MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Vježbe 3: Teorija komparativnih troškova

Obvezna literatura: A. Babić, M. Babić: ”Međunarodna ekonomija”, VI. izdanje 25. - 69.

2

Zadatak za zadaću

Ako Francuska posjeduje 100 jedinica rada, a Švicarska 80 jedinica rada:

a) odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja b) odredite oportunitetne troškove i granične stope

tranformacije zemaljac) na zasebnom grafikonu pokažite kako zemlje ostvaruju

probitak od bilateralne razmjene

Q/L Francuska Švicarska

vino 3 1sir 3 3

3

d) grafički prikažite individualne krivulje proizvodnih mogućnosti zemalja u situaciji konstantnih prinosa uz dana ograničenja

e) grafički prikažite svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja uz dana ograničenja

f) na prethodnom grafikonu označite točku maksimalne svjetske proizvodnje (Ricardovu točku) i točku obrnute specijalizacije, protumačite ih

g) Što je Pareto efikasnost, navedite primjer

* Na apscisi nanesite sir, a na ordinati vino!

4

Pregled seminara:

Teorija komparativnih troškova plaće tečajevi

Zadatak za vježbu Kviz

5

Ponavljanje..

Teorija komparativnih troškova formulirana od strane D. Ricarda

Bazirana na teoriji komparativnih prednosti

Komparativne prednosti se određuju iz utrošaka rada u proizvodnji dobara (L/Q)

1930. Gottfried von Haberler – nadopuna teorije komparativnih troškova

Gottfried von Haberler (1900.-1995.)

6

Utjecaj promjene nadnice (plaća)

Do sada smo analizirali komparativne troškove samo na temelju jediničnog utroška radnog vremena, a izostavili smo cijenu radnog sata

Cijena radnog vremena u pojedinim zemljama je različita WA≠WB

Nadnice najčešće prate produktivnost rada, obično su veće u zemlji gdje je produktivnost rada veća

Veća cijena radnog sata povećava troškove proizvodnje

7

Zadatak 1.

L/Q A B

X 0,25WA 0,40WB

Y 0,15WA 0,20WB

Troškovi proizvodnje prije promjene plaća:

• Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru X (0,25 < 0,40)• Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru Y (0,15 < 0,20)• Zemlja B ima komparativnu prednost u Y, a zemlja A u X

8

Pretpostavimo da su plaće u zemlji A dvostruko veće nego u zemlji B odnosno WA=2WB, odredite nove apsolutne i komparativne prednosti!

L/Q A B

X 0,5WB 0,4WB

Y 0,3WB 0,2WB

• Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y (0,4 < 0,5) i (0,2<0,3)• Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X • Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y

Zadatak 1.

9

Utjecaj promjene tečaja

Plaće su u svakoj zemlji izražene u domaćoj valuti, kao i svi ostali prihodi i rashodi

Valutu zemlje A ćemo označiti s α, a valutu zemlje B s ß

Analizirati ćemo utjecaje promjena tečajeva na komparativne troškove i koristi od razmjene

10

Zadatak 2.

L/Q A B

X 0,3 α 0,6 ß

Y 0,4 α 0,5 ß

Troškovi proizvodnje prije promjene tečajeva

• Zemlja A ima apsolutnu prednost i u dobru X i Y• Zemlja B ima komparativnu prednost u Y, a zemlja A u X.

11

Pretpostavimo da su odnosi tečajeva α : ß=2:1 odnosno α=2ß , odredite nove apsolutne i komparativne prednosti!

L/Q A B

X 0,6 ß 0,6 ß

Y 0,8 ß 0,5 ß

• U dobru X se apsolutne prednosti ne mogu odrediti• Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru Y• Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B u dobru Y

Zadatak 2.

12

L/Q A BX 0,5 0,1Y 0,25 0,2

Na temelju tablice odredite:a) apsolutne i komparativne prednosti zemaljab) odnose razmjene i nacrtajte područje obostrano probitačne razmjene c) pojedinačne i svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti!d) odredite nove apsolutne i komparativne prednosti zemalja ako valuta zemlje B aprecira za 50%!

Zadane su količine rada LA=50, LB=20

*Napomena: Vrijednosti L/Q je potrebno pretvoriti u Q/L prilikom prikaza krivulja PPF

Zadatak 3.

13

225,05,0

ALY

LX

Ay

x

aa

pp

Zadatak 3.

a) Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (0,1<0,5) Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y (0,2<0,25) Zemlja B ima komparativnu prednost u X, a zemlja A u Y

b)

L/Q A B

X 0,5 0,1

Y 0,25 0,2

21

2,01,0

BLY

LX

By

x

aa

pp

14

Zadatak 3.

21

By

x

pp

221

y

x

pp

Područje obostrano probitačne razmjene

X

Y

0 1 2 3

1

2

3

Područje autarkije zemlje BPodr

učje

autar

kije

zem

lje A

Područ

je ob

ostran

o

prob

itačn

e razm

jene

2

Ay

x

pp

15

Zadatak 3.

Q A B

X 100 200Y 200 100

50AL

20BL

0 X

Y

50 100

50

Zemlja A

0 50

50

100

Zemlja B

c)

X

Y

200

200

16

Zadatak 3.

Q A B Ukupno

X 100 200 300

Y 200 100 300

Max. količine proizvodnje

F (200, 200) – Ricardova točka (specijalizacija prema komparativnim prednostima)

I (100,100) – točka inverzne specijalizacije

E – proizvodnja (potrošnja) u situaciji autarkije

17

Zadatak 3.

X

Y

0100 300

50

100

200

300

F(200,200)

E

I(100,100)

G

H

50 200

18

Zadatak 3.

L/Q A B

X 0,5 0,1Y 0,25 0,2

L/Q A BX 0,5 0,15Y 0,25 0,30

d)

• Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru Y•Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru X•Komparativne prednosti ne treba određivati

19

L/Q Hrvatska Japan

Brodovi 0,3 0,4

Mikročipovi 0,5 0,1

a) Na temelju tablice odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja, MRT, odnose razmjene, nacrtajte područje obostrano probitačne razmjene tepojedinačne i svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti!

b) Odredite nove apsolutne i komparativne prednosti zemalja ako kuna deprecira za 50%!

Zadane su količine rada LHR=50, LJA=100

* Brodove prikažite na ordinati, a mikročipove na apscisi!

Zadatak za vježbu

20

21

1. Komparativni troškovi se mijenjajua) Tehnološkim napretkomb) Promjenom plaćac) Promjenom tečajad) Svime prije navedenim

22

2. Input-output koeficijenti predstavljajua) Utrošak rada/kapitala po jedinici proizvodnjeb) Tehnička ograničenja u proizvodnjic) Recipročnu vrijednost produktivnosti proizvodnog

faktorad) Sve navedeno

23

3. Ako je neka zemlja spremna razmjenjivati 2X za 4Y

sa zemljom B njezin odnos cijena jednak je:a) ½b) 1c) 2d) Odnos cijena ne možemo odrediti bez tablice

produktivnosti zemlje B

24

L/Q A B

X 0,1 0,3

Y 0,2 0,9

4.

Ako se u zemlji A nadnice povećaju za 100%

a) Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru X i Yb) Zemlja B ima apsolutnu prednost u X i komp. u Yc) Zemlja A ima komparativnu prednost u Yd) Komparativne prednosti se ne mogu odrediti

25

L/Q A B

X 0,1 0,4

Y 0,2 0,8

5.

Ako valuta zemlje B deprecira za 50%

a) Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru X i Yb) Zemlja B ima apsolutnu prednost u X i komp. u Yc) Zemlja A ima komparativnu prednost u Xd) Komparativne prednosti se ne mogu odrediti

26

Pitanja?