Download pdf - MEĐUNARODNA EKONOMIJA EFPU - teorija + grafovi + zadaci

5/24/2018 MEUNARODNA EKONOMIJA EFPU - teorija + grafovi + zadaci

1/32

1

MEUNARONA EKONOMIJA by:Ivana Lijovid

* TEORIJA

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDA

Pretpostavke:1. jedini input u procesu proizvodnje je rad2. ukupna koliina raa u svakoj zemlji je fiksna i sve su jeinice raa ientine3. ra je savreno mobilan izmeu alternativnih proizvonji unutar zemlje4. ra je potpuno nemobilan meu ravama (zato se plade razlikuju razliita proizvonost raa)5. cijena proizvoa utvruje se na osnovi uloenog raa6. razina tehnologije je ana i razlikuje se izmeu vije zemlje7. postoji puna zaposlenost8. postoji savrena konkurencija na meunaronom tritu9. zanemaruju se transportni trokovi

HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

2 robe, 2 proizvodna faktora i identine proizvodne funkcije. proizvodne funkcije obaju dobara su funkcije obaju proizvodnih faktora, homogene su, konveksne prema

ishoitu

proporcije ulaganja proizvodnih faktora K/L jednake su za sve cijene proizvodnih faktora (radno intenzivnodobro ostaje radno intenzivno)

na svim tritima vlaa potpuna konkurencija, a resursi su potpuno iskoriteni (puna zaposlenost). nema transportnih trokova ni bilo kojih rugih prepreka slobonoj trgovini. relativne koliine proizvonih faktora kojima zemlje raspolau, tj. proporcije proizvonih faktora u vjema

zemljama su razliite.

ukusi potroaa identini su u svim zemljama.LINDEROVA TEORIJA:

Linder 1961prvi isticao vanost potrane strane (u onosu na ponudu koja je fokus komp. prednosti)

Ukusi potroaa ovise o nivou njihova ohotka Nacionalni nivo ohotka po stanovniku oreuje obrazac potranje za proizvoima primarni i industrijski proizvodi Ponua i faktorska raspoloivost vrlo vana u trgovini primarnim proizvodima preuvjet za izvoz inustrijskih proizvoa je postojanje omade potranje za tim proizvoima, to go je veda slinost struktura privrea viju zemalja, veda je mogudnost njihove meusobne

razmjene,

potencijalni volumen VT dviju zemalja vedi je to je razina BDP-a per capita u njima blia, Vanjska trgovina zavisi o slinosti u ukusima potroaa raznih zemalja (vie nego o razlika u

trokovima proizvonje)

Glavnina svjetske trgovine ovija se izmeu razvijenih zemalja.


2/32

2

INTRA-INDUSTRIJSKA RAZMJENA

- razmjena istih (slinih) proizvoa

vosmjerna trgovina slinih proizvoa Razmjena iferenciranih proizvoa iste inustrije koji su meusobno supstituti Posljeica ekonomije opsega, iferencijacije proizvoa i monopolistike konkurencije Bre raste izmeu zemalja sa slinim ukusima i nivoom ohotka.

VRSTE CARINSKE ZATITE

razlikujemo nominalnu i efektivnu carinsku zatitu Nominalna carinska zatitarezultira u promjeni strukture potranje o koje olazi zbog porasta cijena

uvoznih gotovih proizvoda.

Efektivna carinska zatitapokazuje zatitu svakog proizvonog sektora posebno. Posebno je znaajnaukoliko postoji visok udio uvoznih intermedijarnih proizvoda.

OPTIMALNA CARINA

stopa koja maksimira neto obitak koji je posljeica poboljanja uvjeta razmjene zemlje u onosu nanegativne uinke.

za malu zemlju=0 jer carina ne moe utjecati na njene uvjete razmjene optimalna carina je dosta niska, ne mora biti visoka kako bi imala pozitivne efekte.PRINCIPI WTO-A

1. princip nediskriminacijea) princip najpovlatenije nacije ako jedna zemlja odobri povlastice na uvoz iz jedne druge zemlje, znai

a se te povlastice moraju proiriti na sve lanice WTOab) princip nacionalnog tretmanauvozna roba nakon pladanja carine mora imati jednaki tretman kao i

domada robatj, ne smije se diskriminirati uvozna roba


3/32

3

2. princip reciprocitetaodreeno sniavanje carina jene zemlje, oekuje se da de i ostale zemlje sniziticarinu na taj isti proizvod

3. princip transparentnostisve zemlje moraju objaviti i upoznati ostale zemlje sa svojom trgovinskompolitikom. Ako se bilo koja promjena dogodi u vezi s trgovinskom politikom treba obavijestiti WTO i njezine

lanice4. princip liberalizacije trgovinei dalje de se u okviru WTOa nastojati da se snize carine i da trgovina

bue to vie liberalizirana5. diferencirano postupanje razvijenih zemaljarazvijene zemlje se potiu a uveu nie carine i ostala

ogranienja na uvoz iz zemalja u razvoju6. GSPpovoljni pristup za proizvode iz zemalja u razvoju. Ne moraju ga sve zemlje primjenjivati, a one

zemlje koje se odlue sa me odluuju na koje proizvode i na koje zemlje de primijeniti takav tretman7. ukidanje trgovinskih prepreka i zatita okoline.RAZLIKE GATT-A I WTO-A:

1. GATT je bio meunaroni multilateralni sporazum, a WTO je meunarona organizacija (institucija)koja ima svoje organe,

2. GATT je bio zamiljen kao privremeni sporazum, ok su sporazumi koje potpisuju lanice WTO-a trajni ipotpuni dokumenti;

3. GATT je pokrivao iskljuivo trgovinu robom, ok WTO pokriva i usluge i intelektualno vlasnitvo;4. efikasnost sustava za rjeavanje sporova je znatno bolja i bra ko WTO-a nego kod GATT-a (dispute

settlement mechanism).

OBLICI MEUNARONIH INTEGRACIJA (stupnjevi razvoja):

1. ZONA SLOBODNE TRGOVINE:2 ili vie zemalja potpisuje sporazum o slobonoj trgovini s ciljem smanjivanja i ukianja ogranienja umeusobnoj trgovini, ali prema tredim zemljama svaka zemlja zarava samostalnu trgovinsku politiku.esto je povezan otklon trgovinezemlja koja ima naniu carinu na oreeni proizvod uvoziti de taj

proizvod za potrebe cijele zone slobodne trgovine.Najvie ih je jer su najjenostavnije.

2. CARINSKA UNIJA:Porazumijeva ono to vrijei za zonu slobone trgovine + toga to zemlje uspostavljaju zajenikutrgovinsku politiku prema tredim zemljama.

3. ZAJEDNIKO TRITE:Slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi.

Primjer: EU izmeu zajednikog trita i ekonomske unije.

4. EKONOMSKA UNIJA:To je najvii oblik integracije.

Porazumijeva sve to vrijei za zajeniko trite + uvoenje zajednikih ekonomskih politika,zajednikih institucija i visok stupanj harmonizacije meu zemljama

5. POTPUNA EKONOMSKA UNIJA:Porazumijeva potpuno jeinstvo u svim aspektima ekonomske politike i u politikoj sferi (kompletnapolitina integracija, zemlje postaju jena zemlja)

BILANCA PLADANJA:

agregirani i sistematizirani prikaz svih transakcija koje rezidenti jedne zemlje obave s inozemstvom utijeku oreenog vremenskog razoblja (1 goine)

transakcije se klasificiraju i iskazuju u bilanci pladanja na: tekudem raunu (robe, usluge, transferi i ohoak) kapitalnom raunu


4/32

4

financijskom raunu (FDI i portfolio investicije) raunu rezervi.

sastoji se od dvije podbilance: Bilanca tekudih transakcija= 1 Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija=2+3+4

ukupna BP mora biti u ravnotei, ali pobilance ne moraju suma sala tekudeg i kapitalnog i financijskog rauna jenaka je promjenama rezervi ako je promjena rezervi jednaka nuli tada je saldo BTT=BKFT

BILANCA TEKUDIH TRANSAKCIJA:

prikazuje sve transakcije izmeu zemlje i inozemstva vezana za proizvonju i ohoak u oreenomrazdoblju

raun inozemstva:(EU) + (TRI + TRG)+ L = 0

BTT je pozitivna ako je proizvonja veda o potronje

na ugovnu stranu knjie se ugovanja inozemstvu, a na potranu primanja iz inozemstva

pozitivna BTT utjee na povedanje proizvonje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postaje unik

Salo BTT se oznaava s L (neto zauenje u inozemstvu)

L je jenak razlici izmeu investicija i akumulacije i tenje u zemlji.

ako su investicije vede o tenje i akumulacije, odi de o porasta neto zauenja u inozemstvu

ako zemlja investira vie nego to ima srestava, odi de o eficita u BTT

A Roba i usluge

UPOTREBA (duguje-dobit) IZVOZ (potrauje-kredit)

1. UVOZ ROBE 1. IZVOZ ROBE

2. UVOZ USLUGA

2.1. transport

2.2. osiguranje

2.3. turistika potronja u inozemstvu2.4. ostale usluge kupljene u inozemstvu

2.5. ohoak o stranih investitora u omadu privreu

2. IZVOZ USLUGA

2.1. transport

2.2. osiguranje

2.3. potronja stranih turista u omicilu2.4. ostale usluge prodane u inozemstvu

2.5. dohodak od investiranja u inozemstvo

Bilanca robe i usluge E-U < >=0

B Transferi

3.TRANSFERI INOZEMSTVU TRIU3.1. doznake stranih radnika3.2. mirovine pladene strancima3.3. ostali privatni transferi strancima

3. TRANSFERI IZ INOZEMSTVATRE3.1. doznake iz inozemstva3.2. mirovine omadih rezienata3.3. ostali privatni transferi iz inozemstva

4. RAVNI TRANSFERI INOZEMSTVU TRGU 4. RAVNI TRANSFERNI PRIHOI TRGE

Bilanca tekudih transfera TRI+TRG < >=0

BILANCA KAPITALNIH I FINANCIJSKIH TRANSAKCIJA:

prikazuje financijske tijekove izmeu i inozemstva ti su tijekovi posljedica:

davanja i uzimanja zajmova promjena stanja novca transakcije VP transakcije fiksnim fondovima (investicije inozemstvu)


5/32

5

izvori sredstava su viak na tekudem raunu ili uzimanje zajmova, onosno porast obveza zemlje premainozemstvu

ta se srestva mogu upotrijebiti za povedanje realne ili financijske aktiveugoroni kapital

UPOTREBA FONDOVA IZVORI FONDOVA

Direktne investicije u inozemstvu (repatrijacija) Direktne investicije inozemstva omadoj privrei

Privatne investicije u vrijednosne papire uinozemstvu (otplate i preprodaje tih papira) Privatne inozemne portfolio investicije u omadojprivredi-neto

Dravni zajmovi ani inozemstvu (neto)(umanjeni za otplate)

Dravno zauenje u inozemstvu (neto)

Kratkoroni kapitalPrivatni trgovaki kreiti inozemstvu (neto) Privatni trgovaki kreiti primljeni o stranaca (neto)

Privatni depoziti plasirani u inozemne banke (neto) Privatni epoziti stranaca plasirani u omade banke

Privatne kupnje inozemnih novanih instrumenata(neto)

Proaja privatnih novanih instrumenata strancima

Ostale privatne posudbe inozemstvu (neto) Ostale privatne posudbe u inozemstvu

Dravni zajmovi ani inozemstvu (osim porastarezervi)

Dravno zauenje u inozemstvu (osim izavanjalikvidnih obveza inozemnim vladama)

0

RAUN REZERVI:

Raun rezervi pokazuje sve meunarone tijekove novca koje obavlja vlaa preko svojih institucija(Sreinja banka).

Na taj nain raun rezervi pokazuje promjene u stanju vanjske aktive i pasive oreene zemlje. Svrha je rauna rezerve a omogudi zemlji f inanciranje neravnotee i BP. Pokriva vremenski jaz izmeu eviznih prihoa i rashoa i smanjuje rizik a zemlja postane nelikvina. Veliina rezervi ovisi o vrijenosti meunaronih transakcija, neravnotei u BP, sustavu teajeva koji je

ta zemlja prihvatila.

Indikator rezervi: rezerve/uvoz = 0.25

VRSTE DEVIZNOG TEAJA:

Nominalni evizni teaj prestavlja cijenu omade valute izraene u stranoj valuti bez uzimanja uobzir stope inflacije

Realni evizni teaj je nominalni teaj korigiran za stopu inflacije

Efektivni evizni teaj prestavlja vagani prosjek eviznih teajeva izmeu omade valute i valuta naihnajznaajnijih trg. partnera.

UPORABA SREDSTAVA IZVORI SREDSTAVA

Promjena aktive:

Monetarnog zlata

SDR (spec. prava vuenja)

Rezervne pozicije u MMF-u

Inozemnih deviza

Inozemnih ravnih obveznica

Sredstva u stranim bankama

Promjena pasive:

Likvidnih obveza premo inozemnim

vladama

Obveznice emitirane o omade vlae

Srestva u omadim bankama


6/32

6

TEORIJA UGORONE NERAVNOTEE U BP:

pretpostavka: BP de u ugom roku osedi ravnotenu razinu na BP utjee realni teaj koji konvergira svojoj ugoronoj vrijenosti koncentrira se na oreivanje ugorone neravnotee u BP

PRISTUPI U ANALIZI USPJEHA DEVALVACIJE:

a) Pristup elastinostib) Pristup apsorpcije (keynesijanski pristup)c) Monetaristiki pristup

PRISTUP ELASTINOSTI:

Devalvacija nacionalne valute utjee na promjene onosa cijena u meunaronoj razmjeni (promjeneu potranji).

Ima iste efekte kao:= linearno postotno povedanje carina na uvoz svih vrsta roba i usluga;

= linearno postotno povedanje subvencija za izvoz svih vrsta proizvoa i usluga za iznos evalvacije

Polazite Marshall-Lernerov uvjet stabilnosti. Pristup elastinosti: J-krivulja U kratkom roku presune su navike kupaca, sklopljeni ugovori, VTB se pogorava. Nakon oreenog roka olazi o reakcije na skuplje cijene uvoznih obara, smanjuje se uvoz, povedava

izvoz, smanjuje se VTB deficit.

PRISTUP APSORPCIJE:

Prouava promjenu cijena i koliina izvoza i uvoza koje utjeu na nacionalni ohoak to je vedi uio VT u nacionalnom ohotku to de biti vedi utjecaj evalvacije na nacionalni ohoak Kompleksniji pristup o pristupa elastinosti Pretpostavka: zadovoljen Marshall- Lernerov uvjet stabilnosti Devalvacija- smanjuje se uvoz, povedava izvoz; povedava se BDP- povedava se uvoz

MONETARISTIKI PRISTUP:

Potjee o Davia Huma, kasnije su ga razvili R. Munell i H. Johnson Bavi se utjecajem BP na nacionalno gospodarstvo putem utjecaja na novanu ponuu Devalvacija moe samo privremeno poboljati platnu bilancu: evalvacija povedava omadu razinu

cijena, poveda potranju za novcem i privlai strani kapital, a u ugom roku: priljev novca povedavaomadu potronju, uvoz i tako se ekonomija vrada na poetku toku

Portfolio pristup- vrijenost nacionalne valute oreena je koliinom ponue i potranje imovine Neravnotea na novanom tritu uzrokuje promjene u potranji za realnom ili financijskom aktivnom Ako postoji viak ponue novca u zemlji(novana ponua raste bre o outputa) rasti de i cijene pa de

zemlja imati deficit u BTT

Ako u zemlji postoji viak potranje za novcem, zemlja de imati suficit Devalvacija utjee na opaanje kupovne modi novca (poskupljuju uvozni proizvoi), to utjee na razinu

omade potronje, na uvoz i na BP

MEUNARONI MONETARNI SUSTAV (MMS):

temeljna zaadaa svijet opskrbljuje ogovarajudom veliinom meunarone likvinosti MMS je skup meunaronih sporazuma i institucija kojima se regulira meunarona likvinost,konvertibilnost jedne valute u drugu i u sredstva rezervi itd. tri su temeljna pitanja u analizi MMS-a:


7/32

7

1. POVJERENJE (uvjet njegove stabilnosti)2. KONTROLA VOLUMENA MEUNARODNE LIKVIDNOSTI3. VELIINA RAZDIOBE KORISTI

ciljevi i zaade mms-a1. olakati ekspanziju i uravnoteen napreak meunarone trgovine2. promicati stabilnost monetarnih teajeva3. prionijeti ostvarivanju multilateralnog sustava pladanja4. stavljati sredstva fonda na raspolaganje ravama lanicama uz ogovarajudu sigurnost5. skratiti trajanje i stupanj neravnotee BP pojeinih lanova

MEUNARONI MONETARNI FON (MMF):

MMF je osnovan na svjetskoj konferenciji o monetarnim i financijskim problemima oranoj u Brettonwoodsu 1944. godine.

osnovu za njihovo funkcioniranje inili su planovi sainjeni u Velikoj Britaniji i SAD-u. temeljna zaada MMF-a je a pomae zemljama lanicama u financiranju privremene ravnotee u

njihovim BP, ok je temeljna zaada Svjetske banke avanje ugoronih zajmova za obnovu i razvoj

Upravna struktura:1. Odbor guverneraprestavljaju zemlju lanicu ko MMF-a2. Izvrni obortekudi poslovi, ponoenje goinjih izvjetaja3. Upravni direktorna elu izvrnog obora, nareen aministrativnom osoblju

MMF je organiziran regionalno i funkcionalno: Regionalni sektori za : Afriku, Aziju, Europu, Srenji istok i ameriki kontinent Funkcionalno : 10 jeinica aministracija, fiskalni poslovi,

Sredstva i zajmovi MMF-a: Izvori srestava: upis kvota lanica, posuivanje, pristojbe za koritenje svojih srestava, kamate za

fondove SDR

NETO POZICIJA KOD MMF-A: razlika izmeu razervne trane neke zemlje i kreita koji je ona obila o MMF,taj iznos ulazi u meunarone rezerve

VRSTE ZAJMOVA KOD MMF-A :

Kompenzacijsko financiranje (1963.)-zemljama koje su prvenstveno izvozile sirovine pa su zbog niskih zaraa imale potekoda u BP -kad je prihod od izvoza pao ispod 5-ogoinjeg prosjeka-1981. zemljama s visokim uvozom itarica Financiranje stabilizacijskih zaliha-1969. god.-da bi si zemlje formirale zalihe primarnih proizvoda

Proirena mogudnost obivanja zajmova(1974.)-zemljama s potekodama u BP zbog strukturnih neravnotea u proizvonji, trgovini i cijenama Financiranje uvoza nafte-1973./74.-76.zbog visokih cijena nafte oatna mogudnost obivanja zajmova(1979.) Zajmovi za strukturno prilagoavanje-za nerazvijene zemlje koje imaju ugotrajne potekode u BP

SPECIJALNA PRAVA VUENJA (SR):

bezuvjetno pravo vuenjavaluta drugih zemalja (sredstvo vlastitih rezervi svake zemlje) papirno zlato kreditni novac prvotna namjena: povedanje meunarone likvinosti povedanjem vlastitih rezervi lanica MMF-a


8/32

8

novostvoreni SDR pripisuje se zemljama sukladno visini kvota rauna se na temelju vrijenosti: USD, GBP,, YEN

PREDNOSTI ZLATNOG STANDARDA:

- ugorona stabilnost cijena u zemlji i inozemstvu

- visok stupanj liberalizacije u VT i najveda

efikasnost trita u alokaciji resursa

- efikasnost jelovanja meunaronog novca-zlata.

OGRANIENJA ZLATNOG STANARA:

- proizvodnja zlata nije mogla rasti po istoj stopi

kao i svjetska trgovina

- stopa rasta proizvodnje monetarnog zlata

ograniavala je stopu rasta proizvonje i razmjene- poetak prvog svjetskog rata oznaio je kraj

zlatnog standarda.

EVIZNE PEKULACIJE

namjerno nepokrivanje eviznog rizika na eviznom tritu u nai a de zaraiti na promjeni teaja mogu se obavljati na promptnom i terminskom tritu vano je a pekulant ima obra previanja1. ako pekulant oekuje a de PT biti vedi o TT za 3 mjeseca -> DUGA POZICIJA -> (kupuje eure na T tritu s

isporukom o 3 mjeseca po saanjem TT) nakon 3 mjeseca obiva eure i proaje ih na P tritu gje je teaj

vii o ugovorenog i tako ostvaruje zarau2. ako pekulant oekuje a de PT eura za 3 mjeseca biti nii o TT eura za 3 mjeseca -> KRATKA POZICIJA (prodajena T tritu s isporukom 3 mjeseca po saanjem TT) nakon 3 mjeseca on de na P tritu kupiti euro i ostvaritiobit ako je previanje bilo obro

3. ako su previanja kriva, pekulant ostvaruje gubitak stabilizirajude jelovanje na eviznom tritu smanjuju fluktuacije oreene valute

1. DUGA POZICIJA kupuju na T tritu, povedavaju buudu potranju za valutom za koju se smatra a dedeprecirati

2. KRATKA POZICIJA proaja na T tritu, povedavaju terminsku ponuu valuta za koju se smatra a deaprecirati

estabilizirajude pekulacije ako pekulanti iu u istom smjeru s trinim tenencijama oni jo vie pojaavajufluktuirajude teajeve.

najgori oblik estabilizirajudih pekulacija je bijeg kapitala zbog straha o eprecijacije ili evalvacije oreenevalute

UZROCI KRIZA

Endogeni uzroci:

Prekomjerna razina svih oblika potronje i prekomjerniuvoz roba i usluga

Nerealna razvojna politika Pogoranje ekonomske i politike situacije u zemlji Politika precijenjenog teaja

Egzogeni uzroci:

Promjene kamatnih stopa na svjetskim tritimakapitala

Ocjene kreditnog rejtinga zemlje Promjene teaja valute u kojoj je ug zakljuen u

onosu na omadu valutu Konjunktura na svjetskom tritu i promjene inozemne potranje za robom i uslugama.


9/32

9

* MOGUDE A DE SE POJAVITI NA PITANJIMA NA ZAOKRUIVANJE...

dovoljan uvjet:moraju oekivati korist o razmjene, obvezni uvjeti: 2 partnera, 2 dobramerkantilizam: sredina 15. do sredine 18. stoljeda, zalagali su se za pozitivnu VTB, uvoe carine a bi zatitilidomadu industriju, smanjili uvoz i ostvarili prihode u proraunu, zabrana izvoza kapitala i kvalificiranog radaU merkantilizmu su rave ograniavale izvozniskovrijednih proizvoda.zajenika obiljeja unutarnje i vanjske trgovinejesu u poruju: uloge trgovine, ekonomskih znanosti, tehniketrgovanja, organizacijskih oblika trita, racionalnosti poslovanja, ientinosti proizvoa kao premeta trgovanja.klasine teorije vanjske trgovine:teorija apsolutnih prednosti a. smitha(ako neka zemlja moe oreeni proizvoefikasnije od druge zemlje, onda ona ima apsolutnu prednost u proizvodnji) teorija komparativnih prednosti d.

ricarda (postoji samo jedan faktor proizvodnje rad), hescher-ohlinova teorija komparativnih prednosti (2 robe, 2proizvodna faktora i ientine proizvone funkcije) i teorija reciprone potranje j. s. mill (po njoj jevanjskotrgovinski impuls je uzajamna potranja zemlje A za proizvoima zemlje B i isto tako zemlje B za proizvoimazemlje A)

autarkija: zemlja ne sudjeluje u meunaronoj razmjenitrokuti razmjene:prestavljaju koristi vanjske trgovine; pokazuj veliinu i strukturu razmjene.hescher-ohlin-samuelsonov teorem: 2 zemlje, 2 dobra, 2 proizvodna faktora

u H-O teoriji vrijede4 teorema:teorem korespoentnih toaka, teorem o izjenaavanju cijena proizvonih faktora,stopler-samuelsonov teorem, teorem rybzynskog

2 naina okazivanja teorema:promjena koliine proizvonih faktorai teorem RYBZYNSKOGRicardo= samo rad, H-O= i rad i kapital

Ricardo= razlike u proizvodnosti rada, H-O= zbog razliite raspoloivosti kol. proizvonih faktorateorem o izjenaavanju cijena proizvonih faktora: ako su u vije zemlje izjenaene cijene proizvoa i imaju istetehnike koeficijente ona de i cijene raa ikapitala biti jednake)teorem rybzynskog: ako se poveda raspoloiva koliina jenog proizvonog faktora uz nepromijenjenu koliinurugog, uz nepromijenjenu tehnologiju porast de proizvonja onog proizvoa koji intenzivnije koristi proizvonifaktor ija se koliina povedala (ako se poveda ra, povedat de se proizvonja ranointenzivnog obra x)stopler-samuelsonov teorem: ako poraste cijena nekog obra porast de i zaraa onog proizvonog faktora koji seintenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra (ako neka zemlja u uvjetima slobodne trgovine izvozi radno-intenzivni

proizvod, onda prema Stolper-Samuelsonovom teoremu zarada rada kao relativno obilnog faktora proizvodnje u toj

zemlji u slobodnoj trgovini raste).

novije teorije vanjske trgovine: kravisocva teorija vt, linerova teorija vt, teorija ivotnog ciklusa proizvoa (r.vernon), porterova teorija konkurentskih prenosti, ekonomija obujma,nesavrena konkurencija i intra-industrijskarazmjena, gravitacijski model

kravisocva teorija vt:uvoz neke zemlje posljeica je elastinosti vanjske ponue i neelastinosti omade ponue,izvoz je posljeica elastinosti omade ponue i neelastinosti vanjske ponuelinderova teorija vt: razlikuje trgovinu primarnih i industrijskih proizvoda, prema linderovoj teoriji trgovina

inustrijskim proizvoima moguda je: ako postoji slinost strukture potranje u zemljama!teorija ivotnog ciklusa proizvoa:zemljakoja je zapoelaproizvodnju dobra je neto uvoznica tog dobra.

faze ivotnog ciklusa:faza novog proizvoda, faza sazrijevanja proizvoda, faza standardnog proizvodau fazi mlaog unikazemlja ima eficit tekudeg rauna i negativni salo kamata.Teorija proizvonog ciklusa jo o ranih 1960-tih govori o tehnologiji kao temelju trgovine i dijeli zemlje nainovatore i imitatore.

4 najvanija imbenika zato su neke rave konkurentnije o rugih: strategija pouzeda, struktura i rivalitet,uvjeti potranje, vezane i poravajude proizvonjeifaktorski uvjetiintra industry trade: trgovina proizvodima istog sektora, ne ovisi o komparativnoj prenosti, karakteristina zarastude prinose, ima vrijenost o 0 o 1gravitacijski modeli- uvoe i ualjenost (transportni trokovi) kao impuls trgovine.krivulja proizvonih mogudnostipokazuje sve kombinacije obara A i B koje neka ekonomija moe proizvesti uz

uvjet a su njeni resursi u potpunosti istroenizato carine?: raste cijena uvozne robe, fiskalni prihodvrste carina:izvozne,uvozne i tranzitne, preferencijalne i diferencijalne, antiampinke


10/32

10

dumpingnia cijena proizvoa za izvoz u onosu na isti proizvo za omade tritevrste dumpinga: sporaic umping (sporaini, povremeni), persistent umping (trajni), preatory umping(razbojniki, pljakaki)antidamping - oblik aministrativne zatite ka se strani proizvo plasira na trite po niim cijenama nego ko nas,pomodu antiampikih carina, esto zemlje izvoznice izbjegavaju irektan umping, ali ona inirektnim mjeramastavljaju svoju robu u povoljniji poloaj o omadih proizvoa npr. ua ogoa pladanjaObaranje cijenaplansko (umping) i reciprono (monopol u zemlji A i B).Kolaboracija- strukturirani proces u kojemu voje ili vie ljui ili poslovnih subjekata surauje u svrhu ostvarivanjazajenikog cilja

vrste carinske zatite: nominalna i efektivnaefektivna carinska zatita: pokazuje zatitu svakog proizvonog sektora posebno.Formula efektivne carinske zatite: ej=tj-mj*ci/1-mj (tj-nominalna stopa gotovih proizvoda, ci-nom.stopaintermedijarni, mj-uvozni koeficijent)

Ako je tj=ci onda je efektivna jednaka nominalnoj.

parcijalna ravnotea-promatra se samo jeno tritepotroaev viakpovrina izmeu cijene koju potroa plada i koju je spreman platitiproizvoaev viakpovrina izmeu cijene koju je proizvoa ostvario i cijene po kojoj je spreman ponuiti nekiproizvod

uvoenje carina u maloj zemlji:mala zemlja nema koristi, efekt o uvoenja carina negativan, potie se neefikasna

proizvodnjaoptimalna carina:stopa koja maksimira neto obitak koji je posljeica poboljanja uvjeta razmjene zemlje u onosuna negativne uinke.najvanije mjere bescarinske zatite (BESCARINSKA OGRANIENJA): kvantitativna i kvalitativna ogranienja,antiampinki postupci i izvozni poticajikvantitativna ogranienja:kvota (kontigent), carinski ekvivalent, plafonkvalitativna ogranienja:norme, oznaavanje, atest, antiampinki postupcikvota (kontigent): apsolutna granica o koje je omoguden uvoz oreenog proizvoa u oreenom vremenu, kase ispuni kvota daljnjeg uvoza nema.

uvoenje kvota: rezultira u porastu cijena uvoznog dobra (smanjuje se potranja za tim obrom).

vrste kvota:izvozna i uvozna, globalna i selektivna, unilateralna ili autonomna, bilateralna i multilateralna.carinski ekvivalent uinci na blagostanje o uvozne kvote ientini onima koji proizlaze iz uvozne ekvivale ntnecarine, osim jednog izuzetka, renta koja je povezana sa ogranienjem ie onome tko ima uvoznu ozvolu, to neznai a to mora biti rava.uvoenjem carina u maloj zemlji: potroaki viak (probitak) paa, proizvoaev probitak raste.parcijalna analiza- smanjuje se potroaev probitak, raste proizvoaev probitak, rastu cijene.opda ravnotea-realokacija proizvonje, smanjenje izvoza, smanjenje potronje, smanjenje vanjske trgovine.mrtvi teret za rutvo- gubitak potroaa premauje obitak proizvoaa i rave.MMF i Svjetska Banka:osnovani 1944. godine u Bretton Woodsu

Havanska poveljaje prethodila GATT-u.

ciljevi havanske povelje bili su:poizanje ivotnog stanara, stabilnost proizvodnje i zaposlenosti, poticanjerazvoja nerazvijenih poruja i zemalja, unapreenje i proirenje meunarone trgovine na osnovi multilateralizmai nediskriminacije.

WTO - Svjetska trgovinska organizacija: osnovana i poela s raom 01.01.1995., sjeite u enevi, 153 ravalanica, irektor Pascal Lamy, 30.stuenoga 2000. goine Hrvatska postala njezina punopravna lanicamultilateralni sporazumi WTO:GATT (opdi sporazum o carinama i trgovini), GATS (opdi sporazum o trgovinama iuslugama), TRIPS (trg. aspekti prava na intelektualno vlasnitvo)plurilateralni sporazumi WTO:priravaju se neke zemlje, ali ne sve. Javne nabavke i trgovina civilnim avionima (okraja 1997. jo i Meunaroni sporazum o mlijenim proizvoima i Meunaroni sporazum o goveem mesu) GATT:stupio na snagu 1. sijenja 1948. godine, u okviru GATT-a orano je 8 rundi pregovora (u prvih pet rundi

postignuto je prosjeno smanjenje carina o 73% na inustrijske proizvoe. Visoko snienje carina postignuto je uposljednje tri runde.). RH je zatraila pokretanje postupaka za pristupanje GATT-u 1993. godine.


11/32

11

oblici meunaronih integracija: zona slobone trgovine (najjenostavnija), carinska unija, zajeniko trite,ekonomska unija (najvii oblik integracije).pravilo o podrijetlu robeoreuje porijetlo robe u sluajevima kaa se proizvonja ovija u vie zemalja, aosnovni princip za oreivanje je znaajna transformacija.RTA - Regional Trade Agreement: krajem listopaa 2004. postojalo je oko 300 RTA o ega 150 na snazi, a ostalo upregovorima, najvie ima u Euro-Meiteranean regiji, najvedi uio zone slobodne trgovinekriteriji za ulazak u EU: politiki, ekonomski, aministrativni, ostali.najintenzivnija kretanja kapitalaovijaju se meu razvijenim zemljama.proraunski eficitje najedi izvor potranje za stranim financijskim srestvima.

bilanca tekudih transakcija:prikazuje sve transakcije izmeu zemlje i inozemstva vezana za proizvonju i ohoak uoreenom razobljusalo bilance tekudih transakcija: (izvoz-uvoz) + (neto ohoak o stranih investicija+salo rauna transfera)

L neto zauenje= pozitivna BVT utjee na povedanje proizvodnje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postajeunikU > Xeficit u BTT, potranja za ino financiranjemU < Xsuficit u BTT, viak ponue omadeg financiranjaostvarena dividenda u inozemstvu knjii se na potranu BTTvanjskotrgovinski deficit HR= 8 mlrd. dolara za 2003.

1euro =2dolaraako dolar devalvira 20% onda je 1euro=2.4 dolara

Prosjena pokrivenost robnog uvoza izvozomu Hrvatskoj posljenjih 5 goina iznosi priblino 50%.potranja za uvozom:razlika omade potranje i ponue pri viim cijenama o svjetske. ??ponuda izvoza: razlika omade ponue i potranje pri cijenama viim o svjetske. ??Izvozni dohodovni multiplikator ovisi o:graninoj skolonosti tenji i graninoj skolonosti uvozu.BTT je pozitivna ako je proizvonja veda o potronje

na ugovnu stranu knjie se ugovanja inozemstvu, a na potranu primanja iz inozemstva pozitivna BTT utjee na povedanje proizvonje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postaje unik Salo BTT se oznaava s L (neto zauenje u inozemstvu) L je jenak razlici izmeu investicija i akumulacije i tenje u zemlji. ako su investicije vede o tenje i akumulacije, odi de o porasta neto zauenja u inozemstvu ako zemlja investira vie nego to ima srestava, odi de o eficita u BTTbilanca kapitalnih i financijskih transakcija: prikazuje financijske tijekove izmeu i inozemstvarazlozi strukturne neravnotee u BP: razliiti tempo tehnolokog razvoja (razliite stope BDP-a u zemlji iinozemstvu), promjene raspoloivih proizvonih faktora, promjena ukusa potroadaoljev kapitala iz zemlje u inozemstvo moe biti u obliku: zajmova danih inozemstvu, depozita u ino bankama,kupnje inozemnih VP

raun rezervi: pokazuje sve meunarone tijekove novca koje obavlja vlaa preko svojih institucija, svrha je aomogudi zemlji financiranje neravnotee i BPFDI: direktne strane investicije

evizno trite:mjesto gdje se kupuju i prodaju devize, najveda evizna trita nalaze se u NY, Lononu, Frankfurtu,itd., karakteristike: ono je globalno, velika informiranost, vrlo velik opseg transakcija

u kratkom rokusu kritini realna kamatna stopa i (nagle) promjene u oekivanjimau dugom rokusu vaniji inflacija, profitabilnost investicija, realni ohoak, prouktivnostvrste eviznog teaja:nominalni, realni, efektivni (vagani prosjek eviznih teajeva izmeu omade valute i valutanaih najznaajnijih trg. partnera)promptni teaj:teaj u transakciji koji se izvrava omahterminski teaj: teaj se anas ugovara, a vrijei na oreeni an u buudnosti

TT>PT, deviza ima terminsku premiju TT


12/32

12

revalvacija= ako rava zakonski poveda vrijenost omade valutedevalvacija= ako rava zakonski smanji vrijenost omade valuteaprecijacija omade valutepovedava cijenu izvoza i ini izvoz nekonkurentnim na inozemnom tritu oa in stagnira,pada ili raste po vrlo niskim stopama.

Realni dohodak u HR u odnosu na inozemstvo raste(pada) = teaj kune de eprecirati (euro aprecira) jer UVOZ raste.Porast (pa) u omadoj kamatnoj stopi= aprecijacija teaja kune (eprecijacija eura) . Zato? Pa u potranji zastranom valutom + porast ponude.

Porast (pa) razine omadih cijena= eprecijacija teaja kune (aprecijacija eura). Zato? S inflacijom, cijene robeizraene u kunama rastu pa raste potranja za uvozom. Istovremeno, HR izvoz postaje manje atraktivan (jer jeskuplji) pa pada ponuda.

instrumenti pokrida deviznog rizika: terminski ugovori, futures ugovori, opcije, swap ugovorievizne pekulacije:namjerno nepokrivanje eviznog rizika na eviznom tritu u nai a de zaraiti na promjeniteajaako pekulant oekuje a de PT eura biti vedi o TT za 3 mjeseca -> DUGA POZICIJAako pekulant oekuje a de PT eura za 3 mjeseca biti nii o TT eura za 3 mjeseca -> KRATKA POZICIJAduga pozicijakupuju na t tritu, povedavaju buudu potranju za valutom za koju se smatra a de epreciratikratka pozicijaproaja na T tritu, povedavaju terminsku ponuu valuta za koju se smatra a de apreciratiestabilizirajude pekulacije: ako pekulanti iu u istom smjeru s trinim tenencijama oni jo vie pojaavajufluktuirajude teajeve; najgori oblik estabilizirajudih pekulacija je bijeg kapitala.

evizna arbitraa: procjenjuje gdje se jeftinije moe kupiti, a gje skuplje proati neku evizu, to je kupovanjeeviza na jeftinom i proavanje na skupom tritu.kamatna arbitraa: nastaje ako se kamatna stopa u razliitim poslovnim sreitima i valutama razlikujukamatni paritet: situacija kaa se razlika u kamatnim stopama u zemlji i INO izjenai s razlikom TT i PTsustavi eviznog teaja:sustav fiksnih teajeva, sustav fluktuirajudih teajevakaa uvoi (oabire) sustav eviznih teajeva, zemlja mora voiti rauna o: veliini zemlje, otvorenost zemlje,struktura VT, stupanj integriranosti u meunarone financijske tijekove, stopi inflacijeefekt J krivulje nakon promjene teaja: neto izvoz de prvo paati, a potom rasti u ugom roku.indeks ET = prosjena promjena teaja valute jene zemlje prema svim rugim valutama; ponerirani prosjek,pokazatelj aprecijacije i deprecijacije valute

indeks ET ovisi o: procjenama promjene globalne konkurentnosti, procjena utjecaja promjene na VTB ili BP,procjena globalnog utjecaja promjene teajeva razliitih valuta na omade cijene.indeksi ET neke valute razlikuju se prema: izboru temeljnog razdoblja, izboru valuta koje ulaze u indeks-koaricavaluta, ponerima pojeinih valuta, formulama prema kojima se ineksi ET raunaju:indeks na temelju pondera uvoza:

indeks na temelju pondera izvoza:

indeks na temelju bilateralnih VT tijekova:

indeks na temelju multilateralnih VT tijekova:

teorije oreivanja eviznog teaja: teorija pariteta kupovne modi, teorija kamatnog pariteta, teorija efikasnogeviznog trita, teorija trita vrijenosnih papira, teorija ugorone neravnotee bp, monetarna teorijateorija pariteta kupovne modi: kretanje teajeva viju valuta objanjava se kao onos kupovne modi tih dviju valutateorija kamatnog pariteta: koncentrira se na kretanje kratkoronog kapitala uvjetovano razlikama u ogovarajudimomadim i vanjskim kamatnim stopamateorija efikasnog eviznog trita:temelji se na teoriji racionalnih oekivanja, TT je nepristrani inikator buudegkretanja P teajaevizno trite je efikasno ako su zadovoljene 3 pretpostavke: trokovi eviznih transakcija su mali, sudionici naeviznom tritu koriste sve relevantne informacije, VP su enominirani u razliitim valutama perfektni su supstitutiteorija trita VP: pokuava integrirati razliite teorije u jenu, u kratkom roku, evizni teaj oreuje kretanja u

BKT, u ugom roku evizni teaj oreuje se na temelju pariteta kupovne moditeorija ugorone neravnotee u bp: na BP utjee realni teaj koji konvergira svojoj ugoronoj vrijenosti;koncentrira se na oreivanje ugorone neravnotee u BP


13/32

13

monetarna teorija: promjena eviznog teaja slijei promjene u stupnju inflacije u zemlji i inozemstvuteajni sustav RH: HNB proaje evize ka kuna slabi (povlai kune, raste vrijenost kune), HNBkupuje devize kadkuna jaapristupi u analizi uspjeha devalvacije: pristup elastinosti, pristup apsorpcije (keynesijanski pristup), monetaristikipristup

pristup elastinosti: evalvacija nacionalne valute utjee na promjene onosa cijena u meunaronoj razmjenipristup apsorpcije:u situaciji pune zaposlenosti nije mogude povedati proizvonju ved se poboljanjevanjskotrgovinske bilance moe ostvariti jeino smanjenjem omade potronje; evalvacija smanjuje se uvoz,povedava izvoz, povedava se BDP povedava se uvoz.

monetaristiki pristup: evalvacija moe samo privremeno poboljati platnu bilancu: evalvacija povedava omadurazinu cijena, poveadava potranju za novce i privlai strani kapital, a u ugom roku priljev novca povedava omadupotronju,uvoz i tako se ekonomija vrada na poetnu toku. Devalvacija utjee na opaanje kupovne modi novcatako to utjee na razinu omade potronje, na uvoz i na bilancu pladanja.vrste meunaronih rezervi:vlastite (bezuvjetne) i posuene (uvjetovane)to je sustav teajeva fleksibilniji to je manja potreba za eviznim rezervamako fleksibilnih teajeva uinkovitija je monetarna nego fiskalna politika.MMS:temeljna zaada je a svijet opskrbljuje ogovarajudom veliinom meunarone likvinostitri su temeljna pitanja u analizi MMS-a: povjerenje, kontrola volumena meunarone likvinosti,veliina raziobekoristi

zlatni standard: o 1870. o 1. svjetskog rata, Engleska je bila najjaa ekonomska silarast M, rast cijena u zemlji, rast cijena izvoza = pogoranje VTBrast M, pad kamatne stope = odljev kapitala = deficit u BP izvoza zlata, smanjuje se M, cijene i dohodak (BDP),

zaposlenost

konferencija u Bretton Woodsu 1944. o monetarnim i financijskim problemima.

zlatno devizni standard: trajao je od 1944-1973., rezervna svjetska valuta imala je neogranienu konvertibilnost uzlatu i sve su ostale valute utvrivale svoj onos prema USDtrana: prava zemlje na obivanje zajmova efinirane su tranama: 25% o kvoteMMF:osnovan na svjetskoj konferenciji o monetarnim i financijskim problemima oranoj u Bretton woosu 1944.godine.

temeljna zaada MMF-aje a pomae zemljama lanicama u financiranju privremene ravnotee u njihovim BP, okje temeljna zaada Svjetske bankeavanje ugoronih zajmova za obnovu i razvojmogudnosti obivanja zajmova: permanentne mogudnosti, privremene mogudnosti, ostale mogudnostipermanentne mogudnosti: rezervna trana, etiri kreitne trane, proirena mogudnost kompenzacijskogfinanciranja i mogudnost financiranja stabilizacijskih zalihavrste zajmova: kompenzacijsko financiranje, financiranje stabilizacijskih zaliha, proirena mogudnost obivanjazajmova, financiranje uvoza nafte, oatna mogudnost obivanja zajmova, zajmovi za strukturno prilagoavanjespecijalna prava vuenja (SR): bezuvjetno pravo vuenja valuta rugih zemaljaEuropski monetarni sustav: osnovan 1978. goine, poeo je funkcionirati 1979. goine, cilj je oravanje stabilnostivalutnih teajeva izmeu zemalja lanica EEZ-a

ugovor iz Maastrichta: 1992.,ugovor o EURH je ula u CEFTA-u2002. godinekriteriji ulaska u EMU:stabilnost cijena (ugorona stopa inflacije mora iznositi 1,5% o inflacije triju zemalja snajstabilnijih cijenama), fiskalna isciplina (proraunski eficit < 3% BDP,javni dug < 60% BDP), ERM (fluktuacija +/-15%), ugorone kamatne stope (2% o triju zemalja s najstabilnijim cijenama)u EMU 01.01.1999. goin ulo je11 zemalja lanica EU.pakt o stabilnosti i rastu: nije bitna samo koorinacija monetarnih politika vedje bitno i usklaivanje fiskalnihpolitika zemalja lanica! (zamjena je za zajeniku fiskalnu politiku), proraunski eficit o 3% BDP-ameunarona fin. trita: eurovalutna, meunarona trita obveznica, evizna trita.eurovaluta: oroeni epozit denominiran u valuti jedne zemlje, ali plasiran u banku lociranu u nekoj drugoj zemlji.

karakteristike valute da bi postala eurovaluta:potranja za tom valutom u meunaronoj trgovini i financijama,potpuno konvertibilna u druge valute, konvertibilnost za rezidente

europska centralna banka (ECB): nastala 1. sijenja 1999. goine.


14/32

14

* GRAFOVI + OBJANJENJA

Ako se poveda raspoloiva koliina jenogproizvodnog faktora uz nepromijenjenu

koliinu rugog, uz nepromijenjenutehnologiju porast de proizvonja onogproizvoda koji intenzivnije koristi proizvodni

faktor ija se koliina povedala.

Ako poraste cijena nekog obra porast de izarada onog proizvodnog faktora koji se

intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra.

ako je G na krivuljiugovora A, tada je G' na krivulji

ugovora zemlje B

granine prouktivnostiobaju faktora L i K u proizvodnji

obaju dobara X i Y jednake su u

tokama G i G' odnosi cijena X i Y utokama G i G' jenaki su

proporcije u kojima seobra X i Y proizvoe u tokamaG i G' razlikuju se. S

svaka zemlja proizvodirelativno vie onog obra u ijojse proizvodnji relativno

intenzivnije koristi njezin obilniji

faktor proizvodnje, ali uz uvjet da

se u potpunosti koriste sve

proizvodni faktori


15/32

15

Krivulja ponue izvoza (reciprone potranje) pokazuje koliko je ta zemlja voljna ati svoju robu za rugurobu.

Krivulju demo izvesti tako a uz anu krivulju proizvonih mogudnosti i mapu krivulja indiferencijepretpostavimo razliite onose cijena obara X i Y na svjetskom tritu.

Ako je odnos cijena 3/1 tada nema vanjske trgovine. Ako onos cijena opane na 2/1 to znai a je obro X poskupilo u onosu na Y pa je zemlja A voljna

proizvoiti vie x kako bi ga izvozila i uvozila Y.

Ako je onos cijena 1/1 taa de zemlja A jo vie proizvoiti X i izvoziti ga kako bi mogla uvoziti Y.


16/32

16

Minimalni uvjeti za trgovinu

do T3kratki rok; svi se nastavljaju ponaatipo navikama te unato proveenoj evalvaciji uvoz

raste

T3kaa osegne no, poinju se uviatipozitivne devalvacije i polako dolazi do rasta izvoza,

tj. paa uvoza i poboljanja BP


17/32

17

Ko parcijalne ravnotee promatra se samo jenotrite.

Pretpostavlja se da se radi o maloj zemlji koja nemoe utjecati na svjetske cijene.

Potroaev viak: poruje izmeu cijene kojupladaju potroai i one koju su spremni platiti (koja jeana krivuljom potranje).

Proizvoaev viak: Poruje izmeu cijene kojuproizvoai obivaju i one po kojoj su spremni nuiti

dobra (danu krivuljom ponude).

P* - cijena koju plada potroa (sve izna jepotroaev viak)

P+tnakon uvoenja carina plada viu cijenu. Jo uvijek postoji potroaev viak, ali se smanjio.

Mala zemlja nema koristi od carina Efekt uvoenja carina je negativan Potroaev gubitak (a+b+c+) Dobitak o uvoenja carine (a+c)

(a+c) - (a+b+c+d) = -(b+d)

b = povedanje ponue ko uvoenja carina = smanjenje potronje i povedanje cijena Potiese neefikasna proizvonja jer se ukljue i

oni koji nisu dovoljno konkurentni

Dolo je o realokacije proizvonje obra X i Y(iz toke E u toku F)

Povedana proizvonja obra y, smanjena x Smanjeni trokut razmjenemanji izvoz i uvoz Potronja je u H koja lei na nioj krivulji

indiferencije Z1

Uvoenjem carina pogorao se poloaj zemlje iu proizvonji i u potronji


18/32

18

Krivulja proizvonih mogudnosti =pravokutnog oblika

Proizvodnja ostaje ista, samo sepotronja mijenja

Javlja se efekt dohotka i supstitucije (u

toki I)

Smanjila se potronja pogorao sepoloaj potroaa.

Oni saa troe na nioj krivuljiindiferencije (J-nova toka potronje)

Zemlja B uvoenjem carine poboljava uvjete razmjene pa je Px/Py B' i nova toka ravnotee je R2

UTJECAJ UVOENJA CARINE NA UVJETE

RAZMJENE I MEUNARONU EKONOMSKU

RAZMJENU

Nakon uvoenja carina (o 100%) ostrane bilo koje zemlje njezini su se uvjeti

razmjene poboljali na tetu njezinog partnera.

Meutim, ka partner uzvrati istommjerom, uvjeti razmjene se opet vradaju Px/Py=1

kao i prije uvoenja carine o strane partnera koji

je carinu prvi uveo.


19/32

19

Meutim, u toj novoj toki, u kojoj je konani rezultat, olo je o smanjenja opsega meunaroneekonomske razmjene.

Zato su oba partnera u loijoj situaciji negoli prije uvoenja carine. Carinski rat su oba partnera izgubila. A i B = krivulje reciprone potranje (ponue izvoza)

Prije uvoenjakvote zemlja A (koja imakomparativnu prednost u proizvodnji X) sa

zemljom B razmjenjuje na razini koliine OEX za

isto toliko Y, pa je ravnozedna cijena Px/Py=1.

Nakon uvoenja kvote o 0C, zemlja Akoliinski ograniava uvoz obra X zbog ega joj

se reciprona potranja lomi u toki G, pa je

sada 0GDC. S ozbirom a u toki D sijee recipronu

potranju zemlje B, uspostavlja se nova

ravnotena cijena koja je Px/Py>1 to

poboljava uvjete razmjene zemlje A, ali ne

znamo kakav joj je poloaj jer ne znamo koju

krivulju iniferencije postie.

rfkamatnjak u inozemstvu

TPterminska premija

rdomadi kamatnjak

TDterminski diskont

Pokazuje kretanja prema zoni kamatnogpariteta

Situacija kada se razlika u kamatnim stopamau zemlji i inozemstvu izjenai s razlikom TT i PT,

kaemo a postoji kamatni paritet.

Nestaje motiv za arbitrau. Iznad linije KPizvoz kapitala, a ispod linije KP

uvoz kapitala

Toke izvoza kapitala I1, I2, I3 Toke uvoza kapitala U1, U2, U3


20/32

20

I1dvostruki motiv za izvoz kapitalakamatna stopa u INO je veda i postoji kamatna premija. Zbogpovedanja ponue kapitala olazi o smanjenja cijene, zj. kamatne stope. Zbog TP povedava se potranja naP tritu. TP=TT-PT

I2omada kamatna stopa veda je o inozemne, za izvoz kapitala usporeuje se korist omade kamatnestope i TP. Korist TP je veda o razlike u omadoj kamatnoj stopi i INO kamatnoj stopi. Zbog toga postojiizvoz kapitala.

I3izvoz kapitala zbog vede razlike u kamatnoj stopi o TD U1uvoz kapitala - r>rf i postoji TD, u zemlji se povedava ponua i omada kamatna stopa de paati, a INO

rasti. Zbog

TD povedava se ponua na P tritu i samim tim cijena na P tritu se smanjuje.

U2motiv za uvoz je TD jer je razlika u korist INO kamatnjaka mala U3uvoz kapitala zbog razlike u kamatnim stopama

1. toka Aostvaruje se UR ali imamo suficit u BP. Potrebna je revalvacija koja de utjecati na smanjenje izvoza ipovedanje uvoza. Mora se povedati omada potronja ekspanzivnom monetarnom/fiskalnom politikom (npr.smanjenje poreza, kamatnjaka)

2. toka Costvaruje se UR ali i eficit u BP. Potrebna je evalvacija omade valute izvoz postajekonkurentniji i uvoz se smanjuje. Moramo poduzeti mjere restriktivne monetarne/fiskalne politike kako bi

smanjili omadu potronju3. toka Bostvaruje se VR i postoji inflacija. Mora se smanjiti potronja putem restriktivne

monetarne/fiskalne politike i revalvirati nacionalnu valutu

4. toka ostvaruje se VR u poruju recesije. Treba povedati omadu potronju ekspanzivnommonetarnom/fiskalnom politikom i devalvirati nacionalnu valutu

5. toka F najgora situacija; deficit VR i recesija. Ako bi primijenili mjere ekspanzivne monetarne/fiskalnepolitike, povedali bi omadu potronju i zaposlenost. Ali bi se povedao uvoz i eficit bi bio jo vedi, smanjile bise evizne rezerve i novana masa to bi utjecalo na povedanje zaposlenosti. Treba evalvirati nacionalnuvalutu i mora biti popradena mjerama za povedanje konkurentnosti omadeg gospoarstva

6. toka Hsuficit u BP i inflacija. Treba revalvirati nacionalnu valutu zbog suficita.7. toka Isuficit u BP i recesija. Ako primijenimo ekspanzivnu monetarnu/fiskalnu politiku povedat demo

potronju i rijeit demo se suficita u BP, te potaknuti rast zaposlenosti8. toka Geficit u BP i inflacija. Restriktivna monetarna/fiskalna politika smanjit de eficit BP i ograniiti rast

novane ponue ime de se smanjiti inflacija


21/32

21

Na apscisi su prikazane koliine ponue ipotranje olara na promptnom i terminskom tritu. Povedanje kamatne stope u Parizu-> arbitraeri de povedati plasiranje kapitala na trite u Parizu ->

povedanje ponueolara na promptnom tritu -> povedanje krivulje ponude sa S$na S$1-> smanjuje se

promptni teaj sa R0na R01-> u sluaju pokrivanja teajnog rizika istoobno se proaje olar na promptnom

tritu, a kupuje na terminskom tritu -> pomak krivulje potranje za olarima uesno sa D$na D$1-> porast

terminskog teaja olara u Parizu.

Porast kamatne stope u Parizu = pad PT i rast TT dolara.

+/-X% dozvljeno odstupanje od T0 Rezervna svjetska valuta ima neogranienu

konvertibilnost u zlato.

Ostale valute definiraju svoj odnos prema rezervnojsvjetskoj valuti (dolar - $).


22/32

22

Ako je uz krivulju ponude dolara S$, krivulja potranje D1-> rava ne mora intervenirati. Porast potranje za olarima -> pomak krivulje potranje na D2-> povedava se ravnoteni teaj olara ->

potranja i ponua jenake.

Daljnji porast potranje na D3uz istu ponudu -> rava mora intervenirati. Drava iz svojih rezervi na tritu proaje dolare kako bi zaovoljila potranju -> potranja veda o ponue Drava iz vlastitih rezervi pokriva deficit autonomnih transakcija. Nastavak vika potranje na ponuom obara -> rezerve de se smanjivati -> mogu osedi kritinu toku ->

rava u nemogudnostibraniti teaj fiksiran na T0.

Ako je dana D$i S1-> njihovo sjecite oreuje ravnoteni teaj jenak fiksiranom teaju T0.

Bilanca autonomnih transakcija je u ravnotei-> nije potrebna intervencija niti promjena deviznih rezervi. Pomak krivulje ponude dolara na S2-> porast koliinepotranje i ponue olara na Q2-> potranja i ponua

jednaki na T0-X% -> bilanca transakcija u ravnotei -> nema promjene rezervi.


23/32

23

Daljnji porast ponude dolara -> pomak krivulja na S3-> neravnoteau bilanci autonomnih transakcija Teaj T0-X% -Y ponuda dolara Q3veda je o potranje Q2za iznos BC -> suficit u bilanci autonomnih

transakcija -> porast deviznih rezervi.

Nastavak takve situacije -> povedanje deviznih rezervi -> porast novane mase -> porast cijena.

IS i LM se sijeku u poruju suficita visok kamatnjak -> uvoz kapitala porast rezervi komercijalnih banaka kod

sreinje banke

povedanje novane mase -> LM se pomie udesno

smanjenje kamatnih stopa sa r0na r1 smanjenje uvoza kapitala i povedanje

investicija

povedanje nacionalnog ohotka povedanje uvoza

treba povedati kamatnjak sa r0 na r1 raipostizanja ravnotee

smanjenje investicija pomak IS krivulje

ishoitu smanjenje nacionalnog dohotka

smanjenje uvoza BP se pomie prema jugoistoku

smanjenje potranje za novcem LM se pomie

prema ishoitu.


24/32

24

*ZADACI

MIKROEKONOMSKI MODEL VANJSKE TRGOVINE

1. Izveite mikroekonomski moel vanjske trgovine Hrvatske i Novog Zelana te funkcije ponue izvoza i potranje za

uvozom ako za zemlje vrijee sljeede funkcije:

H D = 50-10p

S =10+10p

_____________

NZ D = 70-10p

S = -10+10p

______________

DH = SH

50-10p = 10+10p

20p = 40

p = 2

DH = SH = 30 C (30,2)

DUH = DH-SH

DUH = 50-10p-10-10p

DUH = 40-20p (20,1)SEH = SH -DH

SEH = 10+10p-50+10p

SEH = - 40+20p (20,3)

DNZ = SNZ

70-10p = -10+10p

-20p = -80

p = 4

DNZ = SNZ = 30 C (30,4)

DUNZ = DNZ-SNZ

DUNZ = 70-10p+10-10p

DUNZ = 80-20p (20,3)SENZ = -10+10p-70+10p

SENZ = -80+20p (20,5)


25/32

25

2. Pri kojoj cijeni i koliko borovnica razmjenjuju Portugal i Francuska ako su dane funkcije navedene u nastavku.

Izveite funkcije ponue izvoza i potranje za uvozom.

P D = 100-20p

S = 20+20p

_____________

F D = 80-10p

S = 40+20p

_____________

DP = SP

100-20p = 20+20p

-40p = -80

p = 2

DP= SP= 60 C (60,2)

DUP= DP- SP

DUP = 100-20p-20-20p

DUP= 80-40p (40,1)

SEP= SP-DP

SEP = 20+20p-100+20p

SEP= -80+40p (40,3)

DF = SF

80-10p = 40+20p

-30p = -40

p = 1.33

DF = SF C (66.67,1.33)

DUF = DF-SF

DUF = 80-10p-40-20p

DUF = 40-30p (20.2,0.66)

SEF = SFDF

SEF = 40+20p-80+10p

SEF = -40+30p (20,2)

! ! Cijena u Francuskoj (p=1,33) je nia o cijene u Portugalu (p=2) te Francuska ima motiv za izvoz FRANCUSKA JE

IZVOZNIK, A PORTUGAL UVOZNIK ! POTREBNO JE IZJEDNAITI PONUDU IZVOZA FRANCUSKE I POTRANJU ZA

UVOZOM PORTUGALA SEF = DUP

SEF = DUP

-40+30 p = 80-40 p

70 p = 120

p = 1.71

SEF = DUP = 11.43

3. Izveite krivulje ponue izvoza i potranje za uvozom Tunisa i Hrvatske te mikroekonomski moel vanjske trgovine,utvrite ravnotenu cijenu i koliinu obra koja de se pri njoj razmjenjivati ako je:

T D = 60-10p

S = 20+20p

_____________

H D = 80-10p

S = -20+10p

_____________

DT = ST

60-10p = 20+20p

-30p = -40

p = 1.33

DT = ST = 46.67 C (46.67,1.33)

DUT = DT-ST

DUT = 60-10p-20-20p

DUT = 40-30p (20.2,0.66)

SET = STDT

SET = 20+20p-60+10p

SET = -40+30p (20,2)

DH = SH

80-10p = -20+10p

-20p = -100

p = 5

DH = SH = 30 C (30,5)

DUH = DH-SH

DUH = 80-10p+20-10p

DUH = 100 -20p (20,4)

SEH = SHDH

SEH = -20+10p-80+10p

SEH = -100+20p (20,6)

Cijena u Tunisu (p=1.33) je nia o cijene u Hrvatskoj (p=5) te Tunis ima motiv za izvoz Tunis je izvoznik, a Hrvatska

uvoznik SET= DUHSET = DUH -40+30p = 100 -20p 50p = 140 p = 2.8 SET = DUH = 44


26/32

26

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDA

1. Navedite pretpostavke Ricardove teorije komparativnih prednosti ! Pretpostavke:

10.jedini input u procesu proizvodnje je rad11.ukupna koliina raa u svakoj zemlji je fiksna i sve su jeinice raa ientine12.ra je savreno mobilan izmeu alternativnih proizvonji unutar zemlje13.ra je potpuno nemobilan meu ravama (zato se plade razlikuju razliita proizvonost raa)14.cijena proizvoa utvruje se na osnovi uloenog raa15.razina tehnologije je ana i razlikuje se izmeu vije zemlje16.postoji puna zaposlenost17.postoji savrena konkurencija na meunaronom tritu18.zanemaruju se transportni trokovi

2. a) Objasnite u kojim proizvodima zemlje imaju komparativnu prednost ako proizvodnja za 1 sat izgleda kako

slijedi:

Proizvod Zemlja A Zemlja B

Jagode 40 15

Masline 30 20

Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji J i M

40>15; 30>20

AJ:BJ = 40 : 15 = 40/15 = 8/3

AM:BM = 30 : 20 = 30/20 = 3/2

Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji J Zemlja B u ima komparativnu prednost u proizvodnji M

(Korist za zemlju A je u proizvonji J veda 8/3>3/2 pa ima komparativnu prenost u proizvonji J, specijalizirat de se u

proizvodnji J. Odnos proizvodnosti je manje nepovoljan za zemlju B u proizvonji M 3/24/3 (ne pripada u zadani interval za

zemlju B) prestavlja poruje autarkije zemlje B


27/32

27

GRANINI SLUAJEVI ! !

(Iz zaanog intervala razmatraju se granini sluajevi, akle, kaa je pJ/pM=0,75, pJ/pM=1 i pJ/pM=1,33)

pJ/pM= 0,75J = 0,75M

Zemlja A za 40 J30 M

1h = 1h

Zemlji A se ne isplati razmjena ved ona mora obiti VIE

OD 0,75 M.

(U nastavku se komentira naveeni granini sluaj za

zemlju B, ali ved je zakljueno a se razmjena neisplati.)

pJ/pM = 0,75Zemlja B za 30 M40 J

1,5 h < 2,67 h

Pri ovom odnosu cijena zemlji B se isplati razmjena

pJ/pM = 1 J = MZemlja A

40 J40 M

1 h < 1,33 h

Razmjena se isplati.

Zemlja B

40 M40 J

2 h < 2,67 h

Razmjena se isplati.Pri ovom odnosu cijena isplati se razmjena i zemlji A i

zemlji B. !!

pJ/pM= 1,33 1J = 1,33MZemlja A

40 J53,2 M,

1 h < 1,77 h


Zemlja B

53,2 M 40 J

2,66 h = 2,66 h

Razmjena se ne isplati.1 J mora biti MANJI OD 1,33 M.

(0,75 < pJ/pM< 1,33)

3. Proizvodnja po satu izgleda kako slijedi:

Proizvod Italija Grka

Stolice 50 25

Mandarine 40 30

a) Objasnite u kojim proizvodima zemlje imaju apsolutnu i komparativnu prednost?Italija ima apsolutnu prednost u proizvodnji S i M

(Italija proizvoi vie S i M u jenom satu u onosu na Grku

50>25; 40>30)

IS:GS = 50 : 25 = 2

IM

:GM

= 40 : 30 = 1,33

Italija ima komparativnu prednost u proizvodnji S Grka ima komparativnu prenost u proizvonji M

(odnos proizvodnosti je manje nepovoljan u proizvodnji M)

b) Oreite interval cijena u kojem de razmjena biti obostrana i probitana?I M / S = 40/50 = 0,8 = pS/pM

G M / S = 30/25 = 1,2 = pS/pM

Onos cijena = granina stopa transformacije

INTERVAL CIJENA = 0,8 < pS/pM< 1,2


28/32

28

c) Prikaite grafiki poruje uzajamno probitane razmjene.

d) Komentirajte granine onose cijena. ps/pM = 0,8

S = 0,8 M

ITALIJA

50 S = 40 M

1h = 1h

Razmjena se ne isplati.

GRKA

40 M = 50 S

1,33 h < 2 h


Odnos cijena mora biti > 0,8

ps/pM= 1S = M

ITALIJA

50 S = 50 M

1 h < 1,25 h

Razmjena se isplati !!!

GRKA

50 M = 50 S

1,67 h < 2 h

Razmjena se isplati !!!

ps/pM= 1,2S = 1,2 MITALIJA

50 S = 60 M

1 h < 1,5 h


GRKA

60 M = 50 S

2 h = 2 h


Odnos cijena mora biti < 1,2

e) Ukoliko Italija raspolae s 2 jeinice raa, kao i Grka, prikaite tabelarno mogudu proizvonju, krivulje proizvonih

mogudnosti, utjecaj specijalizacije na potronju ako je pS/pM=1 i koristi od vanjske trgovine (Ricardova teorija

konstantnih prinosa).

Proizvod Italija Grka

Stolice 100 50

Mandarine 80 60

Tablica mogude proizvonje =Tablica proizvonje po satu x raspoloivi ra


29/32

29

(50x2=100; 25x2=50; 40x2=80; 30x2=60)

4. Proizvodnja po satu u zemlji Z i zemlji B navedena je u nastavku:

Proizvod ZZeemmlljjaaZZ ZZeemmlljjaaBB

KKaavvaa 80 20

CCiimmeett 40 30

a) Objasnite u kojim proizvodima zemlje imaju apsolutnu i komparativnu prednost?Zemlja Z ima apsolutnu prednost u proizvodnji K i C

(Zemlja Z proizvoi vie K i C u jenom satu u onosu na zemlju B

80 > 20; 40 > 30)ZK:BK= 80 : 20 = 4

ZC:BC= 40 : 30 = 1,33

Zemlja Z ima komparativnu prednost u proizvodnji K Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji C

(Odnos proizvodnosti je manje nepovoljan u proizvodnji C)

b) Oreite interval cijena u kojem de razmjena biti obostrana i probitana?Z C / K = 40/80 = 1/2 = pK/pC

B C / K = 30/20 = 3/2 = pK/pC

Onos cijena = granina stopa transformacije

INTERVAL CIJENA = 1/2 < pK/pC< 3/2

0,5 < pK/pC< 1,5

c) Prikaite grafiki poruje uzajamno probitane razmjene i komentirajte granine sluajeve.


30/32

30

pK/pC = 0,5K = 0,5 C

Zemlja Z

80 K = 40 C

1 h (80:80=1) = 1 h (40:40=1)

1h = 1h


Zemlja B

40 C = 80 K

1,33 h (40:30=1,33) = 4 h (80:20=4)

1,33 h < 4 h


Odnos cijena mora biti > 0,5

pK/pC = 1K = C

Zemlja Z

80 K = 80 C

1 h (80:80=1) = 2 h (80:40=2)

1h < 2 h


Zemlja B80 C = 80 K

2,67 h (80:30=2,67) = 4 h (80:20=4)

2,67 h < 4 h


pK/pC = 1,5K = 1,5 C

Zemlja Z

80 K = 120 C1 h (80:80=1) = 3 h (120:40=3)

1h < 3h


Zemlja B

120 C = 80 K

4 h (120:30=4) = 4 h (80:20=4)

4 h = 4 h


Odnos cijena mora biti < 1,5

d) Uz pretpostavku a zemlja Z i zemlja B raspolau s 2 jeinice raa prikaite tabelarno mogudu proizvonju,krivulje proizvonih mogudnosti, utjecaj specijalizacije na potronju ako je pS/pM=1 i koristi od vanjske trgovine.


31/32

31

EFEKTIVNA CARINSKA ZATITA

ej = stopa efektivne carinske zatite

tj = nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora j

gij = utroak uvoznih proizvoa sektora i po jeinici finalnih isporuka sektora j

ci = nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda

dj = dodana vrijednost po jedinici finalnih isporuka sektora j ( dj = 1mj )

mj = uvozni koeficijent

1. Nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora j je 60%, nominalna carinska stopa na uvoz

inermedijarnih proizvoa je 10%. Ukupni uvozni koeficijent sektora j je 50%. Kolika je stopa efektivne carinske zatite

sektora j?

tj = 60% = 0,6

ci = 10% = 0,1 ej = =

mj = 50% = 0,5

ej = ?

1. tj>ciej>tj

2. tj=ciej=tj=ci

> Primjer: tj = ci = 60% ej=

3. tj Primjer: ci = 0 ej =

IIT INDEKS

Indeks je u rasponu od 0 (nema intra industrijske trgovine) do 1 (100% - sva trgovina je intra industrijska).

to je blii 0, manje je zatupljena intraindustry trade u odnosu na interindustry trade.

to je blii 1, intrainustry trae je znaajnija u onosu na interinustry trae.

IIT = 1 -MX

MX

Xizvoz Muvoz

j

iij

d

cgtj * %1105,0

55,0

5,01

1,05,06,0

%605,0

3,06,0

5,01

6,05,06,0

%205,0

1,0

5,01

5,04,03,0

%101,02,0

02,0

2,0

4,08,03,0

%101,05,0

05,0

5,0

1,05,00

%1205,0

06,0


32/32

32

Primjer 1.

SAD uvozi ojedu u vrijenosti $150,000 iz Indije.

- Nema intra-industrijske razmjene.

Primjer 2.

SAD uvozi raunala u vrijenosti $150,000 iz Japana, a istovremeno izvozi raunala u Japan u vrijenosti $150,000.

- 100% trgovine raunalima prestavlja intra-industrijska razmjena.

BILANCA TEKUDIH TRANSAKCIJA

Raun inozemstva:

(EU) + (TRI + TRG)+ L = 0TRIprivatni transferi

TRGravni transferi

Lneto zauenje

Y = (C + I + G) = TB

TB = XU

U > X deficit u BTT

U < X suficit u BTT

*

BILJEKE:

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

0000,150

000,15011IndexIIT

MX

MX

1000,150000,150

000,150000,15011IndexIIT

MX

MX