Download pdf - Islamska Misao 3

Transcript
  • Islamska misao 3 - prvi.indd 1Islamska misao 3 - prvi.indd 1 8/14/2009 9:48:59 AM8/14/2009 9:48:59 AM

  • Osniva i izdava:

    Za izdavaa:

    erijatski recenzenti:

    Priprema:

    Lektor:

    Tehniki urednik:

    tampa: Tira:

    ISLAMSKA MISAOIzlazi jednom godinje

    tampanje ovog broja pomoglo je Ministarstvo vjera Republike Srbije

    EKR"/"Mcvcnqik|ceklc"w"rwdnkmceklkPctqfpc"dkdnkqvgmc"Utdklg."Dgqitcf

    59:

  • NOVI PAZAR, 2009.

    ISLAMSKA MISAO

    Godinjak Fakulteta za Islamske studije u Novom Pazaru

    REDAKCIJA:Dr. Mehmed Mei, Dr. Samina Dazdarevi,

    Mr. Hajrudin Bali

    GLAVNI UREDNIK:Doc. dr. hfz. Almir Pramenkovi

    POMONIK UREDNIKA:Mr. Mustafa Feti

    ADRESA REDAKCIJE:Fakultet za Islamske studije

    Gradski trg, 36300 Novi Pazar

    3

    Islamska misao 3 - prvi.indd 3Islamska misao 3 - prvi.indd 3 8/14/2009 9:49:22 AM8/14/2009 9:49:22 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 344

    MR. EMINA SADIKOVI

    UVOD ............................................................................................................... 7

    Prof. dr. ek KurdiPERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA ........................... 11

    Prof. dr. Sulejman TopoljakERIJATSKOPRAVNA PRAVILA I NJIHOV ZNAAJ U ISLAMSKOM MISIONARSTVU ......................................................................................... 49

    Dr. Enver GiciMUDAREBA POSLOVANJE ...................................................................... 83

    Prof. dr. Safvet HaliloviANALIZA KURANSKIH TEKSTOVA O OVJEKU ........................... 115

    Prof. dr. Mehmed MeiVELIKANI RACIONALISTIKOREFORMATORSKOG TUMAENJA KUR`ANA XX VIJEKA .................................................... 147

    Prof. dr. Metin IzetiIMAN ISLAMSKO VJEROVANJE NUNOST JE ZA DUU .......... 159

    Doc. dr. hfz. Almir PramenkoviISLAMSKI KONCEPT VJERSKOG PLURALIZMA ............................ 175

    Prof. dr. Musa MusaiPSIHOLOGIJA RELIGIJE ........................................................................ 189

    Prof. dr. Ismail PaliO KLASIFIKACIJI NEPROMJENLJIVIH RIJEI U BOSANSKOME

    SADRAJISLAMSKA MISAO NOVI PAZAR, 2009 BROJ 3

    Islamska misao 3 - prvi.indd 4Islamska misao 3 - prvi.indd 4 8/14/2009 9:49:22 AM8/14/2009 9:49:22 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 55

    JEZIKU ......................................................................................................... 207

    Mr. Hfz. Devad oiNEAUTENTINI AZZ KIRAETI ...................................................... 221

    Mr. Rek SadikoviOBJEKAT KAO SAMOSTALNI ISKAZ ................................................. 235

    Mr. Emina SadikoviZAVISNOST ZADOVOLJSTVA POSLOM OD OSOBINA LINOSTI UPOSLENIKA ............................................................................................. 249

    Islamska misao 3 - prvi.indd 5Islamska misao 3 - prvi.indd 5 8/14/2009 9:49:22 AM8/14/2009 9:49:22 AM

  • Islamska misao 3 - prvi.indd 6Islamska misao 3 - prvi.indd 6 8/14/2009 9:49:23 AM8/14/2009 9:49:23 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 77

    UVOD

    UVOD

    U izdanju Fakulteta za islamske studije izaao je, trei po redu, nauni asopis Islamska misao koji u sebi batini radove iz razliitih nauno-obrazovnih oblasti, a iji su autori profesori ovog Fakulteta.

    Tekstovi u ovom broju Islamske misli razvrstani su u dva dijela. U prvom, glavnom dijelu asopisa, prezentirano je dvanaest autorskih radova koji tretiraju ive i aktuelne teme i dileme ljudske egzistencije, kako iz linog, porodinog, tako i javnog i drutvenog sektora. Iz oblasti akaida su objavljena dva rada, kao i iz podruja tefsira i kha. Neka znaajna pitanja psihologije su analizirana kroz dva rada iz ove naune oblasti, a sa po jednim radom su se predstavili autori iz hadisa i kiraeta. Radovi u ovoj svesci, kao i u predhodnim, tematski i sadrajno su prvenstveno odreeni interesima i strunim usmjerenjima profesora ovog Fakulteta. Radove profesora prate saeci na engleskom jeziku. Kao to smo ve spomenuli, ovaj nauni asopis sadi radove iz raznih oblasti vjerskog i naunog istraivanja, to ukazuje na injenicu da ovaj nauni asopis prelazi okvire Sandaka i ide daleko, zadovoljavajui sve prole javnog i kulturnog ivota.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 7Islamska misao 3 - prvi.indd 7 8/14/2009 9:49:23 AM8/14/2009 9:49:23 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 388

    UVOD

    Cilj ovih naunih istraivanja jeste podizanje nivoa kvaliteta studija, a samim tim i Fakulteta, koji, svakako, na svom putu ima evropsku orjentaciju, s ciljem da bude relevantan predstavnik svih interesa muslimana Sandaka, na evropskom nivou, promovirajui sve vrste kulturnih, religijskih i naunih vrijednosti.

    FIS armira mir, dobrosusjedske odnose, velike napore ini s ciljem osvjeivanja, bori se protiv nereda i svih oblika destrukcije. Kriterij ove visoko-obrazovne ustanove ogleda se u autentinom prezentiranju islama, kao Boije objave, par exelence, s jedne strane i njegovo poimanje sa prostorom i vremenom s druge strane.

    Svjestan da ivimo u vremenu planetarnog ovjeka u kojem plemenske, regionalne , nacionalne, vjerske i druge granice gube znaenje, Fakultet za islamske studije je shvatio svoju ulogu luonoe koji e svakome ko to eli jasno ocrtavati puteve spasa i prosperiteta.

    S nadom i zadovoljstvom nudimo ovaj nauni asopis naim itaocima sa eljom da im pomogne u razumjevanju i shvatanju savremene islamske misli i njene armacije te primjene u praksi svakog pojedinca. Bonjaci, naime, imaju priliku konsultovati tekstove koji su multidisciplinarno tretirani, to daje posebnu dimenziju ovom asopisu.

    Nadamo se da je i ovaj broj Islamske misl, koji pred Vama, odgovorio na mnoga znaajna pitanja i tako opravdao svoje postojanje i ulogu koja mu je povjerena. On e i ubudue, ako Bog da, osvjetljavati i trasirati put svima onima koji ele na ovaj nain pronositi i iriti rijei Istine i mudrosti.

    Iako svjesni propusta, ubijeeni smo da je pred vama kvalitetan

    Islamska misao 3 - prvi.indd 8Islamska misao 3 - prvi.indd 8 8/14/2009 9:49:23 AM8/14/2009 9:49:23 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 99

    UVOD

    i koristan asopis koji e nai mjesto i u Vaim srcima. Zahvaljujemo se svima koji su uestvovali u pripremi i izdavanju ovog broja Islamske misli, a eventualne greke i nedostaci pripadaju nama.

    Konana zahvala pripada Dragom Allahu, jer bez Njegove pomoi na trud bi bio uzaludan.

    Redakcija

    Islamska misao 3 - prvi.indd 9Islamska misao 3 - prvi.indd 9 8/14/2009 9:49:23 AM8/14/2009 9:49:23 AM

  • Islamska misao 3 - prvi.indd 10Islamska misao 3 - prvi.indd 10 8/14/2009 9:49:23 AM8/14/2009 9:49:23 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 1111

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    Prof. dr. efik KurdiZenica

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    Razliiti se pristupi sunnetu koji su primjetni u islamskom svijetu sasvim jasno mogu razaznati i na bh. prostorima. Dolazak austrougarske vlasti i ulazak muslimana BiH u kulturnocivilizacijski krug drugaiji od onog u kojem su do tada ivjeli aktualizirao je pitanja na koja su muslimani, ali i drugi, stoljeima davali razliite odgovore: po emu su muslimani to to jesu, ta je esencijalno a ta efemerno u vjeri i u emu je duh islama.

    Govorei o mjestu sunneta u islamu, znanstvenici BiH su istovremeno davali odgovore i na gornja pitanja. Njihove stavove moemo ralaniti na: tradicionalne, vjerskomodernistike i svjetovnomodernistike.

    Pokretanje znaajnih pitanja muslimanskog politikog,

    28-4(497.6)

    Islamska misao 3 - prvi.indd 11Islamska misao 3 - prvi.indd 11 8/14/2009 9:49:23 AM8/14/2009 9:49:23 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 31212

    PROF. DR. EFIK KURDI

    drutvenopravnog i kulturnog ivota (pitanje hilafeta, ustrojstva IZ u BiH, preureenje sistema vakufa, koritenje mezarja u druge svrhe, nonja muslimana, itd.) od bh. modernista dovelo je na javnu scenu i krug tradicionalno obrazovanu ulemu koja je nastupila s idejama ouvanja i odbrane postojeeg islamskog miljenja i prakse.

    Najpoznatiji predstavnici ovako shvaenog tradicionalizma bili su: Ali Riza Karabeg (1873-1944), Ali Riza Prohi (1867-1942), Sejfullah Proho (1859-1933), Ibrahim Mehinagi (1894-1976), te krugovi oko listova Hikmet i El-Hidaje.

    Svoje poglede na reformu islamskih normi i ustanova ovi uenjaci iznosili su prilikom raspravljanja o pojedinim aktualnim problemima drutvenog i kulturnog stanja Bonjaka.

    TRADICIONALISTI I NJIHOV ODNOS PREMA SUNNETU U BOSANSKIM MUSLIMANSKIM RASPRAVAMABosna i Hercegovina je bila prenapuena povijeu i ogromnim

    povijesnim teretom u XIX i XX stoljeu. Od smjene civilizacija 1878. godine pa do najveeg antibosanskog rata u XX stoljeu onog od 1992-1995. Bosnu i Hrecegovinu u ciklusima od kojih trideset ili etrdeset godina potresaju sveobuhvatne, najee ratne mijene. Upravo se ta nestalnost osjetila u promiljanju islama u BiH i u Bonjaka. Nova razdoblja znaila su i nova, odnosno druga pitanja, nove, odnosno drugaije institucije, nove, odnosno druge ljude, ukratko nove tokove miljenja.

    Islamsko miljenje u BiH XX stoljea ne formira se samo iz svog bosanskog sredita, Sarajeva i uleme u IZ, ve i s margina koje postaju sve jae i prisutnije. Svjetovni su intelektualci u BiH ve

    Islamska misao 3 - prvi.indd 12Islamska misao 3 - prvi.indd 12 8/14/2009 9:49:23 AM8/14/2009 9:49:23 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 1313

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    poetkom XX stoljea sa svoje strane tumaili islam, u njemu nalazili svoju kulturnu i civilizacijsku inspiraciju. U predveerje Drugog svjetskog rata dolazi i do pojave pokreta Mladi muslimani, koji su, za razliku od mnogih drugih svjetovnih (neulemanskih) intelektualaca, islam uzeli kao svoju ideoloku platformu.

    Organizacija Mladi muslimani, osnovana u BiH 1939. godine, bila je praktino jedina organizacija bonjakih intelektualaca i omladine osnovana izmeu dva svjetska rata izvan IZ-e, ali koja je svoje djelovanje i program temeljila na onom to se u dananjoj evropskoj i zapadnoj islamistikoj teoriji naziva politiki islam, ideoloki islam.1

    Mladi su muslimani bili izazov za ulemu, kao to je sama ulema i njena inertnost bila izazov za Mlade muslimane.

    Svjetovnu muslimansku inteligenciju, koja je stasala u BiH tokom prve polovine XX stoljea i koja se, u potrazi za svojim ideolokim svjetonazorom, okretala tadanjim raznolikim evropskim izmima u politici, nauci, kulturi i knjievnosti (komunizam, socijalizam, nacionalizam, kapitalizam, evolucionizam, simbolizam, realizam itd.), ulema je mogla optuivati za pronevjeru islama.

    Meutim, pojavom Mladih muslimana sama se ulema suoila s mladomuslimanskim optubama da je ulema ta koja je izdala islam!

    BiH je u XX stoljeu imala svoja sredita i krugove uravnoteenog intelektualnog rada i djelovanja (Sarajevo, Mostar, Tuzla) u kojima su se okupljali svjetovni muslimanski intelektualci i ulema, zajedno osnivali svoje listove i bavili se, manje ili vie, islamom kao moralnom inspiracijom, islamom kao obrascem kulturnog preporoda Bonjaka i sl. U takve listove spadaju Behar, Biser, Novi Behar.1 Enes Kari, Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bosni i Hercegovini XX stoljea, knjiga I, El-Kalem, Sarajevo, 2004, str. 26.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 13Islamska misao 3 - prvi.indd 13 8/14/2009 9:49:23 AM8/14/2009 9:49:23 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 31414

    PROF. DR. EFIK KURDI

    Svi bonjaki listovi apostrorali su progres naeg naroda, premda je svaki od njih smatrao da e doi do progresa na razliite naine. Neki zabranom prevoenja Kurana, odbranom institucija halife i hilafeta i striktnim slijeenjem Kurana i Sunneta, a drugi prevoenjem Kurana, uklapanjem u druge tokove politiko-drutvenog ivota, bez povratka i aktualiziranja povratka na hilafet i razumijevanjem Kurana i sunneta u kontekstu novih drutvenih, kulturnih i civilizacijskih vrijednosti, oslanjajui se dobrano na nauna i tehnoloka otkria.

    Problem, dakako, nije u tome jesu li ili nisu bosanski mislioci XX stoljea bili za napredak i progres. Problem je u tome to su oni tu reformu i progres razliito denirali, i u tome nisu imali konsenzus.

    Veina naih intelektualaca u svojim objavljenim radovima u listovima i asopisima tog vremena ostaje samo kod kritike, bez posebnog markiranja problema, a kamoli njegovog deniranja i naina rjeavanja.

    Tako u periodu izmeu dva svjetska rata svi islamski i muslimanski mislioci u BiH ele promjene, svojevrsni napredak i neku vrstu evolucije, kako bi se napokon iz bh. postojeeg sivila prelo u neto izvjesniju i ruiastiju budunost.

    Meutim, jednu vrstu promjena i naina kako do njih doi htjela je ulema a sasvim drugu svjetovna inteligencija. ak i meu ulemom i hodama bilo je suprotnih stavova i sasvim oprenih razmiljanja u pogledu naina preobraaja naega drutva.

    Tako je u BiH tokom XIX i XX stoljea napisano na desetine rasprava, lanaka, broura i knjiga, koje su u sebi sadravale brigu o nezavidnom stanju u kojem se nalazi na narod i svi su alarmirali

    Islamska misao 3 - prvi.indd 14Islamska misao 3 - prvi.indd 14 8/14/2009 9:49:23 AM8/14/2009 9:49:23 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 1515

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    na svoj nain na opasnost takvoga stanja i postavljali pitanja: ta da se radi?, ali gotovo niko nije se usudio ponuditi rjeenje, pokazati siguran put za izlazak iz zaaranog labirinta i ponuditi program revitalizacije naeg naroda.

    esto je, kada je aktualizirana reforma, dolazilo do raznolikih i meusobnih optuivanja. Tako urednik Gajreta Bjelevac u svom urednikom uvodu kojeg je naslovio: Evolucijom i progresom2 podvlai da mnogi bacaju krivnju na inteligenciju, na kolu, na vakufsku upravu, Ulema-medlis, na hode itd. itd., ali se nigdje ne iznosi ta treba uiniti.3

    Sve ove rasprave nastale su uglavnom na temelju aktualiziranih sljedeih pitanja: Kakvu kolu imati? Smiju li muslimani formirati savremene kole? Da li se smiju enska djeca slati u savremene kole? Kakvu kapu na glavi nositi? Smije li musliman nositi eir? Da li ena moe otkriti svoje lice i odbaciti nikab, feredu i zar? Smiju li se muslimani iseljavati u Tursku i da li to denirati hidrom? Da li se stara muslimanska groblja mogu iskoritavati za stanogradnju, parkove, puteve i druge stvari korisne za drutvo? Kako urediti sistem vakufa? Da li je kamata koju muslimani sada koriste identina Kuranom nazvanoj er-riba ili je to neto drugo i smije li uope musliman poslovati preko banke budui da je ona utemeljena na kamatnom sistemu? Da li je hilafet ukinut konano i za sva vremena i trebaju li muslimani raditi na njegovoj rearmaciji?

    Ovo su, uglavnom, bila pitanja koja su zaokupljala islamske i muslimanske mislioce u BiH od kraja XIX do poetka druge 2 Tekst je objavljen u Gajretu 1. marta 1924. god.3 Enes Kari, Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH XX stoljea, knjiga I, El-Kalem, Sarajevo, 2004, str. 268.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 15Islamska misao 3 - prvi.indd 15 8/14/2009 9:49:23 AM8/14/2009 9:49:23 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 31616

    PROF. DR. EFIK KURDI

    polovine XX stoljea, a ova brojna pitanja protezala su se i u kasnijim desetljeima.

    Znaajno je napomenuti da, dok su se Bonjaci bavili ovim pitanjima i o njima vodili estoke i otre rasprave, dotle su se intelektualci kranskih naroda na Balkanu (Hrvati, Srbi, Slovenci i Makedonci), kako lijepo primjeuje dr. Enes Kari, bavili preteno pitanjima drave, politikih partija, pitanjima jezika, nacije i nacionalnih institucija.4

    Zaobili bismo istinu ako bismo tvrdili da bonjaki intelektualci u ovom vremenu nisu raspravljali i pisali i o dravi, naciji i drugim problemima, ali njihov broj je bio zanemarljiv u odnosu na one koji su ova navedena pitanja stavljali u prvi plan.

    Valja napomenuti da su Bonjaci u XX stoljeu u velikoj veini u pisanju svojih islamskih djela preli s upotrebe arapskog, turskog i perzijskog jezika na svoj bosanski jezik. Tako su u ovom periodu prvi put obraene vane teme islama na bosanskom jeziku na latinikom ili irilikom pismu. To, naravno, nije moglo proi bez duhovnih i drutvenih potresa.

    Znaajno je napomenuti da su muslimani BiH, suoeni s izazovima modernosti, tj. prodiranja zapadnjakih vrijednosti, vrijednosti kulturnog svijeta, te sve izraenijim raspadom vlastitih obrazaca ivota, izgubivi denitvno nadu u ponovno vraanje hilafeta, pokazivali veliku sklonost za razliitim, esto suprotstavljenim opredjeljenjima. Jaz izmeu inteligencije i uleme postajao je sve vei, kao i jaz unutar jednog i drugog tabora.

    I dok se inteligencija uglavnom priklanjala evropskom nainu

    4 Cit. djelo, knjiga I, str. 269.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 16Islamska misao 3 - prvi.indd 16 8/14/2009 9:49:24 AM8/14/2009 9:49:24 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 1717

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    ivota i zduno podravala kemalistike reforme u Turskoj a jedan njezin dio i komunistike ideje dotle se ulema uglavnom dijelila na modernistiku i tradicionalnu.

    I dok su modernisti preteno bili okupljeni oko reisu-l-uleme auevia i tako slijedili modernistika strujanja Abduhua, dotle su tradicionalisti bili okupljeni oko listova Hikjmet i El-Hidaje. Ova dva lista svaki na svoj nain branila su postojee shvatanje islama i tradicionalne oblike muslimanskog nain ivota.

    Na malom bh. prostoru izrastao je i stasao veliki broj znaajnih linosti koje se s pravom mogu nazvati velikim islamskim misliocima. Demaludin auevi je bio ponos bosanskih muslimana i najizraslija islamska linost u prvoj polovini XX stoljea. On je kao i mnogi drugi islamski obnovitelji, reformatori i prosvjetitelji, bio novinar, publicist-eklektik, glavni urednik novina, izdava i pokreta izdavakih projekata, vjerski lider, vaiz... Pokrenuo je asopise Muallim (izlazio od 1910-1913.); Tarik (izlazio od 1908-1910.) a neko vrijeme bio je i urednik slavnoga asopisa Behar (izlazio od 1900-1911.), da bi izuzetno marljivo promovirao Novi Behar (izlazio od 1927-1945.).5

    Zahvaljujui ponajvie aueviu, opi i univerzalni pokret islamskog buenja, prosvjetiteljstva i reformizma u Bosni dobija svoju specinu lokalnu kolu islamskog prosvjetiteljskog i reformatorskog miljenja. Ova je kola bila pod velikim utjecajem reformatorskih ideja iz Egipta koje su do Bosne dole posredstvom Abduhuovog i Ridaovog asopisa El-Menar (Svjetionik).6

    5 5 Novi Behar ureivali su Husejn ogo, Edhem Mulabdi, Alija Nametak, Maksim Svara, Fehim Spaho i Abdurahman Mei.6 O ovom reformatoru i njegovom posebnom prosvjetiteljskom angairanou

    Islamska misao 3 - prvi.indd 17Islamska misao 3 - prvi.indd 17 8/14/2009 9:49:24 AM8/14/2009 9:49:24 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 31818

    PROF. DR. EFIK KURDI

    Mehmed Handi (1906-1944) je druga linost koja je na mnogim poljima ravnopravno stala uz iskusnog auevia i koja zasluuje posebnu panju. Za razliku od moderniste auevia, Handi je bio tradicionalist. Dok je auevi htio obnoviti nae institucije i onim postignuima koja nam dolaze iz Evrope, to je za bosanske muslimane znailo neminovnu modernizaciju, dotle je Handi htio obnoviti nau bosansku islamsku sadanjost iz sigurne i provjerene tradicije i pouzdane prolosti.7

    Pa ipak, Handi, iako je bio tradicionalist, radi sve to su radili tadanji islamski reformatori i prosvjetitelji u Bosni koji su bili okupljeni oko agilnog auevia. I Handi je za obnovu, u svojim tekstovima esto ponavlja slavne ideje iz prolosti, zarad obnove osniva ulemansko udruenje koje naziva arapskim terminom El-Hidaje, bavi se novinarstvom i osniva istoimeni asopis El-Hidaje, koji je izlazio od 1936-1945., iji je urednik bio nekoliko godina.

    auevi u svojim reformatorskim djelovanjima nije bio iskljuiv i nije guio opoziciju u IZ-i. Dok je on u Sarajevu i drugdje u Bosni pomagao reformatorske mislioce i ohrabrivao pokretanje reformatorskih listova i asopisa, dotle se u Tuzli pojavio u neku ruku aueviu opozicioni tradicionalistiki asopis Hikmet (izlazio od 1929-1935), koji su ureivali braa okii i koji je na svojim stranicama promovirao islamski ultrakonzervatizam.

    meu Bonjacima pogledaj: Reis Demaudin auevi prosvjetitelj i reformator, priredili: Enes Kari i Mujo Demirovi, Izdavaka kua Ljiljan, Sarajevo, 2002.7 O njegovom stavu i metodama rada vidi izvanredan tekst: Durakovi, Esad, Prosvjetiteljski zanos Handiev, Izabrana djela Mehmeda Handia, knjiga I, Ogledalo, Sarajevo, 1999, str. 5-31.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 18Islamska misao 3 - prvi.indd 18 8/14/2009 9:49:24 AM8/14/2009 9:49:24 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 1919

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    TRADICIONALISTI OKUPLJENI OKO HIKJMETA I EL-HIDAJEHikjmetIbrahim Haki oki (umro 1948.), tuzlanski muftija,

    pokrenuo je 1929. god. mjesenik Hikjmet, koji je izlazio od 7. 6. 1929. do 14. 11. 1936. god.

    Ibrahim Haki oki roen je u Brkom 1871, gdje mu je otac hadi haz Muhamed-ef. bio muderris aak-medrese. erijatsko-sudaku kolu zavrio je u Sarajevu 1897., a profesorski ispit iz arapskog jezika i knjievnosti poloio je 1904. god. na Bekom univerzitetu. On je bio osniva, vlasnik, izdava i urednik Hikjmeta.

    Osim nekoliko broura i separata, samo u Hikjmetu pod ovim imenom i pseudonimom Chameran objavio je 105 tekstova razliitih sadraja,8 to ga svrstava meu najangairanije spisatelje tog vremena.

    U urednitvu ovog lista bila su njegova braa Ahmed Lut (1878-1933) i Abdurahman Adil (1888-1954).

    Inae, porodica okia je kroz 200 godina dala muslimanima BiH nekoliko generacija sposobne i zaslune uleme. Po hazu Mahmudu Traljiu, okii su doselili u Kovae kod ivinica iz okoline Temivara.9

    Meu saradnicima Hikjmeta znaajno mjesto pripadalo je Mehmedu Handiu, Muhamedu Zahiroviu (1886-1931), Derviu A. Korkutu, Hazimu Muftiu i dr.8 Vidi: Hifzija Suljki, Hadi Ibrahim Hakki ef. oki, GLASNIK Rijaseta IZ u SFRJ, LIV, br. 5, juli-august 1991, str. 548-555.9 Provjeri: Mahmud Tralji, Istaknuti Bonjaci, El-Kalem, Sarajevo, 1998, str. 58.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 19Islamska misao 3 - prvi.indd 19 8/14/2009 9:49:24 AM8/14/2009 9:49:24 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 32020

    PROF. DR. EFIK KURDI

    Kao glavni razlog pokretanja lista navoeno je otkrivanje hikjmeta mudrosti i armativnih strana islamskih propisa, njihova odbrana i borba s reformatvom. Reforma je potrebna, ak i neophodna, priznavali su, ali ona se mora kretati u granicama islamskih propisa. Oni su smatrali da su mnogobrojne reforme samo donijele muslimanima jo vee neugodnosti u moralnom i materijalnom pogledu.

    Urednici Hikmeta bili su izuzetno obrazovani, posebno u tradicionalnim islamskim disciplinama, a Hikmetu su namijenili ulogu armiranja tradicionalne i klasine islamske uenosti i irenja povjerenja u nju.

    Dok je auevi bio za ukidanje zara i ferede, dotle je Hikmet bio za zar i feredu, dok je auevi bio za prevoenje Kurana na bosanski, dotle je Hikmet prevoenje Kurana smatrao kolonizatorskom urotom protiv islama i muslimana.

    Ipak, Hikmetova misija i uloga bila je vrlo znaajna. Na bosanskom jeziku na stranicama ovog asopisa po prvi put objavljeno je mnotvo islamskih tema. Treba spomenuti da je ovaj asopis doprinio oblikovanju islamske bosanske terminologije.

    Inae, okii su, posebno vlasnik i urednik Hukjmeta Ibrahim Haki i brat mu Ahmed Lut, smatrani predstavnicima konzervativnog dijela nae uleme. Istina, sve reforme koje su odudarale od islama bile su na udaru njihove kritike. Posebno su kritizirali reforme Kemala Ataturka u Turskoj. Imali su snage ustati protiv svih poroka i svega onog to je prijetilo islamskom moralu.

    U ovom se listu veoma otro reagiralo na sve pokuaje promjene tradicionalnog islamskog naina ivota (pokrivanje lica ene, njeno

    Islamska misao 3 - prvi.indd 20Islamska misao 3 - prvi.indd 20 8/14/2009 9:49:24 AM8/14/2009 9:49:24 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 2121

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    izdvajanja iz drutva i sl.), islamskog prava (vieenstvo, erijatski nasljedni red) i ustanova (imobilnost vakufa i njihov individualistiki karakter, potivanje ustaljenog naina koritenja).

    Primjeuje se da su kritike modernista nekada prelazile u etiketiranje vjerske ili politike prirode. Reformisti su optuivani za kemalizam ili za zagovaranje boljevike reforme, budui da je ova posljednja optuba u staroj Jugoslaviji bila mnogo ekasnija.

    Temeljna ideja tradicionalista da se u islamu nema ta reformirati proirena je u tezu da djelovanje reformista vodi dekadenci i rasulu muslimana. Upravo ovakvi stavovi i nain pisanja Hikjmeta doveli su do brojnih i ustrih reagiranja muslimanskih intelektualaca, koji su ovaj list okarakterizirali kao eksponenta islamske skolastike i reakcionarstva.

    U Hikjmetu je objavljeno oko 500 lanaka, rasprava i drugih napisa, u 72 broja na 2.326 stranica. To je svakako fascinantna cifra, tim prije to su se neki tekstovi objavljivali u nastavcima iz broja u broj, pa su tako postale itave studije, od kojih su neke tampane i kao separati.

    El-HidajeNakon prestanka izlaenja Hikjmeta stavovi islamskih

    tradicionalista artikulirani su u novopokrenutom glasilu Organizacije jugoslovenske ilmije El-Hidaje (od decembra 1936. do februara 1945.). Oko ovog lista bili su okupljeni autori iz reda vjerske inteligencije. U tumaenju vjersko-pravnih pitanja zastupana su tradicionalna stanovita, a u toku Drugog svjetskog rata dole su do izraaja ideje svojstvene nekoj vrsti revivalizma.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 21Islamska misao 3 - prvi.indd 21 8/14/2009 9:49:25 AM8/14/2009 9:49:25 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 32222

    PROF. DR. EFIK KURDI

    Najistaknutija linost ovog El-Hidajinog kruga bio je Mehmed Handi (1906-1944), svrenik El-Azhara, profesor Gazi Husrev-begove medrese i Vie islamske erijatsko-teoloke kole. Moe se slobodno konstatirati da stavovi elaborirani u njegovim tekstovima mogu posluiti kao ilustracija teorijske pozicije El-Hidaje u erijatsko-pravnim pitanjima.10

    Ukoliko elimo saznati kakva su pitanja dominirala u muslimanskim vjerskim krugovima krajem etvrte decenije XX stoljea, i kakav je bio stav tradicionalista o njihovom rjeavanju, najbolje e nam posluiti lanak El-Hidajinog saradnika Muhameda Paia, profesora erijatske gimnazije u Sarajevu. U tekstu pod naslovom Jedna vrlo vana i aktuelna fetva11 on je objavio svoj pismeni zahtjev Ulema medlisu da se d odgovor, izmeu ostalog, na pitanja: 1. da li je po erijatu dozvoljeno drati slike umrlih lica u sobama gdje se obavlja namaz; 2. smije li musliman ii nemuslimanu na krsnu slavu i estitati; 3. smije li musliman uestvovati u sprovodu nemuslimana; 4. smije li proizvoditi i prodavati alkoholna pia; 5. smije li kod osiguravajueg drutva osigurati ivot, kuu i duan; 6. smije li muslimanka podrezati kosu, ondulirati je i gologlava izlaziti na ulicu, i 7. jesu li kod nas dozvoljene kamate od 4-6 %?

    Na ova pitanja odgovorio je referent za tumaenja erijatskih pitanja (fetva emin) u Ulema medlisu, Mehmedalija erimovi

    10 Njegove stavove, a posebno njegovu percepciju sunneta, pogledaj u neobjavljenoj doktorskoj disertaciji autora ovog teksta: Al-inaya bi al-hadit al-Busna mundu fathiha ila awahiri al-qarn al-irin, Al-Mahad al-ala li usul ad-din, Gamia az-Zaytuna, Tunis, 1997, str. 101-125, i u objavljenom lanku istog autora: Hadis u djelima Mehmed-ef. Handia, Zbornik radova etvrtog simpozija Zagrebake damije, Zagreb, 1994, str. 167-176. 11 Tekst je objavljen u El-Hidaji, III, br. 9 (decembar 1939), str. 112-113.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 22Islamska misao 3 - prvi.indd 22 8/14/2009 9:49:25 AM8/14/2009 9:49:25 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 2323

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    (1872-1943). Prva tri pitanja ostavio je bez odgovora, budui da spadaju u krupnije vjerske stvari za koje je nadlean iri savjet reisu-l-uleme. Proizvodnja i prodavanje alkoholnih pia nisu dozvoljeni muslimanima. U pogledu osiguranja zainteresirani je upuen na stavove tradicionalnog islamskog uenjaka iz Egipta Muhammeda Behita, a u pogledu kamate na fetvu Ismail Hakije, koja je ve bila publicirana u BiH. U pogledu enskih frizura odgovoreno je na takav nain da se razumije negativan odgovor.

    Jaanje islamskih tradicionalistikih krugova u toku etvrte decenije XX stoljea uoeno je i u tadanjoj muslimanskoj publicistici i ocijenjeno, mada nedovoljno precizno, kao pojava nove puritanske tendencije teolokih i teoloko-pravnih strunjaka.

    Drugi svjetski rat iznjedrio je omladinsku sekciju El-Hidaje, nazvanu Mladi muslimani. Ova organizacija uspostavljena je po uzoru na istoimenu organizaciju u Egiptu, a njena je pravila odobrio Glavni odbor El-Hidaje 27. 6. 1943. Inae, opu orijentaciju Mladih muslimana obiljeavao je antikomunizam i politiki panislamizam.

    Inae, u periodu izmeu dva svjetska rata nai ljudi odlaze u velike svjetske centre na kolovanje, odakle se vraaju s idejama koje su tamo bile aktuelne. Tako jedna grupa studenata odlazi na studije u Kairo upravo u vrijeme kada je u tom podruju nastajao i svoj uspon i armaciju doivljavao pokret Muslimanske brae. Ti studenti e po povratku u Bosnu najprije prenijeti ideje ove organizacije a ubrzo potom pristupiti i organizacionom ustroju koji e imati neke bosanske specinosti, ali koji e u sutini biti eho organizacione sheme i metodologije djelovanja ovog pokreta. Ono se izrazilo upravo kroz udruenje ilmijje El-Hidaje, njen istoimeni list i kroz

    Islamska misao 3 - prvi.indd 23Islamska misao 3 - prvi.indd 23 8/14/2009 9:49:25 AM8/14/2009 9:49:25 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 32424

    PROF. DR. EFIK KURDI

    sekciju udruenja nazvanu Mladi muslimani. Centralna linost ove grupe studenata svakako je Mehmed

    Handi, ali tu su i Alija Aganovi (1902-1961), Kasim Dobraa (1910-1979), Ibrahim Trebinjac (1912-1982) i Husein ozo (1912-1982).

    Postoji velika vjerovatnoa i brojne indicije iako o tome nema nikakvih pisanih tragova da su se neki od ovih studenata ak susretali i druili s Hasanom el-Bennaom, osnivaem i voom ovog pokreta. Po miljenju mnogih, to bi mogao biti Mehmed Handi, Bennaov vrnjak, koji se bez sumnje kretao u istim krugovima u kojima i El-Benna dok se jo kao student nalazio u Kairu.12

    Izvjesni zakljuci o odnosu Mladih muslimana prema ideji reforme islamskih normi i ustanova moe se

    naslutiti iz lanka Kompromisni islam i kompromisni muslimani.13 U ovom lanku islam se ne denira samo kao vjera, ve i najsavrenija univerzalna ideologija koja ukljuuje socijalnu ili dravnu misao. Pravi se razlika izmeu pravog islama (Kuran i sunnet) i kompromisnog islama (onoga koji se historijski oblikovao u susretu s razliitim kulturama i obiajima). Kao primjer tog kompromisa istie se slijeenje evropskog naina ivota, misli, politikih pokreta, ideje o emancipaciji ene itd. Odbacuje se ideja reforme islama. Istie se da je potrebna samo reforma i buenje muslimana. Naglaava se da su islamski propisi precizno i denitivno odreeni jednom zauvijek, 12 Vidi o tome vrlo zanimljivu studiju Mustafe Prljae, Pokret Muslimanska braa, a posebno poglavlje pod naslovom: Reeksije vjersko-prosvjetnog djelovanja Ihvanu-l-muslimina na Bosnu i Hercegovinu, El-Kalem, Sarajevo, 2006, str. 151-169. 13 Ovaj je tekst potpisao mladi musliman, student medicine, a objavljen je u El-Hidaji, VI, br. 4 (23. 11. 1942), str. 91-96.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 24Islamska misao 3 - prvi.indd 24 8/14/2009 9:49:25 AM8/14/2009 9:49:25 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 2525

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    tako da odgovaraju za svako vrijeme i svaki lokalitet. Antimodernizam i ideologizacija islama evidentni su i ovdje,

    kao to je to sluaj s revivalistikim grupama u islamskom svijetu, kojima su Mladi muslimani bili slini kako po organizaciji, tako i po metodama djelovanja.

    PITANJA KOJA SU DOMINIRALA U RASPRAVAMAPitanje simbola tradicionalnog muslimanskog naina ivotaPosebno otra i emocionalna bila je rasprava o odbacivanju

    ili zadravanju simbola tradicionalnog muslimanskog nain ivota fesa, ferede i zara. Razliiti stavovi koji su tom prilikom iznoeni odraavali su, ustvari, razliito shvatanje islama i njegove drutvene funkcije.

    Zahtjev svjetovnih modernista za odbacivanjem ovih simbola bio je izraz njihovog nastojanja na potpunoj asimilaciji Bonjaka u drutvenoj sredini u kojoj su ivjeli i za prilagoavanje duhu vremena. U toku rasprave o fesu svjetovni modernisti isticali su da je ta nonja vjerski obiaj i samim tim promjenljiva kategorija.

    Muslimani trebaju napustiti te obiaje, kako savjetuje D. Sulejmanpai u tekstu Za eir a protiv fesa,14 da bi se prestali razlikovati od njihove nacionalne brae drugih vjera. Ovom tzv. nacionalnom razlogu koji je D. Sulejmanpai naveo E. Bulbulovi dodaje i socijalni razlog. Savremena kultura ide za unikacijom, pa i muslimani se trebaju tome pridruiti. Muslimani, po njegovom miljenju, trebaju se odrei svog opeg partikularizma i to bolje se

    14 lanak je objavljen u Jugoslovenskom listu, VIII, br. 239 (16. 10. 1925), str. 3.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 25Islamska misao 3 - prvi.indd 25 8/14/2009 9:49:26 AM8/14/2009 9:49:26 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 32626

    PROF. DR. EFIK KURDI

    ukljuiti u moderni napredak. Vjerski modernisti nisu dijelili ove poglede. Istiui u prvi

    plan prosvjeivanje, moralno izgraivanje i ekonomski napredak muslimanskog stanovnitva, okrivljavali su svjetovnu inteligenciju da je bespotrebno izazvala reakciju mase zahtjevima za naputanje fesa u korist eira. Najpoznatiji predstavnici vjerskog modernizma dopustili su noenje kape s obodom muslimanima kojima to sluba zahtijeva.

    Analizirajui lanke, broure i polemike Mehmeda Handia posebno se doima njegova zanimljiva polemika koju je vodio s tadanjim reisu-l-ulemom Fehimom Spahom na temelju njegovog lanka objavljenog u Narodnoj uzdanici u kalendaru za 1939. god. pod naslovom: Tumaenje erijatsko-pravnih pitanja kod nas, u kojem se reisu-l-ulema zaloio za novo tumaenje erijata u pitanjima koja nisu isto vjerskog karaktera, kao to su mjeoviti brakovi, kamata, kalendar i sl. On je pledirao za tumaenje erijata u skladu s razvitkom ivota i savremenom naukom. Smatrao je da ope propise ne treba dirati, ali detaljne propise treba mijenjati. Aktualizirajui sve ovo izloio je kritici stavove M. Handia o nekim aktualnim pitanjima.

    Na ovaj reisov lanak Mehmed Handi odgovorio je brourom pod istim naslovom. Polazei u potpunosti od uenja tradicionalne islamske znanosti, koju je odlino poznavao, istakao je da je u islamu svako pitanje vjersko, bilo da zasijeca u vjerovanje, vjerske obrede ili pravne odnose. Odbacio je mogunost da se putem tumaenja mijenja sadrina erijatskih propisa. Posebno je potcrtao da je nelegitiman bilo kakav idtihad u pitanjima o kojima postoji

    Islamska misao 3 - prvi.indd 26Islamska misao 3 - prvi.indd 26 8/14/2009 9:49:26 AM8/14/2009 9:49:26 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 2727

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    nalog Kurana i sunneta. Pozivajui se na khske denicije opih i detaljnih propisa, odbacio je stanovite da su ovi posljednji manje znaajni s vjerskog aspekta i samim tim pogodni i dozovoljeni za promjenu.

    Handi se zaloio za zabranu svih vrsta kamata i davanja novca u banke i u ovoj brouri, ali i u drugim svojim radovima.15

    On je, takoer, isticao znaaj posebne nonje muslimana kao vanjskog obiljeja islamske vjere (eairi dinijje).16

    Tradicionalisti su se sa svoje strane suprotstavili svemu onome to bi moglo voditi kulturnoj ili socijalnoj asimilaciji Bonjaka. U takvom pretpostavljenom procesu vidjeli su kraj islama shvaenog kao nain ivota a ne samo umne i moralne religije. Zato su eljeli po svaku cijenu ouvati distinktivna obiljeja Bonjaka. U tu svrhu isticano je stanovite da su nonja, praznici i sl. vanjska obiljeja islama.

    Spor o tome da li simboli muslimanskog tradicionalnog naina ivota imaju vjerski ili socijalni karakter izrazio se i kroz polemiku o otkrivanju muslimanske ene.17 Ustvari, sam termin otkrivanje neprecizan je i prosto opredjeljivanje pojedinaca i grupa za i protiv otkrivanja jo nije davalo konkretnog odgovora na pitanje promjena u nonji muslimanki. Tek analiza stavova pojedinih autora pokazuje ta se pod otkrivanjem mislilo.

    Svjetovni su modernisti traili odbacivanje tradicionalne nonje 15 Pogledaj njegov tekst o kamati u El-Hidaji, II, br. 4 (mart 1938), str. 62-63.16 Zanimljiv je njegov tekst pod naslovom Vanost vanjskih znakova sa eriatskog gledita, objavljen u El-Hidaji, III, br. 6-7 (septembar-oktobar 1939), str. 80-82.17 Vidi o tome zaniljiv tekst Husejna oze: Da li je problem otkrivanja ene vjerskog ili socijalnog karaktera, objavljenog u Novom beharu, X, br. 12-14 (15. 1. 1937), str. 139-140.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 27Islamska misao 3 - prvi.indd 27 8/14/2009 9:49:26 AM8/14/2009 9:49:26 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 32828

    PROF. DR. EFIK KURDI

    (vala, zar i fereda), otkrivanje lica i glave, preuzimanje evropskog naina oblaenja i ukljuivanje u drutvo bez ogranienja.

    Vjerski modernisti zastupali su naelan stav da je pokrivanje lica muslimanske ene stvar obiaja a ne vjerski nalog i da ena moe obavljati posao van kue. Pri tome se osim lica mogu otkriti i dlanovi ruku.

    Tradicionalisti su bili za zadravanje postojee muslimanske enske nonje i potpuno iskljuivanje ene iz drutva i javnog ivota. Osim vie tekstova napisanih u ovom pogledu bilo je onih koji su i svojim stihovima branili tradicionalne stavove. Tu spada pjesma Husejna A. ehia, koju je on napisao pod naslovom Reformau, a u kojoj, pored ostalog, kae:

    Nikad neu reformauUtihnuti ezan jasniSvud se nosi Herceg-BosnomVala, saruk i fes krasni.18

    U tom smislu, neki autori protivili su se i fotograranju muslimanki za line dokumente.

    Noenje eiraRasprava o noenju eira bila je aktualizirana s kraja XIX i u

    prvoj polovini XX stoljea. Takvih rasprava je, osim na bosanskom, bilo i na turskom i arapskom jeziku. Sejfullah Proho (1859-1932) napisao je na arapskom cjelovitu knjigu Esahhu-l-akdijjeti lebsi-l-

    18 Pjesma je objavljena u Hikjmetu, II, br. 20 (25. 12. 1930), str. 231-232.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 28Islamska misao 3 - prvi.indd 28 8/14/2009 9:49:26 AM8/14/2009 9:49:26 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 2929

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    kalensuveti-n-nasranijjeti, i u njoj naveo nekoliko fetvi koje strogo zabranjuju noenje eira. Proho vie puta ponavlja da ak i sam in stavljanja eira na glavu u ali potrebuje obnavljanje imana i braka. Takoer tvrdi da nije musliman onaj koji bez velike opasnosti (nude) eir nosi.19

    Ovu Prohinu raspravu o eiru preporuio je za tampu tadanji reisu-l-ulema Mehmed Demaludin auevi, koji kae: Proitao sam ovu raspravu i naao da se slae s onim to su napisali ispravni prethodnici, Bog im se smilovao!20

    Meutim, nekoliko godina kasnije reis auevi iznio je tvrdnju da je eir obina kapa kao i svaka druga kapa. Dodao je da eir moe pokazati nevjerstvo samo kod one osobe koja hoe noenjem eira pokazati svoje nevjerstvo! Drugim rijeima, po njegovom miljenju, muslimanu koji nosi eir kao kapu taj njegov in nimalo ne umanjuje valjanost njegovog vjerovanja i validnost islama.

    Pokrivanje eneAli Riza Karabeg je, ukljuivi se u polemiku oko ukidanja

    zara i ferede, napisao knjigu pod naslovom Rasprava o hidabu (krivenju muslimanke), koja je objavljena u Mostaru 1928. godine.

    On se u ovoj knjizi, pisanoj arhainim bosanskim jezikom, suprotstavlja onima koji ele otkriti lice muslimanki. U tom segmentu on ne priznaje nikakav progres, niti prilagoavanje vjernika i vjere savremenom ivotu. On to jasno potcrtava: Jer vjera je da se ovjeanski 19 Uporedi: Enes Kari, Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH, El-Kalem, Sarajevo, 2004, 1/49.20 Ibid.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 29Islamska misao 3 - prvi.indd 29 8/14/2009 9:49:27 AM8/14/2009 9:49:27 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 33030

    PROF. DR. EFIK KURDI

    ivot i kretanje prilagoavaju njojzi, a ne obratno.21Karabeg u svojoj knjiici napada sve one bosanske muslimanske

    reformatore koji se koriste arapskim knjievnim djelima kao to je Hiljadu i jedna no, te na temelju arapske knjievnosti zakljuuju da su muslimanke hodale otrkivena lica Bagdadom, Damaskom, Kairom... On napominje da nam izvjetaji iz knjievnih djela o Ebu Nuvasu, Daferu Barmakiju, Harunu er-Reidu i dr. ne mogu posluiti kao osnov za erijatske rasprave.

    Ali Riza Karabeg u Raspravi o hidabu/krivenju muslimanki (Mostar, 1928) osuuje one koji se u argumentaciji svojih stavova oslanjanju samo na Kuran, pa kae: vidi se koliko je kratkovidna i pogrena jednostavna izreka: Ima li to u Kuranu, ili to nema u Kuranu, ili tomu slino, koja se mnogo puta uje od nae inteligencije, a takva je rije uestala i kod vjerskih poglavica. Time se otkazuje vjerska temeljenost gore spomenutih stupova (sunneta i dr.), te se i na tim temeljima izgraena dinska zgrada (makar i nehotice) rui.22

    On je u ovoj raspravi iznio sljedee stavove: 1. da je pokrivanje ene zarom i feredom temeljni simbol islama, da je nalog o tome sadran u Kuranu a nain prakticiranja u sunnetu, te, prema tome, nije uope rije o obiaju, ve o vjerskom propisu; 2. da se u Bosni ne moe oekivati niti zamisliti novo tumaenje izvora islama kada je tako neto teko oekivati i u arapskom svijetu; 3. da pokret za neka nova tumaenja islamskih propisa, iniciran izjavama reisu-l-uleme auevia i podran istupima muslimanske svjetovne inteligencije

    21 Bosanske muslimanske rasprave, hrestomatija III, priredio: Enes Kari, ITD Sedam, Sarajevo, 2003, str. 83.22 H. Ali Riza Karabeg, Rasprava o hidabu (krivenju muslimanki), ITD Sedam, Sarajevo, 2003, str. 70-71.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 30Islamska misao 3 - prvi.indd 30 8/14/2009 9:49:27 AM8/14/2009 9:49:27 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 3131

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    predstavlja pokuaj osnivanja petog kemalistikog mezheba u Jugoslaviji.

    Odgovorio je takoer na lanak Neto o erijatu Ibrahima Fejia, u kojem je ovaj zatraio liberalno tumaenje erijatskih propisa. Smatrao je da bi takvi zahtjevi mogli samo doprinijeti daljnjem cijepanju muslimanske zajednice. Posebno se suprotstavio modernistikim idejama o drutvenoj asimilaciji muslimana drei tradicionalni islamski nain ivota i poslovanja neprikosnovenim.23

    Karabeg primjeuje da se samo oni koji ele osnovati kemalistiki mezheb u Bosni mogu pozivati na takvu literaturu. Sintagmom kemalistiki mezheb eli se na podrugljiv nain uprijeti prstom na reisa auevia i na njegove stavove o otkrivanju muslimanke. Tom se sintagmom eli kazati da reis auevi u Bosni eli provesti sve ono to je Ataturk proveo u Turskoj nakon to je ukinuo hilafet!

    On smatra da erijat (pri donoenju propisa o pokrivanju ene) upravo ima u vidu kompletno tijelo, a ponajprije lice, te, po njegovom miljenju, nisu u pravu reformatori koji misle da Kuran podrazumijeva lice, ve druge ukrase ene. Karabeg o tome odbacuje miljenja erijatskog suca Buatlia, te izriito kae da je lice enin ukras par excellence:

    Zar imade u enska neto krasnije, arobnije, primamljivije, privlanije od lica?! Moe li ita apsurdnije biti kao tvrdnja da moe svaka enska bezuvjetno otrkivena lica hodati kuda god i kada god hoe?!

    Karabegova broura svratila je na sebe pozornost u tadanjim islamskim listovima, posebno u tuzlanskom Hikmetu, koji je, kako se 23 Ali Riza Karabeg, Kritika radnje Neto o erijatu, tampane u Misbahu, Mostar, 1914, str. 8.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 31Islamska misao 3 - prvi.indd 31 8/14/2009 9:49:27 AM8/14/2009 9:49:27 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 33232

    PROF. DR. EFIK KURDI

    vidi po pisanju A. Lut okia, zastupao sline ili istovjetne stavove u ovoj polemici.

    Ali Riza Prohi (1867-1942), penzionisani vrhovni erijatski sudija, bio je neto umjereniji od Karabega u svojoj brouri ta hoe naa muslimanska inteligencija? On je u ovom tekstu iznio stav da je pokrivanje ene utemeljeno na Kuranu, sunnetu i idmau, ali da tome nije odreena forma te se moe izabrati nonja koja odgovara vremenu i prostoru, ali respektira islamske naloge (mantil i mahrama).

    Emancipacija eneAhmed Lut oki, jedan od urednika asopisa Hikmet,

    na stranicama ovog asopisa objavio je estoku kritiku knjige dr. Mehmeda Begovia O poloaju i dunostima muslimanke prema islamskoj nauci i duhu dananjeg vremena, koja je pisana s pozicija islamskog modernizma svjetovnog tipa. okieva knjiga nosi naslov Prikaz i ocjena rada g. dr. Mehmeda Begovia o njegovu naziranju na islamsku enu i njen poloaj po islamskoj nauci izloenog u njegovoj knjizi.

    Ahmed Lut oki pobija sve postavke koje je u svom djelu iznio dr. Mehmed Begovi. Posebno je uoljivo da oki na samom poetku ovog svog oponiranja Begovievim stavovima pie o propagandi rimske crkve protiv islama.

    Ali Riza Prohi smatrao je da nema vjersko-pravnih argumenata za ukljuivanje muslimanke u javni ivot. Kritikzirao je stav dr. Mehmeda Begovia da se erijatske ustanove mogu u svim prilikama prilagoavati duhu vremena. Tolerirao je samo promjenu

    Islamska misao 3 - prvi.indd 32Islamska misao 3 - prvi.indd 32 8/14/2009 9:49:27 AM8/14/2009 9:49:27 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 3333

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    propisa zasnovanih na obiaju.Ove Begovieve i okieve knjige i stavovi Ali Rize Prohia

    predstavljaju primjere kako su u Bosni islamski konzervatizam i islamski reformizam i modernizam gledali na pitanje tzv. emancipacije ene. Ne moe se zanemariti injenica da su oni raspravljajui o zaru i feredi raspravljali o jednom obliku zatite vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta bosanskih muslimana. Pa ipak, ta je rasprava samo rasprava o posljedicama, ne i o uzrocima muslimanskog stanja.24

    Pitanje reformi u Turskoj, hilafeta i panislamizmaPitanje svjetovnog modernizma u Turskoj, sudbina hilafeta i

    panislamistike ideje itekako su zaokupljale panju ire javnosti u BiH.

    Svjetovni su modernisti u potpunosti podravali reforme Mustafe Kemala Ataturka, vidjevi u njima uzor kojima bi mogli i oni ii. Pri ocjeni karaktera i dometa ovih reformi bilo je nedoumica da li je rije o reformi islama ili reformi turske nacije.

    Vjerski modernisti podravali su neke aspekte turskih reformi. Pojedini autori iznosili su stav da put jugoslovenskih muslimana nije kopiranje Ataturkovih reformi, ve izgradnja islamske kulture u skladu sa slovenskom prirodom muslimanskog stanovnitva. Isticalo se da pri tome treba posebno koristiti dobre strane evropske civilizacije, pri emu su jugoslavenski muslimani u prednosti nad

    24 Lijepu elaboraciju bonjakih tradicionalista lijepo je iznio Zuhdija Hasanovi u svojoj doktorskoj disertaciji Rad h. Mehmed-ef. Handia na polju hadiskih znanosti sa osvrtom na djelo Izhar al-bahaga bi arh Sunan Ibn Maga, FIN i El-Kalem, Sarajevo, 2004, str. 229-237.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 33Islamska misao 3 - prvi.indd 33 8/14/2009 9:49:28 AM8/14/2009 9:49:28 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 33434

    PROF. DR. EFIK KURDI

    Turcima.Tradicionalisti, posebno krug oko lista Hikjmet, gotovo svakom

    prilikom napadali su svjetovni modernizam u Turskoj (kemalizam), ocjenjujui ga kao najopasniji protivislamski pokret, ogranak ruskog boljevizma itd.

    Tako Ibrahim Haki oki u svom tekstu Jedan pogled na turske protuislamske reforme doslovno kae: Mi emo ovdje dakle uzeti u razmatranje i pod ocjenu njihove, turski protuislamske farmasonske reforme, jer ima i meu nama kjemalistikih aika, koje nagon goni kao to obad goni junad i goveda kroz ikaru i ostrugu u barove, zajednika kupatila i slino, jer je tu kraj i zavretak njihovih ideala kao i turskih farmasona. Stog i rekosmo da je prvi korak reformatora bio: rastuva vjere od drave tim to je hali oduzeta svjetovna vlast.25

    Za ilustraciju stanovita vjerskih modernista moe se uzeti tekst A. Buatlia pod nazivom Pitanje hilafeta i izbor halife.26 On denira hilafet kao jedinstvo svjetovne i duhovne vlasti, a njegovu glavnu dunost kao uvanje islamske vjere i rjeavanje spornih pitanja u duhu erijatskih propisa. Svrgavanja halife oznaio je tetnim za Turke i sve muslimane. Smatrao je da treba izabrati novog halifu, i da se jugoslavenski muslimani trebaju ukljuiti u taj proces i na zakazani skup u Kairu poslati svoje najvanije predstavnike. Zatim je predloio da Jugoslavija respektira izbor halife i s njim sklopi neto slino konkordatu s Vatikanom. Novoizabrani halifa trebao bi podijeliti vjerska ovlatenja muslimanskim vjerskim starjeinama u Jugoslaviji.

    Na temelju teksta Sveislamski kongres i pitanje hilafeta iz pera 25 El-Hidaje, god. I, br. 5 (1.8. 1929), str. 143.26 Ovaj je lanak objavljen u Gajretu, VIII, br. 21 (1. 7. 1924), str. 291-294.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 34Islamska misao 3 - prvi.indd 34 8/14/2009 9:49:28 AM8/14/2009 9:49:28 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 3535

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    E. Bulbulovia moe se vidjeti stanovite svjetovnih modernista. Ovaj autor je hilafet historijski smatrao vie dravnom nego vjerskom potrebom. Hilafet, koji je mijeao politiku s vjerom i vjeru s politikom, predstavlja zapreku koja davi ivot i napredak muslimana, a njegovo unitenje u Turskoj ovaj autor smatra hvale vrijednim djelom. Pretpostavljajui da e se dananje shvatanje islama dugo vremena odrati na snazi ovaj autor se zaloio za obnavljanje hilafeta u reorganiziranom obliku. Ta ustanova treba biti iva veza duhovnog jedinstva muslimana i kao takva treba biti: socijalizirana (javna i komunalna ustanova svih muslimana), depolitizirana (iskljuivo vjerskog karaktera) i demokratizirana. Organizacija i funkcija hilafeta bila bi analogna Vatikanu.

    Za obnavljanje hilafeta kao sveislamske institucije duhovno-religioznog karaktera zalagali su se kasnije i drugi muslimanski svjetovni intelektualci (Edhem Miralem, Hamdija emerli i drugi).27

    Tradicionalisti, posebno krug oko Hikjmeta, davali su veliki publicitet pokuajima restauracije hilafeta vezanim za djelatnost emira ekiba Arslana (1869-1946). Ovaj predstavnik egipatsko-sirijske kole seleja posjetio je BiH u augustu 1932. i predstavlja jednog od najvie prevoenih arapskih autora u bh. muslimanskoj tampi.

    Takvom orijentacijom tradicionalistiki krugovi usmjerili su znatan dio panje muslimanske javnosti na duhovna, drutvena i politika zbivanja u muslimanskim zemljama.

    Jaanje revivalizma poetkom pete decenije XX stoljea 27 Zanimljiv tekst: Hilafet (vjersko jedinstvo muslimana) objavio je dr. Hamdija emerli u El-Hidaji, V, br. 4-5 (28. 1. 1942), str. 82-89.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 35Islamska misao 3 - prvi.indd 35 8/14/2009 9:49:28 AM8/14/2009 9:49:28 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 33636

    PROF. DR. EFIK KURDI

    izrazilo se u vidu politikog razumijevanja panislamizma kao pokreta iji je cilj buenje islamskog kolosa iz njegovog stoljetnog sna i stvaranje velike islamske drave koja bi brojala preko 400 miliona stanovnika, pripadnika najrazliitijih rasa i naroda ali brae.28

    Ukidanje hilafetaMuslimani u Bosni i na Balkanu ukidanje hilafeta doivjeli su

    kao veliki ok i strahovitu katastrofu. Tek tada su neki postali svjesni da se Osmanska imperija denitivno nee vratiti, upravo zato to je ukinut hilafet.

    Kada je na inicijativu Kemal-pae Ataturka 1924. god. skuptina u Ankari ukinula hilafet, u Bosni se javlja barem desetak vrijednih tekstova i broura koji aktualiziraju ukidanje hilafeta.

    Moe se slobodno konstatirati da je tema za i protiv hilafeta smjetena u iri kontekst, to jest za i protiv napretka, za i protiv reforme. Analizirajui tekstove koji su napisani u to vrijeme i koji tretiraju to pitanje stie se dojam da su mnogi autori u ukidanju hilafeta vidjeli ansu da se i ta institucija reformira.

    Prvi od autora koji se bavio ovim pitanjem, i kojeg dr. Fikret Kari svrstava u kategoriju svjetovnih reformista,29 bio je E. N. Bulbulovi u svojoj knjiici Sveislamski kongres i pitanje hilafeta (Sarajevo, 1926).

    Bulbulovi pie ovaj tekst u vrijeme odravanja Sveislamskog kongresa (u maju 1926.) u Kairu, koji je tretirao pitanja ponovnog

    28 Mladi musliman, student medicine, Kompromisni Islam i kompromisni Muslimani, El-Hidaje, VI, br. 4 (23. 12. 1942), str. 92.29 Fikret Kari, Drutveno pravni aspekt islamskog reformizma, Sarajevo, 1990, str. 227.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 36Islamska misao 3 - prvi.indd 36 8/14/2009 9:49:28 AM8/14/2009 9:49:28 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 3737

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    uspostavljanja hilafeta. Ovaj se autor zalae za obnovu hilafeta, ali samo kao vjerske institucije. On to obrazlae ovako:

    Pojam stalne i konstantne vjere ne treba mijeati s promjenljivim dnevnim ivotom i nestanom politikom koja je ovisna od rase, prostora i vremena.

    Dakako da se iz ovih rijei moe razumjeti da ni hilafet ne spada u podruje stalne i konstantne vjere, ve je hilafet zapravo promjenljiva dnevna i ivotna stvar. On dalje konstatira:

    Meu prostom masom uvrijeena je pretpostavka kao da je Kuran izvor cjelokupne znanosti. Otuda i dolazi da oni (ljudi iz mase) sva pitanja dovode u sklad s propisima vjere i za svaku sitnicu trae sankciju Boga. Protiv ove sinteze mi navodimo antitezu da je vjera iskljuivo odnos Boga i ovjeka i nita drugo.

    Po njegovom miljenju, izvor suvereniteta je narodna volja. Vlast je, podvlai on, javna stvar i nije u rukama jednog vrhovnog pojedinca. Institucija hilafeta, smatra Bulbulovi, zadala je islamu dosta zla i jada, jer je Na pitanju Hilafeta prvi put pokolebana sloga i jedinstvo muslimana. Zbog toga su se muslimani pocijepali na razne stranke: haridije, jezidije, radije, alevije, imamije, idrisije, ismailije.

    Bulbulovi sasvim jasno tvrdi da su Turci, ukinuvi jedan takav hilafet, napravili jedno veliko hvale vrijedno djelo.

    Bubulovi titulu halifen smjeta u ravan pape kod katolika i denira ga iskljuivo kao duhovnog vou, bez ikakvog utjecaja na vlast i politiku. On kae:

    Ono to je papa i Vatikan za katoliku vjeru, to isto treba postati halifa i Hilafet za islamsku.

    Dr. Hamdija emerli suprotstavio se ovakvom rezoniranju

    Islamska misao 3 - prvi.indd 37Islamska misao 3 - prvi.indd 37 8/14/2009 9:49:28 AM8/14/2009 9:49:28 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 33838

    PROF. DR. EFIK KURDI

    i poreenju pape i halife, to jasno primjeujemo u njegovom tekstu o pitanju hilafeta (Hilafet, vjersko jedinstvo muslimana, El-Hidaje, 28. januara 1942.) On naglaava da je halifa bio vjerski i politiki ef skoro svih muslimana. On se ne slae s mnogim zapadnim autorima koji usporeuju papu i halifu, pojanjavajui:

    ...hilafet je dravno-vjerska zajednica i ne moe funkcionirati samo kao vjerska zajednica, jer islamsko pravo ne poznaje rastave vjere od drave. Meutim, mnogi zapadni pisci, prouavajui historijski razvoj hilafeta, tvrde da je i u islamu razdvojena vjera od drave i da su hali povjereni samo vjerski, a vladarima politiki poslovi. Na osnovu ove konstatacije oni su uporeivali hilafet s katolikom crkvom. Ali ova usporedba je pogrena, jer islam ne pravi tu razliku i prema tome, poloaj halife ne odgovara poloaju pape.

    Iako je emerli kontrirao Bulbuloviu u pogledu poreenja pape i halife, ipak se on dobrano pribliio Bulbuloviem gledanjima na hilafet. Pogledajmo:

    ...smatramo da bi bilo mogue uspostaviti samo vjerski hilafet. Dananje vrijeme i potrebe muslimana imperativno nalau uspostavu jedne ope muslimanske ustanove koja e bditi nad sudbuinom muslimanskog svijeta. Ta bi ustanova bila novi hilafet shvaen kao isto vjerska zajednica svih muslimana.30

    Nakon ovih rasprava vidljivo je s koliko su povrnou i neznanja nastupali neki intelektualci. Posebno se ovdje misli na svjetovnu inteligenciju koja nije mogla od blijeska neislamskih predodbi i njihovog utjecaja outjeti univerzalnost i sutinu islama i njegovog programa.

    Naime, islam je cjelokupan sistem koji regulira sve segmente 30 Enes Kari, Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH XX stoljea, knjiga I, El-Kalem, Sarajevo, 2004, , str. 326.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 38Islamska misao 3 - prvi.indd 38 8/14/2009 9:49:29 AM8/14/2009 9:49:29 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 3939

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    ljudskog ivota, tako obuhvatan, povezan i isprepleten da pokriva sve ovjekove iskonske potrebe. Islam nije samo isto emocionalno vjerovanje otrgnuto od realnog domena ljudskog egzistiranja, ve duboko zadire i u sve sfere drutvenog, socijalnog, moralnog, politikog, vojnog, pravnog i drugih aspekata ljudskog ivota.

    Islam ima svoje specinosti koje ga itekako znaajno distanciraju od drugih ideologija, sistema i religija. Islam nije teologija, jer, uz vjerovanje, islam je i nain ivota koji treba praktino primijeniti i ne moe se svesti na tako usku oblast, to je inae sluaj s teorijskim teolokim studijama. Otuda u islamu izgradnja vjerovanja nije tekla u vidu nekakve teorije, ideologije ili dijalektike, ve u formi ivog, organskog sjedinjavanja i direktnog formiranja ivota koji se prakticira u samoj zajednici.

    Doista je islam ozbiljan, dinamian i praktian nain ivota. On je i objavljen s ciljem da uredi ivot u njegovoj praktinoj formi i da konkretnu stvarnost potini svojim kriterijima. Budui da dolazi od Nepogreivog, zasnovan je na znanju a ne neznanju, na savrenstvu a ne neispravnosti, na snazi a ne slabosti i na mudrosti a ne hirovitom miljenju! Sve koncepcije, vrijednosti, standardi, kriteriji, etika i moral proizlaze iz Njega samoga. Nije sluaj, kao u drugim sistemima, da sve to proizlazi od ljudi, pa postupajui tako, oni povjeravaju ljudskim biima, a ne Svemoguem Allahu, pravo vlasti nad njima.

    Inae, islam, po svojoj prirodi, ne trpi da bude predstavljen samo kao duhovna i kulturoloka kategorija, jer to odudara od njegove naravi i njegovog konanog cilja. On nikada ne prerasta u istu teoriju, ve uvijek zadrava status dinamine realnosti.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 39Islamska misao 3 - prvi.indd 39 8/14/2009 9:49:29 AM8/14/2009 9:49:29 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 34040

    PROF. DR. EFIK KURDI

    Potrebno je znati da kako god je islam boanska vjera, on u isto vrijeme ima i boanski metod u djelovanju. On je u potpunom suglasju s prirodom islama i zato nikako nije mogue odvojiti supstancu islama od njenog metoda u praksi.

    Treba naglasiti da je islam, kako god je objavljen da promijeni idejnu koncepciju ovjeanstva, i, u skladu s tim, ivotnu stvarnost i svakodnevnicu, isto tako doao da promijeni metod i program kojim se ta koncepcija izgrauje i kojim se mijenja ta ivotna stvarnost.

    Otuda je Kuran objavljivan sukcesivno, kako bi se promjena te koncepcije mogla na prirodan nain i ostvariti: I kao Kuran, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo.31

    Uloga boanskog metoda i programa jeste da nam prui poseban nain miljenja kojim emo se osloboditi svih vidova neislamskih miljenja koje trenutno dominiraju svijetom i sve izraenije prodiru u muslimansku kulturu, obrazovanje i svakodnevnicu.

    Mora se upozoriti da je katastrofalna zabluda nekih intelektualaca da se ivo islamsko vjerovanje, koje mora imati svoju potvrdu u dinaminoj, progresivnoj ivotnoj stvarnosti udalji od svoje prirode i pretvori u teoriju namijenjenu izuavanju i opem obrazovanju, samo zato da bi se bijednim i nesavrenim ljudskim teorijama suprotstavili nekakvom islamskom teorijom.

    Islam svoju ulogu moe obaviti samo na sretnoj sintezi izmeu teorijskih uputstava i praktinog djelovanja, kako je primjeivao na veliki intelektualac ehid Mustafa Busuladi, potcrtavajui da se misija islama ne bi zadrala ni 14 godina a ne 14 stoljea da nije

    31 El-Isra, 106.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 40Islamska misao 3 - prvi.indd 40 8/14/2009 9:49:29 AM8/14/2009 9:49:29 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 4141

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    bilo dosljedne sinteze izmeu rijei i djela Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. ovjeanstvo, naroito u ovom vremenu, nee da slua samo uenje, a da njegovu potvrdu ne vidi u praktinom ivotu.

    Prva generacija muslimana dobro je to znala i primijenila u svojoj svakodnevnici. Naalost, kasnije generacije nisu mogle pratiti prethodne, pa je dolo do nesuglasja izmeu teoretskih promiljanja i praktinog djelovanja. Kako to danas povratiti?

    Od dananjih muslimana ne oekuje se da ovjeanstvu ponude nekakva vanredna materijalna i nauna dostignua, jer je potrebno prilino mnogo vremena da se dostigne Evropa i Zapad u tim segmentima. Potrebno je traiti ono to nedostaje zapadnoj kulturi i civilizaciji! Ono to nedostaje zapadnoj kulturi i civilizaciji jeste nepatvoreno vjerovanje/aqida i nepogreivi, boanski metod i program/menhed koji e savremenom ovjeanstvu omoguiti da sauva materijalna i nauna dostignua pod drugom koncepcijom koja e udovoljavati potrebama ljudske prirode. Ta aqida i taj menhed moraju se praktino primijeniti u ljudskom drutvu.

    Dananji ljudi, bez obzira na visok stepen nauke i tehnike, robuju jedni drugima. Ustvari, u svakom drugom sistemu izuzev islamskom ljudi na ovaj ili onaj nain robuju jedni drugima. Oni jedni druge, istina, ne ine gospodarima u onom primitivnom, prostom obliku ve se to manifestira u formi uzimanja prava ustanovljenja razliitih koncepata i vrijednosti, propisa i zakona, organizacija i sistema, te u formi onoga to Allah Uzvieni nije dopustio. Jedino u islamu ljudi se ne pokoravaju ljudima. Oni robuju samo Rabbu, jedino od Njega primaju naredbe i samo se Njemu pokoravaju. To je

    Islamska misao 3 - prvi.indd 41Islamska misao 3 - prvi.indd 41 8/14/2009 9:49:29 AM8/14/2009 9:49:29 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 34242

    PROF. DR. EFIK KURDI

    taj novi koncept koji mi moemo ponuditi ovjeanstvu!Taj koncept utemeljen je na originalnoj Allahovoj rijei

    Kuranu i na sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji je samo jedna od manifestacija tog nepatvorenog izvora. Dolaskom Muhammeda, s.a.v.s, derogirani su svi ostali zakoni, to eksplicitno Poslanik islama, s.a.v.s, podvlai Omeru b. el-Hattabu, r.a, nareujui mu da ostavi stranicu Tevrata koju je drao u ruci, rekavi:

    Tako mi Allaha, da je Musa iv, tu meu vama, mene bi slijedio!32Tako je Allahov Poslanik, s.a.v.s, nastojao formirati, kako

    primjeuje ehid Sejjid Qutb, generaciju istog srca, nepomuena razuma i misli, jasne svijesti. Nastojao ju je izvorno formirati, bez ikakvog spoljnog utjecaja koji bi dolazio izvan boanskog pravca, to je jedino Kuran mogao garantirati.33

    Islam poznaje samo dva drutva: islamsko i neislamsko. Islamsko je ono u kojem se islam primjenjuje u cjelini, na svim nivoima i u svim segmentima: na idejnom, u podruju ibadeta, zakonodavstva, poretka, ekonomije, politike, morala, bontona... Nije islamsko drutvo ono koje se sastoji od ljudi koji sami sebe nazivaju muslimanima ili se samo raaju u islamu, dok njihov zakon nije erijat, pa makar svi njegovi lanovi obavljali namaz, postili ramazan i obavljali had. Islamsko drutvo nije ni ono koje sebi njegovi lanovi projiciraju u glavi, na temelju svojih predodbi, a ne na temelju stvarne Allahove rijei i jasne prakse Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

    Neislamsko ili dahilijetsko drutvo nekada poprima oblik apsolutnog negiranja islama i svega to je islamsko, a historiju objanjava na dijalektiko-materijalistiki nain, a nekada se izraava 32 Hadis biljei Ebu Jala el-Mevsili u Musnedu od Dabira, r.a.33 Sejjid Kutb, Znakovi na putu, Muftijstvo tuzlansko, Tuzla, 1996, str. 13.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 42Islamska misao 3 - prvi.indd 42 8/14/2009 9:49:30 AM8/14/2009 9:49:30 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 4343

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    kroz drutvo koje ne porie Allahovu egzistenciju, ali mu dodjeljuje samo nebesko carstvo iskljuujui ga iz zemaljskog carstva. Otuda ne primjenjuju Njegov erijat za ureenje ovosvjetskog ivota i svoje svakodnevnice i ne dre se onih vrijednosti i kriterija koje je On uinio postojanim i trajnim za ljudski ivot. Takvo drutvo doputa da ljudi oboavaju Allaha, d., u damijama, ali im zabranjuje da se zalau i zagovaraju primjenu erijata u svom cjelokupnom ivotu. Na taj nain takvo drutvo negira ili zanemaruje Allahovu, d., supremaciju i dominantnost na Zemlji, o emu Allah Uzvieni jasno kae: On je Bog i na nebu i na Zemlji!34

    Vrhovna vlast u jednom drutvu pripada jedino Allahu Uzvienom a odraava se u dominiranju Allahovog, d., erijata. To je jedini oblik drutvenog ureenja u kojem se ljudi mogu istinski i u cjelosti osloboditi robovanja drugom ovjeku. Neophodno je istai da se primjena erijata ne smije svoditi samo na zakonske odredbe i regulative, kako, naalost, danas neki shvataju, ve erijat obuhvata i poimanje svijeta, metode i programe djelovanja, sisteme vrijednosti, kriterije, obiaje, tradiciju, bonton i dr.35

    Pitanje vaeeg erijatskog prava i vakufaPrijedlozi za reformu vaeeg erijatskog prava poticali su

    uglavnom iz redova graanskih i erijatskih pravnika, dok su reforme vakufa inicirane iz redova svjetovne inteligencije. Ti prijedlozi ticali su se usvajanja kodikacije kao forme postojanja erijatskog prava, promjene u formi sklapanja braka, ogranienja ili ukidanja 34 Ez-Zuhruf, 84.35 Vidi o ovome: ek Kurdi, Islamski bonton, IPA, Zenica, 2005. str. 9-12 i El-Kelimeh, N. Pazar, 2007, str. 11-15.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 43Islamska misao 3 - prvi.indd 43 8/14/2009 9:49:30 AM8/14/2009 9:49:30 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 34444

    PROF. DR. EFIK KURDI

    jednostranog otkaza braka, vieenstva, naputanja individualistike koncepcije vakufa i modernizacije uprave islamskih zadubina.

    Meu prvim zastupnicima ideje o kodikaciji erijatskog prava u Jugoslaviji javlja se Bertold Ajzner (Bertold Eisner), ugledni jugosl. pravnik. On je kodikaciju obrazlagao potrebom uvoenja pravne sigurnosti u erijatsko sudstvo i neophodnou ujednaenja sudske prakse. Smatrao je da bi kao uzor mogle posluiti kodikacije erijatskog prava u Turskoj i Egiptu. Istu ideju meu erijatskim pravnicima zastupao je A. Buatli, koji je traio da se donese zakon o porodinom i nasljednom pravu muslimana shodno duhu vremena, a u okviru erijatskih temelja, bez obzira na mezheb i nejednaka miljenja pojedinaca, pravnih lozofa, i njemu prikljuiti isti tako shodan i savremen postupnik u tim pravima i to sve na naem jeziku. Ideju kodikacije i reforme erijatskog prava podravao je i M. Begovi.

    Jedan od najvanijih zahtjeva u pogledu izmjena u nainu sklapanja braka odnosio se na lino uee oba suprunika u inu vjenanja. Tradicionalno, budua supruga bila je redovno predstavljena putem zastupnika, to je otvaralo razliite mogunosti zloupotreba.

    Poligamni brakovi u BiH nisu bili raireni, izuzev na podruju Cazinske krajine, tako da ovo pitanje u naim krajevima nije imalo onaj znaaj koji je posjedovalo u muslimanskim zemljama. Ipak, povodom razliitih mjera za sprjeavanje ove prakse, dolo je do rasprave izmeu modernista, koji su izraavali spremnost da podre zakonsku zabranu vieenstva, i tradicionalista, koji su ga branili kao legitimnu mogunost koju erijat prua muslimanima.3636 Ovo je pitanje aktualizirao i kritiki se na stavove modernista osvrnuo Ibrahim Haki oki, napisavi tekst Je li islam za monogamiju ili poligamiju?, potpisavi ga

    Islamska misao 3 - prvi.indd 44Islamska misao 3 - prvi.indd 44 8/14/2009 9:49:30 AM8/14/2009 9:49:30 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 4545

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    U pogledu vakufa, u muslimanskoj je javnosti raspravljano vie pitanja vakufskog prava i administracije. Porodini vaku nisu bili brojni, izuzev u Hercegovini, te ovo pitanje nije isticano u prvi plan. Ipak, modernisti su prije 1928. traili mogunost da se dio porodinih vakufa preda nasljednicima zavjetaoca, a dio pretvori u opekorisni vakuf. Takoer je traena ira mogunost zamjene i ekonomskog iskoritavanja vakufskih dobara, posebno odstupanje od tradicionalnog pravila nalog zavjetaoca ima snagu naloga zakonodavca. S osloncem na stavove nekih klasinih pravnika vjerski modernisti istupili su s miljenjem da je dopustivo stara groblja vakufskog statusa bez iskopavanja upotrijebiti kao graevinsko ili obradivo zemljite.37

    Ali Riza Prohi odbacivao je zahtjev svjetovnih intelektualaca za reformom. Tvrdio je da islamska vjera ne trpi reforme, jer ako bi se u neemu dopustila reforma, onda se ona ne bi mogla ni u emu zaustaviti.

    Zaloio se za odravanje postojeeg erijatskog prava u domenu vakufa, pozivajui se pri tome na knjigu uleme El-Azhara Hukm al-sharia al-islamiyya al-waqf al-khayri wa al-ahli, El-Kahira, 1346. hidr. god. / erijatski sud o opekorisnom i porodinom vakufu, koja je predstavljala tradicionalistiki odgovor zagovornicima reforme u Egiptu.38

    pseudonimom Chameran u Hikjmetu, I, br. 8-9 (25. 11. 1929), str. 308-314.37 Vidi oprinije: Fikret Kari, Drutveno pravni aspekt islamskog reformizma, Sarajevo, 1990, str. 230-231.38 Vidi: Fikret Kari, Drutveno pravni aspekt islamskog reformizma, Sarajevo, 1990, str. 221.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 45Islamska misao 3 - prvi.indd 45 8/14/2009 9:49:30 AM8/14/2009 9:49:30 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 34646

    PROF. DR. EFIK KURDI

    Zakljuna razmatranjaAnalizirajui bonjako miljenje u XX stoljeu, nedvojbeno

    se primjeuje da su svi muslimanski mislioci u BiH eljeli promjene, svojevrsni napredak i neku vrstu transformacije kako bi se iz bh. postojeeg sivila prelo u neto izvjesniju i ruiastiju budunost.

    Meutim, jednu vrstu promjena i naina kako do njih doi htjela je ulema, a sasvim drugu svjetovna inteligencija. ak i meu ulemom i hodama bilo je suprotnih stavova i sasvim oprenih razmiljanja u pogledu naina preobraaja naega drutva.

    Tako je u BiH tokom XX stoljea napisano na desetine rasprava, lanaka, broura i knjiga koje su u sebi sadravale brigu o nezavidnom stanju u kome se nalaze Bonjaci i svi su alarmirali, na svoj nain, na opasnost takvoga stanja, ali gotovo niko nije se usudio ponuditi rjeenje, pokazati siguran put za izlazak iz zaaranog labirinta i ponuditi program revitalizacije naeg naroda.

    Sve ove rasprave nastale su uglavnom na temelju aktualiziranih pitanja savremenih kola, odijevanja mukaraca kroz nonju fesa ili eira, ena - kroz zar i feredu ili otkrivanje lica, iseljavanje muslimana u Tursku ili ostanak po svaku cijenu u BiH, ukidanje hilafeta ili njegova rearmacija i dr.

    I dok se inteligencija uglavnom priklanjala evropskom nainu ivota i zduno podravala kemalistike reforme u Turskoj a jedan njezin dio i komunistike ideje dotle se ulema uglavnom dijelila na modernistiku i tradicionalnu.

    Modernisti su preteno bili okupljeni oko reisu-l-uleme auevia i tako slijedili modernistiaka strujanja Abduhua, a tradicionalisti su bili okupljeni oko listova Hikjmet i El-Hidaje. Ova

    Islamska misao 3 - prvi.indd 46Islamska misao 3 - prvi.indd 46 8/14/2009 9:49:31 AM8/14/2009 9:49:31 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 4747

    PERCEPCIJA SUNNETA U BONJAKIH TRADICIONALISTA

    dva lista branila su postojee shvatanje islama i tradicionalne oblike muslimanskog naina ivota.

    Tradicionalisti su, istina, pozivali na istinsko preferiranje Kurana i sunneta i striktno slijeenje ova dva erijatska izvora u svim segmentima ljudskog ivota, ali u isto vrijeme zagovarali su koritenje svih savremenih pomagala, naunih dostignua i evropskog iskustva, to se posebno primjeuje kod autora okupljenih oko asopisa El-Hidaje.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 47Islamska misao 3 - prvi.indd 47 8/14/2009 9:49:31 AM8/14/2009 9:49:31 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 34848

    PROF. DR. EFIK KURDI

    REZIMEOvaj rad predstavlja svojevrsnu analizu pristupa sunnetu

    od bonjakih tradicionalista. Analiza je bazirana na bonjakim raspravama koje su voene tokom XX stoljea. Njihovi stavovi manifestirani su u asopisima Hikjmet i El-Hidaje, u kojima su najizrazitiji predstavnici bonjake tradicionalne kole artikulirali svoja gledita na brojna aktualna pitanja tog vremena.

    Najpoznatiji predstavnici ove tradicionalne kole u BiH koje tretira ovaj tekst jesu: Ali Riza Karabeg, Ali Riza Prohi, Sejfullah Proho, braa Ibrahim Hakki, Ahmed Lut i Abdurahman Adil oki, Muhamed Pai, Mehmed Handi i Kasim Dobraa.

    ABSTRACTPERCEPTION OF SUNNAH BY THE BOSNIAKS TRADITIONALISTS This article presents a specic analysis of access to Sunnah by

    Bosniak traditionalists. The analysis is based on discussions by Bosniaks that were conducted during the twentieth century. Their attitudes are manifested through magazines and Hikjmet El-Hidaje in which most representatives of the Bosniak traditional schools articulated their views on many current issues of that time.

    The best known representatives of these traditional schools in BiH, which treats the text are: are: Ali Riza Karabeg, Ali Riza Prohi, Sejfullah Proho, brothers Ibrahim Hakk, and Ahmed Lut Abdurahman Adil oki, Muhamed Pasic, Mehmed Handzic and Kasim Dobraa.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 48Islamska misao 3 - prvi.indd 48 8/14/2009 9:49:31 AM8/14/2009 9:49:31 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 4949

    ERIJATSKO PRAVNA PRAVILA I NJIHOV ZNAAJ U ISLAMSKOM MISIONARSTVU

    Prof. dr. Sulejman TopoljakBiha

    ERIJATSKOPRAVNA PRAVILA I NJIHOV ZNAAJ U ISLAMSKOM MISIONARSTVU

    U uvodu ove studije osvrnut u se na deniciju posebnih erijatskih39 pravila, pravnih i metodolokih, osnovnih i sporednih, i pojasniti njihovu vezu s generalnim erijatskopravnim pravilima.

    Posebna erijatska pravila jesu pravila koja se prvenstveno odnose na jedan poseban segment erijata i koja su s njim u tjesnijoj sprezi u odnosu na druga pravila.39 Ovdje treba napraviti razliku izmeu erijatskih i khskih pravila. erijat je sve ono to je Allah objavio putem meleka Debraila Muhammedu, a.s., u Kuranu i sunnetu. Dakle, erijat je cjelokupna vjera islam. U skladu s tim, erijatska pravila su pravila koja se odnose na sve segmente islama: dogmu, moral, pravo itd., dok kh oznaava samo praktino-pravnu stranu islama. Prema tome, khska pravila jesu pravila koja se odnose samo na praktinu stranu islama a ne i na ostale segmente islama.

    28-74-76

    Islamska misao 3 - prvi.indd 49Islamska misao 3 - prvi.indd 49 8/14/2009 9:49:31 AM8/14/2009 9:49:31 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 35050

    PROF. DR. SULEJMAN TOPOLJAK

    S druge strane, generalna erijatska pravila jesu pravila koja se odnose na sve segmente erijata ili na veinu njih i pored toga to se veinom upotrebljavaju na jednom posebnom segmentu erijata ili na vie njih.

    Na osnovu reenog, da se zakljuiti da su khska i usulska pravila najpoznatija vrsta posebnih erijatskih pravila s obzirom na to to se, s jedne strane, usko vezuju za metodologiju islamskog prava usuli kh i islamsko pravo kh, i s druge strane, to su te dvije nauke usko povezane s ostalim erijatskim naukama.

    Uenjaci koji su se bavili ovom naukom, tj. naukom o erijatskim pravilima, najvie su se zanimali za pravna i metodoloko-pravna pravila.

    Tretirali su ih veinom pod sljedeim naslovima: generalna pravila (el-kavaidul-kullijjeh), pravna pravila (el-kavaidul-khijje), slinosti i jednakosti (el-ebahu ven-nazair), temelji i pravila (el-usulu ved-davabitu).

    Ipak, treba istai da je najprepoznatljiviji termin za ovu nauku termin erijatska pravila (el-kavaidu-erijje). erijatska se pravila potom dijele na: generalna i partikularna i osnovna i sporedna ili sekundarna. Iz izloenog se vidi da ovaj termin obuhvata razliite vrste pravila koja se podjednako odnose na sve erijatske ili islamske nauke.

    S obzirom na obim ove nauke s jedne strane, i njenu prepoznatljivost kod uenjaka s druge strane, u ovoj studiji fokusirat u se samo na neka pravna i metodoloka pravila i osvrnuti se na njihovu primjenu i znaaj na polju islamskog djelovanja (dave), nakon ega u, koliko mi prostor bude dozvoljavao, pojasniti i navesti

    Islamska misao 3 - prvi.indd 50Islamska misao 3 - prvi.indd 50 8/14/2009 9:49:31 AM8/14/2009 9:49:31 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 5151

    ERIJATSKO PRAVNA PRAVILA I NJIHOV ZNAAJ U ISLAMSKOM MISIONARSTVU

    primjere pogrene primjene nekih od ovih pravila na polju islamskog misionarstva.

    Uvodni dioDefinicija pravnih (el-fikhijje) i metodolokih (el-usulijje) pravilaPostoje mnogobrojne denicije pravnih pravila. Ali, kada se

    paljivo sagledaju, lahko se zapaa da su po formi razliite a po sadraju identine. Tako neki pravnici pravno pravilo deniraju kao generalni princip koji se primjenjuje na mnogobrojne partikularne situacije iji se propisi saznaju putem njega.40

    Drugi ga strunjaci deniraju kao preteitu a ne i generalnu normu koja se primjenjuje na veinu njenih partikularnosti kako bi se saznao njihov pravni status.41

    Na profesor, ejh Mustafa Zerka, Allah mu se smilovao, pravna pravila denira i veli da su to generalni pravni principi u ustavnim konciznim tekstovima koji sadre ope erijatske norme o pravnim sluajevima koje se podvode pod njih.42

    Doktor Ali Ahmed en-Nedvi preferirao je sljedeu deniciju za pravno pravilo i rekao da je to generalni pravni princip koji sadri ope erijatske norme i propise iz razliitih pravnih poglavlja i oblasti koje se mogu podvesti pod njega.43

    40 Ali Ahmed en-Nedvi, El-kavaidul-khijje, mefhumuha, neetuha, tetavvuruha, dirasetu muellefatiha, edilletuha, muhimmetuha, tatbikuha, Darul-kalem, Damask ,str. 41.41 Hamevi, Gamzu ujunil-besairi: erhul-ebahi ven-nezairi, Darut-tibaa, 1/22.42 Mustafa Zerka, El-medhalul-khijjul-am: El-Medhalul-khijjul am, tabatun tasiatun munekkahatun ve muzjjedetun, Darul-kr, Bejrut, Liban, 2/947.43 Ahmed en-Nedvi, El-kavaidul-khijje, str. 45.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 51Islamska misao 3 - prvi.indd 51 8/14/2009 9:49:31 AM8/14/2009 9:49:31 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 35252

    PROF. DR. SULEJMAN TOPOLJAK

    Meutim, ono to je oito kod veine istraivaa koji se bave ovom tematikom jeste da pri deniranju pravnih pravila ne prave razliku izmeu njih i metodolokih pravila. I pored slinosti meu njima, postoje precizne razlike, koje su neki istraivai zapazili i uoili.

    Pravno je pravilo relativno generalni erijatski princip koji obuhvata razliite partikularne propise, dok je metodoloko pravno pravilo generalno pravni princip putem kojeg se dokazuju razliiti partikularni propisi.

    Poto su pravna i metodoloka pravila mnogobrojna i teko ih je sve izbrojati, odluio sam se u naredna dva poglavlja ograniiti samo na nekoliko njih iz obje vrste kao i na njihovu praktinu primjenu na polju dave.

    Prvi dioPrimjena i znaaj pravno-metodolokih pravila na polju islamskog djelovanjaOvaj dio studije fokusirat e se na vanost i znaaj pravilnog

    razumijevanja i primjene pravno-metodolokih pravila na polju islamske misije. S obzirom na njihovu mnogobrojnost, tijesnu povezanost s pravnim pravilima i nemogunost da se ukae na sve njih, odabrat emo nekoliko najprepoznatljivijih, objasniti njihove izvore, znaenja i ukazati na znaaj i vanost njihovog pravilnog razumijevanja i primjene na polju islamskog djelovanja. U nastavku studije slijedi njihova elaboracija.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 52Islamska misao 3 - prvi.indd 52 8/14/2009 9:49:32 AM8/14/2009 9:49:32 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 5353

    ERIJATSKO PRAVNA PRAVILA I NJIHOV ZNAAJ U ISLAMSKOM MISIONARSTVU

    1. Nema idtihada gdje postoji tekstOvo je veoma poznato pravilo koje je opeprihvaeno kod

    islamskih uenjaka. Navedeno je i na poetku Medelle44. Njen ga etrnaesti lan tretira.

    Pravilo potvruje injenicu da kada se utvrdi po nekom pitanju pravni tekst koji je kategorian i po autentinosti (katis-subut) i po znaenju (katid-delale)45 u tom sluaju po tom pitanju nije dozvoljen idtihad, niti je dozvoljeno odstupiti od znaenja tog teksta i prihvatiti neko drugo.

    To je zbog toga to je propis koji se potvrdi spomenutim pravnim tekstom donesen i nema potrebe vie ulagati truda na tom putu s jedne strane, a s druge strane, idtihad je pravno nekategorinog karaktera i propis koji se donese zahvaljujui njemu je spekulativan, za razliku od propisa koji se utvrdi kategorinim dokazom, pa se zbog toga ne moe zanemariti kategorian propis zbog nekategorinog.46

    Ovo pravilo ne ograniava se samo na erijatski tekst nego obuhvata svaki izriit i jasan tekst koji se odnosi na odreeno pitanje, bez obzira da li se radi o tekstu ustava i opeg prava ili tekstu pojedinca iz nekog kupoprodajnog ugovora ili tekstu grupe i elite po nekom predmetu.

    Npr. kada zakonodavac eksplicitno zabrani svinjsko meso

    44 Prvi kodicirani zbornik islamskog graanskog prava nastao poetkom 20. stoljea u otomanskoj dravi.45 Svaki pravni tekst koji je prenesen tevatur predajom kategorian je po autentinosti, a svaki pravni tekst koji podrava samo jedno tumaenje kategorian je po znaenju.46 Vidi: Ahmed Zerka, erhul-kavaidil-khijje, et-tebatus-sanijeh, 1409. H./1989, Darul-kalem, Damask, str. 97.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 53Islamska misao 3 - prvi.indd 53 8/14/2009 9:49:32 AM8/14/2009 9:49:32 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 35454

    PROF. DR. SULEJMAN TOPOLJAK

    ili privremeni razvod braka (el-muta), nikome nije dozvoljeno idtihaditi po pitanju pravnog statusa spomenutih pravnih sluajeva i donijeti propis koji je suprotan onome koji je zakonodavac jasnim tekstom normirao, jer osnovni uvjet za validnost erijatskog idtihada jeste da se on desi na mjestu gdje je dozvoljen. Opepoznato je da je on dozvoljen gdje ne postoji kategorian tekst, ili gdje postoji tekst ali spekulativnog karaktera koji podrava vie znaenja.

    Isto tako, kada neko uvjetuje u nekom ugovoru odreeno dozvoljeno svojstvo ili validan uvjet pa ga prihvati druga strana ugovora, to svojstvo ili uvjet bit e obavezni za obje strane. I nikom od njih nakon toga nee biti dozvoljeno idtihaditi o njihovom prihvatanju ili odbacivanju nakon to su jasno navedeni u ugovoru, jer nema idtihada gdje postoji tekst.

    Isto se deava i kada neka odgovorna nadlena institucija izda neku odredbu kojom se neto zabranjuje ili dozvoljava, a to nije u koliziji sa erijatom. U tom je sluaju dunost slubenika te institucije da joj se pokore i nije im dozvoljeno da postupe suprotno ili da idtihade i donesu suprotnu odredbu. Dakle, svaki idtihad koji se vri pored ovako jasnih i nedvosmislenih tekstova nije prihvatljiv, a onaj ko ga upranjava zasluuje grijeh i sankciju.

    Iz ovog pravila izuzet je samo autor teksta, tj. zakonodavac u sluaju da odlui na legalan nain promijeniti neto u tekstu, kao i onaj koji je na poloaju vrhovnog voe, koji je odgovoran za primjenu teksta, i to u sluaju kada e njegova primjena izazvati veu tetu od one koja bi nastala njegovim zanemarivanjem i neprimjenom.

    Kada bi se dozvolilo svakom ovjeku da idtihadi i pored postojanja tekstova, anulirala bi se njihova primjena, izgubila

    Islamska misao 3 - prvi.indd 54Islamska misao 3 - prvi.indd 54 8/14/2009 9:49:32 AM8/14/2009 9:49:32 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 5555

    ERIJATSKO PRAVNA PRAVILA I NJIHOV ZNAAJ U ISLAMSKOM MISIONARSTVU

    zakonitost i autoritativnost, a njihova znaenja bi nestala meu svjetinom. Uzvieni je rekao: Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snae. (En-Nur, 63.); Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju postupe. (El-Ahzab, 36.)

    Prema tome, ljudi su duni obratiti se na tekstove, njihove erijatske i administrativne autoritete, ograniiti se na ono to je dolo u njima i kloniti se idtihada i tumaenja tekstova koji su doli po odreenim pitanjima. Ovo je njihova obaveza sve dok te tekstove prihvataju za svoje autoritete i sve dok ih priznaju pa makar oni bili i opreni s njihovim idtihadom. Ova se obaveza ogleda u pokornosti i pokoravanju tim autoritetima i nije u koliziji s obrazloenjem njihovih miljenja i iznoenjem njihovih stavova, diskusija i rasprava, jer diskusije i rasprave su jedno a dosljednost i pokornost tekstu i ogranienje s njegovim propisom je neto drugo.

    Dosljednost naspram teksta i ogranienje s njegovim propisom ne ponitava pravo na diskusiju i raspravu oko idtihadskih pitanja. Ali, nepodudarnost teksta s neijim miljenjem i pravo na diskusiju oko idtihadskih pitanja ni u kojem sluaju nikome ne daje pravo da ustane protiv teksta i da ga ignorira i ne primijeni.

    Iz izloenog se oito vidi koliko veliki utjecaj ovo pravilo, ako se pravilno razumije i primijeni, ima na ponaanje mnogih misionara i radnika koji rade u razliitim institucijama u korespondenciji s njihovim liderima i odgovornim. Isto tako, njegovom primjenom iskristalizirat e se pokornost u dozvoljenom, jer kod mnogo njih ovo je pravilo pogreno shvaeno pa se zbog toga ine prekraji a da

    Islamska misao 3 - prvi.indd 55Islamska misao 3 - prvi.indd 55 8/14/2009 9:49:32 AM8/14/2009 9:49:32 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 35656

    PROF. DR. SULEJMAN TOPOLJAK

    ih se ni svjesno nije.

    2. Idtihad se ne moe ponititi idtihadomOvo je takoer poznato pravilo i opeprihvaeno kod islamskih

    uenjaka, a u Medelli je spomenuto u estom njenom lanu. Ono potvruje i podrazumijeva da se idtihad po pitanjima

    u kojima je dozvoljen ne moe ponititi drugim istim idtihadom. Npr. ako bi kadija po nekom pravnom sluaju presudio po svom idtihadu, pa nakon toga po istom pitanju presudi drugaije, njegov prvi idtihad nee se anulirati zbog drugog koji je drugaiji. Jer ako bi se dozvolilo da se prvi idtihad poniti drugim, onda bi bilo dozvoljeno da se poniti i treim, etvrtim itd. Ako bi se to dozvolilo, to bi dovelo do nestabilnosti i anarhije u vjeri, sudstvu i ostalim segmentima ljudskog ivota.

    Isto se deava i kada bi dvojica sudija za dva ista ili slina pravna sluaja izdali razliite presude. Ni tada ne bi bilo dozvoljeno ponititi prvu presudu zbog druge, nego bi se svaka primijenila na pravni sluaj za koji je i donesena.

    Iz ovog pravila izuzima se situacija kada bi sudija izdao presudu koja je oprena jasnom erijatskom tekstu. Tada bi se na prvom mjestu utvrdila ta greka, nakon ega bi se ponitila presuda i primijenio erijatski tekst kako bi se ona ispravila.47

    Ovo pravilo islamski uenjaci potvruju konsenzusom ashaba. 47 Vidi: Ahmed Zerka, erhul-kavaidil-khijjeti, et-tebatus-sanijeh, 1409. H./1989, Darul-kalem, Damask, str. 103-104; Muhammed Zuhajli, El-kavaidul-khijjetu l-mezhebil-hanejj ve-aijj, Damiatul-kuvejt, ner: Damiatul-kuvejt, 1999, str. 351-355; Muhammed Sidki el-Burnu, El-vedizu idahi kavaidil-khil-kullijjeti, et-tabatus-sanije, muessesetur-risale, Bejrut, Liban, str. 320.

    Islamska misao 3 - prvi.indd 56Islamska misao 3 - prvi.indd 56 8/14/2009 9:49:32 AM8/14/2009 9:49:32 AM

  • ISLAMSKA MISAO 2009 BROJ 3 5757

    ERIJATSKO PRAVNA PRAVILA I NJIHOV ZNAAJ U ISLAMSKOM MISIONARSTVU

    Opepoznato je da je Ebu Bekr, r.a., po nekim pitanjima donosio presude s kojima se Omer b. el-Hattab, r.a., nije sloio, ali i pored toga on nije anulirao Ebu Bekrove presude. Isto tako, prenosi se da je Omer, r.a., za dva ista sluaju donio razliite presude. Kada su mu to rekli, odgovorio je: Ta presuda je za ono to smo presudili, a ova je za ovo to sada sudimo.48

    Imam Ibnul-Kajjim prenosi od Abdurrezzaka, s njegovim lancem prenosilaca od Hakema b. Mesuda es-Sekaja, da je rekao: Omer b. el-Hattab, r.a., je donio presudu o eni koja je umrla i ostavila iza sebe mua, majku, dva roena brata i dva brata po majci, da roenoj brai i brai po majci pripadne jedna treina nasljedstva. Nakon toga mu je neki ovjek rekao: Nisi ih uinio suvlasnicima u treini te i te godine?! Omer mu je na to rekao: To je bilo onako kako smo presudili tada, a ovo je ovako kako sudimo danas. Dakle, voa pravovjerni obje je presude donio na osnovu idtihada s ciljem da doe do istine. Prva ga presuda nije sprijeila da donese drugu, niti je prva ponitila drugu. Islamski su uenjaci poslije njega po ovom pitanju slijedili njegov put.49

    Ovo pravilo potvruje i racionalni dokaz koji nalae da je neophodno ostvariti stabilnost u propisima i sudskim presudama i na taj nain zatvoriti vrata anarhiji i neredu. Isto tako, s ovim se pravilom postie pr