Download pptx - INOVACIJE U NASTAVI

Transcript

Slide 1

INOVACIJE U NASTAVI

dr Anelija Ivkov-Digurski

I K TPOJAM NASTAVE NASTAVA JE VRLO SLOEN PROCES

NASTAVA PREDSTAVLJA JEDAN OD MNOGIH VIDOVA VASPITANJA TJ. JEDAN OD MNOGIH VIDOVA INTENCIONALNOG (NAMERNOG) UTICANJA NA RAZVITAK LINOSTI

NASTAVOM RUKOVODE NASTAVNICI

NASTAVA JE VRLO SLOEN PROCES U KOJEM UENICI SVESNO, AKTIVNO I PO ODREENOM SISTEMU USVAJAJU ZNANJE, VETINE I NAVIKE, RAZVIJAJU SVOJE FIZIKE I PSIHIKE SPOSOBNOSTI, IZGRAUJU NAUNI POGLED NA SVET, STIU RADNE NAVIKE I RAZVIJAJU KULTURU RADA. NASTAVOM SMATRA ONO UENJE UZ (NEPOSREDNU ILI POSREDNU) NASTAVNIKOVU POMO KOJE SE REALIZUJE U KOLAMA I DRUGIM NJIMA SLINIM USTANOVAMA, I TO PO UTVRENIM, OZVANIENIM (NASTAVNIM) PLANOVIMA I PROGRAMIMA. NASTAVA MOE BITI INDIVIDUALNA I KOLEKTIVNA Nastava geografijeGeografija je nauka o stvarnoj, dananjoj povrini Zemlje, koja je posledica uzajamnih uticaja prirodne osnove i drutvenih inilaca Moderna geografija nije vie ono to je bila pre.

Kao nauna disciplina ona vie ne moe biti deskriptivna i mora se to tenje povezivati sa aktuelnim ivotom.

Pravilno shvatanje geografije i pravilno prikazivanje razliitih geografskih fenomena kroz prizmu kompleksnosti i uzronosti prua uenikukompleksno razumevanje pojava u prirodi i drutvu.

ta je u geografiji ono originalno to joj daje tako veliku drutvenu vrednost:

Geografija lokalizira. Prvi zadatak geografije je u tome da nas upoznaje s prostornim fenomenima na Zemlji, da ih lokalizira i reprezentira na karti.

Geografija opisuje, tj. daje ivu sliku kraja i prostora, ali ne suvoparnu i mrtvu i samo sa imenima i statistikim podacima, nego tako da koordinira i sintetizira fenomene i krajeve u celini. Zato je razumljivo da je regionalno geografsko tretiranje bitna crta geografskog rada.

Geografija uporeuje. Geografske injenice ne moemo razumeti ako ih meusobno ne uporeujemo, kod nas i u svetu. To je smisao celovitosti pojava na Zemlji.

Geografija prua jasnu i zaokruenu sliku zaviaja i ue domovine u meusobnoj zavisnosti pojava.

Geografija omoguava upoznavanje ostalog sveta

Geografija otkriva lepote raznih krajeva, lepote i bogatstva zemalja, i razvija ljubav prema prirodi.

Ona otkriva uzroke zaostalosti odnosno napretka, uspehe i neuspehe ljudi u njihovom razvitku.

Geografija nastupa protiv nekih reakcionarnih ideolokih i politikih ideja kao to su, na primer, nacionalizam, ovinizam, rasizam, imperijalizam, kolonijalizam.

Komparacijom, analizom i sintezom geografija razvija kritinost, samostalnost i intelektualnu sposobnost.

Geografija, izgrauje pogled na ekonomske, drutvene i politike probleme kod nas i u svetu.

UNESCO upozorava nastavnike geografije da se u nastavi geografije moraju vie nego ikad obazirati, osim na principe moderne geografske nauke, i na psiholoke i pedagoke zahteve.

Nastava geografije mora da polazi:

od jednostavnog ka sloenom,od poznatog ka nepoznatom,od blieg ka daljem,od konkretnog ka apstraktnom

Geografsko obrazovanje obuhvata tri kategorije elemenata

Stvarno geografsko znanje geografske injenice, geografske veze i geografske zakonitosti.uoavanje prostornosti,kompleksnost posmatranja,sposobnost otkrivanja kauzalnih veza,uoavanje raznovrsnosti,utvrivanje individualnosti,genetski pristup sposobnost da sve geografske injenice, veza i zakonitosti budu svrstavane u odreene pojmovne kategorije i sisteme.

Geografski nain miljenja

Praktine vetine i navike

Rad sa geografskim kartama

Rad sa globusom

Rad sa maketama, modelima, sandukom s peskom

Rad na terenu

Pod inovacijama podrazumevamo promene i novine na svim oblicima nastavnog rada. INOVACIJE U NASTAVIPrimenom novih metoda mora biti obezbeena maksimalna aktivnost uenika u smislu njihovog istraivakog i samostalnog rada.

podrazumeva i korienje novih oblika i metoda rada korienje novih didaktikih materijalaModerna organizacija nastave u osnovnim i srednjim kolama je nezamisliva bez inovacija. ULOGA RAUNARA U NASTAVI UOPTE 50-tih XX veka, NOVA ETAPA U RAZVOJU NASTAVE(magnetofon, televizor, maine za uenje ....komjuteri)

UENJE KROZ IGRU

RAUNAR U SAVREMENOM SVETU (nauka, tehnika, medicina, umetnost .)

Digitalni ivot je sve vie sloen, jedna osoba (nastavnik ili uenik) koristi vie od jednog raunarskog ureaja kod kue ili na poslu, ili ak i u pokretu u autobusu ili u parku: stoni raunar, laptop raunar, pametni telefon, tablet raunar

2000. 60-70% stanovnitva vodeih svetskih zemalja 2012. oko 2,5 milijarde svetske populacije (34%)

IKTPREDNOSTI PRIMENE RAUNARA U NASTAVIOmoguavaju lake uenje i bre savladavanje gradiva Imaju primenu u razliitim oblicima nastavnog rada i njegovim razliitim fazama Pruaju mogunost da se ekonomie vremenom Omoguavaju da se naueno due pamti Modernizacija nastave Neophodni tehniki preduslovi

ALI Konsultantska agencija Gartner (Gartner) iz Sjedinjenih Amerikih Drava, krajem 2012. sprovela je istraivanje i identifikovala deset tehnolokih trendova za 2013.

Imaju: pretraivae interneta, belenice, planere, kalendare i omoguavaju preuzimanje besplatnih aplikacija za razne sfere obrazovanja: aplikacija za uenje jezika, renika, matematikih formula, kvizova, konvertera .. Prema istraivanju agencije ABI tokom 2012. korisnici preuzeli 36 miliona aplikacija !!!Od kraja 2008. godine, Majkrosoft je poeo sa uvoenjem servisa u tzv. raunarskom oblaku (eng. cloud). SkyDrive

Office 365Komponente :

Elektronska pota i kalendar, upravljanje zadacima

Veb konferencije i razmena kratkih poruka

Online prostor za skladitenje podataka (SkyDrive)

Timski sajtovi i prostor za prezentovanje, razmenu i saradnju na dokumentima

Office Web Apps - pregled, izmena i kreiranje Office dokumenata putem internet pregledaa

Sve ove usluge mogue je:

koristiti putem internet pregledaa na mobilnim ureajima (Windows Mobile, iOS, Android) , ne samo na prenosivim ili stonim raunarima

koristiti uporedo sa aplikacijama drugih proizvoaa koje se integriu sa Office 365 Usluga Office 365 za obrazovanjeOffice 365 za obrazovanje je besplatan za nivo A1 i A2, a naplauje se za nivo A3 i A4 .Majkrosoft nudi garanciju da e sistem biti dostupan 99.9%.

Kako se ceo sistem nalazi na internetu, ne morate da brinete o auriranju softvera

Za sve datoteke se uvaju prethodne verzije tako da se uvek moete vratiti na neku stariju verziju dokumenta ili ak povratiti izbrisan dokumentOffice 365 za obrazovanjeORGANIZACIJA NASTAVE UZ POMO RAUNARA

PREDVIANJA STRUNJAKA U PRIMENI IKT-A (INFORMACIONO KOMUNIKACIONE TEHNOLOGIJE) U NASTAVINiki Hokli pet glavnih trendova u obrazovanju

Mobilno uenje primena mobilnih ureaja u obrazovanju

Preokrenuta uionica - podrazumeva izmetanje obrade novog gradiva iz same uionice postavljanjem adekvatnog nastavnog materijalakue, ali i uputstava i objanjenja nastavnika kako bi se vreme u koli, na asu, iskoristilo za praktinu primenu nauenog, vebe, demonstracije, diskusije

MOOC kursevi - MasOvni otvoreni onlajn kursevi

Proirena stvarnost (eng. augmented reality) - predstavlja spoj stvarnog i virtuelnog sveta, gde se elementi stvarnog sveta, uz pomo za to namenjenih softvera, modifikuju, dodaju se zvuci, grafika, podaci, ime se dati element stvarnosti uveava odnosno obogauje(Majkrosoft naoare ili Gugl naoare)

Digitalna pismenost - samo umee korienja IKT-a u nastavi, ve i dobar odabir programa, alata, naina, a najpre cilja njihove primeneNIK PII, KREG VAJS I DRUGI

predviaju da e se jo vie koristiti video i da e popularnost mobilnih ureaja, naroito tablet raunara i aplikacija nastaviti da raste !Projekat ,,Digitalne koleomoguio da 2808 kola u Srbiji dobije potpuno opremljene raunarske uionice. po jedan kabinet sa 30 kompjutera blizu 120 miliona evra bie uloeno u kupovinu raunaraOblici uenja pomou raunara mogu se klasifikovati :

Po socijalnom kriterijumu frontalni, grupni, uenje u parovima individualni oblik rada;

Etape nastave i uenja - predavanje simuliranje, proveravanje, treniranja ocenjivanje;

Vrste programa linearni, razgranati, algoritamski heuristiki

OBLICI I METODE UENJA UZ PRIMENU RAUNARAVebanje (dril) se sastoji u prezentiranju ueniku novih informacija i problema koje treba reiti. Pouavanje kao strategija polazi od toga da se uenicima najpre daje informacija i primeri, a onda s tim u vezi postavi problem u vidu pitanja. Dijalog je strategija koja omoguava slobodnu, fleksibilnu interakciju izmeu uenika i raunara. Reavanje problema kao strategija ima veliku prednost u procesu uenja i nastave. Sve strategije omoguavaju idividualizovani pristup ueniku, uvaavaju sve njegove individualne potrebe i mogunosti, a pouavanje prerasta u uenje (samouenje)!!!Uloga nastavnika !

U nastavi se mogu primeniti sledee nastavne metode:

Dijaloka - omoguava da se uenici uvedu u program, da naprave plan rada i da se motiviu za predstojeu aktivnost polazei od znaaja njenog izvrenja, odnosno cilja koji treba ostvariti, tj. sadraja koje treba nauiti

Istraivaka - podrazumeva samostalno traganje za injenicama, pronalaenje relevantnih veza i odnosa meu podacima, prestruktuiranja podataka, redefiniciju i samostalno dolaenje do novih rezultata.

Uenje putem reavanja problema - omoguava visok nivo kreativnosti uenika. Uenik i raunar naizmenino jedan drugom mogu postavljati problem - zadatke i reavaju problemske situacije.

Simuliranje - Uenik svojim kreativnim stavovima moe menjati variable tako da dolazi do novih situacija, koje mogu biti nepredvidive. Simuliranje se moe ponavljati, to omoguava ueniku nove provere, a to osigurava pouzdan transfer u vebanju i uenju.

Igra - ukljuivanjem uenika u igru, dolazi do izraaja uenikova inteligencija, znanje, upornost i elja za pobedom, jer se igrom uvek simulira izvesna konfliktna situacija ili situacija takmienja

OBLICI RADA KOJI SE KORISTE U NASTAVI Individualni oblik i individualizovana nastava

Najpogodnije za korienje u radu s raunarom Ueniku se omoguava da napreduje sopstvenim tempom, da samostalno ui, istrauje, reava probleme, dolazi do informacija.Rad u parovima

Moe se koristiti u svim poznatim didaktikim varijantama.Grupni oblik rada

Ima iste etape i forme kao i klasian grupni rad On se takoe sastoji iz prijema radnih naloga: (1) istraivakog samostalnog rada uenika i (2) prezentiranje, uoptavanje i evidentiranje postignutih rezultata. Frontalni rad

Na efikasan nain se moe realizovati kada nastavnik uz frontalno izlaganje koristi ilustrativno-demonstrativnu metodu i uopte ukoliko na ovaj nain raunar zamenjuje druga audiovizuelna sredstva IZBOR NASTAVOG SOFTVERAProgrami kojima kola raspolae

Broj raunara i pratee opreme (video-bim)

Prouavanje nastavnog plana i programa

Odabira segmenata koji su pogodni za primenu raunaraOSNOVNI USLOVI KORIENJA RAUNARA U NASTAVI obuenost nastavnika za korienje raunara;opremljenost kole raunarima odgovarajueg standarda koji moe da prihvati savremene programe;mogunost nabavke obinih programa koji se mogu koristiti u nastavi,

ISKUSTVA DRUGIH ZEMALJASAD prve pole putem uvoenja najnovije kolske opremekompjuterska generacija 60-tih, video igre 1988. godine je 95% kola imalo raunare 1988. godine u saveznoj dravi Njujork nastavnicima besplatno podeljeno 2.000 personalnih raunara U osnovnoj koli primena od I razreda

Francuska Program "ja itam i piem" Postoje dva tipa vebi: Veba prvog tipa sastoji se u sledeem: ekranom se kreu rei sa ilustracijama. U fazi pamenja i kontrole potrebno je, pomou optike olovke, zapisati re koja odgovara ilustraciji na displeju. U vebi drugog tipa potrebno je pomou tastature zapisati re koja odgovara crteu na ekranu. Program predvia postepeno uslonjavanje vebi.

Poetkom devedesetih godina u francuskim kolama bilo je oko milion jedinica elektronske opreme. kolske 1990/91. godine u osam hiljada srednjih kola bilo je oko 150 hiljada kompjutera.

Velika Britanija Sredinom osamdesetih godina srednje kole, kao i 10% osnovnih, imale su televizore i video-rekordere. Sve kole su opremljene raunarima. Posebni komitet Kompjuterskog nacionalnog drutva i grupa za kompjutersko obrazovanje (Stafordir) prouavaju mogunosti nastavnih kompjutera i populariu primenu najnovijih nastavnih pomagala.

Japan

Uenici poinju da ue da koriste raunar u etvrtom razredu, tj. sa deset godinaSve kole su opremljene raunarskom tehnikom. Preko 90% srednjih kola imaju specijalno opremljene laboratorije, gde uenike ekaju personalni raunari. Do poetka 1994. godine svaka osnovna kola imala je bar 3 kompjutera, mlaa srednja kola - 22, a starija srednja kola - 23 kompjutera.

I u Rusiji se kole opremaju najnovijom tehnikom. Poetkom 1991. godine kabineti za informatiku i raunsku tehniku postojali samo u 14% srednjih kola biveg SSSR.

KINA

IZRADA PLANOVA NASTAVNOG GRADIVA

INTERNET E-mailPretraivai i njihova uloga u: pronalaenju tekstualnih i statistikih podataka, slika, ema, crtea, grafikona, geografskih karata i sl.Korienjem specijalizovanih sajtova za pojedine predmete

POWER POINT (prezentacija za as)obrada gradiva (frontalni rad, grupni rad, individualni, programirana nastava ...)provera znanja (test)

MULTIMEDIJA (atlasi, vodii, enciklopedije i sl.)

INFORMACIONI SISTEMI

Primena raunara u nastavi se moe ostvariti na vie naina:

Raspored godinjeg fonda asova: ____Godinje ili globalno planiranje odvija se uoi poetka kolske godine Prvi postupak se odnosi na utvrivanje ukupnog fonda asova.Druga etapa treba da se odnosi na analizu nastavnog gradiva. Trea etapa se odnosi na podelu nastavnih sadraja na nastavne tame etvrta etapa se odnosi na predvianje broja asova za svaku nastavnu temu. Peta etapa obuhvata raspodelu nastavnih tema na polugodita. IZRADA PLANOVA NASTAVNOG GRADIVAPlaniranje nastave se na najefikasniji nain moe realizovati primenom etiri etape: Godinje planiranje Polugodinje planiranje Tematsko planiranje Planiranje nastavnog asaTipovi i broj asovaPolugoditeObrada novog gradivaUtvrivanje gradivaPraktine vebeSistematizacijaObjektivno proveravanjeSvegaPrvo21613132Drugo26814140Ukupno471428272Polugodinje planiranje - vri se uoi samog poetka prvog, odnosno drugog polugodita. Artikulacija gradiva po nastavnim temama u toku prvog polugodita Redni BrojNastavne temeObrada sadrajaUtvrivanjePraktine vebePonavljanjeSvega1.Elementi opte fizike geografije61 11 92.Kartografija31-153.Stanovnitvo i naselja na Zemlji31 -1 54.Geografska sredina i ljudske delatnosti31 -- 45.Opti prikaz Evrope62 -1 9 Ukupno2151432Tematsko planiranje za razliku od predhodnih etapa koje podrazumevaju raspodelu i preciziranje datuma obrade i utvrivanja odreenih sadraja, obuhvata preciziranje kako e se realizovati delovi gradiva koji su vremenski ve raspodeljeni. Operativni plan- tematsko planiranje

RednibrojNastavna jedinicaNastavna metodaNastavna sredstvaLiteratura za nastavnike6.1Prirodno-geog. karakter. June Evrope; razuenost i reljefMonoloko-dijaloka, ilustrativnaGeo. karta,RaunarSlikeDavidovi, Rade,2004.Regionalna geografija Evrope. Institut za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad.6.2Klima i hidrografske karakt. June EvropeMonoloko-dijaloka, ilustrt.Geo. karta,Raunar6.3Drutveno-ekonom. obeleja June Evrope i politika podelaMonoloko-dijaloka,verbalno- tekstualnaGeo. karta,RaunarSlike6.4Ponavljanje opteg prikaza June EvropeDijaloka,ilustr. demonstrativnaGeo. karta,Raunar6.5DZ Srbija i Crna GoraMon.-dijal., tekstualnaGeo. karta,Raunar6.6Bosna i Hercegovina i HrvatskaMon.-dijaloka, ilustrativno-demonGeo. karta,Raunar6.7Ponavljanje DZ SCG,BH i HRDijaloka, tekstualnaGeo. karta,Raunar6.8Makedonija i AlbanijaMon.-dijal.,il.-dem.Geo.ka.,Raunar6.9Bugarska i GrkaMon.-dijal., verbalno-tekstualnaGeo. karta,Raunar6.10Ponavljanje Bugarske i GrkeDijaloka, verbalno-tekstualnaGeo. karta,RaunarPlaniranje nastavnog asa ini najznaajniju etapu planiranja nastavnog rada . Pri tome se podrazumeva da ovaj postupak ukljuuje izradu pismene pripreme za as. Meseni plan rada nastavnikaNast.temaNedeljaRednibrojNastavnajedinicaTipasaNastavnametodaOblik radaNastavna sredstva6.1Prva1/32Prirodno-geog.karakter.June Evrope; razuenost i reljefObrada novog gradivaMonoloko-dijaloka,Ilustrativno-demonstrativnaFrontalniGeo.karta,Slike,Raunar6.2Druga1/33Klima i hidrografske karakter.june EvropeObrada novog gradivaMon.-dijaloka, Il.-demonstrativnaFrontalniGeo. karta,RaunarSlike6.3Trea1/34Drutveno-ekonom. obeleja June Evrope i politika podelaObrada novog gradivaMonoloko-dijaloka,Il.-demonstrativnaFrontalniGeo. karta,RaunarSlike6.4etvrta1/35Ponavljanje opteg prikaza June evropePonavljanjeDijalika, il.-demonstrativnaGrupniGeo. karta,Slike,RaunarINTERAKTIVNE TABLE Popularne metode korienja interaktivne table

prikazivanje informacija, teksta, slika i video zapisa.

kopiranje sadraja (teksta, slika)iz jednog dokumenta u drugi

slikanje ekrana

isticanje sadraja uveavanjem teksta, prikazom pokretne trake sa tekstom tokom prezentacije ili korienjem opcije ,,reflektor gde se prikazuje samo deli ekrana i podstie radoznalost uenika

uvanje ispisanog teksta i popunjenih vebanja za ponovno korienje, evaluaciju ili razmenu sa kolegama

obeleavanje sadraja linijama, strelicama; dopisivanje teksta uz slike

interaktivna vebanja: premetanje objekata, popunjavanje praznina, spajanje pojmova, reanje objekata, bojenje

povezivanje, meusobno povezivanje sauvanih dokumenata i povezivanje sa sadrajem na internetu

PRIMENA RAUNARA U NASTAVI dr Anelija Ivkov- Digurski


Recommended