Download pdf - HEMIJA - GOV.me

Transcript
Page 1: HEMIJA - GOV.me

CRNA GORA ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

Predmetni program

HEMIJA VIII i IX razred osnovne škole

Podgorica 2013.

Page 2: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

2

Predmetni program HEMIJA VIII i IX razred osnovne škole Izdavač: Zavod za školstvo Urednik: Pavle Goranović

Lektura: dr Adnan Čirgić i Jelena Šušanj

Tehnička priprema: Dizajn korica: Štampa: Tiraž: Podgorica, 2013. Nacionalni savjet za obrazovanje na 23. śednici, 9. jula 2013. godine, utvrdio je izmjene predmetnoga programa HEMIJA VIII i IX razred osnovne škole.

Page 3: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

3

SADRŽAJ 1. NAZIV PREDMETNOGA PROGRAMA ......................................................................................................................... 4 

2. ODREĐENJE PREDMETNOGA PROGRAMA ............................................................................................................. 4 

3. OPŠTI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA ...................................................................................................... 6 

4. SADRŽAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA ................................................................... 9 

5. DIDAKTIČKE PREPORUKE ......................................................................................................................................... 21 

6. KORELACIJA MEĐU PREDMETIMA ......................................................................................................................... 23 

7. STANDARDI ZNANJA (ISPITNI KATALOG) ............................................................................................................ 23 

8. NAČINI PROVJERE ZNANJA I STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI ......................................................................... 26 

9. RESURSI ZA REALIZACIJU ......................................................................................................................................... 27 

10. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA I STRUČNIH SARADNIKA/SARADNICA . 33 

Page 4: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

4

1. NAZIV PREDMETNOGA PROGRAMA: HEMIJA 2. ODREĐENJE PREDMETNOGA PROGRAMA

a) Položaj, priroda i namjena predmetnoga programa Hemija je osnovna prirodna nauka koju karakteriše brz rast informacija i podataka uslovljen eksperimentalno-istraživačkim radom i brzom primjenom ovih dostignuća u praksi. Hemija je interdisciplinarno povezana s drugim prirodnim naukama, a na njenim saznanjima temelje se i neke industrijske grane koje su ključni elementi porasta privrednoga razvoja te tako utiče na ekonomske i socijalne odnose u društvu. Hemija kao školski predmet ima ključnu ulogu u razvijanju prirodnjačke kulture:

- posmatranje i opisivanje pojava - osmišljavanje opažanja - sposobnost komuniciranja.

Usvajanjem hemijskih pojmova ostvarujemo četiri osnovna elementa obrazovanja:

- učiti da bismo znali - učiti da bismo znali znanje primijeniti - učiti za sveukupni lični razvoj - učiti za zajednički život.

Druga važna funkcija hemije jeste razvijanje saznajnih procesa kod učenika/učenica na osnovu utvrđivanja pojmova i navođenja primjera; razvijanje sposobnosti navođenja osobina i prepoznavanje međusobnih povezanosti; uopštavanje i povezivanje s teorijom. Tu je ključna vizuelizacija za povezivanje makroskopskih opažanja s mikroskopskim objašnjavanjem. Za ostvarivanje zadataka hemije kao školskoga predmeta nastava mora biti zasnovana na eksperimentalnoj i problemsko-istraživačkoj osnovi. Za razumijevanje hemije značajni su sadržaj (aktivnosti, pojmovi, modeli, teorije) i metode kojima se stiče znanje. Značajna karakteristika metoda nastave hemije jesu aktivnosti pomoću kojih:

učenici/učenice saznaju određene sadržaje i da li mogu riješiti problem

Page 5: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

5

analiziraju empirijske podatke koje dobijaju eksperimentalno ili iz izvora informacija i uz pomoć nastavnika/nastavnice razvijaju nove pojmove, otkrivaju veze među njima i povezuju ih u pravila.

Pri izboru aktivnosti i pojmova koje prenosimo učenicima/učenicama bitno je da se u početnim nivoima učenja hemije ograničavamo na primjere vezane za neposrednu okolinu, a onda ih postupno nadograđujemo zahtjevnijim i manje poznatim primjerima. Na ovaj način povezujemo hemiju sa svakodnevnim životom i približavamo je i onoj populaciji učenika/učenica koji/koje su manje nadareni/nadarene. Specifičnost nastavnoga programa hemije ogleda se u davanju više slobode nastavnicima/nastavnicama pri izvođenju nastavnoga programa. To znači da se pri realizaciji nastavnoga programa nastavnici/nastavnice ne moraju u potpunosti pridržavati redosljeda nastavnih tema i sadržaja navedenih u nastavnome programu. Umjesto navedenih primjera, oni/one mogu odabrati druge. Nastava hemije je tipičan primjer egzemplarne nastave i nije važno na kojim su nastavnim sadržajima i kojim operativnim ciljevima učenici/učenice usvojili/usvojile određene pojmove, stekli/stekle znanje i razvili/razvile umijeća i sposobnosti. Treba ostvariti cilj nastave hemije, a putevi koji vode do istoga cilja mogu biti različiti. Takvim se pristupom tumačenju nastavnoga programa podstiče samostalnost i kreativnost nastavnika/nastavnica. Napomena: Međupredmetne oblasti/teme su obavezne u svim nastavnim predmetima i svi nastavnici su obavezni da ih ostvaruju. Međupredmetne oblasti/teme su sadržaji koji omogućavaju da se u opšteobrazovni kurikulum uključe određeni ciljevi i sadržaji obrazovanja koji nijesu dio formalnih disciplina ili pojedinih predmeta, ili koji su po strukturi interdiciplinarni. Ovi sadržaji doprinose integrativnom pristupu opšteg obrazovanja i u većoj mjeri povezuju sadržaje pojedinih predmeta.

b) Broj časova po godinama obrazovanja Obavezni sadržaji hemije u osnovnoj školi zastupljeni su u 8. i 9. razredu sa po 2 časa neđeljno, što u osmome razredu iznosi 70 časova godišnje, a u devetome razredu 64 časa godišnje. Na ovim časovima zastupljena je teorijska nastava, vježbe i demonstracioni ogledi koje izvodi nastavnik/nastavnica. Vježbe će se realizovati tako što se odjeljenje dijeli na manje grupe. Od ukupnoga fonda časova 15-20% pripada gradivu koje se može osmisliti u saradnji sa školom i lokalnom zajednicom.*

Razred Oblici nastave Teorija s demonstracionim ogledima Vježbe

VIII razred 54 6 IX razred 49 6 UKUPNO 103 12

Page 6: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

6

*Treba naglasiti da se u školi često prepoznaje lokalna samouprava kao „lokalna zajednica“, te da se ne osvrće na ostale članove lokalne zajednice poput nevladinih organizacija, udruženja, klubova, preduzetnika, kompanija, niti drugih škola i fakulteta, niti bilo koje druge institucije koja postoji u zajednici, a koje bi potencijalno mogle biti važan resurs za školu. Imajući tu činjenicu u vidu, nije za čuđenje što škole biraju da se oslone na sopstvene resurse, pa dodatni teret razvoja do 20% kurikuluma padne samo na nastavnike/nastavnice, i to bez pruženih smjernica ili konkretne podrške. 3. OPŠTI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA Ostvarivanje programa hemije daje učenicima/učenicama osnovna znanja o pojavama i procesima u prirodi. U tumačenju pojava, đe god je moguće, valja poći od ogleda, opažanja i mjerenja. Svrha takvoga pristupa jeste razvijati sposobnosti uočavanja i raščlanjivanja promjena i donošenja zaključaka na osnovu rezultata objektivnoga mjerenja i eksperimentalnoga provjeravanja. Na taj način mnoge informacije koje su se učenicima/učenicama dosad predočavale kao gotove činjenice biće zamijenjene metodama posmatranja i upoređivanja spontanih promjena u prirodi ili izazvanih procesa u hemijskoj laboratoriji, a problemski pristup u nastavi usloviće bolje razumijevanje na osnovu hemijskih promjena. Razvijanje razumijevanja hemijskih pojmova postiže se kroz različite aktivnosti koje uključuju praktičan rad, časove diskusije i problemsko-istraživački rad. Učenicima/učenicama mora biti dostupna odgovarajuća literatura u obliku knjiga i kompjuterska oprema. Učenici/učenice razvijaju sposobnost upotrebe hemijskih podataka i informacija uz postupno uvođenje hemijskoga izražavanja. Potrebno im je objasniti značaj upotrebe stručnih izraza i simbola. Učenici/učenice treba da znaju da mogu upotrebom grafikona, dijagrama i tabela kvalitetno predstavljati informacije i povezivati ih u novo znanje. Učenici/učenice kroz nastavu hemije treba da upoznaju njen uticaj na razvoj materijala s kojima se svakodnevno susrijeću i njen uticaj na kvalitet njihova života. Učenici/učenice kroz nastavu hemije razvijaju kritičan odnos prema svom ponašanju u sredini, odnos prema pažljivoj upotrebi energije te odnos prema pravilnome odlaganju i reciklaži otpadnih materijala. Učenici/učenice stiču i šire svoje znanje i razumijevanje o sigurnosti i zdravlju prilikom rada u različitim sredinama (naročito u kući i u školi). Moraju izgraditi odgovornost pri radu sa supstancama i aparaturama. Uz pomoć nastavnika/nastavnice i literature moraju se osposobiti da procijene opasnost pri radu sa supstancama. Treba da nauče kako su supstance označene i kako njima rukovati. Nastavni program za hemiju koncipiran je tako da omogućava vježbanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, koje su definisane kao kombinacija znanja, spretnosti i odnosa u odgovarajućim okolnostima.

Page 7: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

7

Prioritetno razvijamo matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije prirodnih nauka i tehnologije te digitalnu pismenost. Istovremeno, nastavni program za hemiju omogućava realizaciju sastava drugih ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje:

sporazumijevanje u maternjem jeziku (sposobnost izražavanja i razumijevanja pojmova, djelovanja, razmišljanja u pisanom i usmenom obliku, oblikovanje i izražavanje svojih usmenih i pisanih argumenata na ubjedljiv način u zavisnosti od okolnosti)

sporazumijevanje u stranim jezicima (razumijevanje najosnovnije hemijske terminologije u stranome jeziku korisnih za upotrebu izvora u štampanom i elektronskom obliku)

učenje učenja (planiranje sopstvenih aktivnosti, odgovornost za sopstveno znanje, nezavisno učenje, razvijanje metakognitivnih znanja, radne navike)

socijalizacijske kompetencije (konstruktivno sporazumijevanje tokom rada u grupi, odgovoran odnos prema dogovorenim zadacima i obavezama)

samoinicijativnost i preduzetništvo (kreativnost, inicijativa, planiranje, organizacija, vođenje, ocjena rizika, odlučivanje). Specifični ciljevi hemije u osnovnoj školi Nastava hemije po ovome programu ima za cilj da učenik/učenica:

razvije razumijevanje specifičnih razlika i sličnosti između čistih supstanci i smješa na osnovu opažanja pojava i eksperimentisanja

objašnjava građe supstance (atomi, joni, molekuli) razvije razumijevanje uzroka brojnosti i različitosti supstanci i upozna način vezivanja čestica razvije sposobnosti zapisivanja jednostavnih supstanci pomoću racionalnih, molekulskih i strukturnih formula razvije razumijevanje hemijskih reakcija kao materijske i energetske promjene razvije sposobnost opisivanja hemijskih promjena riječima i jednačinama upozna kriterijume i njihovu upotrebu za prepoznavanje i razlikovanje elemenata i izabranih grupa jedinjenja postupno upozna fizičke i hemijske osobine izabranih supstanci i razvije sposobnost uopštavanja odnosa između građe i

reaktivnosti utvrđuje prirodni izvor supstanci i njihove funkcije u organizmima razvije sposobnost za siguran rad u školskoj laboratoriji i sa supstancama za svakodnevnu upotrebu razvije razumijevanje uticaja materijala na okolinu i upoznaje potrebe i načine zabrane zagađivanja

Page 8: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

8

razvije sposobnost upotrebe znanja kod traženja mogućih rješenja izabranih problema vezanih za okolinu, ekonomski razvoj i etička pitanja

razvije spremnost i sposobnost za saradnju, komunikativnost, tolerantnost, timski rad, spremnost na pomoć, identifikaciju sa školom, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost i preuzimanje odgovornosti.

PROGRAMSKI SADRŽAJ HEMIJE ZA OSNOVNU ŠKOLU VIII razred

sastav i struktura materije hemijske reakcije elementi u periodnome sistemu oksidi, kiśeline, baze i soli.

IX razred

količinski odnosi ugljovodonici organska jedinjenja s kiseonikom organska jedinjenja s azotom polimeri.

Page 9: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

9

4. SADRŽAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA VIII razred Tema: Sastav i struktura materije

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - shvati značaj hemije za život

savremenoga čovjeka - zna da nabroji osobine supstanci - razlikuje fizičke i hemijske

promjene - umije da koristi podatke iz

periodnoga sistema - shvati simbole kao način

obilježavanja atoma elemenata, a formule kao način obilježavanja molekula elemenata i jedinjenja

- zna da iz položaja elementa u periodnome sistemu izvodi zaključke o njegovim osnovnim osobinama

- zna da hemijski simboli i formule imaju kvalitativno i kvantitativno značenje.

Učenici/učenice: - sakupljaju, analiziraju i

prepoznaju uzorke različitih materijala (elementi, jedinjenja)

- unose neke od osobina ispitivanih supstanci u pripremljenu tabelu

- izvode eksperiment – reakcija mermera i hlorovodonične kiśeline i uvođenje oslobođenoga gasa u bistar rastvor krečne vode

- koriste periodni sistem elemenata.

Supstanca, periodni sistem elemenata, hemijski simboli i formule, relativna atomska i relativna molekulska masa, maseni udio elemenata u jedinjenjima, atom – građa atoma, hemijske veze, valenca

Matematika: rješavanje proporcija i druga računanja Fizika: uvod u fiziku, atomi, molekuli, materija, supstanca sile (električna sila, sila na rastojanju) Istorija: izumi koji su promijenili život ljudi (hemija – radioaktivnost) Ekološko obrazovanje – obrazovanje za održivi razvoj

Page 10: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

10

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - zna građu atoma, shvati značenje

atomskoga i masenoga broja i upozna pojam izotopa, razumije vezu građe atoma s položajem elementa u periodnome sistemu

- shvati nastanak jona od atoma i razlikuje anjone i katjone

- upozna nastanak jonske i kovalentne veze i razlikuje vrste veza

- zna da poveže tip hemijske veze s položajem elementa u periodnome sistemu

- shvati pojam valence elementa i zna na osnovu valence elemenata sastaviti formulu binarnoga jedinjenja

- zna izračunati relativnu molekulsku masu i maseni udio elementa u jedinjenju.

Učenici/učenice: - pišu referat o razvoju modela

atoma - sastavljaju modele molekula i

pomoću modela prikaziju nastanak kovalentne veze

- šematski prikazuju nastanak jonske veze (NaCl) i kovalentne veze (H2, O2, N2, HCl)

- eksperimentalno utvrđuju fizička svojstva jonskih i kovalentnih jedinjenja (tačka topljenja, rastvorljivost, električna provodljivost vodenih rastvora) i zaključuju

- sastavljaju formule binarnih jedinjenja (oksidi, hloridi) na osnovu poznatih valenci

- računaju molekulsku masu i maseni udio elementa u jedinjenju.

Didaktičke preporuke: Nastavnik/nastavnica upoznaje učenike/učenice sa značajem hemije za život savremenoga čovjeka i njenom povezanošću s drugim prirodnim naukama. Učenici/učenice se upoznaju s osnovnim laboratorijskim priborom i posuđem, kako se njima rukuje, upoznaju se sa znakovima opasnosti i mjerama zaštite pri radu u hemijskoj laboratoriji i svakodnevnome životu. Učenici/učenice crtežom prikazuju osnovni laboratorijski pribor, prepoznaju štetne i opasne hemikalije u domaćinstvu. Prepoznaju proizvode hemijske industrije koji se koriste u svakodnevnome životu.

Page 11: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

11

Ogledom ispitati i obrazložiti fizička svojstva supstanci (gustina, toplotna i električna provodljivost, magnetna svojstva, tvrdoća). Učenici/učenice se dijele u grupe, eksperimentalnim putem ispituju osobine supstanci, fizičke i hemijske promjene supstanci, rastvaranje jonskih i kovalentnih jedinjenja u polarnim i nepolarnim rastvaračima te električnu provodljivost vodenih rastvora NaCl i HCl. Samostalno izvode jednostavne oglede koji uključuju zagrijavanje i mjerenje temperature. Sopstvenim riječima iskazuju i obrazlažu promjene prijelaza agregatnih stanja vode u prirodi. Ogledima pokazati razlike između fizičkih i hemijskih promjena supstanci (rđanje, gorenje, reakcija nekih supstanci s vodom...). Učenici/učenice samostalno izvode jednostavne oglede uz pravilnu upotrebu laboratorijskoga pribora. Sopstvenim riječima opisuju i iskazuju rezultate izvedenih ogleda. Nabrojati fizičke i hemijske promjene supstanci u prirodi. Naglasiti korisna i štetna biološka djelovanja nekih supstanci (ljekovi, otrovi, droge). Ogledi: Ogled 1. Reakcija mermera i HCl; učenici/učenice treba da uoče izdvajanje gasa (CO2), a da se pri uvođenju toga gasa u krečnu vodu ona zamuti. Objasniti zašto. Ogled 2. Pri ispitivanju električne provodljivosti vodenih rastvora elektrolita u strujno kolo vezati sijalicu (zasvijetli) ili galvanometar (igla galvanometra skreće). Indvidualni rad primijeniti pri izračunavanju relativne molekulske mase i masenoga udjela elemenata u jedinjenjima, zatim pri izučavanju jonske i kovalentne veze i pri sastavljanju formula binarnih jedinjenja.

Page 12: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

12

Tema: Hemijske reakcije

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - shvati hemijsku reakciju kao

promjenu materije i energije - zna da na osnovu

eksperimentalnih saznanja odredi reaktante i proizvode

- shvati da se hemijske reakcije predstavljaju hemijskim jednačinama

- zna da sastavi hemijske jednačine kad reakcijom elemenata nastaju binarna jedinjenja

- umije da zaključi da se pri hemijskim reakcijama energija troši ili oslobađa

- razumije što se dešava s masom supstanci pri hemijskim reakcijama.

Učenici/učenice: - izvode eksperimente pri kojima

zapažaju izdvajanje gasova, promjenu boje, taloženje nerastvornih soli (mermer +HCl, Zn+HCl, Mg+O2, BaCl2+Na2SO4)

- eksperimentalno provjeravaju zakon održanja mase

- prikazuju hemijske reakcije jednačinama (jednostavniji primjeri)

- slušaju izlaganja i bilježe osnovne podatke

- diskutuju i izvode zaključke.

Hemijske reakcije – vrste i njihovo predstavljanje pomoću hemijskih jednačina; zakon održanja mase

Matematika: elementarna znanja, uređivanje jednačina, druge računske operacije i predstavljanje podataka Fizika: sunce – izvor energije (temperatura) Biologija: ćelija i ćelijsko disanje; hemija živih sistema (razumiju da se u organizmima neprestano odvijaju hemijske reakcije) Ekološko obrazovanje – obrazovanje za održivi razvoj

Didaktičke preporuke: Nove sadržaje nastavnik/nastavnica prezentira uz što više primjera, tako da bi učenike/učenice navodio/navodila na razmišljanje i zaključivanje. Učenici/učenice se dijele u grupe i izvode oglede kojima se vizuelno potvrđuje odigravanje hemijske reakcije. Ogledi: Ogled 1 – reakcija metala s kiśelinama; učenici/učenice uočavaju oslobađanje gasa s površine metala (Zn+HCl). Ogled 2 – sagorijevanjem Mg trake učenici/učenice uočavaju nastanak praha bijele boje (MgO). Ogled 3 – reakcija CuSO4 + Fe; učenici/učenice zapažaju izdvajanje Cu na površini eksera od gvožđa i promjenu plave boje rastvora u blijedozelenu (reakcija zamjene).

Page 13: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

13

Ogled 4 – reakcije BaCl2 + Na2SO4 (rastvori) i AgNO3 + NaCl (rastvori); zapažaju se promjena boje i stvaranje taloga (reakcija dvostruke izmjene). Ogled 5 – reakcija CaO + H2O, dokazuje se egzotermnost reakcije i stvaranje nove supstance na osnovu promjene boje crvenoga lakmus papira. Tema: Elementi u periodnome sistemu

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi - sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - zna izvore elemenata i jedinjenja u

prirodi (vazduh, voda, zemljina kora)

- zna da na osnovu položaja elementa u periodnome sistemu predvidi neke njegove osobine

- prepozna elemente s osobinama metala i nemetala u periodnom sistemu

- zna značajne osobine i upotrebu alkalnih, zemnoalkalnih metala, prelaznih elemenata i halogena.

Učenici/učenice: - ponavljaju sastav vazduha - ponavljaju vrste stijena po

postanku - izvode eksperimente i izvode

zaključke – (1) reakcija Na+H2O (dokazivanje baze) (2) reakcija zemnoalkalnih metala s vodom (dokazivanje baze) (3) sagorijevanje Mg

- ponavljaju dobijanje negašenoga i gašenoga kreča

- izvode eksperimente, reakcije metala s razblaženim kiśelinama

- izvode eksperimente kojima se utvrđuju svojstva nemetala i njihovih jedinjenja i dovode u vezu s položajem elementa u periodnome sistemu

- konstatuju i prepoznaju uticaj supstanci na okolinu i upoznaju način sprečavanja zagađivanja.

Prirodni izvori elemenata i jedinjenja Metalna i nemetalna svojstva elemenata Glavne grupe PSE: - alkalni metali - zemnoalkalni metali - izabrani metali (gvožđe, bakar,

aluminijum – fizička svojstva, oksidi, primjena metala)

- izabrani nemetali: azot i fosfor (vještačka đubriva)

- vodonik i kiseonik (osnovno) - halogeni elementi

Geografija: vrste stijena po postanku (rude) Biologija s ekologijom: zaštita životne sredine usljed zagađenja vazduha, vode i zemljišta Fizika: atmosferske pojave i vrijeme Istorija: praistorijsko doba (doba metala) Matematika: elementarno računanje Ekološko obrazovanje – obrazovanje za održivi razvoj

Didaktičke preporuke: Na osnovu ogleda shvatiti razliku između elementarnih supstanci (metali i nemetali) i hemijskih jedinjenja. Uraditi jednostavnu sintezu jedinjenja iz elementarnih supstanci ili razložiti neko jedinjenje na elemente. Poslije upoznavanja učenika/učenica s novim sadržajima,

Page 14: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

14

učenici/učenice se podijele u grupe i eksperimentalnim putem ispituju hemijske osobine odabranih metala (Na, Mg, Al) i nemetala (O2). Pri radu sa Na ne uzimati ga direktno prstima. Pri reakciji metala s vodom konstatovati oslobađanje vodonika i nastanak baze, a pri reakciji metala s kiśelinama konstatovati nastajanje soli i oslobađanje gasa (vodonik ili neki drugi). Voditi računa o riziku kad se radi sa sumpornom i azotnom kiselinom, kao i pri radu s amonijakom i hlorovodonikom. Ogledima istražiti i obrazložiti uslove korozije gvožđa u vodi i načine zaštite gvožđa od korozije. Treba birati jednostavne i ključne oglede koje izvode učenici/učenice, a uputstva za rad moraju biti jasna, nedvosmislena i jednostavna. Može se dati seminarski rad o životu i radu D. I. Mendeljejeva ili Raširenost hemijskih elemenata u svemiru, Zemljinoj kori i živim bićima. Tema: Oksidi, kiśeline, baze i soli

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - zna razliku kiśelih i baznih oksida

pri reakciji s vodom - zna da pomoću indikatora odredi

kiśele, bazne i neutralne rastvore - umije da upotrijebi pH skalu za

ocjenu kiśelosti vodenih rastvora kiśelina i baza

- shvati vezu oksida, kiśelina, baza i soli

- zna da sastavi formule nekih oksida, osnovnih kiśelina, baza i soli

- zna da se reakcijom između kiśelina i baza dobijaju soli i voda i da tu reakciju predstavi jednačinom

- zna dati imena solima - zna izračunati maseni udio

Učenici/učenice: - izvode eksperimente: 1. sagorijevanje nekih elemenata

(P, Mg), reakcija dobijenih oksida s vodom i utvrđivanja kiśelosti i baznosti dobijenih rastvora

2. mjere pH vrijednosti vodenih rastvora supstanci iz svakodnevnoga života (univerzalni indikator)

3. izvode eksperiment – reakcija između NaOH i HCl i praćenje toka reakcije uz indikator

- ponavljaju i utvrđuju pojmove rastvarač, rastvorak, rastvor

- rješavaju zadatke (maseni udio rastvorka u rastvoru)

- ponavljaju i utvrđuju pojmove

Dobijanje, osobine, podjela, pisanje formula i nomenklatura; rastvaranje soli u vodi i izračunavanje masenoga udjela soli u rastvoru

Biologija: znanja iz biologije i ekologije, ekosistemi Matematika: znanja iz matematike potrebna za hemijska izračunavanja (računske operacije s razlomcima, procentni račun, jednačine i nejednačine) Ekološko obrazovanje – obrazovanje za održivi razvoj Priroda: Okolina i čovjek: uticaj kiśelina, baza i soli na okolinu

Page 15: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

15

rastvorene supstance u rastvoru - zna značaj, upotrebu i opasnost

kiśelina, baza i soli u životu i njihov uticaj na okolinu.

vezane za rastvore i kiśele kiše i njihov uticaj na okolinu.

Didaktičke preporuke: Upoznati različite vrste hemijskih jedinjenja koje se koriste u domaćinstvu (kiśeline, baze, soli) i pomoću njih usvojiti pojmove kiśelina, baza, so. Shvatiti da su indikatori kiśelina i baza vrste hemijskih jedinjenja koji mijenjaju boju u kiśelim i baznim rastvorima (čaj, sok crvenoga kupusa, lakmus, metiloranž, fenolftalein). Poslije upoznavanja s novim sadržajima učenici/učenice se podijele u grupe i izvode eksperimente:

sagorijevanje Mg, P i pomoću indikatora dokazuju kiśelost i bazičnost vodenih rastvora dobijenih oksida mjere pH vodenih rastvora supstanci iz svakodnevnoga života i prate promjenu boje korišćenih indikatora reakcija neutralizacije između HCl i NaOH; so NaCl dobijenu neutralizacijom dokazujemo poslije uparavanja rastvora.

Obrazlažu nastajanje kiśelih kiša. IX razred – obavezni sadržaji Tema: Količinski odnosi

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - nauči što je mol, zna broj čestica u

jednome molu i razumije povezanost molarne mase i količine supstance.

Učenici/učenice: - računaju molarnu masu, količinu

supstance i broj čestica - računaju iz hemijskih jednačina (dati

sređene jednačine).

Količina supstance, mol Molarna masa supstance Izračunavanja iz hemijskih jednačina

Matematika: znanja iz matematike koja su potrebna za hemijsko računanje

Didaktičke preporuke: Osnovne pojmove koje su učenici/učenice učili/učile u VIII razredu ponoviti uz maksimalno angažovanje učenika/učenica. Individualnim radom učenici/učenice rješavaju zadatke iz ove oblasti.

Page 16: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

16

Tema: Ugljovodonici Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija

Učenik/učenica treba da: - zna da na osnovu eksperimenata

shvati kvalitativni sastav ugljovodonika

- umije da pravljenjem modela shvati kriterijume za podjelu ugljovodonika i brojnost organskih jedinjenja

- zna molekulskim, strukturnim i racionalnim formulama predstaviti ugljovodonike i upoznati se s njihovom nomenklaturom

- umije da eksperimentalnim putem sazna razlike zasićenih i nezasićenih ugljovodonika preko reakcija supstitucije i adicije

- razumije reakcije sagorijevanja ugljovodonika, zna produkte sagorijevanja i uticaj na okolinu

- zna da eksperimentalnim putem utvrdi fizičke osobine ugljovodonika (rastvorljivost, gustina, temperatura topljenja)

- zna da su nafta i zemni gas ključni izvori energije i ugljovodonika.

Učenici/učenice: - ponavljaju – jednostruka,

dvostruka i trostruka veza, zagađivanje vazduha sagorijevanjem uglja i motornih goriva

- izvode eksperimente: 1. dokazivanje ugljenika i vodonika u

organskim jedinjenjima 2. rastvaranje ugljovodonika u

različitim rastvaračima 3. supstitucija vodonika u alkanima

po izboru (ogled ili model) 4. adicija broma na alkene ili alkine - sastavljaju modele molekula

ugljovodonika.

Alkani, alkeni, alkini, nafta

Geografija: izvori energije, nalazišta nafte Biologija s ekologijom: zaštita životne sredine od produkata sagorijevanja ugljovodonika i nafte Biologija: razmjena gasova i plućno disanje kod čovjeka Tehnika i informatika: motori (proučavanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem i smanjivanje negativnih uticaja na okolinu) Ekološko obrazovanje – obrazovanje za održivi razvoj čovjek i okolina (otpad)

Didaktičke preporuke: Poslije obrađenih sadržaja odjeljenje se dijeli u grupe koje pomoću eksperimenata: - dokazuju C i H u organskim jedinjenjima (ugljenik se iz organske supstance oksiduje do CO2, kad se uvodi u krečnu voduzamuti je) - ispituju rastvorljivost ugljovodonika u različitim rastvaračima

Page 17: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

17

- izvode reakciju adicije broma na eten ili etin - modelima demonstriraju supstituciju vodonika u alkanima i adiciju vodonika na alkene i alkine. Učenici/učenice se upoznaju s rafinerijskim proizvodima kao glavnim izvorima organskih jedinjenja. Nauče da treba izbjegavati rad s organskim rastvaračima (npr. benzinom, benzenom i razrjeđivačima) u zatvorenoj prostoriji. Nauče da treba ispravno čuvati zapaljive organske rastvarače i druge zapaljive supstance. Nauče da su fosilna goriva ograničeni izvor energije. Raspravljaju o posljedicama nekontrolisanoga izlivanja nafte i naftnih derivata. Nauče da je važno znati pravilno rukovati bocama s plinom.

Page 18: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

18

Tema: Organska jedinjenja s kiseonikom Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija

Učenik/učenica treba da: - umije da eksperimentalnim putem

sazna ključne osobine organskih jedinjenja s kiseonikom (alkohola, karboksilnih kiselina i estara)

- zna da prepozna hidroksilnu, karbonilnu, karboksilnu i estarsku funkcionalnu grupu

- zna imenovati alkohole, aldehide i ketone, karboksilne kiśeline s kojima se susrijeću u svakodnevnome životu

- zna uticaj djelovanja alkohola na organizam (znaci trovanja metanolom i etanolom i pružanje prve pomoći)

- zna zapisati racionalne formule jednostavnih organskih jedinjenja s kiseonikom (naročito alkohola i karboksilnih kiśelina)

- zna upotrebu organskih jedinjenja s kiseonikom u svakodnevnome životu i industriji (rastvarači, dodaci hrani, sredstva za dezinfekciju).

Učenici/učenice: Izvode eksperimente: - gorenje alkohola i dokazivanje

nastalih proizvoda - rastvorljivost alkohola u vodi

(miješanje) - određivanje polarnih

karakteristika alkohola u poređenju s vodom

- dokazivanje neutralnosti vodenih rastvora alkohola

- reakcija alkohola s natrijumom - reakcije karboksilnih kiselina sa

Mg - određuju kiśelost vodenih

rastvora karboksilnih kiśelina univerzalnim indikatorom (pH).

Alkoholi, aldehidi i ketoni, karboksilne kiśeline, estri, masti i ulja, ugljeni hidrati

Biologija: fizička aktivnost mišića kod ljudi Ishrana i varenje kod ljudi, razgradnja masti i ulja i ugljenih hidrata u organima za varenje Građansko vaspitanje: - pojedinac i društvo (alkoholizam) Saobraćajno vaspitanje Zdravi stilovi života: - trovanje alkoholom - narkotici – dezinfekciona sredstva - šećerna bolest

Page 19: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

19

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija

Učenik/učenica treba da: - zna ključne fizičke osobine masti

(agregatno stanje, rastvorljivost, gustina)

- zna definisati masti kao estre glicerola i viših masnih kiśelina

- zna da su alkalne soli viših masnih kiśelina sapuni i zna način njihova dobijanja iz masti

- zna u strukturi monosaharida prepoznati funkcionalne grupe (karbonilnu i alkoholne) i povezati ih s osobinama

- zna razlikovati monosaharide, disaharide i polisaharide i prepoznavati monosaharidne jedinice (monomere) u disaharidima i polisaharidima

- zna značaj masnoće i ugljenih hidrata za uravnoteženu ishranu (dijabetes, gojaznost, trigliceridi).

Učenici/učenice: - rade reakciju esterifikacije - rade baznu hidrolizu – dobijanje i

ispitivanje osobina sapuna - rastvaraju masti u različitim

rastvaračima - dokazuju redukcione osobine

glukoze - rade dokazivanje skroba - shematski prikazuju reakcije iz

navedenih sadržaja - prave tabele fizičkih osobina - upotrebljavaju modele za

prikazivanje građe organskih jedinjenja s kiseonikom.

Didaktičke preporuke: Poslije obrađenih sadržaja odjeljenje se podijeli u grupe koje izvode eksperimente, na osnovu kojih utvrđuju fizičke i hemijske osobine alkohola, karboksilnih kiśelina, glukoze i skroba. Pri ispitivanju redukcionih osobina glukoze rastvori moraju biti svježe pripremljeni. Učenici/učenice treba da shvate da je udisanje para ugljovodonika i drugih organskih jedinjenja (rastvarač, aceton, razrjeđivač, lijepak) opasno za život i štetno za zdravlje. Upoznaju se s fiziološkim djelovanjem alkohola (zavisnost, alkoholizam u korelaciji s biologijom). Samostalno prikupljaju informacije o posljedicama prekomjernoga konzumiranja alkohola i njegov uticaj na mentalno i fizičko zdravlje. Takođe, upoznaju se s primjenom etanola kao dezinfekcionoga sredstva i goriva. Povezivati znanja o mastima i uljima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenima u nastavi hemije. Shvatiti važnost nezasićenih masnih kiśelina u ishrani.

Page 20: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

20

Učenici/učenice prepoznaju namirnice bogate ugljenim hidratima. Raspravljaju o pravilnoj ishrani. Mogu se predložiti teme za seminarski rad:

Hemija hrane Sapuni nekad i danas Zavisnost – pušenje, narkotici...

Tema: Organska jedinjenja s azotom

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - na osnovu eksperimentalnih

opažanja zna da je azot važan element u organskim jedinjenjima i da je aminogrupa funkcionalna grupa aminokiśelina

- shvatia da su aminokiśeline monomeri u bjelančevinama

- zna odrediti aminogrupu i karboksilnu grupu u molekulima aminokiśelina

- zna da su aminokiśeline međusobno vezane peptidnim vezama (dipeptidi, oligopeptidi i polipeptidi)

- zna da izvede eksperiment kojim se dokazuju svojstva bjelančevina

- zna da su bjelančevine nosioci života

- zna ośetljivost bjelančevina na zagađivače i temperaturu i u vezi s tim uticaj okoline na zdravlje

- zna da su enzimi biokatalizatori.

Učenici/učenice: Izvode eksperimente: 1. dokazivanje azota u

bjelančevinama 2. dokazivanje baznosti aminogrupe 3. dokazivanje peptidne veze 4. dokazuju uticaj kiśelina i baza na

bjelančevine 5. enzimska razgradnja skroba.

Aminokiśeline, proteini

Biologija: razgradnja proteina u organima za varenje Zdravi stilovi života: - prehlada i virusne infekcije

(groznica) Sport: - uravnotežena ishrana

Page 21: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

21

Didaktičke preporuke: Poslije obrađenih sadržaja odjeljenje se dijeli u grupe i rade eksperimente, dokazivanje azota (N) u odabranome uzorku, npr. bjelance jajeta zagrijati sa NaOH i dokazuju nastali NH3 pomoću ovlaženoga crvenog lakmus papira. Ispituju i druga svojstva bjelančevina. Tema: Polimeri

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - razumije što su makromolekuli i

zna što je monomer, a što polimer - razumije adicionu polimerizaciju - zna razlikovati polimerne

materijale, osnovna svojstva, značaj i uticaj na okolinu.

Učenici/učenice: - povezuju s iskustvom i prethodnim

znanjima - slušaju izlaganje i bilježe osnovne

pojmove - eksperimentalno utvrđuju uticaj

temperature i rastvarača na polimerne materijale.

Polimeri – prirodni i sintetički: - dobijanje nekih polimera

adicionom polimerizacijom (PE, PP, PVC, PS)

- struktura, svojstva i značaj nekih polimera (PE, PP, PVC, PS, najlon i perlon).

Biologija: razgradnja prirodnih polimera u organima za varenje (skrob, bjelančevine) Biologija s ekologijom: zaštita životne sredine od sintetskih polimera (potreba za reciklažom) Tehnika i informatika: primjena vještačkih polimera Ekološko obrazovanje – obrazovanje za održivi razvoj

Didaktička preporuka: Učenicima/učenicama se može dati seminarski rad o polimernim materijalima, s posebnim osvrtom na potrebu njihove reciklaže. 5. DIDAKTIČKE PREPORUKE Posredstvom hemijskih pojmova u osnovnoj školi potrebno je na osnovu eksperimentalnih opažanja izraziti i suštinu eksperimenta. Eksperiment u školi ima dvostruku ulogu.

Page 22: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

22

Na osnovu eksperimenta upoznajemo osobine materije, zapisujemo podatke, uređujemo ih, konstatujemo povezanost među konstantama i promjenljivima te postavljamo istraživačke hipoteze. Na drugoj strani eksperiment nam služi za potvrđivanje istraživačkih hipoteza i teorija. U školi pokazujemo obje uloge eksperimenta. Značajno je da nastavnik/nastavnica s učenicima/učenicama planira eksperimente, tako da učenik/učenica bude u središtu procesa obrazovanja i za svoj uspjeh neposredno odgovoran/odgovorna. Saradnja učenika/učenica pri izvođenju eksperimenta značajna je i kod demonstracionih eksperimenata, koje, po pravilu, izvodi nastavnik/nastavnica ili ih pokazuje samo kao video-snimak. Prilikom izvođenja eksperimenata nastavnik/nastavnica navodi učenike/učenice na zapažanja promjena supstanci (promjena boje, mirisa, izdvajanje gasova, taloženje teško topljivih soli itd.), kao i energetske promjene. Pritom upoređujemo izgled i po mogućnosti i druge osobine reaktanata i proizvoda. Promjene najprije zapišemo imenima jedinjenja koja učestvuju u hemijskim reakcijama, a potom slijedi pisanje simbola i formula jedinjenja, pa sređivanje hemijskih jednačina. Pisanje hemijskih jednačina vježbamo na jednostavnim primjerima reakcija između elemenata, između elemenata i jedinjenja i na kraju između jedinjenja. Promjene organskih reakcija zapisujemo u obliku shema reakcija, koje stehiometrijski ne sređujemo. Prilikom uvođenja opštih hemijskih pojmova ne treba razlikovati neorgansku i organsku hemiju. Tako prilikom obrađivanja kovalentne (atomske) veze taj pojam objašnjavamo na primjerima jednostavnih neorganskih i organskih jedinjenja. Osnovni princip je da počinjemo jednostavnim primjerima (nastajanje molekula vodonika) i postupno ih dopunjujemo zahtjevnijim (molekuli kiseonika, ugljenika, vode, metana, etena itd.). Sličan princip povezivanja primjera upotrebljavamo prilikom obrade kiśelina, hidroksida i soli. Kod kiśelina predstavljamo, na primjer, pored neorganskih i sirćetnu (etansku), mravlju (metansku) i benzoevu kiśelinu. Takođe, prilikom obrade soli navodimo kao primjere soli i organskih kiśelina (npr. natrijum benzoat, kao poznati konzervans). Nastavno gradivo predstavljamo učenicima/učenicama problemski, ali problemi treba da budu vezani u najvećem broju za učenikovu/učeničinu okolinu i razvojni period. Na početku časa nastavnik/nastavnica za obrađivanu nastavnu cjelinu nabroji nekoliko pitanja, na koja će pokušati s učenicima/učenicama na školskome času potražiti odgovarajuće odgovore. Pri izvođenju eksperimenata ne smijemo zaboraviti da pojmove razvijamo na osnovu primjera, što znači da uvijek treba izvoditi odgovarajuće eksperimente. Takvo planiranje eksperimenta podupire više saznajne procese: posmatranje i zapisivanje zapažanja, traženje povezanosti između pojava, definisanje zaključaka, njihovo uopštavanje i povezivanje s teorijskim objašnjavanjem. Sve informacije o pojavama nikako ne možemo dobiti samo eksperimentima, zato moramo koristiti i druge izvore informacija. Zadatak nastavnika/nastavnice jeste da učenike/učenice usmjerava k informacijskim izvorima, što ih navodi na traženje podataka i njihovo kritično vrednovanje. Prilikom odabira primjera za pojmove postepeno prelazimo od jednostavnih, koji su možda samo poznati, ka zahtjevnijima. Prilikom opisivanja pojava na početku uvježbavamo učenike/učenice na upotrebu opisivanja procesa pomoću riječi, samo postupno uvodimo hemijski jezik, tj. izražavanje upotrebom simbola i formula, te kvantitativnih veličina. Prilikom povezivanja eksperimentalnih zapažanja, tj. podataka iz literature s teorijskim obrazloženjem, moramo se često služiti tehnikom vizuelizacije, da učenicima/učenicama osmislimo makroskopska zapažanja mikroskopskim obrazloženjem.

Page 23: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

23

6. KORELACIJA MEĐU PREDMETIMA Korelacije među predmetima date su u tabelama.

7. STANDARDI ZNANJA (ISPITNI KATALOG) VIII razred Učenik/učenica treba da:

zna pojmove: supstanca, elemenat, jedinjenje, analiza i sinteza zna da nabroji osobine supstanci zna da razlikuje fizičke i hemijske promjene zna da koristi podatke o elementu iz periodnoga sistema zna simbole bitnih elemenata – vodonik, ugljenik, azot, kiseonik, natrijum, magnezijum, aluminijum, fosfor, sumpor, hlor,

kalijum, kalcijum, hrom, gvožđe, bakar, cink, stroncijum, srebro, kalaj, zlato, živa i olovo zna vezu osobina elemenata s njihovim položajem u periodnome sistemu zna kvalitativno i kvantitativno značenje simbola zna molekulske formule vodonika, azota, kiseonika, hlora zna formule važnijih jedinjenja – voda, amonijak, azotna kiśelina, sumporna kiśelina, hlorovodonična kiśelina, ugljena kiśelina,

fosforna kiśelina, ugljenik(IV)-oksid, kalcijum-oksid, kalcijum-hidroksid, natrijum-hidroksid, natrijum-hlorid, natrijum-nitrat, natrijumhidrogen-karbonat, bakar(II)-sulfat-pentahidrat

zna da izračuna molekulsku masu zna da izračuna maseni udio supstance zna značenje atomskoga i masenoga broja elementa i građu atoma zna kako od atoma nastaju joni zna da razlikuje jedinjenja s jonskom i kovalentnom vezom (građa molekula) zna pojam valentnosti i valence i da napiše formule binarnih jedinjenja na osnovu poznate valence elemenata (oksidi metala i

nemetala) zna da napiše formule kiśelina, baza i soli na osnovu valence vodonika i kiśelinskoga ostatka, metala i hidroksilne grupe,

metala i kiśelinskoga ostatka

Page 24: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

24

zna da napiše jednačine jednostavnih hemijskih reakcija: metal+kiseonik, metal+hlor, nemetal+kiseonik, reakcije Na, Mg i Ca s vodom, reakcija Zn+HCl, MgO+H2O, reakcija P2O5+H2O, reakcija SO3+H2O, reakcija NaOH+HCl

zna da dokaže zakon održanja mase na hemijskoj jednačini zna vezu: metaloksidmetalahidroksidso; nemetaloksid nemetalakiśelinaso.

IX razred Učenik/učenica treba da:

zna da izračuna količinu supstance, masu supstance i broj čestica zna da sredi hemijsku jednačinu i vrši proračune iz nje zna pojmove: mol, molarna masa, Avogadrov broj, izomerija, homologni niz, alkil grupa, supstitucija, adicija, esterifikacija,

hidroliza, saponifikacija, polimerizacija zna da razlikuje ugljenikove atome prema načinu njihova vezivanja zna da razlikuje alkane, alkene i alkine; zna da izvede formule ako je poznat broj C ili H atoma; zna da napiše racionalne

formule izomera alkana, alkena i alkina i da im imena po IUPAC nomenklaturi (do pet C atoma) zna da hemijskim jednačinama predstavi supstituciju kod metana; adiciju broma na eten i etin; djelimičnu adiciju HCl na etin i

daje nazive po IUPAC nomenklaturi proizvodima supstitucije i adicije zna da hemijskim jednačinama predstavi gorenje alkana i alkina zna da na osnovu funkcionalnih grupa razlikuje alkohole, aldehide, ketone i karboksilne kiśeline; vrste alkohola prema broju OH

grupa i prema položaju OH grupe zna da napiše racionalne formule etanola, glikola, glicerola, propanona; etanske, heksadekanske, oktadekanske i 9-

oktadecenske kiśeline zna da imenuje jednostavne alkohole, aldehide, ketone i karboksilne kiśeline zna jednačinama predstaviti alkoholno vrenje glukoze; gorenje etanola zna reakciju dobijanja etil-etanoata zna da napiše racionalnu formulu gliceril-trinitrata i mješovitih triacilglicerola zna opštim formulama predstaviti reakciju saponifikacije zna podjelu ugljenih hidrata prema broju C atoma i funkcionalnim grupama zna da napiše molekulske formule glukoze i skroba zna da napiše racionalnu formulu glukoze i fruktoze zna način „sagorijevanja“ glukoze u organizmu

Page 25: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

25

zna da prepozna aminokiśeline po funkcionalnim grupama; zna da napiše racionalnu formulu glicina i alanina; zna da opštim formulama predstavi stvaranje dipeptida; zna da napiše racionalnu formulu dipeptida glicil-glicin i alanin-glicin

zna proteine kao prirodne polipeptide zna što su polimeri i njihovu podjelu na prirodne i vještačke zna primjenu polietena, polivinilhlorida, stiropora, teflona, najlona i perlona zna da napiše jednačine dobijanja polietena, polipropena i polivinilhlorida.

7.1. Standardi zahtjeva za ocjene I NIVO Učenik/učenica treba da:

izvodi eksperimente po uputstvima uz pomoć nastavnika/nastavnice uređuje podatke u tabelama uz pomoć nastavnika/nastavnice zna izračunati relativnu molekulsku masu zna i razumije definicije pojmova obaveznih sadržaja poznaje simbole elemenata koji su uključeni u obavezne sadržaje zna zapisivati formule jedinjenja koja su uključena u obavezne sadržaje razumije i zna upotrebljavati kvantitativno značenje simbola i formula zna izračunati maseni udio zna opisati hemijske promjene riječima, a i jednostavnije, takođe upotrebom hemijskih simbola, formula i običnih reakcijskih

shema poznaje uticaje hemikalija na okolinu i poznaje načela bezbjednoga rada s hemikalijama u školi i kući.

II NIVO Učenik/učenica mora da:

samostalno izvodi eksperimente po uputstvima samostalno bilježi rezultate, predstavlja ih u odgovarajućem obliku i donosi zaključke zna povezivati zaključke s teoretskim obrađivanjem naučnoga sadržaja zna izračunati masene udjele elemenata u jedinjenjima

Page 26: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

26

razumije i zna upotrebljavati kvantitativno značenje simbola i formula te iz količine supstance izračunati masu supstance i obrnuto

zna opisivati takođe zahtjevnije hemijske promjene simbolima i formulama zna zaključiti o mogućnostima uticaja hemikalija i hemijskih promjena na okolinu, te poznaje načela bezbjednoga rada s

hemikalijama i prenosi ih i svojim školskim drugovima/drugaricama u razredu poznaje značaj i upotrebu hemijskih jedinjenja obaveznih sadržaja i njihovu primjenu u svakodnevnome životu.

III NIVO Učenik/učenica mora da:

zna, uz pomoć nastavnika/nastavnice, voditi grupu na osnovu eksperimentalnih saznanja izvodi zaključke i provjerava ih upotrebom literature zna povezivati zaključke s teorijom zna rješavati zahtjevnije računske zadatke (iz mase supstance izračunati količinu supstance i obrnuto, kao i broj čestica) zna predstaviti simbolima i formulama zahtjevnije hemijske promjene i zaključiti kako se s promjenom uslova reakcije mijenja

brzina hemijske reakcije zna zaključiti o uticajima supstanci i hemijskih procesa na okolinu te poznaje načela bezbjednoga rada s hemikalijama i prenosi

ih takođe svojim drugovima/drugaricama u razredu poznaje važnost i upotrebu hemijskih jedinjenja obaveznih sadržaja i njihovu primjenu u svakodnevnome životu.

8. NAČINI PROVJERE ZNANJA I STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI Savremeno učenje hemije definisano je kao razvijanje znanja, spretnosti i odnosa te podsticaj za mijenjanje učenikovih/učeničinih koncepcija i podsticanje razvoja njegovih/njenih potencijala. Zato provjeravanje i ocjenjivanje ne može biti samo povratna informacija o količini usvojenoga sadržaja, nego treba biti oblikovano tako da rasvjetljava različite vidike znanja i omogućava nastavniku/nastavnici da donese ocjenu o radu i mogućnostima svakoga/svake učenika/učenice ponaosob. Nastavnik/nastavnica provjerava i ocjenjuje sadržinska i procesna znanja. Ciljevi hemijskoga obrazovanja vrednuju se Bloomovom i/ili Marzanovom taksonomijom vaspitno-obrazovnih ciljeva i zadataka u oblasti saznajnoga područja. U nastavi hemije nastavnik/nastavnica ocjenjuje:

kontinuirani rad učenika/učenica aktivnost na času.

Page 27: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

27

Ocjenjivanje je: usmeno pismeno (test poslije svake cjeline; 10-minutna kontrolna vježba) eksperimentalni rad, projektni rad, seminarski rad i drugi radovi učenika/učenica, pri čemu nam pomažu standardi znanja.

9. RESURSI ZA REALIZACIJU 9.1. Materijalni uslovi, standardi i normativi za nastavu hemije u osnovnim školama 1. Prostorije za nastavu hemije

kabinet opremljen za izvođenje demonstracijskih eksperimenata i laboratorijskih vježbi s multimedijskim kompjuterom i priključkom za internet

mjesto za skladištenje hemikalija, koje odgovara važećim standardima za njihovo skladištenje priključak na internet i odgovarajuća zbirka primarne literature s područja hemije i srodnih nauka na odgovarajućem stepenu

zahtjevnosti. 2. Zaštitna i protivpožarna oprema 2.a. Zaštitna oprema:

posebni nezapaljivi ormari za čuvanje hemikalija s mogućnošću provjetravanja (za kiśeline i baze, za lakozapaljive materije, za hemikalije)

digestor. 2.2. Protivpožarna oprema:

aparat za gašenje (prah, ugljendioksid) odjeća za gašenje i pokrivanje.

2.3. Oprema za prvu pomoć:

ormarić s kompletom za prvu pomoć ispiralica za oči.

Page 28: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

28

2.4. Zaštitna sredstva: zaštitne naočari sa zaštitom sa strane za nastavnika/nastavnicu i đake zaštitne rukavice za nastavnika/nastavnicu, laboranta/laborantkinju i đake mantil za nastavnika/nastavnicu i đake.

3. Pribor i nastavna sredstva

R. broj 3.1. AUDIO-VIZUELNA SREDSTVA Broj komada

1. Multimedijska oprema: računar, CD ROM uređaj, zvučna kartica, zvučnici, priključak za internet, datoskop (LCD projektor) 1

2. TV-aparat s video-rikorderom 1

R. broj 3.2. INSTRUMENTI ZA MJERENJE Broj instrumenata

1. Digitalna precizna vaga; Opseg mjerenja do 1200 g, očitavanje 0,01 g 1

2. Školska digitalna vaga za učenike/učenice 2 3. Digitalni pH-metar 1 4. Školski niskonaponski izvor 1

R. broj 3.3. LABORATORIJSKO STAKLO Broj komada*

1. Laboratorijska čaša, različite veličine (100 ml, 400 ml) 16 x određena velčina

2. Erlenmeyerova tikvica, različite veličine (250 ml, 500 ml) 16 x određena veličina

3. Balon (500 ml.) 16

Page 29: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

29

4. Reagensna bočica, različite veličine (100 ml, 250 ml, 500 ml) 16 x određena veličina

5. Špric-boca, različite veličine 16 x određena veličina

6. Tikvica s kapaljkom (50 ml.) 16

7. Zdjelica za ispiranje 8

8. Kristalizator 8

9. Petri-ploča 28

POSUDA ZA MJERENJE (veličine po preporuci)

1. Menzura, različitih veličina (10 ml, 100 ml, 250 ml) 16 x određena veličina

2. Mjerni baloni, različite veličine (100 ml, 250 ml, 1000 ml) 6 x određena veličina

3. Pipeta (10 ml) 6

4. Graduisana pipeta (10 ml) 12

5. Bireta (50 ml) 6

LABORATORIJSKI PRIBOR

1. Hoffmanov aparat za elektrolizu 1

2. Lijevak 16

3. Lijevak za biretu 6

4. Lijevak za razdvajanje 8

5. Vazdušni hladnjak 4

6. Vodeni (Liebigov) hladnjak 4

7. Balon za destilaciju 4

Page 30: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

30

8. Gasna ispiraljka (po Dreshselu) 4

9. Erlenmayerova tikvica 4

10. Staklena kada 8

11. Kleme, različite 30

12. Sahatno staklo 30

13. Epruveta 16 x 160 200

R. broj 3.4. LABORATORIJSKA POSUĐA OD DRUGIH MATERIJALA Broj komada*

1. Zdjele od porcelana 10

2. Lončić za žarenje, porcelan 10

3. Avan od porcelana 10

4. Tučak od porcelana 10

5. Buchnerov lijevak 2

6. Boca za ispiranje 30

7. Tanjir 30

8. Petri-ploča 30

R. broj 3.5. LABORATORIJSKI PRIBOR OD DRUGIH MATERIJALA Broj komada* 1. Plinski plamenik (Bunsenov) sa sigurnosnim ventilom 10

2. Električni rešo 10

3. Gumena sisaljka 4

4. Vodena pumpa 2

5. Metalni stalak 20

6. Držač za balon 8

7. Držač za hladnjak 2

Page 31: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

31

8. Držač za birete 4

9. Držač za epruvete (metalni) 20

10. Prsten za filtriranje 16

11. Mufovi 20

12. Tronožac 16

13. Keramička mrežica 16

14. Trougao za žarenje 16

15. Stalak za epruvete 20

16. Stalak za pipete 2

17. Pinceta 16

18. Metalna kliješta 16

19. Držač za epruvete (drveni) 20

20. Metalna kašičica za sagorijevanje tvrdih supstanci 8

21. Stezač (po Hoffmanu) 8

22. Pt žica za plamene reakcije 2

23. Lopatica (spatula) 10

24. Termometar, različiti 16

R. broj 3.6. SITAN INVENTAR Broj komada*

1. Gumeni čepovi (različiti) 100 2. Metalni čepovi 16

3. Kapaljka 30

4. Kašičica (metalna) 10

5. Stakleni štapići 30

Page 32: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

32

6. Staklena cijev

7. Gumena cijev

8. Filter-papir (obični i plava traka)

9. Indikatorski papir (pH 0-14)

R. broj 3.7. MODELI I OSTALA SREDSTVA Broj komada*

1. Modeli: dijamant, grafit, fuleren, led, natrijum-hlorid i dr. 1 x pojedini model 2. Sastavljivi modeli (komplet) 8

3. Periodni sistem – zidni 1

4. Video-kasete (po izboru)

5. Folije (kompleti po izboru)

Legenda vrijednosti: 1–3 komada = demonstracioni eksperimenti 8 komada = rad u paru (za grupu od 16 učenika/učenica) 16 komada = rad u paru, individualni rad (za grupu 16 učenika/učenica) Broj komada određen je uzimajući u obzir normative: Izvor: Odredba o normativima i standardima u osnovnim školama, Službeni list br. 64/02. Vježbe se izvode kao blok-časovi, na vježbama može biti najviše 16 učenika/učenica. Vježbe vodi nastavnik/nastavnica. 9.2. Okvirni spisak literature i drugih izvora Sva obavezna i prateća gradiva za nastavu hemije nabavljaju škole. Sredstva će biti navedena u katalogu udžbenika i drugih nastavnih sredstava za osnovne škole. Dosad korišćena literatura za učenike/učenice za VII i VIII razred osnovne škole ne odgovara za ovaj nastavni program.

Page 33: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

33

10. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA I STRUČNIH SARADNIKA/SARADNICA Nastavnik/nastavnica hemije u osnovnoj školi može biti: univerzitetskoga hemijskog obrazovanja – (240 ECTS) Plan realizacije nastave

VIII razred

Osnovni sadržaj Broj časova u poglavlju –

ocjena* Demonstracioni eksperimenti –

prijedlozi Eksperimentalni rad

učenika/učenica Druge djelatnosti, aktivnosti

učenika/učenica

1. Sastav i

struktura materije (18)

Sublimacija joda. Utvrđivanje električne provodljivosti vodenih rastvora NaCl i HCl

Izrada modela molekula (H2O, NH3,

CH4, CO2) od plastelina

(1 čas)

Sređivanje podataka u tabele i grafikone. Multimedijska

simulacija za prikaz sastava materije.

2. Hemijske reakcije (6)

Cink i hlorovodonična kiśelina. Olovo-nitrat i kalijum-jodid. Magnezijum i sirćetna kiśelina.

Reakcije: kalcijum-oksida i vode; arijum-hlorida i natrijum-sulfata.

(1 čas)

Utvrđivanje pisanja jednačina riječima, formulama i simbolima. Sređivanje jednačina s binarnim

jedinjenjima.

3. Elementi u

periodnom sistemu (20)

Primjeri eksperimenata za posmatranje osobina elemenata i

njihovih jedinjenja. Primjeri eksperimenata za prikaz međusobne

povezanosti između položaja

Primjeri eksperimenata za prikaz međusobne povezanosti između položaja elemenata u periodnom

sistemu i njegove reaktivnosti (rastvaranje metala u kiśelinama).

Upotreba izvora podataka, oblikovanje pregleda

vremenskoga razvoja. Rad s multimedijskim jedinicama.

Rad na internetu.

Page 34: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

34

elementa u periodnome sistemu i njegove reaktivnosti (reakcija

natrijuma s vodom i etanolom). Rđanje gvožđa. Elektroliza rastvora

natrijum-hlorida.

Pjenušanje sapuna u tvrdoj i mekoj vodi.

(2 časa)

4. Oksidi, kiśeline, baze

i soli (10)

Spajanje elemenata s kiseonikom, rastvaranje oksida u vodi,

ustanovljavanje kiśelosti i baznosti pomoću indikatora. Reakcija između natrijum-hidroksida i hlorovodonične

kiśeline, praćenje toka reakcije s indikatorom. Reakcija između

magnezijuma i joda.

Mjerenje pH vrijednosti vodenih rastvora supstanci iz svakodnevnoga

života upotrebom indikatora; Kiśeline i baze; Soli.

(2 časa)

Rad s modelima.

= 54 = 6 IX razred

Osnovni sadržaj Broj časova u poglavlju –

ocjena* Demonstracioni eksperimenti -

prijedlozi Eksperimentalni rad

učenika/učenica Druge djelatnosti, aktivnosti

učenika/učenica

1. Količinski odnosi (8) Priprema zbirke za prikazivanje

jednog mola. Računanje.

2. Ugljovodonici (13)

Dokazivanje ugljenika i vodonika u jedinjenjima. Adicija 2% rastvora

broma na alkene i alkine.

Rastvaranje ugljovodonika u različitim rastvorima, rastvaranje joda u

ugljovodonicima. Dobijanje etina.

(2 časa)

Sređivanje podataka u tabele, sastavljanje modela

ugljovodonika. Multimedijski prikazi građe ugljovodonika.

*Časovi u zagradi samo su orijentacija za nastavnika/nastavnicu. Važno je da se odabere najmanje 15% nastavnoga gradiva koje će škola rasporediti u saradnji s lokalnom zajednicom.

Page 35: HEMIJA - GOV.me

Zavod za školstvo Hemija

35

3. Organska jedinjenja s

kiseonikom (17)

Tačka ključanja alkohola, vode i ugljovodonika (npr. heksana ili cikloheksana). Zapažanje boje

plamena. Uporedna reakcija alkohola, vode i ugljovodonika s natrijumom – slična reaktivnost alkohola i vode. Uporedna reakcija vode, alkohola i

ugljovodonika s hromovom kiśelinom – (alkotest) različita reaktivnost u

poređenju s vodom.

Osobina alkohola u poređenju s vodom i ugljovodonicima.

Dokazivanje karboksilnih kiśelina natrijum-hidrogenkarbonatom u voću i

povrću, neutralizacija; pH vodenih rastvora karboksilnih kiśelina. Priprema različitih ekstrata. Dokazivanje masti u mlijeku. Poređenje osobina glukoze, saharoze, skroba i celuloze.

(2 časa)

Sastavljanje modela kiseonikovih jedinjenja, rad s multimedijskim

prezentacijama.

4. Organska jedinjenja s

azotom (7)

Eksperimenti za dokazivanje prisutnosti i ključnih osobina

aminogrupe. Dokazivanje aminokiśelina. Dokazivanje peptidne

veze.

Ośetljivost bjelančevina na dodatke jakih kiśelina, baza i jona teških

metala. Enzimska razgradnja skroba ili razgradnja saharoze.

(2 časa)

Pośeta prehrambenoj industriji, pravljenje zbirke namirnica. Rad s

modelima.

5. Polimeri (4)

Uticaj temperature na promjene polimernih supstanci. Sinteza

poliestara i konstatovanje uticaja alkohola na osobine.

Priprema zbirke sintetskih polimera, rad s modelima.

= 49 = 6 CIP - Каталогизација у публикацији Централна народна библиотека Црне Горе, Цетиње ISBN 978-9940-24-036-3 COBISS.CG-ID 20425744