Download pdf - ŽIVOTOPIS, ZNANSTVENA, STRUČNA I NASTAVNA DJELATNOST

ŽIVOTOPIS, ZNANSTVENA, STRUČNA I NASTAVNA DJELATNOST

prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo

Životopis, znanstvena, stručna i nastavna djelatnost

2

PROF. DR. SC. LORETANA FARKAŠ BREKALO

ŽIVOTOPIS Rođena sam 1969. godine u Osijeku gdje sam završila osnovno

školovanje te tadašnju gimnaziju „Braća Ribar“. Studij hrvatskoga jezika

i književnosti upisala sam na Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1988.

godine. Za izvrstan sam uspjeh u studiranju dobila i Rektorovu nagradu.

Diplomirala sam na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1993. godine na

Odsjeku za kroatistiku i stekla zvanje profesora kroatistike i

južnoslavenskih filologija. Na Filozofskom sam fakultetu u Zagrebu

magistrirala 1997. godine i stekla zvanje magistra humanističkih

znanosti znanstvenoga polja jezikoslovlje. Doktorirala sam 2002. godine

na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom akademika

Josipa Vončine i stekla zvanje doktora znanosti iz područja

humanističkih znanosti znanstvenoga polja jezikoslovlje.

Na Pedagoškom fakultetu u Osijeku počinjem raditi 1994. godine u

svojstvu znanstvene novakinje na projektu „Leksikologija i frazeologija

hrvatskoga jezika“. U to sam vrijeme izvodila seminare i vježbe iz

kolegija Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatska dijalektologija.

Od veljače 1999. godine postajem asistentica na Pedagoškom fakultetu

u Osijeku gdje izvodim seminare i vježbe iz kolegija Povijest hrvatskoga

jezika i Hrvatska dijalektologija.

Tijekom 2003. godine izabrana sam u znanstveno-nastavno zvanje

docentice na Filozofskom fakultetu u Osijeku i od tada izvodim nastavu

na kolegijima Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija, Jezik

starih slavonskih pisaca, Jezik hrvatskoga biblijskog prvotiska, Jezik

hrvatske Biblije, Povijest hrvatske latinice, Čakavsko narječje i

Štokavsko narječje.

U znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice izabrana sam

2007. godine, a u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice

2011. godine, također na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Tijekom rada na Pedagoškom / Filozofskom fakultetu u Osijeku

obnašala sam više dužnosti: prodekanica za razvojno-stručni rad,

voditeljica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku


3

dijalektologiju, predsjednica Odbora za izdavačku djelatnost,

predsjednica Odbora za izbor nastavnika u znanstveno-nastavna zvanja

i dr.

Bila sam i nositeljica triju znanstvenih projekata: „Doprinos Matije

Petra Katančića hrvatskoj leksikologiji“, „Hrvatski književni jezik 18.

stoljeća u Slavoniji“ i „Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara“. Bila

sam suradnica na projektima „Leksikologija i frazeologija hrvatskoga

jezika“ i „Slavonski dijalekt“.

Nastavu izvodim i na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju

Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu u Osijeku te predajem kolegij

Morfologija i vodim radionicu Jezična analiza starih tekstova.

Dva sam puta dobila istraživačke stipendije: doktorsku stipendiju

Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i istraživačku

stipendiju Vlade Republike Mađarske. Obje sam stipendije realizirala na

Filozofskom fakultetu u Budimpešti.

Autorica sam brojnih radova, triju samostalnih autorskih knjiga te dviju

suautorskih. Aktivno sudjelujem na domaćim i međunarodnim

znanstvenim skupovima, a sudjelujem i na popularizaciji znanosti te

sam bila i voditeljicom Odjela za hrvatski jezik osječkoga Ogranka

Matice hrvatske.

Aktivno se služim engleskim jezikom, a pasivno njemačkim i talijanskim.

ZNANSTVENA

DJELATNOST

Područje znanstvenoga interesa su jezikoslovne teme iz povijesti

hrvatskoga jezika i hrvatske dijalektologije.

Obrazovanje:

o 1988.-1993. profesor kroatistike i južnoslavenskih filologija,

Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Filozofski fakultet u

Zagrebu (mentor akademik Josip Vončina)

o 1997. magistar humanističkih znanosti, znanstvenoga polja

jezikoslovlje, Filozofski fakultet u Zagrebu (mentor akademik

Josip Vončina)

o 2002. doktor znanosti iz područja humanističkih znanosti,

znanstvenoga polja jezikoslovlje, Filozofski fakultet u


4

Zagrebu (mentor akademik Josip Vončina)

Izbori u znanstvena zvanja:

o 2003. docentica, Filozofski fakultet Osijek

o 2007. izvanredna profesorica, Filozofski fakultet Osijek

o 2011. redovita profesorica, Filozofski fakultet Osijek

Znanstveni projekti:

o 1998.-2000. Doprinos Matije Petra Katančića hrvatskoj

leksikologiji, voditeljica projekta

o 2002.-2006. Hrvatski književni jezik 18. stoljeća u Slavoniji,

voditeljica projekta

o 2011.-2014. Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara,

voditeljica projekta

o 1991.-1997. Leksikologija i frazeologija hrvatskoga jezika,

istraživačica na projektu

o 2007.-2014. Slavonski dijalekt, istraživačica na projektu

Istraživačke stipendije i usavršavanja:

o 1998. Filozofski fakultet u Budimpešti

o 2005. Filozofski fakultet u Budimpešti

STRUČNA

DJELATNOST

Kontinuirano se bavim i popularizacijom znanstvenih tema koje su

predmet mojih proučavanja. Bila sam jedna od pokretačica i stručna

urednica časopisa „Glede“, prvoga studentskog časopisa za promicanje

kulture hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj. Kao voditeljica Odjela

za hrvatski jezik pri osječkom Ogranku Matice hrvatske organizirala sam

niz tribina vezanih uz aktualna jezična pitanja.

Kao član raznih radnih tijela zastupam interese struke.

Na Fakultetu i Sveučilištu sam sudjelovala u radu brojnih povjerenstava.

Bila sam voditeljica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku

dijalektologiju, a od 2010. prodekanica sam za razvojno-stručni rad na


5

Filozofskom fakultetu u Osijeku.

NASTAVNA

DJELATNOST

Predajem obvezne kolegije Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatska

dijalektologija na dvopredmetnom preddiplomskom studiju Hrvatskoga

jezika i književnosti. Na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju

Hrvatskoga jezika i književnosti (preddiplomski i diplomski studij)

osmislila sam izborne kolegije Jezik starih slavonskih pisaca, Povijest

hrvatske Biblije, Povijest hrvatske latinice, Štokavsko narječje i

Čakavsko narječje.

Na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju Jezikoslovlje izvodim

nastavu iz kolegija Morfologija te vodim radionicu Jezična analiza starih

tekstova.

POPIS

RADOVA

KNJIGE Farkaš, Loretana. Štokavski hrvatski književni jezik 18. stoljeća. /

Povijest hrvatskoga jezika. 3. knjiga: 17. i 18. stoljeće / urednici

Radoslav Katičić i Josip Lisac. Zagreb: Croatica, 2013., str. 163-219.

Farkaš, Loretana. Od slovosloxnosti slavonske. Osijek: Filozofski

fakultet, 2010.

Farkaš, Loretana. Stručno nazivlje u Katančićevu Zemlyomirju. /

Elementa geometriae practicae – zemlyomirje = Uvod u praktičnu

geometriju – zemljomjerstvo / urednici Miljenko Lapaine i Dušan

Marjanović. Zagreb: Geodetski fakultet: Hrvatsko geodetsko društvo,

2010., str. 233-247.

Despot, Loretana. Jezik hrvatskoga biblijskog prvotiska (poveznice).

Osijek: Filozofski fakultet, 2006.

Despot, Loretana. Jezik slavonskih franjevaca (do preporoda). Osijek:

Filozofski fakultet, 2004.

RADOVI Despot, Loretana. Standardizacijski procesi u hrvatskom jeziku 18.

stoljeća (na primjeru izgradnje stručne terminologije) // Tuzla. Grad na


6

zrnu soli / Amira Turbić-Hadžagić (ur.). Tuzla: JU Zavod za zaštitu i

korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Tuzlanskog

kantona, 2013., str. 107-116.

Farkaš, Loretana. Stari slavonski rukopisni rječnici. // Filologija: časopis

Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

58(2012), str. 99-114.

Farkaš, Loretana. Grafijska pitanja u Šimuna Mecića i Lovre

Bračuljevića. // Između dviju domovina: zbornik Milorada Nikčevića:

povodom sedamdesetogodišnjice života i četrdesetpetogodišnjice

znanstvenog rada / priredili Milica Lukić i Jakov Sabljić. Osijek: Filozofski

fakultet: Crnogorsko kulturno društvo "Montenegro-Montenegrina":

Hrvatsko-crnogorsko društvo prijateljstva Croatica-Montenegrina;

Podgorica: Institut za crnogorski jezik i književnost, 2011., str. 531-543.

Farkaš, Loretana; Babić, Tena. Govor Babine Grede // Šokačka rič 8 /

Bilić, Anica (ur.). Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti

Vinkovci, 2011., str. 133-154.

Farkaš, Loretana. Koncepcije o optimalnom tipu standardne

(novo)štokavštine u Mažuranićevo doba. // Ivan Mažuranić (1814-

1890) i Crna Gora: Cetinje od 27.9. do 1.10.2009.: zbornik / glavni i

odgovorni urednik Milorad Nikčević. Osijek: HCDP Croatica-

Montenegrina RH: CKD Montenegro-Montenegrina; Cetinje: Institut za

crnogorski jezik i jezikoslovlje "Vojislav P. Nikčević", 2011., str. 455-483.

Farkaš, Loretana; Babić, Tena. Neumorno traganje po istinama hrvatske

jezičke povijesti. // Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna,

književna i kulturna pitanja 7(2011), str. 387-413.

Farkaš, Loretana; Lapain, Miljenko. Prva hrvatska geometrija /

geodezija nastala u Osijeku. // 300 godina visokog školstva u Osijeku:

zbornik / [urednici Emanuel Hoško, Ana Pintarić; prijevod na engleski

jezik Dubravka Kuna]. Osijek: Filozofski fakultet, 2011., str. 91-103.

Farkaš, Loretana. Fonološko i morfonološko pravopisno načelo u

slavonskih dopreporodnih pisaca. // Lingua Montenegrina: časopis za

jezikoslovna, književna i kulturna pitanja 4(2010), 6, str. 119-138.

Farkaš, Loretana. Geometrijsko nazivlje u 18. stoljeću. // Filologija 54,

Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

2010., str 19-49.


7

Farkaš, Loretana. Oblikovanje stručnoga nazivlja u hrvatskom jeziku 18.

stoljeća. // Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna, književna i

kulturna pitanja 3(2010), 5, str. 103-121.

Farkaš, Loretana; Babić, Tena. Sintaktičke odlike glagolskih oblika u

starih slavonskih pisaca. // Šokačka rič 7: zbornik radova sa

Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt / urednica dr. Anica Bilić.

Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-

srijemske županije, 2010., str. 141-167.

Farkaš, Loretana. Hrvatski jezik i jezikoslovlje u Slavoniji u 18. stoljeću.

// Petar Zoranić i njegovi suvremenici: zbornik radova. Zadar:

Sveučilište u Zadru, 2009., str. 421-434.

Farkaš, Loretana. Lovro Šitović i slavonske gramatike 18. stoljeća. //

Riječ 15(2009), 2, str. 48-58.

Farkaš, Loretana. Matija Petar Katančić – najučeniji Slavonac. //

Slavonija, Baranja i Srijem: vrela europske civilizacije: Galerija Klovićevi

dvori, Zagreb, 27. travnja – 2. kolovoza 2009. / autori fotografija

Vidoslav Barac… [et al.]; glavne urednice Vesna Kusin, Branka Šulc.

Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske: Galerija Klovićevi

dvori, 2009., str. 513-517.

Farkaš, Loretana. Zašto Hrvati Bibliju tiskaju tek u 19. stoljeću?. //

Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna, književna i kulturna

pitanja 2(2009), 3, str. 95-115.

Farkaš, Loretana. Zašto Reljkovićeva slavonska gramatika nije

slavonska. // Šokačka rič 6: zbornik radova sa Znanstvenoga skupa

Slavonski dijalekt / urednica dr. Anica Bilić. Vinkovci: Zajednica

kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2009.,

str. 123-138.

Farkaš, Loretana. Baranjski govori u okviru slavonskoga dijalekta. //

Godišnjak Matice hrvatske u Belom Manastiru 5(2008), str. 111-121.

Farkaš, Loretana; Pilj, Marina. Govor Brođanaca. // Šokačka rič 5:

zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt / urednica dr.

Anica Bilić. Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti

Vukovarsko-srijemske županije, 2008., str. 113-125.


8

Farkaš, Loretana. Jezikoslovno nazivlje u dopreporodnoj Slavoniji. //

Riječ 14(2008), 1, str. 45-55.

Despot, Loretana. Biblijska prevodilačka tradicija u Slavoniji. // Riječ

13(2007), 1, str. 21-33.

Farkaš, Loretana. Doprinos Stjepana Sekereša proučavanju slavonskoga

dijalekta. // Baranjsko slovo: časopis za književnost i prosudbe o

književnosti 1(2007), str. 31-36.

Farkaš, Loretana. Slavonski dijalekt u nastavi Hrvatske dijalektologije. //

Šokačka rič 4: zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt

/ urednica dr. Anica Bilić. Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih

djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2007., str. 37-53.

Despot, Loretana. Grafijske i pravopisne odlike rukopisa Josipa

Paviševića. // Zbornik o Josipu Paviševiću / urednici prof. dr. sc. Ana

Pintarić i prof. dr. sc. Franjo Emanuel Hoško. Osijek: Sveučilište J. J.

Strossmayera u Osijeku: Hrvatska franjevačka provincija Sv. Ćirila i

Metoda: Filozofski fakultet u Osijeku, 2006., str. 345-357.

Despot, Loretana. Jezične osobitosti baranjskih govora. // Šokačka rič 3:

zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt / urednica dr.

Anica Bilić. Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti

Vukovarsko-srijemske županije, 2006., str. 29-39.

Despot, Loretana. Della Bellin utjecaj na slavonske pisce 18. stoljeća. //

Riječ 2(2004), str. 31-42.

Despot, Loretana; Pilj, Marina. Slavonski dijalekt u pisaca 18. stoljeća.

// Šokačka rič 2: zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski

dijalekt / urednica dr. Anica Bilić. Vinkovci: Zajednica kulturno-

umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2004., str. 87-

99.

Despot, Loretana. Osobitosti imeničkoga sklonidbenog sustava u

budimskim izdanjima slavonskih franjevaca. // Hrvatski književni jezik:

radovi sa znanstvenoga skupa povodom 500. obljetnice nastanka Judite

Marka Marulića / uredio dr. Stjepan Lukač. Budimpešta: Hrvatska

samouprava Budimpešte, 2003., str. 175-187.


9

Despot, Loretana. Put nebeski Ivana Grličića iz 1707. godine: grafijske,

pravopisne i jezične odlike. // Filologija 41(2003), str. 1-20.

Despot, Loretana. Čevapovićevi jezični zahvati u Katančićev prijevod

Svetoga pisma. // Hrvati u Budimu i Pešti (1997-2000): zbornik radova

sa znanstvenoga skupa Hrvati u Mađarskoj (Ugarskoj) u prošlosti i

sadašnjosti / uredio dr. Stjepan Lukač. Budimpešta: Hrvatska

samouprava Budimpešte, 2001., str. 243-359.

Despot, Loretana. Hrvatsko-latinski rječnik Matije Jakobovića iz 1710.

godine. // Filologija, 36-37(2001), str. 125-138.

Despot, Loretana. Jezični utjecaji bosanskoga franjevca Ivana

Bandulavića na pisce slavonskih lekcionara 18. stoljeća. // Hrvatski jezik

u Bosni i Hercegovini – jučer i danas / glavni i odgovorni urednik Šimun

Musa. Mostar: Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, 2001., str.

139-151.

Despot, Loretana. M. P. Katančić i budimski lekcionari 18. stoljeća.

// Hrvati u Budimu i Pešti (1997-2000): zbornik radova sa

znanstvenoga skupa Budim i Pešta u kulturnoj povijesti Hrvata / uredio

dr. Stjepan Lukač. Budimpešta: Hrvatska samouprava Budimpešte,

2001., str. 405-419.

Despot, Loretana. Prevođenje Biblije u Hrvata od Kašića do Katančića.

// Drugi hrvatski slavistički kongres / uredile Dubravka Sesar, Ivana

Vidović Bolt. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo: Filozofski fakultet,

2001., str. 59-67.

Farkaš, Loretana. De litteris u Kašićevoj gramatici. // Jezikoslovlje

2(1999), 2/3, str. 84-100.

Farkaš, Loretana. Matija Antun Reljković i prvi slavonski rječnik. //

Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća: zbornik radova sa

znanstvenog skupa Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća (u

povodu 200. godišnjice smrti) / uredništvo Damir Agičić... et al.

Davor: Općinsko poglavarstvo; Zagreb: Filozofski fakultet, 1998., str.

245-251.

Farkaš, Loretana. Prvi otisnuti prijevod Biblije u Hrvata. // Jezikoslovlje

1(1998), 1, str. 20-34.


10

Farkaš, Loretana. Jezikoslovna nastojanja M. P. Katančića uoči

preporoda. // Prvi hrvatski slavistički kongres / glavni i odgovorni

urednik Stjepan Damjanović. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 1997.,

str. 143-147.

Farkaš, Loretana. Prema hrvatskom standardnom jeziku. // Književna

revija 36(1996), 1/2, str. 5-13.

Farkaš, Loretana. Sporovi filoloških škola 19. stoljeća. // Zor: časopis za

književnost i kulturu 2(1996), 2/3, str. 110-139.

Farkaš, Loretana. Slavonski jezik ili počeci hrvatskoga književnog

standarda u M. A. Reljkovića?. // Ključevi raja: hrvatski književni barok i

slavonska književnost 18. stoljeća: zbornik radova sa znanstvenoga

skupa Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća /

priredila Julijana Matanović. Zagreb: Meandar, 1995., str. 367-372.

Farkaš, Loretana. Parodijski elementi baroknih komičnih poema. //

Revija 30(1990), 6, str. 604-609.

PROGRAM RADA 2014.-2018. prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo

Osijek, travnja 2014.

Program rada 2014.-2018.

2

Sadržaj

OCJENA TRENUTAČNOG STANJA 3

PROGRAM RADA OD 2014. DO 2018. 5

NASTAVNI PROCES 5

Studijski programi 5

Nastava i nastavnici 6

Studenti 6

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI RAD 7

Znanstveni rad 7

Poslijediplomski studiji 7

Projekti 8

Međunarodna suradnja 8

SUSTAV ZA UNAPREĐIVANJE I OSIGURAVANJE KVALITETE 9

PROSTOR 9

Postojeća zgrada Fakulteta i rekonstrukcija krovišta 9

Nova zgrada 9

ORGANIZACIJA RADA 10

Zakonitost i transparentnost rada 10

Fakultetsko vijeće 10

Dekan i stručni kolegij 10

Kolegij dekana / prodekana i voditelja ustrojbenih jedinica 10

Dekanski sat sa studentima 10

Administracija u službi studenata i nastavnika 11

Knjižnica 11

Samoprocjena akademske godine 11

PREPOZNATLJIVOST FAKULTETA U ZAJEDNICI 11

Ugled Fakulteta i repozicioniranje na Sveučilištu 11

Promidžba 12

Mrežna stranica 12

Prepoznatljivi programi cjeloživotnoga obrazovanja 13

Izdavačka djelatnost 13

Suradnja sa znanstvenim institucijama, gospodarstvom, javnim

institucijama i širom zajednicom

13


3

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku radim od 1994. godine i prošla sam sve stepenice u

sustavu napredovanja, od znanstvene novakinje pa do redovite profesorice te mi je vrlo

dobro znano s kojim se prednostima i nedostatcima susreću svi naši nastavnici, suradnici,

studenti i prateće osoblje. Obnašajući dužnost prodekanice, uvidjela sam važnost timskoga rada, stekla sam jasan uvid

u način upravljanja, organizacije i funkcioniranja Fakulteta te uočila što je sve učinjeno i što

još treba razvijati i dograđivati kako bi fakultetske djelatnosti bile što učinkovitije

organizirane.

Smatram da kvaliteta naših studijskih programa, nastavnoga i znanstveno-istraživačkoga

rada jesu dobar temelj i potencijal za bolje (re)pozicioniranje u okviru Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku te osnaživanje Filozofskoga fakulteta kao jakoga regionalnog

društveno-humanističkog središta.

OCJENA TRENUTAČNOG STANJA

Filozofski fakultet u Osijeku znanstveno je nastavna sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku. Pravni je sljednik Pedagoškoga fakulteta (1977. do 2004.) i

Pedagoške akademije (1961. do 1977.).

Na Fakultetu radi 180 djelatnika, od čega 140 nastavnika: 21 redoviti profesor, 21 izvanredni

profesor, 38 docenata, 5 viših predavača, 2 predavača, 5 viših lektora, 5 lektora, 15 viših

asistenata, 20 asistenata i 8 znanstvenih novaka.

Misija je Filozofskoga fakulteta u Osijeku djelovanje u području visokoškolskoga obrazovanja

i znanstveno-istraživačkoga rada u područjima društvenih i humanističkih znanosti te

obrazovanje studenata s mjerljivim i jasnim znanjima, profesionalnim kompetencijama i

vještinama.

Strategija Filozofskoga fakulteta polazi od zamisli Fakulteta kao snažnoga regionalnog,

međunarodnog te nacionalnog društveno-humanističkog središta, usmjerenog na sustavno

razvijanje i unapređivanje znanstveno-istraživačkih jedinica i izvedbu nastavnih programa

koji studentima osiguravaju stjecanje znanja i vještina primjerenih izazovima suvremenoga

društva.

Blizina triju državnih granica te kvaliteta studijskih programa Filozofski fakultet u Osijeku čine

okosnicom društvenih i humanističkih studija kojima gravitiraju pristupnici iz Republike

Hrvatske, ali i država u okruženju.

Djelatnost Filozofskoga fakulteta određena je Statutom Fakulteta i temelji se na izvođenju

preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih sveučilišnih studija. Raznovrsni studijski

programi omogućavaju njegovanje interdisciplinarnosti između područja društvenih i

humanističkih znanosti, ali i unutar navedenih područja. Na Fakultetu je ustrojeno 11

sveučilišnih preddiplomskih studija, 19 diplomskih studija i 3 poslijediplomska sveučilišna

studija. Tradicionalno kvalitetni studijski programi nastavničkoga usmjerenja obogaćeni su

posljednjih godina i studijskim programima koji su po svojoj orijentaciji i profilu zanimanja za


4

koja obrazuju studente specifični i prepoznatljivi. U tijeku je i ustrojavanje novih studijskih

programa.

Opći je zaključak kako naši nastavnici i suradnici posjeduju visoku razinu stručnih i

pedagoških kompetencija koja se očituje kroz kvalitetno izvođenje nastave, mentorski sustav

rada te druge oblike suradnje.

Na Fakultetu se posebna briga vodi o uključivanju studenata u nastavni, znanstveno-

istraživački i stručni rad, a što se očituje kroz aktivno uključivanje studenata na različite

projekte, uključivanje studenata u rad brojnih studentskih udruga, časopisa i zbornika, kroz

izvrsnu suradnju s nizom ustanova u kojima studenti stječu dodatna praktična znanja i

sposobnosti te povoljnim odnosom nastavnoga osoblja i studenata (1:11). Filozofski se

fakultet među svim sveučilišnim sastavnicama posebno ističe po najboljim pokazateljima

studentske mobilnosti u zemlji i inozemstvu.

Fakultet je osobito prepoznatljiv i u znanstveno-istraživačkom radu u području humanističkih

i društvenih znanosti. Prepoznatljivost se ostvaruje putem različitih nacionalnih i

međunarodnih aktivnosti i projekata. Fakultet je izdavač nekoliko znanstvenih i stručnih

časopisa. U organizaciji Fakulteta odvijaju se brojni znanstveni i stručni skupovi, a pretplaćeni

smo i na nekoliko online-baza podataka. Filozofski je fakultet uspostavio značajnu suradnju

sa sveučilištima, fakultetima i drugim institucijama u zemlji i inozemstvu. Suradnja se odvija

putem sudjelovanja u programima razmjene studenata i nastavnika, zajedničkih organizacija

znanstvenih skupova, ljetnih škola, rada na projektima, suradnje u izdavanju časopisa i

znanstvenih publikacija, izvođenja preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih

sveučilišnih studija. Suradnja se temelji i na nizu potpisanih ugovora o suradnji.

Na Fakultetu se kontinuirano nadograđuju i proširuju već postojeća i stečena znanja i

vještine, stoga je ustrojen Odsjek za cjeloživotno obrazovanje kako bi se osnažila uloga

Fakulteta u zajednici. U okviru Odsjeka za cjeloživotno obrazovanje ustrojena su četiri

programa cjeloživotnoga obrazovanja.

Veliki su koraci učinjeni i na području Sustava za osiguravanje i unapređivanje kvalitete

obrazovanja i znanstveno-istraživačkoga rada. Postavljeni se ciljevi prate i analiziraju

kontinuirano kroz usvojene metodologije i postupke i prilagođavaju se novim potrebama.


5

PROGRAM RADA OD 2014. DO 2018.

U prethodnom sam četverogodišnjem prodekanskom razdoblju bila sudionik pokretanja

projekata koji su od iznimne važnosti za budućnost djelovanja našega Fakulteta. U tom sam

smislu upućena u tijek naših razvojnih projekata, a želja mi je i nastaviti njihovu provedbu.

Budući da sam sudjelovala u procesu nastajanja i oblikovanja Strategije razvoja Filozofskog

fakulteta u Osijeku za razdoblje od 2011. do 2015., na sljedeći ću način poticati i dograđivati

sljedeće strateške odrednice:

NASTAVNI PROCES

� Studijski programi

Raznovrsnost studijskih programa Filozofskoga fakulteta u budućem razdoblju promatram

kao našu komparativnu prednost. U tom smislu valja usmjeravati razvoj postojećih i

ustrojavanje novih studijskih programa (nastavničkih i nenastavničkih). Postojeće studijske

programe ćemo pažljivo analizirati, dorađivati i reorganizirati te usmjeravati suradnju

pojedinih ustrojbenih jedinica u izvođenju studijskih programa, posebice na diplomskim i

specijalističkim studijima, u čemu vidim velik potencijal. Uobičajeno je da filozofski fakulteti

u svojoj ponudi imaju i studijske programe koji na našem Fakultetu još nisu zaživjeli: Povijest

umjetnosti, Komparativna književnost, Klasična filologija, Arheologija, Etnologija i

antropologija, Lingvistika, Novinarstvo i odnosi s javnošću i dr. Postoji i potreba ustrojavanja

još jednoga studija stranoga jezika te ustrojavanje još jednoga studija slavenskoga jezika.

Napominjem da uskoro očekujemo i početak rada studija Sociologije te diplomskoga studija

Nakladništva. Predložit ću pokretanje specijalističkoga diplomskog / poslijediplomskog

studija prevođenja te specijalističkoga studija iz područja Pedagogije. Napominjem da će

eventualno uvođenje novih studija biti dobro pripremljeno, prethodit će detaljne analize i

projekcije te nijedan segment neće biti prepušten stihiji. Novi će se studijski programi uvoditi

planski i uravnoteženo, sukladno kadrovskim i prostornim potencijalima kojima Fakultet

raspolaže. Posebice ću se zalagati za izbjegavanje paralelizma studijskih programa u okviru

Sveučilišta i u tom ću smislu dosljedno štititi interese Fakulteta.

Temeljitim ćemo analizama utvrditi i potrebu uvođenja samofinancirajućih studija

(izvanredni studiji), za što Fakultet ima snage.

Već sada pojedine ustrojbene jedinice imaju pripremljene planove za nove programe

cjeloživotnoga obrazovanja, stoga ću uz već postojeće programe cjeloživotnoga obrazovanja

stvoriti uvjete za pokretanje novih programa, a za što Fakultet ima dovoljno resursa. Na taj

bismo način ostvarili vlastita financijska sredstva koja bismo preusmjeravali u unapređenje

znanstvenoga, stručnog i nastavnog rada.


6

� Nastava i nastavnici

Želim poticati izvođenje nastave koja će zadovoljiti potrebe naših studenata. U tom smislu

posebno ću voditi računa da u potpunosti budu osigurana sva materijalna i tehnička

pomagala potrebna za kvalitetno i suvremeno izvođenje nastave. Uz uobičajene oblike

nastave bit će osigurani i uvjeti za ostale oblike nastave na kolegijima koji to zahtijevaju.

Takvim će se nastavnim metodama, uz već postojeće, prevladati teškoće ostvarivanja

klasičnoga oblika nastave.

Također, podupirat ću izdavanje udžbenika i priručnika naših nastavnika neophodnih za

nastavu i pripremanje ispita.

Posebnu ću brigu voditi o radu nastavnika i njihovim potrebama. S tim u vezi nastavnicima će

biti omogućeno kontinuirano usavršavanje nastavničkih kompetencija i metoda kroz različite

vidove i oblike obrazovanja. Budući da obrazujemo i buduće nastavnike, smatram da se

moramo aktivnije uključiti u procese stručnoga usavršavanja nastavnika predmetne nastave

u osnovnim i srednjim školama. Zbog toga je naša zadaća da budemo prodorniji u

oblikovanju promjena u sustavu školstva.

Unatoč privremenoj zabrani zapošljavanja napravit ću Plan realne supstitucije radnih mjesta

tako da će svim nastavnicima i suradnicima biti osigurana mogućnost napredovanja u

znanstveno-nastavna zvanja, a time će se otvoriti i mogućnost otvaranja novih radnih

mjesta.

Sukladno financijskim mogućnostima rado ću podupirati gostovanja priznatih znanstvenika u

nastavi i na taj će se način obogaćivati kvaliteta nastavnih sadržaja.

Zbog nedostatka financijskih sredstava posljednjih se godina otvorio i problem izvođenja

terenske nastave i prakse. Analizirat ćemo realne potrebe i putem programskih ugovora

povući sredstva za izvođenje terenske nastave.

� Studenti

Temeljna misija našega djelovanja obrazovanje je studenata, stoga će dio aktivnosti koje ću

poduzimati biti usmjeren na poboljšanje i održavanje kvalitete pružanja usluga studentima.

Želja mi je studente više angažirati u aktivnosti na Fakultetu koje se odnose na studentska

pitanja. U tom će smislu biti usmjeren angažman prodekana za studente koji će

kontinuiranim kontaktom i suradnjom sa studentima voditi organiziranu institucionalnu

brigu za studentsko djelovanje. Pri upisu na Filozofski fakultet svaki će student dobiti

Informacijski paket koji će obuhvaćati sve podatke o studiju. Posebice ću poticati što aktivniji

angažman studenata u radu fakultetskih tijela (Fakultetsko vijeće, Povjerenstvo za kvalitetu i

dr.). Vodit ću brigu da ravnomjerno budu uključeni studenti svih studijskih skupina te svih

razina studija (preddiplomske, diplomske i poslijediplomske). Studentima ću, kao

ravnopravnim dionicima nastavnoga procesa, omogućiti dostupnost svih povratnih

informacija. To podrazumijeva da će i nadalje putem anonimne studentske ankete ocjenjivati

rad nastavnika, Ureda za studentska pitanja i ostalih resursa na Fakultetu. Svi argumentirani


7

zahtjevi studenata bit će uvažavani i razmatrani, a studenti će uvijek biti obavještavani što je

poduzeto u skladu s njihovim inicijativama.

Kako se na Filozofskom fakultetu obrazuju i studenti – budući nastavnici, zalagat ću se da

naši studenti dobiju i usvoje temeljna znanja struke, ali i steknu nužnu stručnu metodičko-

didaktičku naobrazbu.

Njegovat ću postojeći sustav nagrađivanja naših studenata sudjelovanjem u znanstveno-

istraživačkom radu, izvannastavnim aktivnostima, volonterskim aktivnostima na Fakultetu i u

zajednici.

I nadalje ću podržavati sve aktivnosti Psihološkoga savjetovališta na našem Fakultetu.

Iz sredstava koja ćemo realizirati putem programskih ugovora olakšat ćemo proces

studiranja svim studentima s invaliditetom te studentima slabijega socijalno-ekonomskog

statusa. Pomoć ćemo osiguravati nabavom pomagala, opreme i literature prilagođene

studentima s invaliditetom, realizacijom studentskih stipendija te djelomičnim ili potpunim

oslobađanjem od troškova školarine za studente slabijega socijalno-ekonomskog statusa.

Osnažit ću i djelovanje fakultetskoga Alumni kluba i putem suradnje s bivšim studentima

izgrađivati prepoznatljivost Fakulteta u široj zajednici.

Studentima će i dalje biti pružana pomoć u radu njihovih udruga, izdavanju časopisa i

zbornika te odlazaka na znanstvene skupove.

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI RAD

� Znanstveni rad

Osim rada u nastavi nastavnicima će biti osigurani nesmetani uvjeti za znanstveni rad i

napredovanje. Dodatno ću poticati posebno uspješne znanstvenike, a Fakultet će svim

raspoloživim sredstvima razvijati znanstvene potencijale. Sukladno mogućnostima Fakultet

će financijski podupirati sudjelovanje i odlaske na znanstvene skupove, članarine u

društvima, uredničke poslove oko publikacija, kupnju knjiga, dolaske gostujućih profesora,

izdavanje znanstvenih časopisa, pretplate na sve potrebne baze podataka i sve ostale vidove

znanstvenoga usavršavanja. U tu će svrhu biti utemeljen Fond za znanstveni i istraživački rad

čija će sredstva biti raspoređena nastavnicima, suradnicima i ustrojbenim jedinicama.

Sredstva iz Fonda bit će usmjerena na taj način da će se podići svi indikatori znanstvenoga

rada koji su uključeni u programsko financiranje znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja

i sporta. Takvim će se pristupom povećati i međunarodna vidljivost znanstvenih rezultata

Filozofskoga fakulteta, a znanstveni portal Fakulteta svakodnevno će biti ažuriran

najaktualnijim podatcima.

� Poslijediplomski studiji

Uz već postojeća tri poslijediplomska studija potaknut ću i utemeljenje novih. Posebno želim

osnažiti značaj i utjecaj Povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti koja će aktivno i

samostalno pripremati procedure za sjednice Fakultetskoga vijeća. U tom smislu valja


8

poboljšati kvalitetu studenata koji pohađaju poslijediplomske studije. Ukoliko postoji

potreba dorade ili revizije postojećih studijskih programa i reorganizacije samih studija s

ciljem zadovoljenja potreba budućih polaznika, Fakultet će ponuditi svu logističku potporu u

stvaranju što kvalitetnijih programa i logističkih uvjeta. Također, nagrađivat će se i kvalitetan

mentorski rad sa studentima poslijediplomskih studija te izvođenje nastave na

poslijediplomskim studijima. Općenito, tendencija je da se potiče individualni rad nastavnika

s doktorandima te manje obvezne nastave predavačkoga tipa. Treba poticati više

seminarskih, istraživačkih i radioničkih oblika nastave te objavljivanje radova.

Poslijediplomske studije valja uvažavati kao jednu od triju poluga bolonjskoga procesa, stoga

će i ti studiji prolaziti redovitu studentsku evaluaciju nastavnoga procesa. Smatram da i

studente poslijediplomskih studija treba aktivno uključivati u rad fakultetskih tijela

(Fakultetsko vijeće, Povjerenstvo za kvalitetu i dr.).

� Projekti

Budući da se više ne možemo oslanjati samo na izvore financiranja projektnih ideja od strane

Hrvatske zaklade za znanost, posebno ću se angažirati da osnujemo stručni tim koji će biti

zadužen za učinkovitije informiranje o mogućim prijavama projekata. U tom će smislu

nastavnicima na raspolaganju biti osobe koje će pružati svu logističku podršku u cjelokupnoj

pripremi projektne dokumentacije za prijavu na fondove koje financira Europska unija. Pružit

ću potporu nastavnicima da se aktivnije uključe u oblikovanje i okrupnjavanje projektnih

ideja kako bismo bili konkurentniji na međunarodnim natječajima (unutarinstitucionalno i

međuinstitucionalno). Nastavnici koji uspiju realizirati projekte prijavljene na EU-fondove bit

će dodatno stimulirani.

� Međunarodna suradnja

Filozofski fakultet sveučilišna je sastavnica koja ima najbolje pokazatelje mobilnosti

studenata i nastavnika na cijelom Sveučilištu. Uzimajući u obzir činjenicu da je najveći broj

dolaznih mobilnosti studenata upravo na naš Fakultet, inicirat ću osmišljavanje i pokretanje

programa za strane studente koji će obuhvaćati pitanja hrvatske povijesti i kulture na

jednom od svjetskih jezika. Vjerujem da bismo na taj način povećali i dolaznu mobilnost

stranih nastavnika na naš Fakultet, a tomu će doprinijeti i fakultetska mrežna stranica na

engleskom jeziku.

U sljedećem ću razdoblju poticati još veću mobilnost i to učinkovitijim informiranjem te

pružanjem administrativne podrške u pripremi dokumentacije i uklanjanjem svih

administrativnih prepreka mobilnosti studenata, nastavnika i nenastavnoga osoblja. U

sljedećem će razdoblju uslijediti i ciljano potpisivanje novih Erasmus+ ugovora.


9

SUSTAV ZA UNAPREĐIVANJE I OSIGURAVANJE KVALITETE

Sustav za unapređivanje i osiguravanje kvalitete na Fakultetu odlično je razvijen i ustrojen. I

nadalje ćemo kontinuirano nadograđivati i usavršavati mehanizme unapređivanja i

osiguravanja kvalitete nastavnoga, znanstveno-istraživačkog i stručnog rada i posebno pratiti

njihovu primjenu.

Za razdoblje od 2016. do 2020. izradit ćemo Strategiju razvoja Filozofskoga fakulteta te

pratiti njezinu provedbu. Također ćemo pratiti i provedbu Strategije osiguravanja kvalitete i

dorađivati eventualne nedostatke.

Kao mehanizme praćenja funkcioniranja i organizacije Sustava za kvalitetu na Fakultetu

svake ćemo kalendarske godine izraditi SWOT-analizu te provoditi unutarnju prosudbu

Sustava za kvalitetu. Jednom u pet godina izradit ćemo Samoanalizu.

Stalno ćemo unapređivati i kompetencije djelatnika uključenih u Sustav unapređivanja i

osiguravanja kvalitete.

Kroz djelovanje Povjerenstva za kvalitetu i Ureda za kvalitetu i dalje ćemo razvijati internu

kulturu kvalitete te očuvati javno povjerenje u Sustav kvalitete na Fakultetu.

U sljedećem ćemo razdoblju dobiti Certifikat vanjske neovisne prosudbe unutarnjega sustava

kvalitete koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje.

PROSTOR

� Postojeća zgrada Fakulteta i rekonstrukcija krovišta

Budući da sam aktivno sudjelovala u pripremi projektne dokumentacije za rekonstrukciju

postojećega krovišta Filozofskoga fakulteta, uložit ću dodatne napore kako bi projekt bio i

dovršen. U cijelosti je završena izrada projektne dokumentacije te smo ishodovali Potvrdu

glavnoga projekta (građevinska dozvola). Trenutačno smo u pregovorima s Upravom

Sveučilišta, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te preko europskih fondova

pokušavamo realizirati sredstva za rekonstrukciju krovišta u vrijednosti od cca 9.500.000,00

kn. Bit će renovirano kompletno potkrovlje s novim radnim i nastavnim prostorima, a

istovremeno će biti ugrađen i moderan sustav grijanja, hlađenja i prozračivanja. Takvom

ćemo tehnologijom, koja podliježe svim suvremenim propisima energetske učinkovitosti,

uspjeti uštedjeti znatna materijalna sredstva. S vremenom ćemo sustav grijanja, hlađenja i

prozračivanja uvoditi i na niže etaže postojeće zgrade.

� Nova zgrada

Već se godinama intenzivno radi i na pripremnim radnjama oko dogradnje zgrade Fakulteta

u dvorištu gdje će biti smješteni novi prostori Fakulteta. Riječ je o troetažnoj zgradi s

podzemnom garažom ukupne površine preko 4.000 m2. Tim ćemo prostorom trajno riješiti

prostorne probleme, a stvorit će se i prostorni uvjeti za ustrojavanje novih studijskih

programa. Trenutačno smo u fazi ishodovanja građevinske dozvole, a vlastita ćemo sredstva i


10

dalje ulagati u izradu projektne dokumentacije. Izgradnja nove zgrade Filozofskoga fakulteta

uvrštena je i u III. razvojnu fazu obnove i izgradnje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku, a koja treba biti realizirana do 2020.

ORGANIZACIJA RADA

� Zakonitost i transparentnost rada

Djelovanje Filozofskoga fakulteta u Osijeku bit će usmjereno uvažavanju zakonske regulative,

a rad fakultetskih tijela bit će transparentan i podložan javnoj ocjeni.

Filozofski će fakultet u svom radu njegovati sve pozitivne organizacijske vrijednosti:

vjerodostojnost, profesionalnost, odgovornost, prilagodljivost, povjerenje, suradnju,

otvorenost i dr. Razvijat ću pozitivnu organizacijsku klimu na Fakultetu te integraciju

kolektiva i osnaživanje timskoga duha.

� Fakultetsko vijeće

Fakultetsko je vijeće krovno tijelo koje donosi sve važne odluke. Rad Vijeća bit će otvoren za

rasprave i razmjenu mišljenja, utemeljene na toleranciji i međusobnom uvažavanju.

Podržavat ću sastav Fakultetskoga vijeća u sadašnjem sastavu.

� Dekan i stručni kolegij

Dekan je osoba koja u suradnji s Upravom i svim zaposlenicima rukovodi svim procesima koji

se odnose na zakonito i moralno djelovanje Fakulteta i svih njegovih zaposlenika. Dekan će

aktivno i čvrsto zastupati interese Fakulteta.

Stručni kolegij čine dekan, četiri prodekana, tajnik Fakulteta i voditelj ureda za financijsko-

računovodstvene poslove. Dekan i četiri prodekana bit će s različitih ustrojbenih jedinica.

� Kolegij dekana / prodekana i voditelja ustrojbenih jedinica

Dekan će jednom mjesečno održavati kolegije s voditeljima ustrojbenih jedinica s ciljem

razmjene informacija. To znači da će dekan kontinuirano pratiti aktualnu situaciju na svim

ustrojbenim jedinicama i promptno (su)djelovati u rješavanju mogućih poteškoća.

U slučaju rješavanja tekućih organizacijskih poslova prodekani će prema potrebi održavati

sastanke s voditeljima ustrojbenih jedinica.

� Dekanski sat sa studentima

Redovitim mjesečnim održavanjem sastanka dekana i prodekana za studijske programe i

studente te predstavnika Studentskoga zbora i svih ostalih studenata učinkovitije ćemo

rješavati najaktualnije studentske probleme.


11

� Administracija u službi studenata i nastavnika

Poseban ću trud uložiti u učinkovitiju organizaciju rada administrativnih službi.

Reorganizacijom rada stvorit ću povoljnije uvjete za pružanje usluga studentima i

nastavnicima kako bi ih se rasteretilo administrativnih poslova. To se odnosi na organizaciju

Ureda za studentska pitanja (referada) te administrativnu pomoć trenutačno zaposlenih

pratećih službi voditeljima ustrojbenih jedinica i nastavnicima (administrativni tajnici).

� Knjižnica

Knjižnica je važna ustrojbena jedinica i tijekom radnoga vremena na usluzi je studentima i

nastavnicima. Knjižnica i čitaonica za strane jezike bit će izmještena na prvi kat kako bi

knjižnica u potpunosti prostorno i organizacijski bolje funkcionirala.

Vodit ću brigu o ulaganju u knjižni fond, posebice za nabavu literature obvezne za nastavu i

polaganje ispita. Također, računalna oprema koju u prostorima čitaonice koriste studenti

uvijek će biti dostupna i u funkciji.

Inicirat ću aktivnije uključivanje studenata u volonterski rad u knjižnici.

Dugoročno će se prostorni i organizacijski problemi knjižnice riješiti dogradnjom nove zgrade

u dvorištu.

� Samoprocjena akademske godine

Po završetku svake akademske godine provest ćemo samoprocjenu kvalitete studijskih

programa, nastave i uvjeta rada. U analizi prethodne akademske godine sudjelovat će

studenti, nastavnici i prateće fakultetske službe. Takve će analize pokazati dobre i loše strane

u prethodnoj akademskoj godini, a pokazatelji će služiti kao smjernica za poboljšanje i

dogradnju elemenata u sljedećoj akademskoj godini. Tim će aktivnostima rukovoditi

prodekani, a uključeni će biti i predstavnici studenata, nastavnika, suradnika i

administrativnoga osoblja Filozofskoga fakulteta.

PREPOZNATLJIVOST FAKULTETA U ZAJEDNICI

� Ugled Fakulteta i repozicioniranje na Sveučilištu

Filozofski fakultet u Osijeku jedan je od najstarijih fakulteta u okviru Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku. Ove godine obilježavamo 53 godine postojanja Fakulteta. Smatram

da trebamo njegovati tradiciju na kojoj je izniknuo Filozofski fakultet i nasljedovati sva

pozitivna postignuća. Predložit ću Fakultetskom vijeću da svake godine obilježavamo Dan/e

Filozofskoga fakulteta. Tom bismo prigodom organizirali središnju svečanost na kojoj ćemo

obilježiti Dan Fakulteta te predstaviti sve važnije aktivnosti i projekte. Uložit ću dodatne

napore da se Filozofski fakultet bolje repozicionira u okviru matičnoga Sveučilišta, a studenti

i nastavnici koji postižu uspjehe predstave javnosti. Želim da Fakultet bude ravnopravan i

respektabilan akter u realizaciji sveučilišnih projekata, i u tom će pogledu biti aktivirani svi


12

fakultetski resursi. Napori će se usmjeriti i k boljoj međunarodnoj vidljivosti Filozofskoga

fakulteta.

� Promidžba

Promidžba Fakulteta vrlo je bitan činitelj u stvaranju javne slike o djelovanju naše ustanove,

stoga rad na promidžbi nikako ne smije biti prepušten stihiji i amaterizmu. Stvorit ću uvjete

da Filozofski fakultet ima prepoznatljivu i suvremenu promidžbu svih naših djelatnosti i

aktivnosti. Promidžba će uključivati predstavljanje informacija o Fakultetu ciljnim skupinama

te stvaranje pozitivnoga mišljenja javnosti o Fakultetu. Načini na koje će se Fakultet

promovirati jesu publicitet (besplatno reklamiranje), odnosi s javnošću i osobni kontakti.

Ciljne skupine kojima ćemo se promidžbenim aktivnostima obraćati jesu studenti (bivši,

sadašnji i budući), znanstvena i stručna javnost te šira javnost.

Ciljanim predstavljanjem naših studijskih programa i svih ostalih aktivnosti posebno ćemo se

obraćati budućim studentima. Različite promidžbene aktivnosti (Sveučilišna smotra, različiti

reklamni materijali Fakulteta i odsjeka te strategija kvalitete koja izdiže Fakultet među onima

sa sličnim studijima) otvorit će mogućnost da se iz populacije maturanata na naše studije

privuku najkvalitetniji pristupnici. Zadovoljni i uspješni studenti najbolja su promidžba

Fakulteta.

Promidžbene će aktivnosti biti usmjerene i na širu javnost s ciljem stvaranja pozitivnoga

mišljenja javnosti o Filozofskom fakultetu. Posebno je važno osvijestiti potrebu

kontinuiranoga pojavljivanja fakultetskih aktivnosti u medijima kako bi javnost bila

obaviještena o pozitivnom utjecaju Fakulteta na zajednicu. Putem dobro osmišljenih

promidžbenih aktivnosti javnost će pravovremeno biti obavještavana o upisima na studije

Fakulteta, obljetnicama Fakulteta i odsjeka, događajima na Fakultetu (znanstvenim i

stručnim skupovima, okruglim stolovima, projektima, izdanjima knjiga i časopisa,

studentskim događanjima), značajnim postignućima Fakulteta, njegovih djelatnika i

studenata, sudjelovanju Fakulteta u događanjima lokalne zajednice, radu udruga i sl.

Promidžbenim ćemo se aktivnostima usmjeravati i k budućim potencijalnim partnerima u

ostvarivanju zajedničkih projekata.

Da bi promidžbene aktivnosti postigle što bolje rezultate, izradit ćemo i promotivne

materijale pa će biti neophodno napraviti Knjigu standarda.

� Mrežna stranica

Fakultetska mrežna stranica naše je ogledalo i prozor u svijet i njezinu ćemo izgledu i

informativnosti pristupiti profesionalno. Struktura mrežne stranice bit će preuređena i

usklađena s potrebama lakše dostupnosti i preglednosti korisnicima. Imenovat ću osobu koja

će obnašati funkciju glavnoga urednika mrežne stranice, koji će svakodnevno pregledavati i

usklađivati najaktualnije sadržaje i informacije.

Mrežna će stranica biti dostupna na engleskom, njemačkom i mađarskom jeziku.


13

� Prepoznatljivi programi cjeloživotnoga obrazovanja

Raznovrsnost naših studijskih programa te raznorodnost nastavničkih i suradničkih

usmjerenja i specijalizacija vidim kao pokretače u stvaranju programa cjeloživotnoga učenja

koji će biti jedinstveni i prepoznatljivi u okviru Sveučilišta. Činjenica je da od svih sveučilišnih

sastavnica Filozofski fakultet ima najrespektabilniji nastavni kadar za izvođenje programa

cjeloživotnoga učenja. Fakultet ima dovoljnu snagu za pokretanje i izvođenje sadržaja

cjeloživotnoga učenja koji će biti na usluzi javnosti, a naši ih nastavnici i suradnici mogu

izvoditi (utemeljenje Centra za strane jezike, Program psihološkoga savjetovanja, Odnosi s

javnošću, Program tečaja hrvatskoga jezika za lektore i prevoditelje, Program pripreme za

državnu maturu i dr.).

� Izdavačka djelatnost

Jedna je od djelatnosti za koju je registriran Filozofski fakultet u Osijeku i izdavaštvo.

Posljednjih su godina učinjeni znatni pomaci u organizaciji i promidžbi fakultetske izdavačke

djelatnosti, što je rezultiralo i povećanom prodajom naših izdanja.

I nadalje ću poticati sve vidove izdavaštva i suizdavaštva, a prostor će biti otvoren i za

elektroničko izdavaštvo.

Fakultetska ćemo izdanja redovito predstavljati u medijima.

� Suradnja sa znanstvenim institucijama, gospodarstvom, javnim institucijama i

širom zajednicom

Planski ćemo osmisliti buduću suradnju Fakulteta s nizom znanstvenih i javnih institucija.

Posebna će pozornost biti usmjerena na prijavljivanje i ostvarivanje zajedničkih projekata te

povezivanje znanstvenih spoznaja s praksom. U toj suradnji vidim snagu svih naših studijskih

programa. Primjerice, suradnja se s gospodarstvom može provoditi uzajamnim angažmanom

u pružanju usluga (prevoditeljski smjerovi engleskoga i njemačkoga jezika te putem

kompetencija psihologa, informatologa, pedagoga i dr.).

Radit ćemo i na dobroj i korektnoj suradnji s državnim tijelima koja imaju izravnu ili

neizravnu vezu s poslovanjem Fakulteta. Također, aktivnije ćemo surađivati s lokalnom

zajednicom i osvješćivati činjenicu da je lokalnoj vlasti potrebna snažna obrazovna i

znanstvena društveno-humanistička ustanova.

Posljednjih je godina očita tendencija nedovoljnoga uvažavanja humanističkih vrijednosti u

društvu, a to se posljedično odražava i na položaj humanističkih i društvenih znanosti i

ustanova koje ih promiču. Izrazit utjecaj tržišne logike na sustav obrazovanja, nestabilnost u

društvu i stalne promjene obrazovne politike onemogućavaju dugoročno planiranje i

strateško djelovanje. Financijska kriza u društvu utječe na nedovoljno, neredovito i

neplansko financiranje redovitoga poslovanja Fakulteta. Opisane temeljne smjernice u Planu

rada Fakulteta za naredno četverogodišnje razdoblje nisu konačne. Neophodno će biti

uključivati i aktivnosti koje će nametati tekuća problematika i kontekst u kojem se odvijaju


14

procesi u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. Prioriteti su očuvanje, unapređenje i

pokretanje studijskih programa, povećanje broja upisanih studenata, zapošljavanje i

napredovanje nastavnika i suradnika, očuvanje i razvijanje kvalitete nastavnoga i

znanstveno-istraživačkog rada, razvijanje materijalnih resursa te timski rad. U tom ću pravcu

razvijati dobru suradnju sa svim dionicima sustava visokoga obrazovanja: Rektoratom

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i

sporta, Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, istorodnim i srodnim fakultetima i

znanstvenim i nastavnim institucijama. Surađujući sa svima, imperativ je odlučno čuvati i

promicati interese Fakulteta.

Sustav upravljanja doživljavam kao zajedničku suradnju svih nastavnika, suradnika,

studenata, pratećih službi i ostalih dionika, pri čemu je dekan samo jedna od poluga u lancu

upravljanja Fakultetom.

prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo

Z A P I S N I K s 1. izborne sjednice Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta u akademskoj 2013./2014., održane u srijedu 28. svibnja 2014., u Svečanoj dvorani, s početkom u 14,00 sati NAZOČNI: 80 članova Fakultetskoga vijeća (od ukupno 86 prema popisu u privitku zapisnika) NENAZOČNI: prof. dr. sc. Ivan Balta, prof. dr. sc. Vlado Obad, izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak,

izv. prof. dr. sc. Gorka Vukelić, doc. dr. sc. Boris Bosančić, doc. dr. sc. Ivana Martinović

Zapisničar: Nelica Špoljarić Sjednici predsjedava dekanica prof. dr. sc. Ana Pintarić Za sjednicu je predložen sljedeći

D n e v n i r e d:

1. Potvrđivanje Anje Đurđević, studentice, članicom Fakultetskoga vijeća 2. Izbor dekana Fakulteta za mandatno razdoblje od 1. listopada 2013. do 30. rujna 2018.

Takav dnevni red u cijelosti je prihvaćen.

AD 1. Budući da je Ivan Selci, predsjednik Studentskog zbora i član Fakultetskoga vijeća 26. svibnja 2014. diplomirao, na sjednici Studentskoga zbora održanoj istoga dana za novu članicu Fakultetskoga vijeća umjesto njega izabrana je Anja Đurđević, te je Fakultetsko vijeće donijelo sljedeću

P O T V R D U

Potvrđuje se izbor Anje Đurđević članicom Fakultetskoga vijeća od 27. svibnja 2014. AD 2.

Program rada, životopis i znanstvena i stručna djelatnost prof. dr. sc. Loretane Farkaš Brekalo i prof. dr. sc. Ružice Pšihistal proslijeđen je svim članovima Vijeća.

2

Članovi Fakultetskog vijeća pozvani su da kandidatkinjama upute pitanja, te se za riječ javio doc. dr. sc. Borislav Berić i prof. dr. sc. Loretani Farkaš Brekalo postavio sljedeće pitanje: „Da li se protiv Vas vodi neki postupak i da li je tekst Vašeg znanstvenog rada koji smo dobili u privitku autentičan?“ Prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo izjavila je da je iznenađena pitanjem jer je očekivala da će se rasprava voditi oko Programa za sljedeće mandatno razdoblje. Odgovorila je da je prof. dr. sc. Sanda Ham protiv nje i još nekolicine drugih profesora podnijela prijavu Etičkom povjerenstvu zbog upadanja u njezinu službenu elektroničku poštu. Tu je istu prijavu podnijela i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje je tužbu odbacilo kao neosnovanu, a to je isto Rješenjem potvrdio i Županijski sud u Osijeku. Prof. Ham protiv prof. Farkaš Brekalo Etičkom je povjerenstvu Filozofskog fakulteta podnijela i prijavu da je plagirala neke njezine radove. Prof. Farkaš Brekalo ističe da je riječ o podmetanjima i neistinama jer se obje bave potpuno različitim jezičnim razdobljima: prof. Ham suvremenim hrvatskim jezikom, a prof. Farkaš Brekalo povijesti hrvatskoga jezika. Prof. Ham iznijela je samo izvatke iz općih definicija što u jezikoslovnim radovima nije ništa neobično i neuobičajeno. Osim toga, iza radova prof. Farkaš Brekalo stoje priznati recenzenti. Mišljenje Etičkog povjerenstva još nije dobila, a radove koji se spominju nije plagirala. Smatra da je sve to u službi neprimjerene kampanje koja se vodi za izbor dekana Filozofskog fakulteta u Osijeku. Doc. dr. sc. Borislav Berić postavio je još jedno pitanje prof. dr. sc. Loretani Farkaš Brekalo: „Dali ste kada uhvatili studenta u plagiranju i kako ste to sankcionirali?“ Prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo je odgovorila da nije niti jednog studenta uhvatila u plagiranju radova. Sljedeće je pitanje doc. dr. sc. Borislav Berić uputio kandidatkinji prof. dr. sc. Ružici Pšihistal: „U Vašem programu se spominje demokracija. Što ste mislili pod demokracijom?" Prof. dr. sc. Ružica Pšihistal je odgovorila da je demokracija sveprisutni pojam i nije ga posebno elaborirala u svom programu, ali je o demokraciji dobro govoriti jer živimo u vremenu krize demokracije kada nestaju neki demokratski standardi. Pod demokracijom u konkretnom vidu podrazumijeva poštivanje demokratskih procedura i pravo na sudjelovanje u odlučivanju u pitanjima od zajedničkog interesa. Prof. dr. sc. Zlatko Miliša također je postavio pitanje prof. dr. sc. Ružici Pšihistal: „Kao kandidatkinja za dekanicu pitam Vas kako biste Vi kao čelna osoba Fakulteta reagirali na ovakve neprovjerene činjenice ili objede protiv kolegice?“ Prof. dr. sc. Ružica Pšihistal je odgovorila da je to problem koji treba razdvojiti na više razina i ona trenutačno, budući da pred sobom nema uvid u sve relevantne materijale, ne može o njemu kompetentno odgovoriti. To je predmet za Etičko povjerenstvo i oni su pozvani dati odgovor. Kada su međutim posrijedi osobni podatci i elektroničko dopisivanje, sigurna je da zaposlenici imaju pravo na zaštitu osobnih podataka i tajnost dopisivanja, jer je to njihovo ustavno i ljudsko pravo te da se mora znati tko i pod kojim uvjetima ima pravo raspolagati njihovim osobnim podatcima i ulaziti u privatnu korespondenciju. To se pravo ne može dovesti u pitanje činjenicom da se dopisivanje vrši službenom elektroničkom poštom.

3

2

3