvoditi.

KOJA drutvo mora odrediti koliko e se nekog dobra izmeu mnogo moguih, proizvesti i kaka e ih se proizvesti

KAKO drutvo mora odrediti tko e proizvoditi, s kojim resursima i koje e tehnike proizvodnje upotrijebiti

ZA KOGA tko e uivati plod ekonomskih napora

TRINA, NAREDBODAVNA I MJEOVITA GOSPODARSTVA

Moemo razlikovati dva temeljno razliita naina organiziranja nekog gospodarstva. Jedna je krajnost da vlada donosi veinu ekonomskih odluka pri emu oni na elu hijerarhije izdaju ekonomske naredbe onima na ljestvici ispod njih. Druga je krajnost to da se odluke donose na tritima na kojima se pojedinci ili poduzea dobrovoljno dogovaraju da razmijene robe i usluge, obino putem plaanja u novcu.

Trino gospodarstvo je ono u kojem pojedinci i privatna poduzea donose glavne odluke o proizvodnji i potronji.

Slobodno trito je ekstremni sluaj trinog gospodarstva, u kojem se drava ne mijea u ekonomske odluke.

Naredbodavno gospodarstvo je ono u kojem drava donosi sve vane odluke o proizvodnji i potronji ( Sovjetski Savez)

Nijedno suvremeno drutvo ne spada u jednu ili drugu krajnju kategoriju. Sva su drutva mjeosita gospodarstva, s elementima trinog i naredbodavnog gospodarstva.

INPUTI I PROIZVODI

Inputi su robe ili usluge koje poduzea upotreblajvaju u svojim proizvodinim procesima. Gospodarstvo upotrebljava svoju postojeu tehnologiju za kombiniranje inputa da bi proizvelo proizvode

Proizvodi su razliite korisne robe ili usluge koje su rezultat proizvodnog procesa i koje se ili troe ili upotrebljavaju u daljnjoj proizvodnji.

Faktori proizvodnje se mogu svrstati u tri iroke kategorije:

1. ZEMLJA ili prirodni izvori- predstavljaju dar prirode naim proizvodnim procesima. Sastoje se od zemlje, energetskih izora, istog zraka i pitke vode.

2. RAD sastoji se od vremena koje ljudi provedu u pooizvodnji.

3. KAPITAL ine trajna dobra gospodarstva, proizvedena kako bi proizvodila druga dobra. Kapitalna dobra ukljuuju strojeve, ceste, raunala, ekie, kamione, eliane, automobile, strojeve za pranje..

GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI / GPM pokazuje maksimalnekoliine proizvodnje koje neko gospodarstvo moe dosegnuti. Uz dano tehnoloko znanje i raspoloivu koliinu ulaznih veliina GPM predstavlja popis roba i usluga raspoloiv drutvu.

OPORTUNITETNI TROAK troak prilike koje smo se odrekli. Oportunitetni troak odluke je vrijednost robe ili usluge koje smo se odrekli.

UINKOVITOST vaan vid ukupne ekonomske efikasnosti je proizvodna uinkovitost. Proizvodna uinkovitost javlja se kada gospodarstvo ne moe proizvesti vie jednog dobra bez da proizvodi manje nekog drugog dobra; to znai da je gospodarstvo na granici proizvodnih mogunosti. Biti na GPM-u znai da bea proizvodnja jednog dobra neizbjeno zahtijeva rtvovanje drugih dobara.

Supstitucija je zakon ivota gospodarstva s punom zaposlenou, a granica proizvodnih mogunosti prikazuje mogunosti dane na izbor drutvu.

Kad postoje neiskoriteni resursi, gospodarstvo upoe nije na granici proizvodnih mogunosti, ve negdje unutar nje.

dobra su oskudna jer ljudi ele mnogo vie nego to gospodarstvo moe proizvesti. Ekonomska dobra su oskudna, nisu besplatna i drutvo mora birati izmeu ogranienih dobara koja moe proizvesti s raspoloivim resursima.

DODATAK I KAKO ITATI DIJAGRAME

Dijagram grafiki prikaz koji pokazuje kako su dva ili vie skupova podataka ili varijabli povezani jedan s drugim. Dijagrami su u ekonomiji bitni zato to nam omoguuju da analiziramo ekonomske pojmove i istraujemo povijesne tijekove.

Neki dijagrami pokazuju kako se varijable mijenjaju tijekom vremena, drugi prikazuju vezu izmeu razliitih varijabli.

Glatka krivulja proizvodnih mogunosti odraava mogunosti izbora gospodarstva. Ona je vidno pomagalo za prikazivanje koje su vrste hrane i u kojim koliinama dostupne.

Nagib linije predstavlja promjenu jedne varijable koja se zbiva kad se promijeni druga varijabla. Nagib je tona brojana mjera veze izmeu promjene varijable Y i promjene varijable X. esto se definira kao uspon iznad pomaka. Uspon je okomita udaljenost, a pomak vodoravna udaljenost.

Kljuna su svojstva koja treba shvatiti o nagibima sljedea:

1. nagib se moe izraziti kao broj. Mjeri promjenu varijable Y po jedinici promjene varijable X ili uspon iznad pomaka

2. ako je linija ravna njen je nagib posvuda jednak

3. nagib linije pokazuje je li veza izmeu Y i X izravna( javljaju se onda kad se varijable kreu u istom smjeru) ili obrnuta( javljaju se kad se varijable kreu u suprotnim smjerovima).

Krivulja ili nelinearna linija je ona kojoj se nagib mjenja. Da bi nali nagib glatke krivulje raunamo nagib pravca koji je tek dodiruje, ali ne sijee u zadanoj toki. Takav se pravac zove tangenta na krivulji. Drukije, nagib krivulje dan je nagibom pravca koji dodiruje krivulju u zadanoj toki. im nacrtamo tangentu, nagib tangente nalazimo uobiajenom pravokutnom tehnikom mjerenja.

SPECIJALNI DIJAGRAMI

1. VREMENSKI NIZOVI pokazuju kako se odreena varijabla mijenjala tijekom vremena.

2. DIJAGRAMI RASPRENOSTI prikazuje ukupni nacionalni raspoloivi dohodak na vodoravnoj osi i ukupnu potornju na okomitoj osi.

3. DIJAGRAMI S VIE OD JEDNE KRIVULJE mogu prikazivati dvije razliite veze istodobno. Prikazujui zajedno dva odnosa, moemo odrediti cijenu i koliinu koje e se ostvariti na tritu.

vana pitanja za razumijevanje dijagrama su:

a) to je na svakoj osi??

b) Koje su jedinice mjere na svakoj osi

c) Koja se vrsta veze opisuje krivuljom ili krivuljama prikazanim na dijagramu

LEKCIJA 2 - TRITE I DRAVA U MODERNOM SVIJETU

Trino gospodarstvo razraen je mehanizam za usklaivanje ljudi, aktivnosti i poslovanja putem sustava cijena i trita. To je komunikacijski ureaj za udruivanja znanja i aktivnosti milijarda razliitih pojedinaca. Openito govorei trita su mjesta gdje se susreu kupci i prodavatelji, razmjenjuju robe i usluge i odreuju cijene.

Trite je mehanizam putem kojeg se susreu kupci i prodavatelji kako bi odredili cijene i razmijenili robe i usluge.

Cijene predstavljaju uvjete po kojima ljudi i poduzea dobrovoljno razmjenjuju razliite robe. Dijeluju kao signali proizvoaima i potroaima. Usuglauju se odlukama proizvoaa i potroaa na tritu. Vie cijene u pravilu smanjuju kupovine potroaa i potiu proizvodnju. Nie cijene potiu potronju i beshrabruju proizvodnju. One su ravnoteni kota trinog mehanizma.

Trina ravnotea predstavlja uravnoteenost svih razliitih kupaca i prodavatelja.

Ukus i tehnologija su vladari trita.

NAJVANIJE FUNKCIJE TRITA:

a) vri selekciju potrebnih proizvoda i utvruje potrebe i elje lanova zajednice;

b) osigurava efikasnu alokaciju proizvodnih inilaca i efikasan izbor proizvodnih postupaka te tako omoguuje ukupnu drutvenu podjelu rada (svatko bira, ovisno o interesima i isplativosti, to e prodavati, a to kupovati);

c) vri raspodjelu drutvenog proizvoda i nacionalnog proizvoda.NAELO NEVIDLJIVE RUKE tvrdi da sebino nastojanje da ostvari dobroza sebe, svakog pojedinca, kao nekom nvidljivom rukom, navodi da ostvari najbolje dobro za sve.

Dok se ekonomije razvijaju one postaju SPECIJALIZIRANIJE. Podjela rada omoguuje da se zadaa rastavi na mnogo manjih poslova koje samo jedan radnik moe brzo nauiti i obaviti. Dok pojedinci i zemlje postaju sve specijaliziraniji, oni se sve vie usredotouju na posebne robe i razmjenjuju svoju prekomjernu proizvodnju za dobra koja su proizveli drugi. Dragovoljna razmjena, zasnovana na specijalizaciji, koristi svima.

TRGOVINA NOVAC I KAPITAL

Napredna kapitalistika gospodarstva imaju tri istaknuta svojstva:

- napredno gospodarstvo karakterizira razgranata mrea TRGOVINE koja ovisi o podrobnoj specijalizaciji i podjeli rada

- moderna gospodarstva danas uvelike upotrebljavaju novac. On je mjerilo za mjerenje ekonomske vrijednosti predmeta i za financiranje trgovine

- suvremene industrijske tehnologije oslanjaju se na upotrebu velikih koliina KAPITALA.

Specijalizacija se ostvaruje kad ljudi usredotouju svoje napore na poseban skup zadaa. Ideja o probicima od trgovine jedna je od sredinjih pronicavosti ekonomije. Razliiti ljudi ili zemlje specijaliziraju se na odreenim podrujima i zatim se ukljuuju u dobrovoljnu razmjenu onoga to su proizveli za ono to im je potrebno.

Novac je sredstvo plaanja u obliku gotovine i ekova koji se koriste za kupovine. Drava nadzire ponudu novca putem svoje sredinje banke, ali poput drugih katalizatora, novac se moe pregrijati i nanijeti tetu gospodarskom motoru. Moe uzrokovati hiperinflaciju ( cijene se jako brzo poveavaju).

Kapital faktor proizvodnje; jedan od tri glavna. Ostala dva su zemlja i rad, esto se nazivaju primarnim faktorima proizvodnje. To znai da je njihova ponuda u najveoj mjeri odreena neekonomskim faktorima.

Ekonomska aktivnost ukljuuje odricanje od sadanje potronje kako bi se poveao na kapital.

EKONOMSKA ULOGA DRAVE

Idealno trino gospodarstvo je ono u kojem se sva dobra i usluge dobrovoljno razmjenjuju za novac pri trinim cijenama.

Drave imaju 3 glavne ekonomske funkcije u trinom gospodarstvu:

1. poveavaju uinkovitost

2. promoviraju jednakost

3. jaaju makroekonomsku stabilnost i rast putem fiskalne politike i monetarne regulacije

Drava nastupa kada je potrebno ispraviti manjkavosti trita koje dovode do NEEFIKASNOSTI uslijed nesavrene konkurencije, negativnih eksternalija, omoguava postojanje javnog dobra; zatim ispravlja NEJEDNAKOSTI/NEPRAVINOSTI u distribuciji dohotka; te mjerama ekonomske politike osigurava makroekonomski RAST I STABILNOST.

SAVRENA KONKURENCIJA je kada sva dobra i usluge imaju cijenu i razmjenjuju se na tritu.

NESAVRENA KONKURENCIJA postoji kada kupac ili prodava mogu utjecati na cijenu dobra. Glavna obiljeja su previsoke cijene i preniska proizvodnja.

MONOPOL je krajnji sluaj nesavrene konkurencije; to je samo jedan ponua koji sam odreuje cijenu odreenog dobra. Nastaje iz razloga: nedostatka konkurencije na odreenom tritu, nedostatka supstituta kojima se moe trgovati (roba ili usluga) te zbog postojanja ulaznih barijera na trite - monopolist kontrolira vrijedan input, prirodni monopol, patenti i zatite, dravni monopoli. Primjeri monopola iz prolosti i sadanjosti u RH -od sektora telekomunikacija, energetike, komunalija i vodoopskrbe...

Uz monopol moe se pod nesavrenu konkurenciju navesti i oligopol, razni oblici monopoliticke konkurencije, monopson, oligopson. Sve ovisi o tome tko na tritu svojom kontrolom ili zbog drugih okolnosti utjee na cijene. Kod monopola jedan proizvoac, kod OLIGOPOLA vie njih utjee na cijenu jer jedino oni proizvode robu ili uslugu koja se trai ili im je poloaj osiguran neekonomskim razlozima, a veina kupuje od njih. Kod MONOPSONA i OLOGOPSONA radi se se o jednom velikom i u drugom sluaju vie veih kupaca koji odreuju cijenu onoga to nabavljaju jer su kupci veine proizvoda odreenog proizvoaa.

Trita nuno ne dovode do besprijekorne ili PRAVEDNE RASPODJELE DOHOTKA. Ona mogu dovesti do neprihvatljivo velike nejednakosti dohotka i potronje. Kao odgovor na to drava moe promijeniti model ostvarivanja dohodaka pomou trinih nadnica, renti, kamata i dividendi. Suvremene drave upotrebljavaju oporezivanje kako bi poveale prihode za transfere ili programe dohodovne pomoi za siromane.

Od nastanka makroekonomike ('30-ih) drava je upotrebljavala fiskalne ovlasti (oporezivanja i troenja) i monetarnu plitiku (koja utjee na kamtnjake i kredite) da bi poticala dugoroni EKONOMSKI RAST i produktivnost. Koristei fiskalnu i monetarnu politiku drava moe utjecati na razinu ukupnog troenja, stopu rasta proizvodnje, razinu zaposlenosti i nezaposlenosti, te na razinu cijena i stopu inflacije, tj. osigurati rast i stabilnost.

EKONOMSKI RAST je rast ukupne proizvodnje jedne drave.

PRODUKTIVNOST je proizvodnja na jedinicu utroka ili efikasnost kojom se upotrebljavaju sredstva.

LEKCIJA 3 - OSNOVNI ELEMENTI PONUDE I POTRANJE

Teorija ponude i potranje pokazuje kako preferencije potroaa odreuju potranju potroaa za dobrima dok su trokovi poslovanja temelj ponude dobara.

TABLICA POTRANJE

Veza izmeu cijene i kupljene koliine naziva se krivulja potranje.

Zakon negativno nagnute potranje temelji se na zdravom razumu i ekonomskoj teoriji i ispitanje u praksi i potvren za gotovo sva dobra. Kada se cijena dobra povea kupci u pravilu kupuju manje tog dobra; kad se cijena spusti ako drugi imbenici ostanu isti traena koliina raste. Prvi je uinak zamjene /supstitucije, a drugi uinak dohotka.

Trinu potranju ini zbroj svih individualnih potranji. Krivulja trine potranje dobiva se zbrajanjem traenih koliina svih pojedinaca pri svakoj cijeni.

Cijeli niz imbenika odreuje koliko e se traiti pri danoj cijeni:

a) prosjeni dohodak

b) veliina trita

c) cijene i raspoloivost povezanih dobara

d) ukusi ili preferencije

e) posebni utjecaji

To su sile u pozadini krivulje potranje.

TABLICA PONUDE

Tablica ponude ili krivulja ponude pokazuje odnos izmeu trine cijene i koliine toga dobra koje su proizvoai spremni proizvesti i prodati, ako ostali imbenici ostanu jednaki.

Sile u pozadini krivulje ponude su:

a) trokovi proizvodnje

b) cijene povezanih dobara

c) dravne politike

d) posebni utjecaji

RAVNOTEA PONUDE I POTRANJE

Ponuda i potranja meudjeluju kako bi proizveli ravnotenu koliinu i cijenu ili trinu ravnoteu. Trina ravnotea uspostavlja se pri onoj cijeni i koliini u kojo su sile ponude i potranje uravnoteene. Razlog zato to zovemo ravnoteom je u tome to kada su sile ponude i potranje uravnoteene nema razloga da cijena raste ili pada sve dok drugi imbenici ostanu nepromijenjeni.

Trina ravnotea se javlja kod cijene kod koje je traena koliina jednaka ponuenoj koliini. Ravnotena cijena jo se naziva cijenom koja isti trite. To oznaava da su sve ponude i narudbe ispunjene.

Ravnotee cijena i koliina javljaju se kad je dobrovoljno ponuena koliina jednaka dobrovoljno traenoj koliini.

Trite racionira kroz meudjelovanje ponude i potranje to je racioniranje putem novanika.

LEKCIJA 9 NESAVRENA KONKURENCIJA I MONOPOL

MODELI NESAVRENE KONKURENCIJE

Glavni oblici su :

1. MONOPOL - jedan prodavatelj s potpunim nadzorom nad cijelim privrednim sektorom. Na dugi rok nijedan monopol nije siguran od napada konkurenata.

2. OLIGOPOL nekolicina prodavatelja. To moe oznaavati od 2 do 10 ili 15 poduzea. Vana znaajka je u tome da svako poduzee moe utjecati na trinu cijenu.

3. MONOPOLISTIKA KONKURENCIJA javlja se kad veliki broj prodavatelja proizvodi razluene proizvode. Slina je savrenoj konkurenciji po tome to u njoj postoje mnogi prodavatelji od kojih nijedan nema velik trini udio. Razlueni proizvodi su oni ije se vane karakteristike razlikuju. Klasian je primjer sektor maloprodaje goriva.

Trite savrene konkurencije je ono u kojem nijedno poduzee nije dovoljno veliko da utjee na trinu cijenu.

Nesavrena konkurencija prevladava u nekom sektoru kad god pojedini prodavatelji imaju neku mjeru nadzora nad cijenom svog proizvoda. Ne znai da poduzee ima apsolutnu kontrolu nad cijenom svotg proizvoda.

Za poduzee u savrenoj konkurenciji potranja je savreno elastina, a za poduzee u nesavrenoj konkurenciji elastinost potranje je neke konane veliine.

Prirodni monopol je trite na kojem razinu proizvodnje sektora moe efikasno ostvarivati samo jedno poduzee.

Prepreke ulasku na trite su imbenici koji oteavaju novim poduzeima ulazaku neki sektor. To su:

1. ekonomija obujma

2. pravna ogranienja,

3. visoki trokovi ulaska

4. oglaavanje i razluivanje proizvoda

GRANINI PRIHOD I MONOPOL

Granini prihod ili MR je promjena prihoda do koje dolazi kad koliina prodaje poraste. Moe biti pozitivan i negativan. Negativan MR znai da poduzee mora toliko sniziti cijenu prethodnih jedinica da mu ukupni prihod pada. Granini prihod je pozitivan kad je potranja elastina, jednak je nuki kad je potranja jedinino elastina i negativan kad je potranja neelastina.

UVJETI MAKSIMIZIRANJA DOBITI

Po definiciji ukupna dobit jednaka je ukupnop prihodu umanjenom za ukupne trokove:

TP= TR TC= (P*q) TC

Da bi maksimiziralo svoju dobit poduzee treba nai ravnotenu cijenu i koliinu koja daje najveu dobit ili najveu razliku izmeu TR i TC. Vaan ishod toga je da e maksimalna dobit biti ostvarena kad je proizvodnja na razini pri kojoj je granini prihod poduzea jednak graninim trokovima.

Pravilo za odreivanje maksimalne dobiti glasi:

Cijena i koliina koje monopolistu donose maksimalnu dobit, tamo su gdje je njegov granini prihod jednak njegovim graninim trokovima:

MR = MC, kod P* i q* koje donose maksimalnu dobit

NAELO GRANINOSTI znai da e ljudi maksimizirati svoje dohotke ili dobitke ili zadovoljstvo samo pomou graninih trokova i granini koristi od neke odluke. Jedna je od sredinjih pouka ekonomije.

LEKCIJA 12 KAKO TRITA ODREUJU DOHOTKE

Dva su mjerila koja se najee rabe u odreivanju ekonomskog poloaja pojedinca ili drave: DOHODAK i BOGATSTVO.

Dohodak se odnosi na priljev nadnica, kamatnih prihoda, dividendi i drugih vrijednosti koje pritjeu tijekom odreenog razdoblja. Zbroje svih dohodaka je nacionalni dohodak. Najvei dio nacionalnog dohotka odlazi u rad, u obliku nadnica, plaa ili raznih naknada. Preostali odlazi na razliite vrste dohotka od imovine.

Drava prikuplja znatan dio nacionalnog dohotka oporezivanjem i drugim nametima. Drave na svim razinama osiguravaju dohotke u obliku transfernih plaanja koja predstavljaju plaanja drava pojedincima koja nisu provedena kao uzvrat za tekua dobra ili usluge.

Osobni dohodak jednak je trinom dohotku uveanom za transferna plaanja. Veina trinog dohhotka proizlazi iz nadnica i plaa.

Bogatstvo se sastoji od dolarske neto vrijednosti imovine posjedovane u danoj toki u vremenu. Bogatstvo je stanje, a dohodak je tok.

ODREIVANJE CIJENA ULAZNNIH VELIINA PREMA GRANINOJ PROIZVODNOSTI

Teorija raspodjele dohotka ili teorija raspodjele propituje kako se dohoci odreuju u trinom gospodarstvu. Poseban je sluaj teorije cijena. Klju do dohodaka lei u graninim proizvodima razliitih faktora proizvodnje.

Potranja za faktorima razlijuje se od potranje za potronim dobrima u dva vida:

1. potranje za faktorima izvedene su potranje postoji bitna razlika izmeu obine potranje potroaa i potranje poduzea za ulaznim veliinama. Potroai potrauju finalna dobra, a poduzee kupuje inpute zbog proizvodnje.

2. potranje za faktorima su meuovisne potranje

TEORIJA RASPODJELE I PRIHOD GRANINOG PROIZVODA

Temeljno polazite u teoriji raspodjele je da su potranje za razliitim faktorima proizvodnje izvedene iz prihoda koje svaki faktor donosi svojim graninim proizvodom.

Prihod graninog proizvoda /MRP je dodatni prihod koji poduzee zarauje pomou dodatnog inputa dok drugi inputi ostaju konstantnima.

Prihod graninog proizvoda rada:

(MRPL) = MR * MPLPrihod graninog proizvoda zemlje:

(MRPA) =MR*MPAPrihod graninog proizvoda:

(MRPI)=P*MPIPravilo najmanjeg troka trokovi su minimizirani kad je granini proizvod po dolaru inputa izjednaen za svaki input. To vrijedi i za savrene i nesavrene konkurente na tritima proizvoda.

Pravilo zamjene ako cijena jednog faktora poraste dok cijene drugih faktora ostaju fiksne poduzee e ostvariti dobit zamjenom vie drughih inputa za skuplji faktor.

Ravnotena cijena inputa na tritu savrene konkurencije oblikuje se na onoj razini na kojoj su ponuene i traene koliine jednake.

Pojednostavljenu teoriju raspodjele faktorskog dohotka prvi je predloio John Bates Clark, ona se moe primijeniti na trita savrene konkurencije za bilo koji broj finalnih proizvoda i faktora proizvodnje.

Teorija granine proizvodnosti raspodjele dohotka analizira nain na koji se ukupni nacionalni dohodak raspodjeljuje izmeu razliitih faktora. LEKCIJA 13 TRITE RADA

Prosjene realne nadnice predstavljaju kupovnu mog jednog radnog sata ili novani iznos nadnice podijeljen sa ivotnim trokovima.

Ponudu za radom odreuje granini proizvod rada. Opa razina nadnica neke zemlje bit e via kad su radnici bolje izueni i obrazovaniji, kad ona ima veu koliinu i kavlitetu kapitala kojom moe raspolagati i kad primjenjuje naprednije tehnike proizvodnje.

Ponuda rada ovisi o tri kljuna imbenika:

1. broju stanovnika

2. prosjenom broju sati rada

3. udjelu radne snage

kad nadnice rastu javljaju se 2 suprotna uinka na ponudu rada. Uinak susptitucije mami svakog radnika da radi due zbog vee nadnice za svaki radni sat. Uinak dohotka vee nadnice znae da si radnik moe priuptiti vie vremena dokolice.

PITANJA I POLITIKE NA TRITU RADA

Radnii sindikati igraju vanu ulogu u smislu broja lanova i u smislu utjecaja. Poslovodstvo i predstavnici radnika sastaju se da bi doli do ugovora. Takvi sporazumi obino sadre odredbe o nadnicama, ostalim naknadam i pravilima rada.

Prema ekonomskoj teoriji ne postoji jedoznani ishod kolektivnog pregovaranja. Bilateralni monopol ii pregovori izmeu poslovodstva i sindikata imau teoretski neodreeno rjeenje.

Postoje mnogi izvori diskriminacije, jedan je vaan mehanizam uspostava i odravanje nekonkurentnih skupina. Statistika diskriminacija javlja se kad se na pojedince gleda na temelju prosjenog ponaanja lanova skupinekojoj oni pripadaju. Taj oblik diskriminacije procjenjuje pojedince prema predrasudama na temelju karakteristika skupine, smanjuje poticaje pojedincima da se angairaju u samozapoljavanju i na taj nain dodatno pojaava poetne predrasude.

Koraci za smanjenje diskriminacije na tritu rada poduzeti su u mnogo svijerova. Raniji pristupi bili su usredotoeni na stavljenje diskriminacijskih postupaka izvan zakona dok su kasniji koraci uveli mjere kao to su afirmativne akcije; one predstavljaju obrnutu diskriminaciju.

Kad se ekonomske razlike javljaju zbog beznaajnih osobnih karakteristika kao to su rasa, spol, seksualna orijentacija ili vjera to se naziva diskriminacijom. Ona obino ukljuuje ili:

a) nejednako postupanje s ljudima na temelju osobnih karakteristika

b) prakse koje imaju nepovoljan utjecaj na odreene skupine

Prvi su diskriminaciju poeli izuavati Gary Becker.

Najraireniji oblik diskriminacije je iskljuivanje odreenih skupina iz zapoljavanja ili stanovanja.

LEKCIJA 14 ZEMLJA I KAPITAL

ZEMLJA I RENTA

Cijena koritenja zemlje ili drugih inputa koji imaju fiksnu ponudu naziva se renta. Renta se rauna u dolarima po jedinici vremena za jedinicu fiksnog faktora.

Renta ili ista ekonomska renta je plaanje za koritenje faktora proizvodnje koji imaju fiksnu ponudu.

Faktor kao to je zemlja nastavit e proizvoditi iste koliine ak i dad se smanji nagrada za taj faktor. Iz toga je razloga Henry George istaknuo da je renta po svojoj prirodi zapravo viak a ne nagrada potrebna da bi se potaknuo trud faktora. To daje temelj za njegov prijedlog o jedinstvenom porezu kojim bi se oporezivalo nezaraeno poveanje vrijednosti zemlje bez daljnjeg prevaljivanja na potroae ili remeenja proizvodnje.

KAPITAL I KAMATE

Ekonomska analiza tradicionalno dijeli faktore proizvodnje u 3 kategorije: zemlja rad i kapital. Prva dva se nazivaju primarnim ili izvornim faktorima proizvodnje a kapital je proizvedeni faktor proizvodnje.

Kapital ili kapitalna dobra se sastoji od onih trajnih proizvedenih dobara koja se ponovno rabe kao proizvodne sirovine za daljnju proizvodnju.

Tri glavne kategorije kapitalnih dobara:

1. zgrade

2. oprema

3. zalihe ulaznih i izlaznih veliina

Stopa povrata na kapital je godinji neto kapital na dolar uloenog kapitala.

Materijalna imovina sastoji se od zemlje i kapitalnih dobara, a financijska imovina su monetarna potraivanja jedne strane prema drugoj. Vaan primjer je hipoteka.

Kada ljudi tede oekuju zaradu. To je kamatna stopa ili financijski prinos na fondove ili godinji prinos na pozajmljene fondove. Postoji mnogo razliitih vrsta kamatnih stopa: dugorone i kratkorone, postoje zajmovi s fidsnom i zajmovi s varijabilnom kamatnom stopom; postoje kamatne stope na vrlo sigurne obveznice te kapatne stope na visokorizine obveznice.

Realna kamatna stopa je povrat na fondove izraen u robi i uslugama.

Kapitalna dobra su trajna imovina koja proizvode odreeni tijek renta ili primitak tijekom vremena.

Sadanja vrijednost je sadanja dolarska vrijednost tijeka dohotka tijekom vremena. Mjeri se tako da se izrauna koliko novca je potrebno uloiti danas, po tekuoj kamatnoj stopi, da se proizvede budui tijek primitaka od ove imovine.

Tona formula za sadanju vrijednost je:

N1N2N1V= --------- + -------------- + .......+ ---------------+..........

1+i (1+i)2 (1+i)

Postoji jedno pravilo koji daje tone odgovore na sve odluke o ulaganjima: izraunajte sadanju vrijednost koja bi bila rezultat svake mogue odlukie.zatim uvijek postupajte tako da maksimizirati sadanju vrijednost.

DOBIT

Vrste:

1. DOBIT KAO IMPLICITNI POVRAT implicitni povrati ili trokovi naziv dan oportunitetnim torkovima faktora koji su u vlasnitvu poduzea.

2. DOBIT KAO NAGRADA ZA SNOENJE RIZIKA a) rizik od neizvrenja obveza koji se javlja kad se zajam ili ulaganje ne moe naplatiti; b) osigurljivi rizici; c) neosigurljivi rizici ili sistemski rizik; d) rizik suverenosti. Dodatni povrat na dionice u odnosu na povrat ulaganja bez rizika naziva se premijama na dionice.

3. DOBIT KAO NAGRADA ZA INOVATIVNOST sastoji se od povrata na inovacije i izume. Osobu koja ponudi novi proizvod ili proces na tritu nazivamo inovator ili poduzetnik.

Definicije:

Kapitalna dobra trajna proizvedena dobra koja slue za daljnju proizvodnju.

Renta od kapitalnih dobara neto godinji doalrski povrati na kapitalna dobra

Kamatna stopa povrat na fondove, mjeren kao godinji postotak

Realna kamatna stopa povrat na fondove korigiran za inflaciju

Sadanja vrijednost - dananja vrijednost tijeka buduih povrata od neke imovine

Dobit rezidualna dohodovna stavka jednaka prihodima umanjenima za trokove

Stopa povrata na kapital neto godinji primici nakapital podijeljeni s dolarskom vrijednosti kapitala.

Teorija kapitala i kamata

Klasina teorija kapitala ovaj su pristup neovisno jedan o drugome razvili Bohm-bawerk, Wicksell i Fisher.

DODATAK 14 TRITA I EKONOMSKA UINKOVITOST

Optimalna uinkovitost / Paretova uinkovitost javlja se kad ne postoji nain reorganiziranja proizvodnje ili potronje koji bi poveao zadovoljstvo jedne osobe bz smanjenja zadovoljstve neke druge.

Analiza parcijalne ravnotee prouava ponaanje jednog zasebnog trita, kuansta ili poduzea,a ponaanja svih drugih trita i ostalog dijela gospodarstva uzima kao zadane.

Analiza ope ravnotee promatra kako sva kuanstva, poduzea i trita meudjeluju u rjeavanju pitanja kako, to i za koga.

Opa ravnotea svih trita povezana je u kruni tok kroz mreu veza meu cijenama.

Glavni je zakljuak analize ope ravnotee: budui da cijene slue proizvoaima kao signal ekonomske oskudnosti,a potroaima kao signal drutvene korisnosti, mehanizam konkurencijskih cijena doputa da se pomu resursa i tehnologije nekog drutva proizvede maksimalna proizvodnja i zadovoljstvo. U uvjetima idealizirane savrene konkurencije gospodarstvo se nalazi na svojoj granici proizvodnih mogunosti i na granici maksimalne korisnosti.

LEKCIJA 15 KOMPARATIVNA PREDNOST I PROTEKCIONIZAM

PRIRODA MEUNARODNE TRGOVINE

Postoje 3 vane razlike izmeu domae i meunarodne trgovine:

1. proirene trgovinske mogunosti meunarodna trgovina proiruje trgovinske horizonte.

2. suverene drave trgovina preko granica ukljuuje ljude i poduzea iz razliitih drava.

3. devizni teaj veina zemalja ima vlastite valute. Meunarodni financijski sustav mora osigurati nesmetani tijek i zamjenu dolara, jena i drugih valuta ili dolazi do rizika uruavanja trgovine.

Drave smatraju isplativim sudjelovati umeunarodnoj trgovini iz nekoliko razloga:

raznovrsnost uvjeta proizvodnje

razlike u ukusima

opadajui trokovi proizvodnje veeg opsega

KOMPARATIVNA PREDNOST NA RAZINI DRAVA

Naela komparativne prednosti kae da drava moe profitirati od trgovine i kada je apsolutno uinkovitija nego druge drave u proizvodnji svakog dobra. Ono nam govori da e svaka zemlja imati koristi ako se specijalizira u proizvodnji i izvozu onih dobara koje moe proizvesti uz relativno nie trokove. Suprotno tome svaka e drava imati koristi od uvoza onih dobara koje proizvodi uz relativno visoke trokove. To naelo osigurava postojanu osnovu za meunarodnu trgovinu.

David Ricardo je 1817.g. pokazao da meunarodna specijalizacija koristi dravi. Svoj rezultat nazvao je zakonom komparativne prednosti. U uvjetima slobodne trgovine drave usmjeravaju proizvodnju prema podrujima svoje komparativne prednosti.

Krivulja mogue potronje poinje kod toke pune specijalizacije podruja i kree se prema svjetskom odnosu cijena 2/3.

Zakljuci teorije komparativnosti primjenjivi su na bilo koji broj zemalja i dobara; moe ukljuivati vie ulaznih veliina, promjenjive odnose proizvodnih imbenika i opadajue prinose. 2 vana ogranienja te teorije:

1. klasine pretpostavke glavni nedostatak teorije lei u njezinim klasinim pretpostavkama. Ona pretpostavlja konkurentnu privredu koja djeluje bez zastoja.

2. raspodjela dohotka

Teorija komparativnih prednosti pokazuje da e drugi sektori dobiti vie nego to e pogoeni sektori izgubiti.

PROTEKCIONIZAM

Trgovinske prepreke:

prohibitivna carina ona carina koja je tako visoka da u potpunosti uklanja ikakakv uvoz.

Neprohibitivna carina nie carine. Carina e teiti tome da povea cijenu, smanji potroenu i uvezenu koliinu i povea domau proizvodnju.

Kvote imaju iste kvalitativne uinke kao carine. Prohibitivna kvota kvota koja spreava bilo kakav uvoz..

Moemo razmatrati 3 argumenta za zatitu koja moda imaju istinsku ekonomsku vrijednost:

carine mogu pomaknuti uvjete trgovine u korist drave

privremena carinska zatita za mladu industriju mkoe biti dugorono uinkovitra

pod odreenim uvjetima carine mogu pomoi da se smanji nezaposlenost.

Necarinske prepreke se sastoje od neformalnih restrikcija ili regulacija koje dravama oteavaju prodaju svojih proizvoda na stranim tritima.

LEKCIJA 16 DRAVNO OPOREZIVANJE I RASHODI

DRAVNI NADZOR NAD GOSPODARSTVOM

Tri glavna instrumenta ili alata kojima se vlada koristi radi utjecaja na privatnu gospodarsku aktivnost:

1. porezi na dohodak i dobra i usluge

2. rashodi za odreena dobra ili usluge, zajedno sa transfernim plaanjima koja pojedincima osiguravaju sredstva

3. propisi ili kontrole

Thomas Carlyle- anarhija plus policajac ta filozofija doputala je ljudima veliku osobnu slobodu u slijeenju svoje ekonomske ambicije i dovela je do stoljea ubrzanog materijalnog razvoja.

4 glavne funkcije drave:

1. poboljanje ekonomske uinkovitosti

2. smanjenje ekonomske nejednakosti

3. stabiliziranje gospodarstva kroz makroekonomsku politiku

4. provoenje meunarodne gospodarske politike

Postoje manjkavosti trita:

1. slom savrene konkurencije

2. eksternalije i javna dobra

3. nesavreni podaci

meunarodna pitanja gospodarske politike moemo podijeliti u 4 glavna podruja:

1. smanjenje trgovinskih prepreka

2. provoenje programa pomoi

3. koordinacija makroekonomske politike

4. zatita globalnog okolia

Teorija javnog izbora ispituje naina na koji razliiti sustavi glasovanja funkcioniraju i pokazuje da ne postoji idealni mehanizam za zbrajanje individualnih preferencija i pretvaranje u socijalni izbor. Ukazuje na teme kao to su kratak vremenski mandat izabranih predstavnika, uloga novca u financiranju izbora...

DRAVNI RASHODI

1. SAVEZNI RASHODI

2. DRAVNI I LOKALNI RASHODI

GOSPODARSKI VIDOVI OPOREZIVANJA

Ekonomisti i politiki filozofi predloili su dva glavna naela za organizaciju poreznog sustava:

1. naelo koristi po nejmu pojedinci trebaju biti oporezovani razmjerno koristi koju dobivaju od dravnih programa

2. naelo platne sposobnosti iznos poreza koji ljudi plaaju mora biti povezan s njizovim dohotkom ili bogatstvom.

Naelo vodoravne pravednosti kae da oni koju su u pravilu jednaki, trebaju biti i jednako oporezivani.

Naelo okomite pravednosti koje se odnosi na porezno postupanje s ljudima s razliitim razinama dohotka.

Porez se naziva proporcionalnim, progresivnim ili regresivnim ovisno o tome uzima li od ljudi s visokim dohotkom isti vei ili manji dio dohotka to ga uzima od ljudi s niskim dohotkom.

Porez na dohodak je izravni porez, porez koji najjasnije odrava naelo platne sposobnosti.

Efektivna ili prosjena porezna stopa se dobiva dijeljenjem ukupnog poreza ukupnim dohotkom.

Granina porezna stopa dodatan je porez koji se plaa na svaku jedinicu dodatnog dohotka.

Savezna vlada prikuplja mnotvo raznolikih ostalih poreza:

1. porez na dobit je porez na dobit korporacije

2. porez na potronju.

Dravni i lokalni porezi:

1. porez na imovinu

2. ostali porezi

Ramseyevo porezno pravilo naglaava da e uinkovitost biti promovirana kada porezi budu vie nametani na one aktivnosti koje su razmjerno cjenovno neelastine.

LEKCIJA 17 - PROMICANJE UINKOVITIJIH TRITA

POSLOVNA REGULACIJA: TEORIJA I PRAKSA

Regulacija se sastoji od dravnih pravila ili tritnih poticaja oblikovanih radi nadzora cjenovnih, prodajnih ili proizvodnih odluka poduzea.

Obino razlikujemo dva oblika regualcije:

1. ekonomska regulacija ukljuuje nadzor cijena ulaznih i izlaznih uvjeta te standarde pruanja usluga. Poznati su primjeri regulacije javnih komunalija.

2. drutvena regulacija koja se koristi radi zatite okolia te zdravlja i sigurnosti radnika i potroaa.

Postoje 3 glavna opravdanja od javnog interesa za regulaciju. Prvi se odnosi na regualciju ponaanja podzea radi spreavanja zlouporabe trine snage od strane monopola ili oligopola. Drugi lei u tome da se isprave neuspjesi u informiranju, a trei je razlog ispravljanje eksternalija poput zagaenja.

Ekonomija opsega se javlja kada se skupina razliitih proizvoda moe uinkovitije proizvesti odjedanput nego pojedinano.

Ekonomisti su istraivali uinak regulacije mjerei njezine trokove i koristi. Uinci regulacije ukljuuju dobitke ili gubitke uinkovitosti i preraspodjelu dohotka.

PROTUTRUSTOVSKA POLITIKA

Protutrustovski zakoni:

1. Shermanov zakon 1890.godine.kamen temeljac amerikog protutrustovskog prava. Zabranjuje ugovore, kombinacije i zavjere radi obuzdavanja trgovine. Zabranjuje monopoliziranje i zavjere radi monopola.

2. Claytonov zakon 1914.godine. donesen je radi pojanjenja Shermanovog zakona. Stavio je izvan zakona obvezujue ugovore; proglasio je cjenovnu diskirminaciju i ekskluzivne dogovore nezakonitima; zabranio je spojeno rukovoenje i spajanja nastala kupnjom redovnih dionica konkurenata.

3. Zakon Savezne trgovinske komisije

Protutrustovskim zakonima ogranieni su i drugi oblici poslovanja. Oni ukljuuju:

grabeljivo odreivanje cijena

vezujue ugovore ili aranmane

cjenovnu diskriminaciju

Nedavni strukturni sluajevi: sluaj AT & T i Bellova doktrina; sluaj IBM

Spajanja:

1. vodoravna u kojima se spajaju poduzea iz iste industrije

2. okomita kada se spajaju dva poduzea na razliitim razinama proizvodnog procesa

3. konglomeratsko spajanje spajaju se nepovezanqa poslovanja

POGLAVLJE 18 ZATITA OKOLIA

Postoji psihologija boraca za okoli koja je puna ogranienja i opasnosti. U tom pogledu ljudske aktivnosti prijete unitenjem zamrene mree prirodnih ekosustava, neplanirane posljedice prijete da e nadvladati ljudsku dosjetljivost tako da uvijek moramo biti budni kako brane ne bi pukle, a da nas ne bu preplavila olujna mora.

Na drugoj su strani pobornici filozofije izobilja koji vjeruju da smo jo daleko od iscrpljivanja bilo prirodnih bogatstava bilo tehnolokih mogunosti. Oni smatraju da su tehnologija, ekonomski rast i trini zakoni nai spasioci, a ne neprijatelji.

MALTHUS I TMURNA ZNANOST

Ekonomska analiza stanovnitva potjee od veleasnog T.R. Malthusa. Pretpostavio je da postoji opa tendencija stanovnitva da raste eksponencijalno, tj. Geometrijskom progresijom.

Eksponencijalni rast dogaa se kad varijabla raste stalnom proporcionalnom brzinom od jednog razdoblja do drugog.

U svom prvom izdanju naglasio je pozitivne zapreke koje poveavaju stopu smrtnosti: kugu, glad i rat. Kasnije je izrazio nadu da bi rast stanovnitva mogla usporiti moralna ogranienja kao to su apstinencija i odgoeni brakovi. Klice istine u njegovu uenju jo su vane za razumijevanje kretanja stanovnitva u siromanim zemljama, gdje se jo uvijek vodi utrka izmeu rasta stanovnitva i zaliha hrane.

KATEGORIJE PRIRODNIH BOGATSTAVA

Vana prirodna bogatstva : zemlja, voda i atmosfera.

Kad analiziraju prirodna bogatstva ekonomisti razlikuju 2 kljune kategorije. Najvanije je jesu li prirodna bogatstva prisvojiva ili neprisvojiva. Proizvod je prisvojih kad poduzea ili potroai mogu iskoristiti njegovu punu ekonomsku vrijednost. Prisvojiva prirodna bogatstva ukljuuju zemlju, mineralna bogatstva kao to su nafta i drvee.

Neprisvojiva prirodna bogatstva mogu uzrokovati ekonomske probleme. To je ono od ijih trokova i koristi vlasnik nije na dobitku; to su ona bogatstva koja ukljuuju eksternalije kitovi, tuna, haringa...

Neobnovljivo prirodno bogatstvo ija je korisnost nuno ograniena zalihom ili ono koje se ne obnavlja brzo ( fosilna goriva, bakar, srebro, zlato, kamen, pijesak).

Obnovljiva prirodna bogatstva uvijek se iznova obnavljaju i mogu biti korisna do u beskonanost ako se njima pravilno gospodari. ( suneva energija, poljoprivredna zemljita, rijeke, ume, ribarska lovita).

ALOKACIJA PRISVOJIVIH PRIRODNIH BOGATSTAVA

Fosilna goriva, kao nafta i plin, jesu ograniena, ali nisu i neophodna. Neophodno prirodno bogatstvo je ono za koje nema zamjene, / kisik). Za sva energetska prirodna bogatstva postoje zamjenska. Drugo gledite odnosi se na relativnu proizvodnost razliite imovine. Mnogi aktivisti za pitanja ovjekovog okolia tvrde da su energija i ostala prirodna bogatstva vrlo posebna vrsta kapitala koju moramo uvati da bismo ostvarivali odrivi ekonomski rast.

EKSTERNALIJE

To je aktivnost koja namee nedobrovoljne trokove ili naknade na druge stranke, ili njezini uinci nisu u potpunosti odraenio u cijenama ili trinim transakcijama.

Eksternalije postoje u razliitim oblicima. One mogu biti pozitivne i negativne. Ako poduzee izbacuje otrovni otpad u rijeku, on moe ubiti ribe i biljke te smanjiti vrijednost rijeke za rekreaciju. To je primjer negativne ili tetne eksternalije zato to poduzee ne nadoknauje ljudima tetu. Kad netko pronae bolji nain ienja izljeva nafte, to biti korisno za mnogo ljudi koji bi to inae trebali platiit. Ovo je primjer pozitivne ili korisne eksternalije.

Suprotan sluaj eksternalije je javno dobro, a to je proizvod koji se moe pribaviti za sve jednako lako kako i za samo jednu osobu. (javna nacionalna obrana).

Javna dobra ona ije se blagodati ravnomjerno dijele unutar itave zajednice, neovisno na to ele li pojedinci kupiti to javno dobro ili ne.

Privatna dobra koja se mogu podijeliti i pribaviti zasebno razliitim pojedincima a da ostali ne snose popratne koristi ili trokove. Uinkovita opskrba javnim dobrima esto zahtjeva djelovanje drave dok se za uinkovitu raspodjelu privatnih dobara brinu trita.

Globalna javna dobra eksternalije iji se uinci nedjeljivo ire po cijeloj zemaljskoj kugli. .

POLITIKE ZA ISPRAVLJANJE ESKTERNALIJA

DRAVNI PROGRAMI:

A) izravni nadzor za gotovo ukupno zagaenje, kao i za ostale zdravstvene i sigurnosne eksternalije, drava se oslanja na izravni tegulacijski nadzor, esto se naziva drutvenim propisima.

B) Trino rjeenje naknade za isputanja da bi se izbjegle zamke izravnog nadzora, mnogi ekonomisti smatraju da bi se strategija brige za okoli morala osloniti na ekonomske poticaje, a ne na dravne naredbe. Jedan je od pristupa upotreba naknada za isputanja. One zahtijevaju da poduzee plati porez na svoje zagaivanje koji je jednak koliini vanjske tete koju uzrokuje. To je zapravo internalizacija eksternalija jer se poduzee prisiljeno suoiti s drutvenim trokovima svojih aktivnosti.

C) Trino rjeenje dozvole za isputanja kojima se moe trgovati to je novi pristup koji ne iziskuje od drave da propie poreze. kod ovog pristupa drava odabire razinu zagaenja i raspodjeljuje prikladan broj dozvola. Cijenu dozvola odreuje ponuda i potranja za dozvolama na tritu.

PRIVATNI PRISTUPI

Jedan pristup privatnog sektora oslanja se na zakone odgovornosti , a ne na izravne dravne propise. Kod ovog pristupa zakonski sustav ini uzronika eksternalija zakonski odgovornim za tete prouzroene drugim stranama. Zapravo se nametanjem prikladnog sustava odgovornosti dogaa internalizacija eksternalija.

Drugi pristup oslanja se na snana vlasnika prava i pregovore meu stranama. Autor ovog pristupa je Ronald Coase. Pokazao je da dobrovoljnipregovori meu pogoenim stranama mogu ponekad dovesti do uinkovitog ishoda.

LEKCIJA 27 PROCES EKONOMSKOG RASTA

TEORIJE EKONOMSKOG RASTA

Analiza gospodarskog rasta prouava imbenike koji dovode do dugoronog rasta potencijalne proizvodnje. Rast proizvodnje po glavi stanovnika vaan je cilj vlade jer se povezuje s rastom prosjenog realnog dohotka i rastom ivotnih standarda.

Pregledom iskustva zemlja u vremenu i prostoru dolazimo do zakljuka da se gospodarstvo kree na 4 kotaa gospodarskog rasta:

a) koliini i kvaliteti radne snage

b) bogatstvu zemljom i ostalim prirodnim bogatstvima

c) zalihama akumuliranog kapitala

d) tehnolokoj promjeni i inovaciji koje omoguavaju veu proizvodnju s istom koliinom inputa.

Klasini modeli Smitha i Malthusa opisuju gospodarski razvoj s obzirom na drave i stanovnitvo. Tehnoloke promjene nema pa sve brojnije stanovnitvo na kraju iscrpljuje ponudu slobodne zemlje. Poveanje gustoe naseljenosti, koje se javlja kao prirodna posljedica pokree zakon opadajuih prinosa pa rast proishodi viim zemljinim rentama s niim konkurentnim nadnicama. Maltuzijanska ravnotea postie se kad nadnice padnu na egzistencijalnu razinu ispod koje se stanovnitvo vie ne moe uzdravati. Zapravo je tehnoloka promjena neprestanim pomicanjem krivulje proizvodnosti prema gore odrala napredak gospodarskog razvoja u industrijskim zemljama.

Akumuliranje kapitala s odgovarajuim radom sr je moderne teorije gospodarskog u neoklasinom modelu gospodarskog rasta. Taj pristup rabi alatom funkciju agregatne proizvodnje, koja povezuje inpute i tehnologiju s ukupnim potencijalnim BDP-om. Ako nema tehnoloke promjene i inovacija, poveanje kapitala po radniku ne bi pratilo srazmjerno poveanje proizvodnje po radniku zbog opadajuih prinosa kapitala. Poveanje kapitalne opremljenosti tako bi smanjilo stopu povrata na kapital, a podiglo realne nadnice.

Tehnoloka promjena poveava proizvodnju koja se moe proizvesti s danom koliinom inputa. To funkciju agregatne proizvodnje pomie prema gore, ime s istim koliinama inputa rada i kapitala dobivamo veu proizvodnju. Nedavna analiza u novim teorijama rasta pokuava otkriti procese koji proizvode tehnoloku promjenu. Taj pristup naglaava:

a) da je tehnoloka promjena proizvod gospodarskog sustava

b) da je tehnoloka promjena javno ili nesuparniko dobro kojim se istovremeno moe sluiti mnogo ljudi

c) da je nove izume skupo proizvesti, ali jeftino reproducirati.

SEDAM OSNOVNIH SMJERNICA GOSPODARSKOG RASTA

1. zaliha kapitala rasla je bre od stanovnitva i zaposlenosti

2. osjeao se jak trend rasta realnog dohotka po satu

3. udio kompenzacije rada u nacionalnom dohotku stabilan je tijekom posljednjih 100 godina

4. pojavile su se velike oscilacije realnih kamatnih stopa i stope dobiti, ali nije bilo jakog trenda rasta ili pada

5. omjer kapitala i rada je od poetka 20. st. Zabiljeio pad

6. omjeri nacionalne tednje i ulaganja te BDP-a veim su dijelom u razdoblju koje je uslijedilo nakon 1900.g. bili stabilni

7. nacionalna proizvodnja rasla je prosjenom stopom od 3% godinje.

Ekonomisti koji su paljivo prouili brojke otkrili su neke zanimljive stvari o oporavku proizvodnosti. Vani imbenici ubrzavanja proizvodnosti:

a) eksplozija proizvodnosti u raunalstvu

b) poveanje kapitalne opremljenosti

c) neizmjerene proizvodnje

LEKCIJA 28 - IZAZOV EKONOMSKOG RAZVOJA

EKONOMSKI RAST U SIROMANIM ZEMLJAMA

Veina svjetskog stanovnitva ivi u zemljama u razvoju koje imaju relativno niske dohotke po glavi stanovnika. Takve zemlje esto karakterizira brzi rast stanovnitva, niska razina pismenosti, slabo zdravlje i visoki udio stanovnitva koji ivi i radi na poljoprivrednim gospodarstvima.

Klju razvoja lei u 4 temeljna imbenika:

1. ljudskim resursima

2. prirodnim bogatstvima

3. akumulaciji kapitala

4. tehnologiji

Eksplozija stanovnitva uzrokuje probleme dok maltuzijansko predvianje opadajuih prinosa mui najsiromanije zemlje. Poboljanje zdravlja stanovnitva, obrazovanje i tehniko obrazovanje imaju visoki prioritet.

Stope su investicija i tednje u siromanim zemljama niske jer su dohoci toliko niski da se malo moe utedjeti za budunost. Meunarodno financiranje investicija u siromanim zemljama obiljeeno je mnogim krizama tijekom proteklih dva stoljea. Najnoviji ciklus zbio se 1997 1998 godine, kad su se mnoge istonoazijske zemlje teko zaduile i nisu bile sposobne otplatiti svoje zajmove.

Tehnoloka promjena esto jje povezana s ulaganjima i novim strojevima. Ona prua veliku nadu narodima u zemljama u razvoju jer oni mogu usvojiti produktivnije tehnologije naprednih zemalja. To zahtijeva poduzetnitvo. Jedan je zadatak razvoja potaknuti unutarnji rast nedovljnoga poduzetnikog duha.

Brojne teorije ekonomskog razvoja pomau nam u objanjavanju zato su 4 temeljna imbenika prisutna ili odsutna u odreenom vremenu. Zemljopisni poloaj i klima, obiaji, vjerski stavovi i stavovi o poslovanju, sukobi stalea i politiki sustavi sve to pojedinano utjee na ekonomski razvoj. No, nijedan od njih to ne ini na jednostavan i nepromjenjiv nain. Ekonomisti koji se bave razvojem danas naglaavaju prednost za rast koja proistjee iz relativne zaostalosti, potrebu da se potuje uloga poljoprivrede i umjetnost pronalaenja odgovarajue granice izmeu drave i trita. Najnoviji je konsenzus onaj o prednostima otvorenosti.

ALTERNATIVNI MODELI RAZVOJA

Drugi su se pristupi natjecali s mjeovitim trinim gospodarstvom kao modeli za gospodarski razvoj. Alternativne strategije ukljuuju pristup upravljanog trita istonoazijskih zemalja, socijalizam i naredbodavno gospodarstvo sovjetskoga tipa.

Pristup upravljanog trita kakav je postojao u Japanu i azijskim zmajevima, poput J. Koreje, Hong Kongu, Tajvana i Singapura, pokazali su se kao prilino uspjeni u posljednjoj etvrtini stoljea. Meu glavnim sastavnicama pristupa makroekonomska stabilnost, visoke stope investicija, zdrav financijski sustav, brza poboljaanja u obrazovanju i orijentiranost prema van u trgovini i tehnolokoj politici.

Socijalizam je sredina izmeu kapitalizma i komunizma koji naglaava dravno vlasnitvo nad sredstvima proizvodnje, planiranje od strane drave, preraspodjelu dohotka i mirni prijelaz u egalitaristiki svijet.

Marx temelji svoje uenje na primjeru polufeudalne Rusije. Prouavanje raspodjele resursa u naredbodavnom gospodarstvu sovjetskoga tiipa pokazuje veliko centralno planiranje elemenata raspodjele resursa, naglaavajui posebno teku indrustriju. Sovjetsko je gospodarstvo brzo raslo tijekom svojih ranih desetljea, ali stagnacija i slom danas su ostavili Rusiju i druge bive komunistike zemlje na razinama dohotka daleko niima od onih na kojima su Sjeverna Amerika, Japan i zapadna Europa.

Suoene s usporavajuim gospodarskim rastom i eljom za ekonomskom reformom Rusija i druge bive komunistike zemlje prolaze kroz teku tranziciju prema trinom gospodarstvu. Tranzicija postavlja mnoge prepreke poput mekanih proraunskih ogranienja, zamrznutih i poremeenih cijena i neodgovarajueg pravnog okvira. Dvije su glavne tranzicijske strategije:

1. ok terapija viestrukih istodobnih mjera

2. oprezniji pristup korak po korak u kojem reforme slijede jedna za drugom kako bi se sprijeio poremeaj.

Pouke tranzicije iroko su primjenjive na zemlje koje se nadaju odbacivanju dravnog nadzora kako bi uspostavile trino orijentirani sustav.

LEKCIJA 29 - DEVIZNI TEAJEVI I MEUNARODNI FINANCIJSKI SUSTAV

BILANCA MEUNARODNIH PLAANJA

Bilanca meunarodnih plaanja skup rauna koji mjeri sve gospodarske transakcije izmeu zemlje i ostatka svijeta. Ukljuuje izvoz i uvoz dobara, usluga i financijskih instrumenata. Izvoz je potrana stavka dok je uvoz dugovanje. Openitije, stavke potraivanja neke zemlje su transakcije koje ine strane valute dostupnima zemlji; stavke dugovanja su one koje smanjuju njezino dranje stranih valuta.

Glavne sastavnice platne bilance su:

1. tekui raun

2. financijski raun

Temeljno pravilo raunovodstva platne bilance jest da zbroj svih stavki mora biti nula.

Kroz svoju povijest zemlje prolaze kroz faze platne bilance: od posuivanja novoga dunika za gospodarski razvoj, preko razvijenog dunika i novog vjerovnika do zemlje razvijenog vjerovnika, koja ivi od zarade na prolim ulaganjima. Tijekom 1980-ih godina, SAD se preselio u drukiji razvojni stupanj gdje su niska domaa tednja i privlane mogunosti ulaganja ponovno dovodile do velikog posuivanja u inozemstvu te su postale zemlja dunik.

ODREIVANJE DEVIZNIH TEAJEVA

Meunarodna trgovina ukljuuje novi element razliitih nacionalnih valuta koje su povezane relativnim cijenama nazvanima devizni teajevi.

Na deviznom tritu koje ukljuuje dvije zemlje ponuda amerikih dolara dolazi od Amerikanaca koji ele kupiti dobra, usluge i ulaganja iz Japana; potranja za amerikim dolarima dolazi od Japanaca koji ele uvesti proizvode ili financijsku imovinu iz Amerike.

Meudjelovanje ovih ponuda i potranja odreuje devizni teaj. Openitije, devizni teajevi odreeni su sloenim meusobnim djelovanjem mnogih zemalja koje meu sobom kupuju i prodaju. Kada se promijene trgovinski ili financijski tijekovi, ponuda i potranja pomiu se te se i ravnoteni devizni teaj mijenja.

Pad trine cijene neke valute jest deprecijacija; rast vrijednosti valute zove se aprecijacija. U sustavu u kojem drave objave slubene devizne teajeve smanjenje slubenog teaja naziva se devalvacija, a poveanje revalvacija.

Prema teoriji deviznog teaja pariteta kupovne moi /PPP/, devizni se teajevi mijenjaju s promjenom u razinama relativne cijene razliitih zemalja. Teorija PPP bolje se primjenjuje dugorono nego u kratkorono. Kada se ova teorija primijeni na mjerenje kupovne moi dohodaka u razliitim zemljama, ona podie domai proizvod po glavi stanovnika u zemljama s niskim dohotkom.

MEUNARODNI MONETARNI SUSTAV

Meunarodno gospodarstvo koje dobro funkcionira zahtijeva sustav deviznog teaja koji funkcionira glatko koji oznaava institucije koje upravljaju financijskim transakcijama meu zemljama. Tri su vana sustava deviznog teaja:

a) fluktuirajui devizni teajevi, u kojima je teaj neke zemlje odreen trinim silama ponude i potranje

b) fiksni devizni teajevi, poput zlatnog standarda

c) upravljani devizni teajevi, u kojima meusobno djeluju intervencije drave i trine sile kako bi odredile razinu teaja.

Klasini ekonomisti poput Davida Humea su objasnili meunarodne prilagodbe trgovinskim neravnoteama pomou mehanizma tijekova zlata. Unutar tog procesa kretanja bi zlata promjenila ponudu novca i razinu cijena. Primjerice, trgovinski bi manjak dovodio do odlijeva zlata i smanjenja domaih cijena koje bi:

a) poveali izvoz

b) obuzdali uvoz zemlje koja gubi zlato

c) smanjuje izvoz

d) poveava uvoz zemlje koja dobiva zlato.

Ovaj mehanizam pokazuje da se u uvjetima fiksnih deviznig teajeva zemlje koje imaju problema s platnom bilancom moraju prilagoditi kroz promjene u domaim cijenama i razinama proizvodnje.

Nakon II.svjetskog rada, zemlje su stvorile skupinu meunarodnih ekonomskih institucija kako bi organizirale meunarodnu trgovinu i financije. Pod Bretonvudskim sustavom zemlje su vezale svoje valute za dolar i zlato omoguavajui fiksne ali prilagodljive devizne teajeve. Nakon sloma Bretonvudskog sustava isti je zamijenjen dananjim hibridnim sustavom. Dananje najvanije gospodarske regije imaju valute koje kolebaju jedna u odnosu na drugu. Veina malih zemalja vee svoje valute uz dolar ili druge valute

LEKCIJA 30 MAKROEKONOMIJA OTVORENOG GOSPODARSTVA

MEUNARODNA RAZMJENA I GOSPODARSKA AKTIVNOST

Otvoreno je gospodarstvo ono koje se ukljuuje meunarodnu razmjenu dobara, usluga i ulaganja. Izvoz su dobra i usluge prodane kupcima izvan zemlje dok uvoz predstavljaju ona kupljena od stranaca. Razlika izmeu izvoza i uvoza dobara i usluga zove se neto izvoz.

Kad se uvede meunarodna razmjena, domaa se potranja moe razlikovati od nacionalne. Domaa potranja sastoji se od osobne potronje, ulaganja i potronje drave. Kako bi dobili BDP, izvoz mora se dodati, a uvoz /Im/ oduzeti, tako da je:

BDPC+I+G+X

Gdje je X neto izvoz. Uvoz je odreen domaim dohotkom i proizvodnjom zajedno s cijenama domaih dobara u odnosu na one stranih dobara; izvoz je zrcalna slika odreena stranim dohotkom i proizvodnjom zajedno s relativnim cijenama. Dolarsko poveanje uvoza za svaki dolar poveanja BDP_a zove se granina sklonost uvozu.

Meunarodna razmjena ima uinak na BDP slian onome kakav imaju ulaganja ili potronja drave. Kako neto izvoz raste, postoji poveanje agregatne potranje za domaom proizvodnjom. Neto izvoz stoga ima uinak multiplikatora na koliinu proizvodnje, ali u otvorenom gospodarstvu multiplikator izdataka bit e manji nego u zatvorenom gospodarstvu zbog istjecanja potronje u izvoz. Multiplikator je:

Multiplikator otvorenog I

Gospodarstva _______________

MPS + MPm

Jasno je da je multiplikator otvorenog gospodarstva manji od multiplikatora zatvorenog gospodarstva u kojem je MP jednako 0

Djelovanje monetarne politike ima nove implikacije u otvorenom gospodarstvu. Vaan primjer ukljuuje djelovanje monetarne politike u malom otvorenom gospodarstvu koje ima visoki stupanj mobilnosti kapitala. Takva zemlja mora ujednaiti svoje kamatne stope s onima u zemljama za koju vee svoj devizni teaj. To znai da zemlje koje imaju fiksni teaj u biti gube svoju monetarnu politiku kao nezavisan instrument makroekonomske politike. Nasuprot tome, fiskalna politika postaje moan instrument zato to fiskalni poticaj nije poniten promjenama u kamatnim stopama.

Otvoreno gospodarstvo s fluktuirajuim teajem moe iskoristiti monetarnu politiku za makroekonomsku stabilizaciju koja djeluje neovisno o drugim zemljama. U tom sluaju meunarodna veza dodaje domaem monetarnom mehanizmu drugi snaan kanal. Restrikrivna monetarna politika vodi do viih kamatnih stopa privlaei strani financijski kapital i vodei do poveanja teaja. Aprecijacija teaja utjee na smanjivanuje neto izvoza tako da ovaj utjecaj pojaava kontrakcijski utjecaj viih kamatnih stopa na domaa ulaganja.

Meunarodni monetarni mehanizam bio je 1980 ih godina vaan imbenik u promjeni amerikog uzorka ulaganja. Labava fiskalna i restriktivna monetarna politika smanjile su neto izvoz i pomakli sastav BDP-a od razmjenjivih prema nerazmjenjivim dobrima.

MEUOVISNOST U GLOBALNOM GOSPODARSTVU

Djelovanje na globalnom tritu dugorono prua nova ogranienja i prilike za zemlje da poboljaju svoj gospodarski ras. Moda najvaniji element odnosi se na tednju i ulaganja, koje su jako mobilna i odgovaraju na poticaj i investicijsku klimu u razliitim dravama.

Vanjski sektor prua drugi izvor za tednju i drugi izlaz za ulaganja. Via domaa tednja bilo kroz privatnu tednju ili fiskalne vikove drave poveat e zbroj domaih ulaganja i neto izvoza.

Dugorono trgovinska pozicija neke drave prvenstveno odraava stope njezine nacionalne tednje i ulaganja. Smanjenje trgovinskog manjka zahtijeva promjenu domae tednje i ulaganja. Vaan mehanizam za dovoenje trgovinskih tijekova u ravninu s domaom tednjom i ulaganjima jest devizni teaj.

Pored promicanja visoke tednje i ulaganja zemlje poveavaju svoj rast kroz iroki raspon politika i institucija. Vana razmatranja su ona o stabilnoj makroekonomskoj klimi, snana prava vlasnitva za materijalna ulaganja i za intelektualno vlasnitvo, konvertibilna valuta s malo restrikcija koje se odnose na financijske tijekove te politika i ekonomska stabilnost.

MEUNARODNA EKONOMSKA PITANJA NA POETKU STOLJEA

Popularna analiza gleda velike trgovinske manjkove i vidi deindustrijalizaciju. No, ova se analiza ne osvre na razlikovanje izmeu proizvodnosti i konkurentnosti. Konkurentnost se odnosi na to koliko se dobro proizvodi neke zemlje mogu natjecati na globalnom tritu, a odreena je prvenstveno relativnim cijenama. Proizvodnost oznaava razinu proizvodnje po inputu. Realni dohoci i ivotni standard ovise u prvom redu o proizvodnosti dok trgovina i pozicije tekueg rauna ovise o konkurentnosti. Ne postoji uska veza izmeu konkurentnosti i proizvodnosti.

Fiksni su teajevi izvor nestabilnosti u svijetu visoko mobilnog financijskog kapitala.

LEKCIJA 34 EKONOMSKE POLITIKE ZA RAST I STABILNOST

GOSPODARSKE POSLJEDICE DRAVNOG DUGA

Proraunski su sustavi kojima se vlade i razliite organizacije slue kako bi planirale i nadzirale rashode i prihode. Prorauni su u viku kada drava ima prihode vee od svojih rashoda. Makroekonomska politika ovisi o fiskalnoj politici, koja obuhvaa ukupno kretanje potronje i poreza.

Ekonomisti dijele stvarni proraun na njegovu strukturnu i cikliku sastavnicu. Strukturni proraun rauna koliko e drava prikupiti i potroiti ako gospodarstvo funkcionira na razini svojih potencijalnih izlaznih veliina. Cikliki proraun uzima u obzir uinak poslovnog ciklusa na porezne prihode, rashode i manjak. Kako bismo ocijenili fiskalnu politiku, trebali bismo obratiti pozornost na strukturni deficit; promjene u ciklikom deficitu rezultat su promjena u gospodarstvu dok su strukturni deficit uzrok promjena u gospodarstvu.

Javni dug predstavlja akumulirane posudbe od javnosti. To je zbroj prolih manjaka. Korisna mjera veliine duga jest omjer duga i BDP-a.

Kod razumijevanja utjecaja javnog proraunskog manjka i javnog duga, kljuno je razlikovati kratki i dugi rok.

Gospodarski se rast moe usporiti ako dravni dug premjeta kapital. Taj se sindrom pojavljuje kada ljudi nadomjeuju javni dug za kapital ili privatnu imovinu smanjujui tako privatnu koliinu kapitala gospodarstva. Vei javni dug moe dugorono usporiti rast potencijalne proizvodnje i potronje zbog trokova odravanja vanjskog duga, zbog neuinkovitosti koje proizlaze iz oporezivanja kako bi se platile kamate na dug i opadajue akumuacije kapitala, to dolazi od premjetanja kapitala.

STABILIZIRANJE GOSPODARSTVA

Zemlje se suoavaju s 2 naina oblikovanja monetarne i fiskalne politike:

a) odgovarajuom razinom agregatne potranje

b) najboljom monetarno-fiskalnom kombinacijom.

Kombinacija fiskalne i monetarne politike pomae odrediti sastav BDP-a. Strategija visokih ulaganja traila bi proraunske vikove s niskim realnim kamatnim stopama.

Nakon kejnesijanske revolucije, mnogi su se ekonomisti nadali protuciklikoj stabilizacijskoj politici. U praksi se fiskalna politika pokazala tekom politikom, posebice zbog tekoe poveanja poreza i smanjenja rashoda tijekom inflacijskih razdoblja.

GOSPODARSKI IZGLEDI U NOVOM STOLJEU

Zapamtite uzreicu: proizvodnost nije sve, ali je dugorono ona gotovo sve. Sposobnost zemlje da unaprijedi svoj ivotni standard tijekom vremena ovisi gotovo u potpunosti o njezino sposobnosti da unaprijedi tehnologije i kapital koji upotrebljava radna snaga.

Promicanje gospodarskog rasta kao nunu posljedicu ima unapreenje tehnologije. Znatna uloga drave jest da osigura slobodna trita, zatiti snana prava intelektualnog vlasnitva, promie snanu konkurenciju te podupire temeljnu znanost i tehnologiju.

PAGE 1