Transcript
Page 1: Metodika nastave geografije

Metodika nastave

• evoluira u vremenu i prostoru• veza obrazovanja i komunikacije

- pomoću znanstvenih spoznaja utjecati na stavove i ponašanja nastavnika- utjecaj na odgoj učenika

Škola u suvremenom svijetu• više nema monopol na informacije• izgubila je autoritet iz ranijih vremena

Promjene- odnosa škola – okolina- unutrašnje strukture u školi- ukidanje tradicionalizma (škola dijelila diplome)- odabir “zanimljivih” sadržaja

Traži se: nova i kvalitetnija škola “novi profil nastavnika”• nove metodičke vještine• veća sposobnost komunikacije• prevladavanje dualizma: odgoj i obrazovanje• metodičkim sadržajima ostvariti jedinstvo• u školi učenik treba: - osjećati se dobro

- dobivati potporu- razviti želju za uspjehom

Zadatci metodike nastave• davanje teorijskih spoznaja i praktičnih vježbi• izbjegavanje mehaničkog usvajanja sadržaja• identificirati problem, zatim aktivno rješavanje• odgojnim djelovanjem razviti interes i motivaciju za učenje u školi• bez odgovarajućeg odgoja nema uspješnog obrazovnog rada

1

Page 2: Metodika nastave geografije

Stavovi o metodici nastave:• to je samo uputnik za odgojnu praksu tj. metodika = pedagogija• primijenjeno umijeće i tehnika poučavanja tj. metodika = didaktika

Struktura didaktike• Opći dio > teorijski modeli poučavanja i učenja; tj. opće zakonitosti, uvjeti i posljedice obrazovnog procesa

• Posebni dio: - ciljevi i zadatci obrazovanja- dinamika obrazovnog procesa - socijalni oblici i uvjeti obrazovnog procesa- komunikacijski mediji u obrazovanju - odgojno-obrazovna klima- komunikacija u obrazovnom procesu

•novo: didaktika e-obrazovanja

Metodika nastave (specijalna didaktika):• poučava zakonitosti nastave u svakom nastavnom predmetu• primjenjuje opće didaktičke postavke na konkretne nastavne sadržaje• omogućuje teorijsko rukovođenje nastavnika u praktičnom radu• predmet poučavanja izvire iz prakse odgoja i obrazovanja

Usmjerenost didaktike

• ranije > nastavnik i proces poučavanja

• suvremena > učenik i proces učenjauspješno poučavanje > upoznati osobine učenika «načine učenja» prilagoditi metode

poučavanja - suvremena nastava je socijalni proces sudionici: učenik, nastavnik, drugi učenici, društvena zajednica, mediji

Metodika nastave geografije proučava:1.Obrazovnu stranu nastave

(planiranje nastave, organiziranje nastave, strukturiranje gradiva, primjena metoda rada, nastavna sredstva i pomagala, primjena seminarskog rada, terenska nastava,...)2. Odgojnu stranu nastave

(odgojna načela u nastavi, odnosi nastavnik-učenik, motivacija, etičnost u radu, razvoj samopouzdanja,...)3. Funkcionalnu stranu nastave

(putovi usvajanja znanja, komunikacija u nastavnom procesu, korelacija u nastavi, memoriranje gradiva,...)

2

Page 3: Metodika nastave geografije

Razvoj metodike• 17. st. Jan Amos Komensky (Češka škola)

- potreba suglasnosti nastave s prirodom- princip očiglednosti u nastavi

a) od lakšeg k težemb) od jednostavnog k složenijemc) od bliskog k udaljenomd) od poznatog k nepoznatom

• 18. st. (Fr.) > demokratizacija škole - sadržaj nastave mora odgovarati znanosti- nastava treba omogućiti slobodan razvoj osobe

• 19. st. > napredak znanosti i tehnologije

Imanuel Kant > odgoj čovjeka za savršeno biće“Etika”

Heinrich Pestalozzi, temelji metodike: očiglednost, sustavnost, postupnost

Johan F. Herbart, temelji suvremene metodike “Nacrti predavanja iz pedagogije”- individualizacija nastave- artikulacija temeljena na 4 stupnja: jasnoća, asocijacija, sustav, metoda

• 20. st. > novi kritički pristup odgoju i obrazovanju

John Dewey, USA, “pedagog budućnosti”: - kritika verbalnih znanja- promocija odgoja i rada kao temelja spoznaje

• Suvremena škola > učenik je subjekt u nastavi (misli, zaključuje, samostalno istražuje,...)- pronaći najdjelotvornije putove učenja- postići pozitivnu orijentaciju učenika prema sebi i drugima

Dobar je metodički pristup koji uspijeva:• učenika zainteresirati za predmet• stvara povjerenje i osjećaj osobne vrijednosti• prevladava strah od neuspjeha• tumači jednostavno, ne jednostrano• pristupa životu objektivno• omogućuje primjenu znanja u životu

Stručno-znanstvene osnove geografije• od sredine 19. st. “moderna “ geografija- znanost, proučavanje prostora- osnivaju se sveuč. katedre geografije• BRD > Karl Ritter, Alexander von Humboldt

fizička geografija sastavnica prirodnih znanosti antropogeografija sastavnica humanističkih znanosti

3

Page 4: Metodika nastave geografije

Nejedinstvo stavova o strukturi geografije kao nastavnog predmeta

BRD > znanost o prostornim strukturama i njihovim uzrocima

Zalaganja geografa (u znanosti):• jedinstvo: spoznajni objekt je ekosustav čovjek – Zemlja (prostor)• dvojnost: prirodno-znanstvena disciplina socijalno-znanstvena disciplina• dvostruko-dvojni pristup: opća i regionalna fizička i socijalna

Povezanost znanosti i nastave:• nomotetski pristup > geografske pojave i procese objašnjava pomoću općih načela, pravila i zakonitosti

• ideografski pristup > koristi shemu: položaj-granice-veličina-tlo-vode-klima-prirodni izvori-flora i fauna-stanovništvo-gospodarstvo-naselja-povijest (u regionalnoj geografiji)

+ postignuća drugih znanostiprirodnih: klimatologija, mineralogija, petrografija..društvenih: sociologija, antropologija, povijest,...

neizostavno je:• svestrano i temeljito obrazovanje učitelja• interakcija znanstveno-teoretske i stručno-metodičke osnove• odgovarajuća zastupljenost:

-opće-geografskih i regionalnih sadržaja-sadržaja pomoćnih znanosti-pedagoško-metodičkih sadržaja

Svijet “funkcionira” pomoću znanosti procesi učenja trebaju biti znanstveno usmjereni:

1) spoznaja2) naslijeđena znanja

NPP trebaju biti: a) znanstveno utemeljenib) prilagođeni uzrastu učenikac) prilagođeni trenutku vremena (ugroženost okoliša, štednja prirodnih izvora,

problem raspodjele dobara, mogućnosti i opasnosti tehničkog napretka,..)

4

Page 5: Metodika nastave geografije

Geografija je stožerni predmetBudućnost nastave geografije• aktualan i zanimljiv predmet• predmet od nacionalnog interesa (domoljublje)• velike odgojne mogućnosti

- dosadno nabrajanje činjenica- ugled i status uglavnom ovisi o nastavi i nastavniku tj. kriza stručnjaka (dobrih

nastavnika) = kriza struke- dosadno nabrajanje činjenica

Traži se:• uvjerljiva i dobra nastava• nastava koja “gleda unaprijed”• odgoj za mir, slobodu, humanost i zdravi život• odgovarajuće metode odgoja i obrazovanja• stara je pedagoška mudrost (Pestalozzi): “obrazovanje obuhvaća glavu, ruke i srce”• priprema za cjeloživotno obrazovanje• učiti za život, ne samo za ocjene

Koncepcija (način promatranja i tumačenja) geografije• prirodnoznanstvena-kauzalna

ispituje fizičke zakonitosti (morfologija)

• znanstvenodeterminističkadjelovanje prirode na čovjeka (kulturu)

• ekološkasocioekonomski stupanj prilagoditi prirodiekološka ravnoteža

• koncepcija pejzaža stvaranje kulturnog krajolika, kreator čovjek

• koncepcija kulturnog prostora povijesne procese tumači raspodjelom kulturnih fenomena

• socijalnogeografska koncepcijatežište na ponašanju i djelotvornosti socijalnih skupina

• koncepcija ekosustavaproučava modele ekosustava i pejzaže put prema ekogeografiji

Metodologija geografije• koristi metode prirodnih i društvenih znanosti

naglasak: terensko istraživanje, anketa, kartiranje,...ranije > praćenje, opisi, tumačenje odnosasuvremene > umjesto opisa kvantitativni prikaz i prikaz u obliku modela (disperzija, uzorci, korelacija, razredi) = kvantitativna geografija

5

Ekonomske znanosti

Kul

turn

e i

povi

jesn

e zn

anos

ti

Prirodne znanosti

Kulturne i socijalne znanosti

NASTAVA GEOGRAFIJE

Page 6: Metodika nastave geografije

Shematski prikaz

Struktura suvremene geografske znanostiOPĆA GEOGRAFIJAFIZIČKAANTROPOGEOGRAFIJA

REGIONALNA G. problemski usmjerena naučiti razumjeti regionalne cjeline

DIDAKTIČKE ODREDNICE NASTAVNOG PROGRAMAOpseg nast. programa > količina činjenica i aktivnosti ili širina znanja i sposobnosti- ovisi o statusu predmeta u društvu i dobi učenika

Dubina nast. programa > dubina znanja i stupanj sposobnostiprimjer: znanja na razini traga, reprodukcije.... operativna

sposobnost nabrajanja činjenica, povezivanja,... tumačenjaUGLAVNOM IH KREIRAJU SAMI NASTAVNICI!!!

Redoslijed nastavnih sadržaja - ovisi o tipu škole i razredu- o statusu geografske znanosti- postoji više modela redosljeda nastavnih sadržaja

1.Linijski (sukcesivni) model (V. Poljak, Didaktika, ŠK Zgb ’91. str. 37.)> tematike predmeta se linijski (sukcesivno) nižu jedna za drugom

pri tom treba poštivati: - načelo usmjerenosti prema djeci (obrada na djeci najlakši način) - načelo znanstvene usmjerenosti (pratiti postignuća znanosti) = obrazovanje za iskustvo i djelovanjeprimjer: orijentacija > egocentrično, po stranama svijeta, mjerilo i zemljovid

2. Spiralni ili spiralno-linijski (progresivni) model rasporeda nastavnih sadržaja uža spirala pri dnu = jednostavnije gradivo nižih razreda šira spirala pri vrhu = po opsegu i dubini složeniji sadržaji

•povećava se opseg i dubina nastavnih sadržaja (uzročno-posljedični odnos)

6

Page 7: Metodika nastave geografije

3. Model koncentričnih krugova• gradivo V. – VIII. r. je širi koncentrični krug “prirode i društva”• gimnazijsko gradivo je širi koncentrični krug OŠ

primjer: Orijentacija i kartografska pismenost1.Osnovne informacije u III. i IV. razredu (priroda i društvo)2.Iste teme ali na višoj razini ponovno u V., VIII. razredu i I. Gimn.

V. razred: stupanjska mreža, mjesno i pojasno vrijeme, mjerilo zemljopisne karte, orijentacija VIII. razred: Osobine i vrste topografskih karata. Primjena topografskih karata na primjeru mjesta ili lokalne regije. Orijentacija i kretanje po terenu uz pomoć topografske karte

I. r. gimnazije: Orijentacija na horizontu Orijentacija pomoću tehničkih pomagala Stupanjska mreža Lokalno i pojasno vrijeme

Fizička geografija, tema: Reljef Hrvatske•VIII. razredključni pojmovi-krš-sredogorje-poloji-riječne terase-lesne zaravni-stara i mlada gorja

•IV. r. Gimnazijeprimjena ključnih pojmova-veza geološkog sastava i morfoloških obilježja-pleistoceno i holoceno oblikovanje-hipsometrijske značajke reljefa RH-energija reljefa i nagib padina-morfogenetske kategorije reljefa-povezanost reljefa, gospodarstva i prostornog uređenja

7

Page 8: Metodika nastave geografije

CILJEVI I PSIHOLOŠKE PRETPOSTAVKE NASTAVE GEOGRAFIJE U HRVATSKOJ

Ciljevi nastave geografije razvoj autonomne osobnosti učenika nacionalni identitet i domoljublje internacionalna solidarnost interakcija čovjeka i prostora (Zemlja) povezanost s drugima - globalizacija odgovorno ponašanje u životu

Odnos nacionalno - svjetsko geografske posebnosti nacionalnog prostora regionalna povezanost život u povezanom i podijeljenom svijetu isprepletenost gospodarstva i politike posibilizam u uvjetima determinizma uloga znanosti i tehnološkog napretka “susret” s drugačijim krajolicima, kulturama,..

Odnos prema Zemlji / okolišu prostor za život (stanovanje, rad, rekreacija..) izvor hrane (zdrave!) prirodni izvori su uglavnom ograničeni i treba se odgovorno ponašati nužna je interakcija čovjeka i prostora odrastanjem svatko postaje suodgovoran dužni smo pridonostiti poboljšanju kvalitete života

a) stjecanje znanja / spoznaja > znanja činjenica, znanja metoda i zananja teorije b) razvoj sposobnosti / operativni > primjena geografskih medija ( karte, dijagrami, zračne snimke, ankete,...) i prikazivanje podatakac) odgoj / osobna stajališta > pridonose socijalnoj i emocionalnoj kompetenciji učenika

Psihološke pretpostavke odgojno-obrazovnog procesa> razvoj psihičkih funkcija osobeopažanje > promatranje, aktivan odnos prema prostorurazmišljanje > geografsko, smisleno, pr. potok (gdje, zašto,..)zaključivanje > razvoj geografskog mišljenja, kauzalnost pojava i procesapamćenje > trajna znanja, do zaključaka se dolazi aktivnim razmišljanjem

pridonositi razvoju autonomnih osobnosti emocionalna i estetska veza s domovinom i okolnim svijetom ravnoteža nacionalnog identiteta i internacionalne solidarnosti (globalizacija)

Cilj nastave geografije u Hrvatskoj prema NPP geografije iz 1993. upoznati i zavoljeti svoju Domovinu steći osnovna znanja o Zemlji upoznati gospodarska, društvena i kulturna obilježja suvremenog svijeta uočiti nužnost međusobne suradnje razvijati ljudsku solidarnost

8

Prattov opPrattov općći model i model poupouččavanjaavanja

Page 9: Metodika nastave geografije

NjemačkaTijekom XX. stoljeća više izmjena: domovinska geografija nacionalno-socijalistička (utjecaj politike!) od 60-tih godina europska ideja uz razvoj ljubavi prema Domovini

USA geografija tumači odnose između i unutar različitih životnih prostora na Zemlji mora promatrati ukupnost odnosa čovjek – prostor nužna su znanja o prirodnom, društvenom i kulturnom okolišu kapital, ideje i politički utjecaji cirkuliraju među nacijama i regijama Zemlja je cjelovit prostor čije sastavnice su regije

SSSR 1986. godine upoznati suvremeni razvoj svijeta ljubav prema Domovini i međunarodnoj solidarnosti zbog oštre ideološke borbe, izgradnja aktivnog svjetonazora geografsko mišljenje = dijalektičko-materijalističko poimanje: Zemlje kao postojbine ljudi

Indija poziv na bratstvo i zajednički život u udžbenicima to se odnosi samo na Indiju kroz sve dominira integracija nacije ostale vrijednosti spominju se samo sporedno

9

Page 10: Metodika nastave geografije

Zaključak u svim političkim sustavima teoretski su zastupljeni: domoljubni kozmopolitski emancipacijski ciljevi nastaverazlika je u težištu: domoljublje u siromašnim zemljama kozmopolitizam na Zapadu

Zadatci nastave geografije

Odgojni zadatci nastave geografije ili usvajanje odgojnih vrijednosti utjecaj na izgradnju moralnih stavova uloga nastavnika je poticati pozitivne vrijednosti primjer: humanizam, solidarnost, patriotizam, internacionalizam, materijalna dobit, stjecanje znanja, rad i red,... objektivan prikaz situacije u domovini i svijetu odgovorno, stručno i solidarno ponašanje u radu i u životu

Kako se definiraju odgojni zadatci nastave? Razvijati kod učenika pravilan stav prema... Isticati ulogu znanja u svrhu... Isticati rentabilnost pomorskog prometa jer... Stvarati u učenika potrebu aktivnog korištenja... Poticati duh prijateljstva... Razvijati domoljublje i zalaganje za humanost ... Razvijati spoznaju o hranjivim vrijednostima... Razvijati svijest o problemima prostora depopulacije ... Razvijati u učenika pravilan stav o ljudskom životu ... Razvijati potrebu čuvanja povijesnih i kulturnih vrijednosti.. Razvijati svijest o kompleksnosti ekoloških problema...

a) Obrazovni (materijalni) zadatci nastave geografijeCilj je: stjecanje novih znanja upoznavanje procesa u prostoru, njihovih uzroka i posljedica povezivanje prošlosti i sadašnjosti predviđanje utjecaja na razvoj u budućnosti stvaranje obrazovnih temelja za napredovanje u znanosti

Katalog znanja donosi nadležno MinistarstvoPrimjer iz kataloga za gimnazije Objasniti razliku između Ptolomejevog i Kopernikovog sustava Na crtežu i globusu pokazati smjer rotacije Zemlje Naučiti koristiti brojčano i linearno mjerilo Objasniti razliku: hipocentar - epicentar Odrediti geogr. širinu i dužinu zadanog mjesta Obrazložiti značajke eruptivnih, ... stijena Objasniti postanak ledenjačkih dolina Objasniti četiri osnovna oblika planetarnog reljefa Pročitati i objasniti prizemnu sinoptičku kartu

10

Page 11: Metodika nastave geografije

Kako se definiraju obrazovni zadatci nastave geografije?upoznati, pokazati, ukazati, uočiti, razumjeti, shvatiti, poučiti, naučiti, proučiti, objasniti,...

Proučiti nastanak, prirodnu osnovu i kolonijalizam UK Upoznati osnovne prirodne, društvene, povijesne i političke prilike u ... Upoznati metode određianja apsolutne i relativne visine Proučiti postanak i osobine morskih zavala Definirati vrste padalina i njihov nastanak Upoznati dobno-spolni i gospodarski sastav stanovništva Objasniti odrednice prirodnog kretanja stanovništva Proučiti regionalnu složenost SAD-a Ponoviti, utvrditi i sistematizirati znanja o....

b) Funkcionalni (operativni) zadatci nastave geografije razvijaju sposobnostiOčituju se: u primjeni geografskih medija: karta, dijagram, anketa, tehnika brojenja,,... u prikazivanju podataka : interpretacija statistike, razumijevanje uz pomoć znakova,... tumačenju međusobnih odnosa analizi i sintezi koje vode do novih spoznaja predstavljanje (nove) teorije ili sustava stjecanje iskustva prostorne dimenzije spoznaja kauzalnosti prirodnih pojava spoznaja kronologije pojava i procesa u domeni prirodne osnove ali i društvenih zbivanja opisivanje prostora u geografskim kategorijama objašnjavanje uvjeta života u datoj sredini primjena geografskih stručnih metoda na radnom mjestu i u postupcima djelovanja

Kako se definiraju funkcionalni zadatci nastave geografije?razviti, osposobiti, usavršiti, jačati, formirati, uvježbavati, izgrađivati,... Razvijati sposobnost uočavanja razlika u turističkoj... Vježbati interpretaciju statističkih podataka ... Vježbati korištenje prometnih karata Vježbati orijentaciju pomoću kompasa Razvijati sposobnost korištenja udžbenika Vježbati geografsko razmišljanje (uzročno-posljedične veze i odnosi u geoprostoru) Razvijati sposobnost povezivanja školskog gradiva sa znanjima prikupljenima iz sredstava javnoga priopćivanja Vježbati tumačenje i crtanje dobno-spolnih piramida

Nastavni planovi i programiPovijesni razvoj• najprije razvoj geografije kao znanosti• početci nastave geografije od 16. stoljeća• sustavno praćenje nastavnih planova i programa geografije moguće je od 1872. g. > geografija zaseban nastavni predmet

NASTAVNI PLAN je školski dokument u kojem se u obliku tablice navodi: 1. predmeti koji će se u dotičnoj školi učiti tijekom šk. godine 2. redosljed učenja po razredima3. tjedni broj sati za pojedini predmet

-donosi ga ministar prosvjete ili parlament-nastavnici ga donose u obliku tablice na jednoj stranici

11

Page 12: Metodika nastave geografije

GEOGRAFIJA U NASTAVNIM PLANOVIMA U HRVATSKOJOsnovna škola u Hrvatskoj

od 1972. g. 7 nastavnih sati tjedno (1+2+2+2) 1992. prihvaćena ista satnica ??? dodano još ½ sata u V. razredu

Srednje škole u Hrvatskoj 1977.-1991. g. 3 sata tjedno u svim školama (2+1)

Gimnazija : 8 sati tjedno opća i prirodoslovna (2+2+2+2) 7 sati tjedno jezična i klasična (2+2+1+2)

Ekonomska škola: 8 sati tjedno (2+2+2+2)

Č etverogodišnje stručne škole : 3 sata tjedno (2+1)

+ geografija u funkciji struke: prometna geografija, turistička geografija,...

-trogodišnje stručne škole: nemaju geografiju, osim ako je u funkciji struke: prometna, trgovačka, turistička

Hrvatski školski sustav temelji se na: - predmetnom razredno-satnom sustavu i- tematskom planiranju nastave (CJELINA-TEMA-JEDINICA)

MAKROPLANIRANJE je odabir nastavnih cjelina i njihov raspored tijekom šk. god.MAKROPLAN se naziva još: globalni plan orijentacijski plan

tematski plan

•Godišnji makroplan razlaže se na planove za uža razdoblja (polugodišnji, kvartalni,....mjesečni)•Orijentacija za izradu je nastavni program za Školu, propisuje broj sati tjedno i za cijelu šk. Godinu

Godišnji / makroplan nastave geografijepodrazumijeva podjelu nastavnoga programa na važnije sastavnice nastavnoga procesa, prema broju sati:

obrada novoga gradiva ponavljanje uvježbavanje provjeravanje ocjenjivanje ukupno sati (godišnje i po mjesecima)

12

Page 13: Metodika nastave geografije

• za obradu novih nastavnih sadržaja ≈ 2/3 fonda sati• ostali oblici rada ≈ 1/3 fonda sati

Geografija, prvi razred gimnazije, šk. god. 2007./08.Sati tjedno: 2 sati godišnje: 70

Geografija, četvrti razred gimnazije, šk. god. 2006./07.Sati tjedno: 2 sati godišnje: 64

Kako se odvija makroplaniranje?1. proučiti dokument “Nastavni plan i program ...”2. odrediti nastavne cjeline i teme za vremensko razdoblje3. u natuknicama odrediti sadržaj svake teme4. na temelju godišnjeg fonda sati odrediti broj sati za svaku cjelinu / temu5. odrediti vrijeme potrebno za svaku sastavnicu nastavnog procesa (obrada, vježbanje, ponavljanje, utvrđivanje, ocjenjivanje)6. uz svaku temu odrediti nastavna sredstva i pomagala7. uz svaku temu odrediti mjesto izvođenja (učionica, terenski izlazak, ekskurzija, muzej ...)8. sve staviti na papir!!!

13

Page 14: Metodika nastave geografije

MIKROPLANIRANJE• planiranje za svaki nastavni sat• provodi ga svaki nastavnik za sebe prema situaciji u razredu• uključuje:

- sadržaj i opseg nastavne građe- određivanje tipa sata- osvrt na uvjete u kojima se realizira nastava- određivanje odgojnih, obrazovnih i funkcionalnih ciljeva nastave- nastavna sredstva i pomagala- atrikulaciju nastavnog sata- razradu etapa nastavnog sata- plan školske ploče- domaći uradak učenika

Sadržaj i opseg nastavnoga gradiva:-kvantiteta činjenica-dubina promatranja-slijed izlaganja

Prevladavajući tip sata > obrada novih nastavnih sadržaja, ponavljanje, vježbanje, usustavljivanje, provjera znanja (ocjenjivanje učenika), kombinirani sat

Uvjeti odvijanja nastave-sposobnosti i interes učenika-predznanje učenika-razmještaj klupa /oblici rada-razmještaj učila

Određivanje ciljeva nastave: -obrazovni-odgojni-funkcionalni

Planiranje materijalno-tehničke opreme definira:-što će se tijekom sata koristiti-kada će se upotrijebiti-kakva je didaktička uloga te primjene-tko će rukovati opremom-koliko vremena se predviđa za korištenje

Artikulacija nastavnog sata > etape čine funkcionalnu cjelinu metodika određuje:

1. priprema prethodi obradi2. nakon obrade slijedi ponavljanje i vježbanje3. provjeravanje znanja nakon vježbanja i ponavljanja

Razrada etapa nastavnog sata > opširnija priprema: 1. kod nastavnika početnika2. kod zahtjevnijih nastavnih sadržaja3. ako zahtijeva uprava ili nadzornik

Plan školske ploče > donosi sažetak metodske jedinice (glavne pojmove)

14

Page 15: Metodika nastave geografije

Domaći uradak učenika omogućuje > cjelovitija znanja kvalitetnije vještine samostalnost u radu fond ocjena

Nastavni program ili konkretizacija nastavnog plana ili poticajne smjernice za sadržajno i metodičko oblikovanje nastave-okvirni program za sve predmete donosi ministar prosvjete ili parlament

Određuje opseg, dubinu i redosljed nastavnih sadržajaa) opseg > količina činjenica i aktivnosti ili širina znanja i sposobnosti (ovisi o statusu predmeta u društvu i dobi učenika)b) dubina > dubina znanja i stupanj sposobnosti primjer: znanja na razini traga, reprodukcije...operativna sposobnost nabrajanja činjenica, povezivanja, tumačenjac) redoslijed nastavnih sadržaja ovisi o tipu škole i razredu, o statusu geografske znanosti

15

Page 16: Metodika nastave geografije

Planovi i programi nastave geografije u Hrvatskoj (slično Zapadnoj Europi) poštuju načela: regionalno egzemplarno općegeografsko socijalno problemsko ekološkokombinirano: tematsko regionalno

1. Načelo regionalne geografije kompleksni pristup davanje velikog broja informacija (“razotkrivanje Zemlje”) enciklopedizam koji opterećuje memoriju učenika uvijek isti slijed informacija (priroda, gospodarstvo,...) smanjuje zanimanje učenika površnost geografskih obrazovnih ciljeva gubitak ugleda i smanjenje broja sati u nastavi

16

Page 17: Metodika nastave geografije

2. Načelo egzemplarnosti ima dugu primjenu i još se koristi “tip” je primjer za mnogo pojedinačnih pojava / slučajevaprimjeri:

Sahara i ostale pustinje Italija i ostale sredozemne države Bangladeš i ostale siromašne zemlje u Monsunskoj Aziji unatoč slabostima mora se koristiti zbog preobilne građe koja ne stane u nastavni

program!

3. Općegeografsko načelo nakon geografskog skupa u Kielu 1969. ističe prostorne strukture:

prirodneodnos čovjek – prirodafunkcionalnedruštveno-kulturne

dobiva na važnosti u suvremenoj geografiji

4. Socijalnogeografsko načelo promatra svijet kao procesno polje socijalnih skupina ima 7 osnovnih funkcija postojanja ljudi: život u zajednici, stanovanje, rad, obrazovanje, opskrba, rekreacija, sudjelovanje u prometu socijalne skupine stvaraju krajolik (prošlost i budućnost)

5. Problemsko načelo potiče intelektualne sposobnosti učenika ističe suvremena geografska pitanja “kako i zašto” pred tradicionalnim “gdje i koliko” mijenja ulogu nastavnika

- postavlja problem- nadzire rad i potiče učenike- radi sintezu i ističe bitno

6. Ekološko načelo potaknuto snaženjem ekoloških problema povezuje uzroke, posljedice i moguća rješenja osim učenja o problematici omogućuje i sudjelovanje učenika u uređenju okoliša

Međutim, sva ova načela više ili manje zanemaruju ciljeve učenja

Načelo usmjerenosti prema ciljevima učenjaCURRICULUM (lat. currere = tok, tijek, put do nečega (znanja, odgojnih vrijednosti)

Curriculum kurikulumski sustav kurikulumsko planiranje nastavni plan i program

Kurikulum podrazumijeva sadržaj, strukturu i proces poučavanja i učenja, usklađen s odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima. Kurikulum je organizacija ciljeva, sadržaja i metoda škole, koji uz klasični nastavni plan i program povezuje ciljeve nastave za pojedine nastavne sadržaje i tako omogućuje efikasniji rad.

17

Page 18: Metodika nastave geografije

Kurikulumsko planiranje je proces planiranja, praćenja, zapažanja, vrednovanja postignuća učenika i revizije na temelju iskustva. Operativno kurikulumsko planiranje i primjena zahtijevaju jasne ciljeve i vrijednosti i iz njih izvedene zadaće i aktivnosti za učenike koje pridonose postignućima učenika.

Okvirni nastavni program ostavlja nastavniku slobodu oblikovanja nastave “pedagoški slobodan prostor”

Preciziranjem ciljeva učenja (“kurikulum”) umanjuje se subjektivnost nastavnika

primjer: Zemlja u svemiruOdgojni ciljevi: upozoravati na prirodne sile i zakone u svemiru isticati ljudske napore za upoznavanjem svemiraMaterijalni zadatci: upoznati nama bliži dio svemira, njegov postanak i sastavnice, gibanja svemirskih tijela

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

proizlaze iz predmeta proučavanja prostorna stvarnost svijeta izvor informacija i posrednici u poučavanju (učenju) daju informacije omogućuju operacije nastavna sredstva = izvori znanja nastavna pomagala =pribor za učenje

NASTAVNA SREDSTVA• didaktički oblikovani predmeti koji u nastavi služe kao izvori spoznaje/učenja• zamjenjuju izvornu stvarnost na Zemlji• omogućju kvalitetno učenje• rasterećuju nastavnika• mijenjaju tradicionalnu ulogu nastavnika

NASTAVNA POMAGALA• pribor kojim se služe učenici i nastavnici• razlikujemo ih prema složenosti: pribor za pisanje i crtanje, ručni alati, demonstracijska pomagala, instrumenti, aparati, elektronski uređaji

ODABIR NASTAVNIH SREDSTAVA I POMAGALA• u skladu s ciljevima učenja• u skladu s metodičko-didaktičkim zahtjevima nastavnog sata• prema materijalnim mogućnostima škole• prema djelovanju na druge čimbenike u nastavnom procesu

GEOGRAFSKE KARTE /ZEMLJOVIDI• najdjelotvornije pomoćno sredstvo• kartografska pismenost (sposobnost čitanja zemljovida)• razumijevanje zemljovida (sposobnost povezivanja sadržaja, stvaranje zaključaka)

ATLASI > zbirke zemljovida složene u sadržajnu ili tematsku cjelinu• Školski atlas prilagođen nastavnom programu• sadrži opće (fizičke) i tematske karte• (ne)mora odgovarati dobi učenika

18

Page 19: Metodika nastave geografije

ZIDNA KARTA• čita se s udaljenosti 3 do 10 m• mjerilo – format• opće (fizičke) i tematske• klasične i plastificirane (opće i političke)• nijeme (slijepe)• koristiti kombinirano s atlasom• vježbanje i otkrivanje

VJEŽBANJE TOPOGRAFSKOG ZNANJA• učitelj i učenici na karti pokazuju naizmjence• neizostavno je: verbalizirati pokazane činjenice izražavati se geografski• poželjno je koristiti pokazivač

- gledanjem iz daljine raste preglednost- zemljovidi se čuvaju od oštećenja

• uspoređivati mjerila i odnos veličina• koristiti i globus

UDŽBENIK• osnovno nastavno sredstvo• bogat tekstom, podatcima, grafikonima, slikama• Udžbenik za učenje > za samostalan rad• Radni udžbenik > “otkrivajuće učenje” didaktički pripremljeni tekstovi, slike, karte,...• Kombinirani udžbenik sadrži elemente 1. i 2.• Garnitura udžbenika: udžbenik za učenike

priručnik za nastavnika radni listovi zbirka zadataka atlas

Uloga udžbenika• mora biti pregledan i jasan• nastavnik ima autonomiju u odabiru • slijedi nastavni plan i program• pitanjima i poticajima vodi učenika kroz nastavno gradivo• treba poticati znatiželju, ispravan odnos prema životu (odgojna komponenta)• unatoč svim vrlinama ne treba biti navezan isključivo na udžbenik

Radna bilježnica-produktivno učenje -olakšava ponavljanje sadržaja učenja-nastavnik ih treba povremeno pregledati

Radni listovi > pomoć za samostalni radPrema namjeni:-za skupni rad-individualni tihi rad-domaći rad

Informacijski list -pripremaju učitelji-koristi se u svim oblicima nastave-sadrži tekstove, grafike, zemljovide

19

Page 20: Metodika nastave geografije

ŠKOLSKA PLOČA / PLAN PLOČE sažet zapis nastavnoga gradiva koji olakšava učenje i ponavljanje omogućuje korištenje zapisa, crtanje profila > produbljujemo učenje omogućuje praćenje procesa “korak po korak” i kod učenika potiče kreativno učenje svaki učitelj geografije mora biti sposoban oblikovati crtež plan ploče mora imati naslov mora ostati dostupan do završnog ponavljanja korisno je crtati u boji (izbjegavati žutu), a skice moraju biti pregledne najbolje je ako crteži nastaju kao rezultat nastavnog procesa u nastavnom satu grafički, tekstualni i brojčani elementi na ploči čine cjelinu tijekom nastavnog sata nastavnik treba povremeno obilaziti razred i kontrolirati rad

VRSTE ŠKOLSKIH PLOČA• standardne crne• ploče sa zaklopcima, okretne, ploče na otklon,...• “bijele” ploče• “pametna ploča” > interaktivna školska ploča - ima digitalnu pohranu teksta i koristi računalne aplikacije (PWP, Word doc, Excel tablice, interaktivni CD)

GRAFOSKOP / RADNI PROJEKTOR vizuelno nastavno pomagalo ; tehnički jednostavan, široko prihvatljiv lakša je komunikacija s učenicima tekstovi, crteži... su na prozirnici podatci se prikazuju kad su potrebni ; mogućnost preklapanja prozirnica višeslojne prozirnice omogućuju postupni razvoj složenih činjeničnih odnosa u prostoru (lakše razumijevanje i zaključivanje, razvoj geografskog mišljenja ) nije potrebno zamračivanje

Važno! na prozirnici ne smije biti pohranjena prevelika količina informacija moraju biti lako čitljivi za sve učenike nepotreban tekst treba prekriti podatke i činjenice istaknuti: bojama, veličinom i tipom slova koncepcijska zadanost nastavnog sata (univerzalne folije) nije motivirajuća niti za učitelja niti za učenike

NASTAVNI FILM neposrednije prikazuje prostor olakšava učenje i razumijevanje nastavnih sadržaja nastavnik nije samo tehničar, mora kreirati nastavu film uvodi u temu, daje prikaz ili sažetak, potiče razmišljanje učitelj:

- treba dobro poznavati sadržaj filma- ustanoviti redoslijed odvijanja nastave- razraditi metodologiju vrednovanja filma- predvidjeti način bilježenja

Vrste nastavnih filmovaprema tehničkim mjerilima:

16 – mm film, 8 – mm film tonski i nijemi filmovi crno-bijeli, u boji stvarni, trik-filmovi

prema sadržaju: dokumentarni

20

Page 21: Metodika nastave geografije

demonstracijski motivacijski pregledni egzemplarni

Informativni film dajući informacije djelomično preuzima ulogu učitelja → pristupati kritički! struktura:

- uvod u temu - informacijski prikaz- ponavljanje uz sažetak činjenica za pamćenje

prije projekcije filma treba dati sve potrebne upute(na što treba obratiti posebnu pozornost, glavna poruka filma,... )

voditi brigu da brzina i način prikazivanja budu primjereni uzrastu učenika

Egzemplarni film- oblikovan je kao tematska jedinica- ističe glavne značajke pojma (objekta)

razjašnjava odnose i vezeizaziva stajalištapotiče samostalno mišljenje i zaključivanjeomogućuje spoznaju problema

- prikaz mora biti zorno oblikovanjezik jednostavan, jasan i govoren / ne pisani tekst!mora biti dinamičan / proces

RADIO I TELEVIZIJAŠkolski radio- potiče slušanje i razmišljanje- najprikladniji su prikazi događaja (izvješća)- korelacija s drugim predmetima (povijest, sociologija)

Školska televizija - širi obzore, obogaćuje spoznaje- ubrzava percepciju, svijet prikazuje kao proces- obogaćuje rječnik, ubrzava razmišljanje,...daje sheme ponašanja, moralna načela (!?)BRD 1993. > 34 % geografskih znanja potječe s TV, 19 % iz škole

MODELI globus: fizički, reljefni, slijepi (indukcijski), tematski (klimaglobus, reljefni) telurij: model Sunca, Zemlje i Mjeseca planetarij: model Sunčeva sustava

MULTIMEDIJA istovremeno korištenje pokretne slike i tona

BROJČANI PODATCI / STATISTIKA nositelji mnogobrojnih informacija apsolutni, relativni, kombinirano podatke možemo:

- razvrstati po veličini- izračunati srednje vrijednosti- uočiti razvojne procese

21

Page 22: Metodika nastave geografije

- proučiti učestalost pojava prednost relativnih brojeva:

- u izražavanju prosjeka- kod vremenskih jedinica- brojevi nisu cilj nego sredstvo spoznaje!!!-- poželjno ih je predočiti grafički

DIJAGRAMIVrste dijagrama1. Linijski - pokazuju stanje, strukturu i promjene tijekom vremena

2. Dijagrami sa stupcima

3. Ostali dijagrami dijagrami s figurama > odnos veličina površinski dijagrami > dimenzije površina točkasti dijagrami > usporedba pojave i prostora trokutasti dijagrami > za 3 vrijednosti klimadijagrami > stupci + krivulja piramide (dobno-spolne) dijagrami u obliku kruga > 1 % = 3,6º blokdijagrami > treća dimenzija

22

Page 23: Metodika nastave geografije

kartogrami > građa prikazana na kartografskoj podlozi

GEOGRAFSKI PROFILI jednostavni ili točni (u mjerilu) hipsometrijski (visinski ili dubinski) riječni geološki blokprofili (blokdijagrami) kombinirani

OBLICI RADA U NASTAVI GEOGRAFIJE

Čimbenici nastave: Učenik Nastavnik Nastavni sadržaji- oblici rada u nastavi ovise o odnosu ovih čimbenika

U suvremeno doba –didaktički trokut je sve više četverokut Nastavnik Učenik Nastavna tehnika Nastavni sadržaji

Najčešći oblici rada u nastavi Frontalna nastava Rad u skupinama Samostalni rad Timska nastava Projektna nastava Teorija igre

1. FRONTALNI RAD najviše korišten oblik rada u nastavi geografije nastavnik (učitelj) je voditelj nastavnog procesa učitelj određuje interakciju, učenik samo reagira učenici su u ulozi slušatelja i primanja obavijesti Prednosti frontalne nastave :

- ista informacija za sve- lakše održavanje discipline- razvoj sposobnosti slušanja

Nedostatci : kod učenika nedostatna kreativnost, aktivnost, samostalnost, suradnja,...

23

Didaktički

Page 24: Metodika nastave geografije

2. SKUPNI RAD nastava se odvija u više skupina učenici unutar skupine uče samostalno

nastavnik - rukovodi nastavnim procesom- bira nastavne sadržaje, planira, pomaže u radu, daje smjernice, vrednuje uradakučenici- prihvaćaju povjerene im zadatke- koristeći svoje sposobnosti kreiraju zadatke

Tijek nastavnog sata uvodni dio : motivacija učenika za rad, formiranje, podjela zadaća i radnog materijala samostalni rad u skupinama pretpostavlja: predznanje (interpretacija zemljovida, dijagrama, podataka, verbalno i grafičko izražavanje...) i jasno postavljene zadatke završni dio : zajednička rasprava ili ujedinjavanje rada

- skupine daju izvješća- uz pomoć nastavnika sastavljaju zaključke

3. SAMOSTALNI RAD učenik radi sam na posebnom zadatku (ili dijelu zadatka) koji s radovima drugih učenika čini cjelinu obrazovna vrijednost ove nastave je veća, ali zahtijeva više vremena poželjna je upotreba računala i učenje na daljinu obično se kombinira s frontalnom nastavom i (ili) skupnim radom

4. RAD U PAROVIMA poticajan je u nastavi geografije djeluje motivirajuće učenici u paru imaju ulogu pomagača slabiji (introvertiran) učenik lakše napreduje ponavljajući činjenice s partnerom lakše se pamti među parovima postoji konkurencija učitelj daje savjete pojedinačno ocjena riješenog zadatka je zajednička

24

Komunikacija učitelja tijekom rada u parovima

Page 25: Metodika nastave geografije

5. TIMSKA NASTAVA Uključuje više nastavnih predmeta : npr. geografija – povijest – sociologija (srodni), geografija – biologija, geografija – kemija Mora se planirati u tjednim i godišnjim izvedbenim planovima svih zastupljenih predmeta > timsko planiranje timovi nastavnika: strukovni, više struka, gosti predavači, pedagozi, psiholozi tako nema ponavljanja istih tema u više predmeta

Preporučena struktura godišnjeg fonda sati

Prednosti razbija monotoniju i čvršće povezuje kolektiv više angažira učenike; korelacija nastavnih područja istraživački rad učenika; kvalitetniji odgojno-obrazovni rad

Tijek rada Metodsku jedinicu zajednički izvodi tim učitelja U velike skupine integriraju se učenici više razreda: (60 – 200 učenika) - uvod, pokazivanje, filmovi, pokusi, posjete Nakon uputa za svih, dijele se u male skupine (timove): (5 – 20 učenika) - utvrđivanje, vježbanje, ponavljanje, samostalni i seminarski radovi Aktivnosti učenika su uglavnom samostalne, učitelji kontroliraju rad i daju upute Na kraju je zajedničko vrednovanje nastavnog projekta

Slaba zastupljenost u Hrvatskoj ; zbog: nedovoljna osposobljenost nastavnika složenost planiranja, zahtjevnost koordinacije u timu zahtjevnost prikupljanja materijala za timski rad; organizacija prostora u školama “poremećena” disciplina; treba više i svestranije raditi

6. PROJEKTNA NASTAVA= istraživačka vrlo korisna metoda u nastavi geografije koristi prirodni “laboratorij” / školski vrt, polje, grad više poštuje zanimanja učenika učenici rade na određenom projektu u skupinama ne drži se čvrsto obveznog nastavnog plana i programazahtijeva više priprave i rada nego kod uobičajene nastave (proučiti literaturu,

25

Etape rada u

Page 26: Metodika nastave geografije

7. TEORIJA IGRE naročito prikladna za mlađu dob učenika to je složena pedagoška aktivnost, uključuje:

- stjecanje znanja- razvoj sposobnosti - doživljaj posljedica vlastitog postupka

dijete je u igri opuštenije i ne doživljava strah rad učenika je spontan i dobrovoljan nema uobičajene krutosti u odnosu učenik-učitelj

Kategorije igreIgre s pravilima:a) strategijske > igraju se prema dogovoru sudionika

kao šah ili “mlin”b) igre na sreću > počinju bacanjem kocke, izvlačenjem

- moguća je kombinacija a) i b) - mogu služiti za poučavanje

pr. vježba: kartografska pismenostIgre za vježbu > putovanje po zemljovidu, kretanje planom grada i sl.

METODE RADA U NASTAVI GEOGRAFIJE

Način rada u nastavi Nastavnika u poučavanju Učenika u učenjuprilagođene su naravi predmetau geografiji omogućuju promatranje, analizu, tumačenje činjenica i podataka, ... usustavljivanje i provjeru znanja učenikaCilj je postići: interes i aktivnost učenika razumijevanje nastavnih sadržaja kreativno znanje odgojnu komponentu učenjaVERBALNE METODE (usmeno izlaganje, razgovor) dominiraju u tradicionalnoj nastavi ako nemamo dovoljno nastavnih sredstava kad živom riječju nastojimo djelovati na emocije slušatelja posredno usmeno izlaganje = snimljene govorne emisije često se koriste u nastavi zemljopisa

METODA USMENOG IZLAGANJA izrazita aktivnost učitelja

- nastava je u obliku izlaganja- domišljatost učitelja u poučavanju

26

Tijek rada

Page 27: Metodika nastave geografije

- izvrstan stručnjak i govornikpasivnost učenikaoni slušaju i gledaju (objekti u nastavi)

- treba postići sudjelovanje i sudoživljavanje jednoznačni prijenos informacija

učitelj > učenik usmeno izlaganje uključuje: predavanje/pripovijedanje, objašnjenje, opisivanje

PREDAVANJE prikladno za učenike starijeg uzrasta češće se koristi za društveno-geografske teme omogućuje racionalizaciju vremena i gradiva, povezivanje s ranije naučenim gradivom te sistematiziranje i usustavljivanje gradiva dosadu slušanja pobjeđuje:

- sugestivno izlaganje- zapisivanje na ploči- samostalno bilježenje

poželjno kombinirati s drugim (verbalnim) metodama dio predavanja može se povjeriti učenicima

pogodnije teme: - društveno-geografske- prometno-geografske- zavičajna (nacionalna) geografija

potrebno je stručno vodstvo nastavnika(stručna dopuna, usmjeravanje, upute)

OBJAŠNJENJA podjednako se koriste kod svih uzrasta umanjuje pasivnost učenika

za dokazivanje zakonitosti (zračna strujanja, promjena sektora zaposlenosti) za uzroke i posljedice pojava u prostoru (depopulacija Like, neokolonijalizam u Africi)za tumačenje složenih pojava i procesa (gibanja Zemlje, stupanjska mreža, nastanak monsuna, različite gospodarske strukture,...)Dvije osnovne varijante objašnjenja:1. prezentiramo činjenice, izvlačimo zaključkepriopćimo: razmještaj sirovina, energenata, stanovništva, prometnu povezanostzaključci: struktura i razmještaj industrije2. priopćimo osnovnu tvrdnju, dodajemo dokazetvrdnja: u Hrvatskoj postoji pet industrijskih regijanavodi zašto je tako: suvremene migracije stanovništva, ovisnost o sirovinama iz uvoza, raspodjela energenata,...neizostavna su pitanja učenika

Objašnjenje je uspješnije ako se koristi odgovarajuća nastavna sredstva. Npr. za izmjenu dana i noći treba: globus, izvor svjetla, telurij, dobra skica na ploči ; film nastavna sredstva se koriste poslije izlaganja (za dopunsko objašnjenje ili utvrđivanje uspjeha) u protivnom je metoda demonstracije didaktički gledano, metoda objašnjenja daje dobre rezultate

OPISIVANJE jednostavna ali zahtjevna metoda opis: stručno korektan te stilski i slikovito živ i zanimljiv kod učenika stvara sliku i aktivira emocije (erupcija vulkana, potres, izgled kanjona, pješčana oluja, rad u rudniku, litoralizacija,...) izvori znanja: znanstveno-popularna literatura, putopisi, filmovi, novinski članci,.... mediji, osobna iskustva (učenika)

27

Page 28: Metodika nastave geografije

Primjena opisivanja od nastavnika zahtijeva: široku kulturu (opću i geografsku) odgovarajuće opskrbljenu školsku (geografsku) knjižnicu suradnju s drugim nastavnicima: književnost, bilogija, povijest, ... stručno usavršavanje nastavnika sudjelovanje na seminarima i znanstvenim ekskurzijama kod učenika poticati: izvješćivanje i zaključivanje

Kako poboljšati učenje metodom izlaganja? temu raščlaniti i prikazati na više različitih načina

- u obliku igre- kratku informaciju iz više izvora pretvoriti u 5 minutna predavanja- prikupiti pitanja učenika i vježbati davati točne odgovore- kreativnošću govora i problematiziranjem povećati važnost informacija

METODA RAZGOVORA dijalog zahtijeva visoku stručnost i pedagoško iskustvo nastavnika koristi se ako učenici posjeduju predznanje ako gradivo obilježava kauzalnost i komparativnost

Nastavnik > najavljuje temu postavlja pitanja formira male logičke cjeline sluša i ispravlja odgovore učenika stvara zaključkePrednosti: svjesna aktivnost učenika u usvajanju nastavnoga gradiva individualizacija nastavnog rada

Podjela razgovora:1. prema karakteru pitanja i odgovora ~ katehetički i heuristički2. prema didaktičkom cilju ~ uvodni, objašnjavajući i zaključni

1.a) KATEHETIČKI > kratki odgovori, faktografijaprimjer pitanja:

Godišnja količina padalina u Baranji?Što su izoterme?S kojim državama graniči Hrvatska?1.b) HEURISTIČKI > problemska pitanja koja potiču razmišljanje prilikom obrade novih nastavnih sadržaja u sintezi nastavnih cjelinaZašto je zapadna Europa dvostruko vlažnija od istočne?Zašto na konstruktivnoj granici nastaje oceanski hrbat?

2.a) UVODNI RAZGOVOR na početku sata na početku šk. godine kod nove nastavne cjeline

2.b) OBJAŠNJAVAJUĆI RAZGOVOR za priopćavanje novih nastavnih sadržaja pitanjima usmjeravamo razmišljanje učenika

primjer: sredozemna klima u RH

28

Page 29: Metodika nastave geografije

- iznesemo vrijednosti klimatskih elemenata- razgovorom dođemo do spoznaje o značajkama klime

2.c) ZAKLJUČNI RAZGOVOR za utvrđivanje i uopćavanje gradiva za provjeru znanja učenika formulacija pitanja proizlazi iz zadaće metodske jedinice

primjer: gospodarske integracije u EuropiOd kada i zašto dolazi do političkog i gospodarskog povezivanja?Koja integracija naglo jača, a koje odumiru i zašto?

PITANJA MORAJU BITI: uvijek jasno i precizno formulirana

NE~ Što se događa na ušću rijeke?DA ~ Kakvo ušće nazivamo delta i kako nastaje?

poželjna je “aktivna metoda ” - potiče geografsko razmišljanje i pamćenje- zahtijeva intelektualne sposobnosti učenika

primjer: raspraviti problematiku: vodoopskrbe, rješavanje komunalnog otpada, izgradnje prometnog sustava i sl.

1. 2. DEMONSTRACIJSKE METODE (metode pokazivanja, prikazivanja, dokazivanja)podrazumijeva obradu novoga gradiva sistematskim prikazivanjem predmeta, pojava i procesa u prirodi ili društvumože se odvijati:- na terenu (najefikasnije)- u kabinetu- u običnoj učionici

u izravnoj je povezanosti s materijalno-tehničkim uvjetima nastave (škole) može biti korištena samostalno ili u kombinaciji s drugim nastavnim metodama

Najčešći objekti prikazivanja zemljovidi / geografske karte dijagrami kartogrami profili slikovni materijali, dijapozitivi modeli svemirskih tijela: globus, telurij, planetarij ostali modeli: plime i oseke, mareoelektrane izvorni predmeti (vrste minerala i stijena) videozapisi, filmovi, TV emisije crteži i skice

GEOGRAFSKE KARTE / ZEMLJOVIDI1. opće2. tematske3. izvorne 4. pregledne

iz školske zbirke iz udžbenika u atlasu ostalo

29

Page 30: Metodika nastave geografije

DIJAGRAMINastavnik treba: poznavati vrste i namjenu (linijski, u stupcima, krug, točkasti, trokutasti, klimadijagrami, kartogrami,...) pravilno protumačiti dijagram na bazi podataka izraditi dijagram koji najbolje odgovara

KARTOGRAMI = kartografski prikazi prostornog rasporeda i prostiranja proučavanih predmeta ili pojava unutar nekog teritorija

PROFILI (profil = presjek, obris)može biti: topografski riječnog korita prometnice geološki slojeva atmosfere pedološki (slojevi tla)

30

Page 31: Metodika nastave geografije

SLIKE, DIJAPOZITIVI slika olakšava predodžbu geografskih pojmova izvrsna nadopuna verbalnim metodama jednostavna primjena, biramo redosljed u prikupljanju angažirati i učenike

DIJAPOZITIVI poticaj aktivnom učenju prednost : velika, vjerna i dojmljiva slika te lakše se uočavaju detalji dijapozitivi su sastavni dio plana nastavnog sata bolje ih je prikazivati uz objašnjenja (ne na kraju) oni trebaju učenike poticati na razmišljanje i na postavljanje pitanja

MODELImakete: reljefa, naselja, vulkana... izrađuju se od gipsa, drva, kamena, gline didaktički efektni jer pokazuju strukturumodeli instrumenti (telurij) simuliraju pojave ili procese olakšavaju shvaćanje nastava je atraktivnija

FILMOVI I VIDEOZAPISI audiovizuelni zapis nastavne građe vrlo zorno prikazuje problematiku procese prikazuju dinamički mogu obuhvatiti cijeli svijet nedostatak: univerzalnost nastavnik odabire u skladu sa situacijom (uzrast učenika, društvena sredina, ...) dobro ih je kombinirati uz druge nastavne metode

STRUČNE KOLEKCIJE izvorni materijali za pokazivanje naručuju se kod proizvođača ili prikupljaju u prirodi (i na ekskurzijama) zbirka minerala i stijena; herbarij; uzorci tipova zemljišta i sl.

CRTEŽI I SKICE približavaju pojam pomažu u predstavljanju i razumijevanju priprema unaprijed ili crtati izravno u može nastavnik crtati na ploči, ili učenici uz upute

31

Telurij

Page 32: Metodika nastave geografije

POKUSI /EKSPERIMENTI zahtjevna nastavna metoda mogući su u manjem broju metodskih jedinica oponašaju proces angažiraju učenike

- aktivno istraživačko učenje - povećava motivaciju- kreativno mišljenje i zaključivanje

daju zorne predodžbe i sigurna znanja o prirodnim zakonitostima

Prema obliku ispitivanja razlikujemo: pokuse s modelimaprirodni pokusiTematski:zaštita okoliša, geologija i geomorfologija, klimatska geo., hidrogeogr., geografija tla itd.Primjeri: onečišćenje voda (uzroci i posljedice); vodopropusnost različitih vrsta stijena otpornost stijena na eroziju; nastanak bora i rasjeda abrazija, nastanak klifa i potkapine; zagrijavanje zraka, nastanak vjetra

potrebno: stručnost nastavnika i oprema geografski laboratorij geografski vrt

- meteorološki instrumenti- sunčani sat - umjetni brijeg, potok i jezero- nanos različitog tla- pijesak i glina za izradu reljefnih oblika

suradnja s nastavnicima biologije, kemije, fizike RAD S TEKSTOM

omogućuje samostalni rad učenika stiču se trajnija znanja učenike osposobljava za:

- tumačenje novih pojmova- interpretaciju zemljovida- analizu statističkih podataka

prikladno za: obradu novih nastavnih sadržaja te utvrđivanje i usustavljivanje gradiva prikladni tekstovi: iz udžbenika, stručna literatura, časopisi

PREDNOSTI UDŽBENIKA odgovara NPP-u i uzrastu učenika nastavno gradivo je provjereno i didaktički pripremljeno osim teksta udžbenik sadrži ilustracije učenici su svjesni važnosti građe u udžbeniku sadrži pitanja i druge upute i sugestije

KAKO KORISTITI UDŽBENIK? upute za rad daje nastavnik najpotrebnije su u prvoj godini učenja (pročitati dio po dio glasno, naglasiti bitne pojmove, objasniti nove pojmove, ...duži tekst razdijeliti na manje cjeline, u svakoj istaći osnovnu misao i ono što ih povezuje, brojke pamtiti smisleno,...iz teksta postaviti nekoliko pitanja, ili zatražiti pokazivanje na zemljovidu, nacrtati,...) stariji učenici trebaju biti sposobni samostalno obraditi tekst

32

Page 33: Metodika nastave geografije

METODA GRAFIČKIH RADOVA

često se koriste u nastavi zemljopisa prezentira brojeve na prikladniji način prikazuje stanja, strukture, odnose i procese olakšava spoznaju

Može biti: izravna (direktna) neizravna (indirektna)

1. IZRAVNA GRAFIČKA METODA vrlo je učinkovita podrazumijeva izravno crtanje na satu crta nastavnik ili učenik crta se na ploči, na prozirnici ili u bilježnicu crtež je jednostavan daje veći broj informacija u sažetom obliku “vizuelno” se lakše pamti kartogrami (karte su prikazane konturama i dodan sadržaj) pojednostavljeno nacrtani pojmovi, pojave i procesiNacrtajte: geografski položaj Hrvatske, revoluciju Zemlje φ i λ, apsolutnu i relativnu visinu mjesta A i B, rasjed (normalni, reverzni), nastanak obalnog strmca, tri glavne prirodne regije Brazila, krivulju demografskog prijelaza (tranzicije)

2. NEIZRAVNA GRAFIČKA METODA koristi ranije izrađene crteže crtati može nastavnik, učenik ili netko treći crteži su precizniji i točniji (iz udžbenika, literature, danas sve više s interneta)

PROGRAMIRANA NASTAVA komunikacija je apersonalna pripremljen program usmjerava učenika postoje klasični i računalni tipovi programirane nastave iz geografije prikladni podjednako za prirodnogeografske i socijalnogeografske nastavne sadržaje ugl. se rade kratki programi (motivacija učenika!)Struktura: motivirajući početak zahtijevnija sredina zadatci otvorenog tipa na kraju(Ivan Malkoč: Programirana nastava geografije, priručnik za nastavnike, ŠK)

UČENJE POMOĆU RAČUNALARačunalo nastavniku bitno olakšava pripremu i izvođenje nastave iz geografije:

- priprema i preuređivanje teksta- izrada razl. grafikona, dijagrama- kartografski programi (administrativne jedinice) - omogućuju izradu velikog broja tematskih karata Računalo povećava mogućnosti suradnje nastavnika i učenika

ŠTO JOŠ TREBA ZNATI (nastavnik)? koristiti banke podataka (regionalno, nacionalno, međunarodno) stvoriti vlastitu banku podataka poznavati vrste računalnih programa za učenje, te gdje i kako ih se može nabaviti

33

Page 34: Metodika nastave geografije

dobro naučiti primjenu tehnologije prije poučavanja

E – LEARNING = izvođenje obrazovnog procesa uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) > računalo i internet e-learning je interaktivan (dvosmjeran) proces naglasak je na tehnologiji ne smije se zanemariti važnost kvalitetnog učenja i poučavanjaM ogućnosti :1. čisti e-learning je samostalni rad učenika / studenata2. mješovito (hibridno) obrazovanje uključuje kombiniranje klasične nastave u učionici i učenje uz ICT

PRIMJER IZ HRVATSKEObrtnička škola za strojarstvo i elektrotehniku, V. Goricanastavnik: Veljko Skočilić, dipl. inž.Od šk.god. 1996./97. NPP u digitalnom obliku multimedijska digitalna nastava 5.XI.96. ispit učenika putem internetaŠk. god. 1999./ 00. prva matura na daljinu maturu su polagali: Tomislav Petković i Tomislav Korenika detalniji opis na web stranici Škole (http://pubwww.srce.hr/obrt.skola.vg)2. XI. ’05. ispit putem satelitanastavnik: Veljko Skočilićučenici: Zlatko Dilberović, elektroteh.4.r., Nikola Šafranko, elektroinst.3.r., Goran Cvetić, elektroteh.3.r. uradak u slici i tekstu putem satelita poslali profesoru u Novi Vinodolski (privatna kuća) satelitska elektronička pošta poruku šalje na TV prijemnikDIGITALNA MULTIMEDIJALNA NASTAVA POMOĆU RAČUNALAmogućnost zamjene LCD projektora TV prijemnikom znatno pojeftinjuje razrednu opremu računalo mora imati ugrađenu video karticu i RGB izlaz ako nema, potrebna je dodatna minimalna investicija i AV kabel

34

Page 35: Metodika nastave geografije

Multimedijski udžbenik

Zadarska županijaVIDEO-ŠKOLA ZA UČENIKE ŠKOLE “ZADARSKO OTOCI” Škole imaju mali broj učenika: Veli Iž-21, Silba-3, Olib-2, Molat-2, Premuda-1 ne isplati se investirati u kabinete i skupu opremVideo-nastava ide iz: OŠ P. Preradović od II. polug. 2007./08.; kasnije iz OŠ Bili BrigTrenutno stanje (studeni ’08.)OŠ Molat i Premuda još nemaju opremu nastavnici su još u fazi edukacije videovezom će pratiti nastavu iz fizike, kemije i biologije povremeno će otočka djeca pohoditi školu na Bilom brigu (Šibenska 12) šk. god 2008./09. ima 28 učenika: V. Iž 22, Molat 2, Silba 2, Premuda 1, Olib 1OPĆE STANJE U HRVATSKIM ŠKOLAMAOSNOVNE HNOS ubrzava promjene odumire “frontalna” nastava postupno zaživljava “e-learning”, zahtijeva:

- ogroman trud učitelja- novo osmišljavanje metodskih jedinica- izrada e-learninga- usavršavanje u zvanju ~ e-učitelji SREDNJE ŠKOLE znatno zaostaju

“vakuum” između HNOS-a i Bolonjskog procesa nastavni programi ugl. neprilagođeni za e-learning vrlo spore promjene u očekivanju HNOS-a za srednje škole korak > “Europska računalna putovnica” za nastavnike = učenje rada na računalu+ permanentno usavršavanje u metodici nastavnici ugl. nezainteresirani /premalo pripremljenog multimedijalnog materijala“Online” poučavanje učenici koriste materijale koje nastavnici stavljaju na web Školekomunikakcija učenik nastavnik odvija se putem e-pošteNa veću primjenu e-learninga utjecati će:vanjsko vrednovanje i rangiranje učitelja i škola1. poslovna odgovornost učitelja / škola2. sloboda učitelja u odabiru metoda poučavanja3. licenciranje i odgovarajuće financijsko nagrađivanjeTERENSKA NASTAVANastava u izvornoj stvarnostiIzvanučioniočka nastava /ne samo izlet!!/može uključiti muzeje, kulturne, vjerske i gospodarske objekte Najispravnije je > izvornu stvarnost metodički oblikovati 1. u učionici upoznati modele (na pr. razvoja grada)

35

AV kabel

Page 36: Metodika nastave geografije

2. izlaskom na teren ustanoviti cjelovitost

Važno! 1. temeljito planirati aktivnosti; 2. jasno osmisliti ciljeve i zadaće

Cilj organiziranja terenske nastave To je učenje otkrivanjem, istraživanjem i stvaranjem u neposrednoj geografskoj stvarnosti

Ona omogućuje izravno upoznavanje: prirode, kulturnog ambijenta, života ljudi, gospodarskih postignuća

Osnovno polazište u nastavi geografije (Brazda, 1985): Gdje god i kad god je moguće, temeljna geografska znanja treba stjecati neposrednim nastavnim radom u prostoru!

PREDNOSTI najefikasniji tip nastave omogućuje neposrednu spoznaju geografskog prostora omogućuje kombinaciju različitih metoda učenja (izlaganje, razgovor, pokazivanje, samostalni rad,...) neposredno sudjelovanje učenika daje trajna znanja mogućnost kombiniranja s drugim predmetima (interdisciplinarnost) učenje je konkretnije i radosnije učiti se može i na plaži

NEDOSTACI zahtijeva više vremena za izvedbu poteškoće oko organizacije (previše učenika?, “uzeti” drugima satnicu ili raditi vikendom?) financijski troškovi opasnost od nezgoda

Podjela terenske nastave prema prof. M. BrazdaK ompleksni kriterij uključuje : sadržaj, didaktičko-metodičko oblikovanje, zadatke, ciljeve i vrijeme trajanja

1.terenski nastavni sat2.poludnevni terenski rad ili izlazak3.jednodnevni rad ili izlazak4.višednevna nastavna ekskurzija

??? > mali nesklad pojmova (prema M. Brazda “ekskurzija je složeniji višednevni oblik terenske nastave”)

P odjela prema trajanju: jednosatna ili dvosatna terenska nastava poludnevna terenska nastava cjelodnevna (jednodnevna) “ “ višednevna terenska nastava ili ekskurzija

P rema razinama terenska nastava može biti: jednopredmetna višepredmetna Jurandvor - terenska nastava iz hrvatskog jezika i geografije

36

Page 37: Metodika nastave geografije

Sadašnje stanje u Hrvatskoj u većini OŠ V., VI. i VIII. razredi > jednodnevno putovanje VII. razredi > višednevno “maturalno putovanje” u Hrvatskoj, ekskurziju vode turistički vodiči pokazuju atraktivnosti učenici gledaju i slušaju (spavaju!?) minimalno didaktičko – metodičko sudjelovanje nastavnika nedostaje element istraživanja (uzimanje uzoraka, kartiranje, intervjui, ankete, opisivanje) neprihvatljivo sa stajališta nastave!

Prijedlog organizacije terenske nastave iz geografijeViše jednodnevnih izlazaka koji prate nastavni program V. i VI. razred > interdisciplinarno (hrvatski, povijest, priroda...) VII. i VIII. razred > odredišta prema nastavi geografije + više poludnevnih izlazaka iz geografije Koliko? RH nema definirano, Slovenija: 30 % Odvojiti putovanja radi razonode (s razrednikom) od putovanja na kojima se ostvaruje nastava (nosi se pribor za nastavu: bilježnica, kompas, topografske karte,...) jasno razdvojiti nastavu od razonode!

Neki od mogućih prijedloga

PRIMJERIJednodnevna integrirana terenska nastava VIII. razredi OŠ Rapska Park prirode Žumberačko gorjeOsmislili: nastavnici geografije, matematike, engleskog jezika Polazište: Budinjak 4 km pješačenja (do 14 sati) kružna staza s 10 postaja (Tumuli - Kneževski tumul – Lokva –Židovske kuće – Gradina – Bedemi – Ponikve – Travnjak –Antičko groblje) nakon toga: izložba u EKO-centru, zadatci iz matematike, nogomet na povratku posjeta KrašićuTerenski izlasci ekoloških tehničara / Prirodoslovna škola ZagrebOdredište: Medjane – Prelog Cilj: upoznati geomorfološke i ekološke značajke krškog reljefa na prostoru Samoborskog gorja PP Medvednica: špilja Veternica (7 km duga) upoznati geomorfologiju i špiljski živi svijet (šišmiši,...)

TN u Mrkoplju za darovite učenike V. do VIII. razreda trajanje: 4 dana, svibanj 2007.

37

Page 38: Metodika nastave geografije

nazočno: 40 učenika 1.dan (put): Ogulin – j. Sabljaci – muzej N. Tesla (Smiljan) – Kuterevo 2., 3. i 4. dan: Vojni Tuk

- geografske radionice (kartiranje Vojnog Tuka, orijentacija i korištenje kompasa, poznavanje topografskih karata i služenje njima)

- natjecanje (orijentacija i poznavanje topografskih karata)interdisciplinarni dio:- biologija (brojnost vrsta, mjerenje visine stabala)- kemija (PH vrijednost, PH indikatori i prozirnost vode)- hrvatski jezik (I. B. Mažuranić – posjetili su spomen sobu u Ogulinu)- TZK (sportske aktivnosti i natjecanja)

Škola u prirodiZašto?

U učionicu se može donijeti vrlo mali dio izvorne stvarnosti koju geografija proučavaOsnovni ciljevi i zadaće:upoznavanje prirodnog okoliša razvoj istraživačkog duha otkrivanje “novog svijeta” i stjecanje iskustava u odnosu prema prirodi i ljudima razvijanje ekološke svijesti sportske igre i natjecanja kreativne i umjetničke radionice cjelodnevna animacija školski programPrimjer interdisciplinarne škole u prirodi za nastavnike Zadarske županije (1. i 2. srpnja 2003.)trajanje: 2 dana odredište: sjeverni Velebit - Krasno osmislili: nastavnici biologije, kemije, geografijeHodogram rada: 1.dan > radionica iz geografije ( 3 izlaganja u autobusu): Krški oblici (Lena Mirošević), Demografska obilježja sj. Velebita (Ana Rimanić), Značajke naselja kroz koje prolazimo (Kata Magaš) > poslije objeda posjeta sirani “Runolist” u Krasnom i radionica iz kemije: Fizikalno-kemijska svojstva vode 2. dan > radionica iz biologije: Jestivo bilje u prirodi

> okrugli stol: rasprava i zaključci o urađenomPoslije objeda polazak za Zadar sa zaustavljanjem: 1 sat u Kutarevu (utočište za male medvjediće), 1 sat u Gospiću (predah i razgled grada)

Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar Stručni izlet u Kopački rit, Osijek, Vukovar i Đakovo za učenike drugih razreda sudionici: 37 učenika i predmetni profesori biologija-povijest umjetnosti-zemljopis-vjeronauk-povijest trajanje: 4 dana (7. do 10. listopada) domaćin: Isusovačka klasična gimnazija u OsijekuOŠ B. Kašića Zadar (VIII.r) listopad 2008. VIII e i VIII k razred poludnevna terenska nastava povijesti i zemljopisa Islam Grčki – Smilčić – Škabrnja nastavnici: V. Kolega i D. Marin + 3 člana HVIDRA-e domaćini u Škabrnji: predstavnik općine i ravnatelj OŠPrethodni zadatci učenika•referati učenika s temama: - uskoci, kula Janković Stojana - Iliri, posebno Liburni - općina Škabrnja i naselje Smilčić - klimatska obilježja Ravnih kotara•na terenu: identificirati prirodnu osnovu, identificirati povijesne lokalitete, naučiti o Domovinskom ratu, druženje i rekreacijaAGENCIJE koje nude program “škole u

38

Page 39: Metodika nastave geografije

prirodi”“Amicus” > nudi jedinstven cjelovit program škole u prirodi temeljen na principima “doživljajne pedagogije” tj. upotpunjuje sadržaje obrađene nastavnim planom i programom“Feniks D-tours putnička agencija” > (jednodnevni programi terenske nastave): Grgasova špilja (kod Samobora) i Veternica; Lika – memorijalni centar N. Tesla i Cerovačke pećine; Sisak i Lonjsko polje; za OŠ: Uskrs na seoskom imanju (s radionicama)

PONAVLJANJE I VJEŽBANJE

zasebne sastavnice nastavnog procesa tijesno su povezane i uvjetovane u makroplanu dolaze zajedno (ista kolona, fond sati)Utvrđivanje ili učvršćivanje znanja znanja pretvara u trajna sprečava zaboravljanje usvojenih znanja omogućuje više vještina i sposobnosti

“Repetitio est mater studiorum!” = “Ponavljanje je majka znanja!” neki ga izostavljaju na račun obilja gradiva nekima je dosadno / nezanimljivo nekima je previše truda u osmišljavanjuKada ponavljati gradivo?Prema rasporedu ponavljanja: kontinuirano raspodijeljeno - «Često i kratkotrajno je djelotvornije!»

Vremenski: na početku šk. godine tijekom šk. godinena kraju šk. godine / obrazovnog razdoblja tijekom nastavnog sata nakon obrađene tematske cjelinePrema opsegu gradiva: fragmentarno (dijelovi gradiva) tematsko (cijele ili značajnije teme) kompleksno (više cjelina nastavnih sadržaja)

P rema kvaliteti ponavljanja: reproduktivno produktivno (osmišljavanje sadržaja)Suvremena nastava traži produktivno ponavljanje jer se temelji na produktivnim misaonim aktivnostima, a važnu ulogu ima sistematiziranje gradivaIzbjegava se “bubanje” tj. formalno učenjeprimjer: strukturne jedinice u građi Zemljine korea) nabrojiti b) objasniti c) nacrtati d) demonstriratiMetodičke sugestije za kvalitetno ponavljanjeneka bude isplanirano u artikulaciji sata upoznati učenike s načinima produktivnog ponavljanja

- osmišljavanje sadržaja sistematiziranjem- učenje pomoću slike, karte, eksponata, modela- organizirati kviz, igru asocijacija i sl.

ponavljanjem doznajemo stupanj usvojenosti gradiva

Ne prelaziti na novo gradivo ako nije usvojeno staro!?

Ako je ponavljanje klasično, nastojati formulirati zahtjevne zadatke, koji potiču na razmišljanje i zaključivanjeNa primjer: Objasnite kako depopulacija utječe na demografska, gospodarska i društvena obilježja otočnih, ruralnih i brdsko-planinskih područja u Hrvatskoj. Izračunajte prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika za međupopisna razdoblja. U kojem razdoblju je rast bio najbrži, a u kojem najsporiji? Kako na razvoj gospodarstva utječe monokultura a kako propulzivna industrija?

39

Page 40: Metodika nastave geografije

Pokažite na karti glavne pustinje svijeta i objasnite uzroke njihovog nastanka.Primjer za ponavljanje kao uvod u nastavnu jedinicu: Zemljina rotacija i revolucija (igra asocijacije, sadržaji o Zemlji u svemiru)Na ploči nacrtamo tablicu. Učenike podijelimo u 3 skupine, svaka ima glasnogovornika. Vrijeme za razmišljnje je ograničeno. Ako skupina ne zna, pravo odgovora imaju druge skupine. Nakon što pogodi stupac ista skupina može nastaviti pogađati konačno rješenje.

Vježbanje sastavnica nastavnoga procesa koja:

Usavršava: vještine (orijentacija, čitanje zemljovida, skiciranje...) kognitivne sposobnosti (opažanje, pamćenje, mišljenje, zaključivanje) stjecanje znanja i rukovanja (kompas, audiovizuelni uređaji,...)Vježbanje omogućuje:

- bolje razumijevanje činjenica - lakše pamćenje sadržaja- naučene radnje postaju navikeOdnos vježbanja i kontinuiranog učenjaVježbanjem

vanjskih organa (oči, ruke) stječu se vještine . Vježbanjem unutrašnjih organa (funkcije mozga) stječu se sposobnosti . Na razvoj sposobnosti utječe vanjska sredina i osobna aktivnost – trud. Didaktički oblikovano vježbanje ima 3 etape:priprema nastavnika: izbor operacija, oprema,... pripremanje učenika : što će raditi, na koji način,...i izvođenje instruktaže: crtanje, analiza, zaključciizvođenje vježbanja: uvodno

- osnovno (razvoj vještine)- aplikativno (razvoj navike)- korektivno (ukoliko je potrebno)

Metodičke sugestije za uspješno vježbanje planirati vježbanje kao samostalnu sastavnicu sata odrediti znanja i spsobnosti učenika pripremiti nastavna sredstva i pomagala predvidjeti skupine i zaduženja svakog učenika ako je potrebno, odrediti “pomagača” u skupini probuditi zanimanje učenika prilikom demonstracije objasniti postupaktijekom rada učenika pratiti njihov rad, veće pogreške ispraviti učenici će sami obrazložiti što rade i zašto strpljivo ih bodriti sve dok steknu vještinu

Kako bi se znalo valja misliti, a da bi se mislilo treba znati! Znanje je preduvjet kvalitetnom vježbanju! Razvoj vještina i sposobnosti je preduvjet za kvalitetnija znanja! (proporcionalno znanju raste sposobnost)

Metodska jedinica: Opće (ukupno) kretanje stanovništva

40

Page 41: Metodika nastave geografije

Zadatak za vježbu: Prema podatcima iz tablice skicirajte tip općeg kretanja stanovništva !

Metodska jedinica: Latinska Amerika

Metodska jedinica: Geomorfološka obilježja HrvatskeZadatak: Istražite u dostupnoj literaturi i na internetu, te na zemljovid ucrtajte poznatije speleološke objekte u Hrvatskoj!

PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIKAU NASTAVI GEOGRAFIJE

Praćenje učenika Sustavno bilježenje zapažanja o:

- razvoju interesa za nastavu- motivaciji i sposobnostima učenika- postignućima u usvajanju odgojno-obrazovnih sadržaja- odnosu prema radu, postavljenim zadatcima i odgojnim vrijednostima

Kako pratiti interes i sposobnosti učenika?- zapažanja sustavno bilježiti OPISNO u posebnu rubriku- bilješke o NAPREDOVANJU- primjedbe o stupnju usvojenosti dati tek nakon boljeg upoznavanja učenika- registrirati intelektualne, praktične, izražajne i senzorne sposobnosti učenika

Područja promatranja učenika afektivni razvoj: reagiranje, zauzimanje stava, sistematiziranje, razina realizacije kognitivni razvoj: znanje, shvaćanje, primjena, analiza, sinteza, vrednovanje psihomotorni razvoj: imitacija, manipulacija, analiza, preciziranje, sinteza

Smjernice za praćenje napredovanja učenika U zabilješkama što češće izraziti realizaciju konkretnih i operativnih zadataka nastave; Uz svako zapažanje upisati datum, kako bi se moglo analizirati napredovanje ili stagnacija; Upisati karakteristične značajke učenika; Zabilježiti činjenice značajne za daljnji odgojno-obrazovni rad s učenikom; Naglasiti sve što je dobro i pozitivno u učenikovu razvoju; Bilježiti što bi učenik trebao usvojiti, raditi, vježbati; Uočene pojave ubilježiti u što kraćem vremenskom razdoblju; Zabilješke moraju biti nedvojbene i jasne; Izbjegavati generalizacije na temelju samo jedne zabilješke; Praćenje učenika je kontinuirani proces; Upisivati samo provjerene i dokazane tvrdnje; Uvažavati individualnost učenika; Uz zapažanje o učenikovu radu neizostavno naznačiti i njegove mogućnosti;

41

Page 42: Metodika nastave geografije

U opisu se mogu koristiti samo one skraćenice koje su u uputama imenika objašnjene; Za sve nejasne činjenice konzultirati pedagoga, psihologa, liječnika, defektologa,... Neki prijedlozi za bilješke o učenikovu raduučenik znatno napreduje u odnosu na početak učenik ne pokazuje znakove napretka odgovarajuće predznanje ; nedostatno predznanje razvijene radne navike; nerazvijene radne navike izniman interes i motivacija; nezainteresiranost i nemar, slaba motivacija logičko povezivanje otežano nastavne sadržaje uči s razumijevanjem; kreativan u učenju ne poznaje nastavne sadržaje; uči bez razumijevanja dobre metode učenja; pogrešni načini učenja bogat riječnik i slikivito izražavanje; riječnik siromašan, izražavanje otežano izražene sposobnosti koncentracije; koncentriranje na sadržaj otežano samopouzdan; pokazuje strah i nesigurnost redovito ima potreban školski pribor; ne nosi potreban školski pribor učenik učestalo ometa nastavu; učenik se opravdao

PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE

PROVJERAVANJE > utvrđuje ostvarivanje materijalnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka nastave tj. opseg stečenih znanja stupanj razvijenosti sposobnosti kvaliteta usvojenih odgojnih vrijednostiiliPROVJERAVANJE je sustavno praćenje, ispitivanje i vrednovanje učenikovih postignuća i uspjeha u ostvarivanju zadaća nastave geografije tijekom školske godine.Ocjenjivanje učenikaPostupak vrednovanja svih važnih činjenica o učenikovim postignućima, tijekom praćenja, provjeravanja i ispitivanja. Izražava se ocjenom, u skladu sa zakonom. “Ocjena je subjektivni dojam nastavnika o znanju (radu) učenika.”Provjeravanje i ocjenjivanje učenika treba provoditi:U obrazovnoj skupini (razrednom odjelu) Individualnim i skupnim oblicima:

- razgovorima- izradom pisanih, grafičkih, kartografskih i drugih zadaća objektivnog tipa- višeminutnim kontrolnim provjerama znanja- drugim oblicima provjeravanja

Pri tom je neizostavno: poštovati osobnost učenika poticati na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima učeniku omogućiti da se javi za provjeru znanja osposobljavati učenika za:

- samoučenje- samoprocjenu svojeg znanja- procjenu znanja drugih učenika

Provjeravanje + ocjenjivanje = vrednovanje uspjeha u nastavi= evaluacija ili valorizacija Treba imati humanu dimenziju!

Kvalitetno provjeravanje i ocjenjivanje je:DOBRO PRIPREMLJENO kako bi se ustanovilo: ostvarenje nast. plana i programa procjena učenikova uspjeha, napredovanje u učenju i mjestu u skupini kod učenika spoznaja o osobnim sposobnostimaOBJEKTIVNO, što podrazumijeva: isti radni uvjeti za svih jednake upute i objašnjenja

42

Page 43: Metodika nastave geografije

zadano vrijeme nemogućnost prepisivanja,...POUZDANO > pri ponovnoj provjeri (istih osoba) trebali bismo dobiti iste rezultate VALIDNO (valjano, vjerodostojno) > temelji se na instrumentariju koji osigurava dobivanje željenih podatakaDvostruka je uloga provjeravanja u nastavi:svrstava učenike prema ostvarenim odgojno-obrazovnim zadatcima

1. utvrđuje kvalitetu nastave (ukazuje na propuste i manjkavosti, kako bi ih se uklonilo)

“Ocjene su ogledalo rada nastavnika i učenika!”Oblici provjeravanja u nastavi geografije:A) usmenoB) pismeno

P rimjenjuju se ovisno o : ciljevima provjeravanja dobi učenika oblicima rada

USMENO PROVJERAVANJE treba unaprijed pripremiti potiče samostalno izlaganje učenika dijalog - «objasni, usporedi, dokaži, obrazloži, konkretiziraj» može biti: temeljito ili “leteće” prednost: neposredan kontakt manjkavosti: neekonomičnost, čimbenik slučajnosti, manja mogućnost usporedbe, tremaElementi ocjenepoznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja usmeno i pismeno izražavanje kreativna primjena nastavnoga gradiva razvijenost vještina – kartografska pismenost način sudjelovanja (doprinos nastavi)U svakom elementu trebaju biti najmanje dvije ocjene u polugodištu!- iz “Pravilnika o praćenju i ocjenjivanju učenika u osnovnoj i srednjoj školi” u Hrvatskoj

Kako to definirati u imeniku?1.Usvojenost programskih sadržaja2.Uporaba zemljovida3.Praktični radovi4.Primjena znanja5.Razvijenost vještina6.Načini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadržaja7.Napredak u razvoju psihofizičkih sposobnosti i mogućnostiM. Šarlija, prof., viša savjetnica (Agencija za odgoj i obrazovanje, podružnica Rijeka)ili usvojenost programskih sadržajarazumijevanjeuporaba zemljovida i praktični radoviprimjena znanjaM. Šarlija, prof., viša savjetnica (Agencija za odgoj i obrazovanje, podružnica Rijeka)ili znanje kartografska pismenost vježba aktivnost

PISMENO PROVJERAVANJE odabrati sadržaje prikladne za pismeno provjeravanje

43

Page 44: Metodika nastave geografije

koristiti različite tipove zadataka najčešći oblici:

- Standardizirani testovi znanja i sposobnosti- Informativni testovi- Kriterijski usmjereni testovi- Nizovi zadataka objektivnog tipa (“test znanja”)

Tipovi zadataka za pismeno provjeravanjeOvise o vrsti nastavnih sadržaja

1. zadatci s ponuđenim odgovorima2. zadatci s mogućnošću (višestrukog) izbora3. zadatci pridruživanja4. zadatci preuređivanja5. zadatci sa slobodnim odgovorima6. zadatci s izostavljenim riječima7. zadatci s kratkim odgovorom8. zadatci korelacijskog tipa1. Zadatci s ponuđenim odgovorimaZaokruži slova ispred

točnih odgovora, a ona ispred netočnih prekriži: a) Zemlja je planetb) Zemlja se okreće oko Mjesecac) precesija je jedno od gibanja Zemljed) krateri na Mjesecu uzrokovani su meteorima2. Zadatci s mogućnišću višestrukog izboraDemografska eksplozija uglavnom je rezultat (zaokruži slova ispred točnih tvrdnji):a) znatnog smanjenja infantilnog mortalitetab) produženja životnog vijeka ljudic) migracija u razvijenije zemljed) smanjivanja ukupnog mortaliteta u razvijenim zemljama 3. Zadatci pridruživanjaPoveži nazive istih pojmova: tranzicija rodnost

natalitet prijelaz mortalitet smrtnost4. Zadatci preuređivanjaBrojevima od 1 do 6 označi ispravan

redosljed događanja u razvoju ciklone:...... dugotrajne kiše...... postupna naoblaka...... razvedravanje i bura...... tlak zraka pada...... jugo i porast vlage zraka...... tlak počinje polagano rasti5. Zadatci s izostavljenim riječimaList topografske karte mjerila 1:25 000 predočava prostor od geografske dužine i geografske širine. Linije koje na karti spajaju mjesta iste nadmorske visine zovu se , a izoterme povezuju mjesta . 6. Zadatci otvorenog tipaZašto u kalendaru imamo prijestupnu godinu? Kada je na meridijanu 16º E ponoć, na kojem je meridijanu podne? Zašto? ____________7. Zahtjevi dobro sastavljenog testazadatci sažeti i s jasnim uputama

jednoznačna predviđena rješenja zadatci ne smiju sugerirati rješenje zadatci moraju slijediti ciljeve učenja za svaki cilj učenja, novi zadatak 1 školski sat : 20-30 zadataka s ponuđenim odgovorom, 10-15 složenijih zadataka započeti s lakšim zadacima

Analiza testa (zadataka) ispravljati u skladu sa shemom vrednovanja (stupnjevani / ponderirani zadatci su bolji!) % riješenosti ukazuje koji zadatci su prelagani ili preteški na osnovi postignutih rezultata donose se analize

- marljivost (nemar) učenika- uspješan (neuspješan) učitelj- što stvara naročite poteškoće učenicima,...

Utvrđivanje ocjena ocjena na ugovoren način izražava uspjeh razlikuje se u prostoru i vremenu (broj ocjena, zahtjevost za svaku ocjenu,...) ocjena je pedagoško sredstvo kojim se:

44

Page 45: Metodika nastave geografije

a) prati i podstiče učenikab) izražavaju rezultati rada učenikac) izražavaju rezultati rada učitelja

Moguće postotne granice pismenog provjeravanja

Organizacija nastavnog sata prilagođena je mogućnostima koncentracije i pamćenja kod učenika određuje etape i podetape u nastavnom satu uglavnom traje 45’

Etape nastavnog sata pripremanje učenika za nastavu ili uvod (uvodno ponavljanje, psihološka priprema, motivacija) najava cilja obrada novih nastavnih sadržaja vježbanje ponavljanje provjeravanje

Uvodna etapaPrilagođena je: cilju učenja predznanju učenika preduvjetima rada motivacija > mudre izreke, fotografije, zanimljivi podatci

45

Page 46: Metodika nastave geografije

ponavljanje naučenoga potiče znatiželju, daje poticaj za razmišljanje, utire put postavljanju problema i spremnost za učenje

Najava cilja nastavnik izvješćuje učenike što će se raditi na satu

Pr. Budući da smo upoznali osnovna obilježja svemira, poznato nam je da se tijela u njemu stalno gibaju. I Zemlja, kao sastavni dio svemira sudjeluje u višestrukim gibanjima. Danas ćemo govoriti o glavnim gibanjima koje izvodi Zemlja.

Ispis naslova na ploči: Zemljina rotacija i revolucija

Obrada novih nastavnih sadržaja glavna etapa “otkrivajuće” učenje raznoliki oblici rada kvalitetni radni materijali (sredstva i pomagala) - izbor prilagoditi tematici - što jasniji elementi nastavne građe

Zadaća nastavnika: odrediti širinu i dubinu nastavnih sadržaja planirati moguća pitanja i odgovore razmisliti alternativna rješenja povezanost sa životom i ranije naučenim učenicima pružiti priliku: pokazati znanja, iskustva i sposobnosti da naslućuju, uspoređuju, aktivno utvrđuju...

Vježbe i ponavljanje spriječiti proces zaboravljanja znanja postaju trajna, vještine> sposobnosti

Nastavnik treba: odrediti što, kada i u kojem obujmu treba ponoviti i uvježbati pripremiti radne materijale osigurati potrebno vrijeme

Zadatak za ponavljanje: Mliječna staza

Udžbenici su pripremljeni kako bi omogućili produktivno ponavljanje i vježbanje:- na kraju manjih cjelina postoji: “Pitanja – vježbe – zadatci”- popis literature- Internet adrese- objašnjenje pojmova

stalno ili raspoređeno na početku, tijekom, na kraju (obrazovnog sata ili razdoblja, nastavne godine) fragmentarno, tematsko, kompleksno produktivno, reproduktivno

Domaće zadaće (samostalni doprinos učenju) važna metodička funkcija proširuju znanja, spoznaje i sposobnosti

46

Page 47: Metodika nastave geografije

povratna informacija nastavniku poželjno prilagoditi sposobnostima učenika didaktički dobro pripremiti neka budu sastavnica nastave i treba ih vrednovati

Nedostatci: (uzrokuju negativan odnos) ako nisu u skladu s izvedbenim programom kraj sata ako nisu u skladu s procesom učenja premalo uključene u nastavni proces ako ne pridonose rasterećenju nastave (školsko učenje prebacuju na kućni rad)

Primjeri domaćih zadaća uz nastavnu cjelinu «Gospodarstvo Hrvatske» Ispiši čimbenike koji utječu na odluku o izboru mjesta za industrijsku proizvodnju. Napiši u obliku tablice prednosti i loše strane Kaštelanskog zaljeva za razvoj industrije. Na “slijepoj” karti Hrvatske ubilježi različitim znakovima središta proizvodnje željeza i čelika, obojenih metala i aluminija, te rafinerije nafte.

U priloženoj skici (slijepoj karti Hrvatske) uz pomoć atlasa za osnovnu školu, str. 17., označi uobičajenim znakovima:a) mjesta proizvodnje željeza i čelika b) mjesta proizvodnje obojenih metala i aluminijac) glavna nalazišta nafte i zemnog plinad) velike termoelektrane u Hrvatskoj

Primjer dugotrajne domaće zadaćeU mjestu gdje se nalazi naša škola ima industrije. S prijateljima iz razreda posjeti jedan takav pogon i tamo doznaj:a) Što se proizvodi?b) Odakle dolaze sirovine?c) Zašto je industrijski pogon upravo tu?d) Što je povoljno/nepovoljno na tome mjestu?

Primjeri organizacije nastavnog sataNastavna jedinica: Položaj Zemlje u svemiru1.Uvodno ponavljanje (8 min)2.Najava cilja (2 min)3.Obrada novoga gradiva (30 min)4.Ponavljanje gradiva (5 min)

Nastavna jedinica: Zemljina rotacija i revolucija1.Uvodno ponavljanje (10 min)2.Najava cilja (2 min)3.Obrada novoga gradiva

a) samostalni rad (15 min)b) sinteza s pomoću plana ploče (10 min)

4.Ponavljanje gradiva (8 min)

Nastavna jedinica: Orijentacija po stupanjskoj mreži1.Uvodno ponavljanje (5 min)2.Najava cilja (2 min)3.Obrada novoga gradiva (25 min)4.Ponavljanje i vježba (10 min)5.Zadavanje domaće zadaće (3 min)

47

Page 48: Metodika nastave geografije

Nastavna jedinica: Zračna strujanja – cirkulacija atmosfere1.Uvod (Ponavljanje najznačajnijih podataka o klimi, vremenu, sastavu atmosfere, zračenju, temperaturi i tlaku zraka) metodom razgovora (5 min)2.Najava cilja metodom izlaganja (2 min)3.Obrada novoga gradiva metodom izlaganja, razgovora, prikazivanja (prozirnice, karte, dijapozitivi)

a) samostalni rad učenika (25 min)b) frontalni oblik rada – sinteza (10 min)

4.Davanje uputa za domaću zadaću metodom razgovora (3 min)

Nastavna jedinica: Stanovništvo – tematsko provjeravanje znanja1.Uvod i najava sadržaja sata, upute za rad (5 min)2.Pisana provjera znanja: samostalni rad učenika (35 min)3.Sakupljanje radova, komentar mogućih bodova i pripadajućih ocjena (5 min)

Nastavna jedinica: Ribarstvo1. Uvodno ponavljanje i najava cilja (4 min) 2. Obrada novoga gradiva (38 min)a) upute za rad uz objašnjenja (4 min)b) samostalni rad učenika (10 min)c) izlaganje učenika uz pomoć nastavnika i sastavljanje plana ploče (24 min)3. Završno ponavljanje gradiva (3 min)

Nastavna jedinica: Prostorna struktura grada1.Uvodno ponavljanje i najava cilja metodom razgovora (5 min) 2.Obrada novoga gradiva – u razredu metodom izlaganja, pokazivanja, rada s udžbenikom (15 min)3.Izlazak i rad u prirodi + povratak u razred (terenska rasprava na bazi promatranja plana grada, zabilješki s plana ploče u bilježnici i vlastitih opažanja) (15 + 10 min)

Nastavna jedinica: Gospodarstvo – primarne djelatnosti ponavljanje i utvrđivanje gradiva1.Uvod i najava cilja (3 min)2.Ponavljanje i utvrđivanje gradiva metodom razgovora (35 min)3.Analiza i vrednovanje dobivenih odgovora i postignutih rezultata (7 min)

VježbaIzradi prijedlog organizacije nastavnog sata za metodsku jedinicu po izboru! mogućnosti:A) sat obrade novih nastavnih sadržajaB) sat ponavljanja i vježbanjaC) sat provjere znanja

Komunikacijske vještine u nastavi• komunikacija = pružanje i primanje informacija• komunicirati = biti u vezi, ophoditi se •komunikativan = koji se lako ophodi s ljudima pristupačan, otvoren, razgovorljiv (rječnik hrvatskog jezika)• Komunikacija je način razmjene informacija ili prenošenja poruka uz pomoć unaprijed dogovorenog i razumljivog sporazumijevanja. (stručna definicija)Nastava je odgojno-obrazovni proces!

• Komunikacija je vještina koja se uči.• Jesmo li “rođeni” za dobru komunikaciju?

48

Page 49: Metodika nastave geografije

•Dobra komunikacija je humana... je preduvjet uspješnog pedagoškog rada... utječe na motivaciju učenika

Međuodnos učitelja i učenika• bazira se na dobroj komunikaciji tj. sustavu verbalnih i neverbalnih signala pomoću kojih stupamo u aktivni odnos jedni prema drugima (Z. Itković)

verbalno = riječ (svijest)neverbalno = govor tijela (izraz emocija, osobina, situacije, raspoloženja..)

Udio glavnih čimbenika u komunikaciji= 3 V s s nejednakim udjelom-7 % riječi (words) ; 38% glas (voice) ; 55% govor tijela (visual)

Komunikacija u nastavi može biti:autoritarna predavač (učitelj) ima moć određuje nastavne sadržaje načine usvajanja,...evaluacije

demokratska uvažava osobnost učenika razvoj demokratske kulture poticanje na raspravu slušanje i uvažavanje drugih

Komunikacijska klima opća atmosfera u odgojno-obrazovnom procesu (doživljajni osjećaj, sloboda izražavanja, prihvaćanje drugih, suradnja,....)

Odnos učenika prema nastaviTemeljni pokazatelj uspješnosti komunikacije u nastavi može biti:

1. aktivan2. indiferentan3. negativan

12 pravila za dobru komunikaciju u nastavi1.Često je važnije KAKO smo nešto rekli, nego ŠTO smo rekli!Primjer: Učenik ne zna odgovor na postavljeno pitanje. Komentiraj situaciju: blago; ljutito; podrugljivo; strogo; “duhovito”

2. Komunikacija ne znači uvijek željenu interakciju - Govor jednog “mimo” drugog.

3. Komunikacijska prilagodljivost (fleksibilnost) pretpostavlja: - samokontrolu - sposobnost slušanja sugovornika- vještinu vođenja komunikacije

4. Strah od komunikacije (aprehenzija) Je li češća kod učenika ili nastavnika?

5. Krajnosti: “brbljavost” i “šutljivost”

49

Page 50: Metodika nastave geografije

Razvrstaj osobine “brbljavima” i “šutljivima”: samopouzdanje, nesigurnost, primjerenost, brzopletost, društvenost, povučenost, povjerljivost, nepromišljenost, privlačnost, odbojnost, razboritost, lakovjernost, tjeskobnost, samokontrola, depresivnost, promišljenost, domišljatost, nesnalažljivost

6. Najčešći tip komunikacije je razgovor Može biti: topao ili hladan; ohrabrujući ili sputavajući;

vedar ili tmuran ; ugodan ili neugodan ; lagan ili težakMoguće kombinacije: razumijevanje + slaganjerazumijevanje + neslaganjenerazumijevanje + slaganjenerazumijevanje + neslaganje

7. Karakter i uspješnost razgovora ovisi o uzajamnom odnos sugovornikaMudro je: ispričati se za pogrešku i biti taktičan. Tvrdoglavost i upornost vode neuspjehu!

8. Dobra komunikacija omogućuje mirno rješavanje problema, olakšava učenje i razvoj vještina

9. Komunikacija utječe na stvaranje vlastitih stavova o svijetu i životuPrimjer: Uz metodsku jedinicu Dobni sastav stanovništva ili populacijske politike, raspravite vrijednost životnih navika ili o ljudskim vrijednostima.

10. Komunikacijom odgajati za pozitivne reakcije na događaje u radu i u životuPrimjer: Dobio sam lošu ocjenu. Kako se osjećam? (ljut, uplašen, zbunjen, nesretan, tužan...) naučiti vladati svojim osjećajima

11. Komunikacija pomaže u svjesnom odabiru konstruktivnog ponašanjaPrimjer: Poticati samosvijest o dobru i lošem u ljudskom ophođenju i u životu (rad, pušenje, uzimanje opijata, poštenje, marljivost, bježanje sa sata ..)

12. Komunikacijom rušimo zidove i gradimo mostove (među ljudima)Primjer: Poticati suradnju i prijateljske odnose među ljudima, narodima, državama. Suzbijati agresivnost kod djece i mladih i slično

Analiza stvarne situacije u školiKomunikacija: učitelj – učenik učenik - učenik

Djeca traže : ljubav, brigu, lijepo ophođenjeŠkola zahtijeva: disciplinu, odgovornost, radne navikeNeizbježno: dobra / loša volja nastavnika; uskladiti potrebno i moguće

•Kakva interakcija je moguća? u tradicionalnoj školi: učenici mehanički usvajaju poruke nastavnika = jednosmjerna komunikacija

- u suvremenoj školi: uzajamnost utjecaja nastavnika i učenika = dvosmjerna komunikacija

Problem:•Malo je literature o konkretnoj komunikaciji u nastavi (općenito i po predmetima)•Malo je objavljenih vježbi i modela uspješne komunikacije u metodici nastave

50

Page 51: Metodika nastave geografije

•Konkretan rad uključuje empatiju (sposobnost suosjećanja s drugim), ali bez identifikacije u afektivnoj sferi

pravilno prosuđivanje i odgojni zahvati

Komunikacija u obrazovanju na daljinuUključuje:• predavača / instruktora• polaznike nastave• nastavne sadržaje• komunikacijske kanale / medije

E- obrazovanje• povezana je komunikacija i tehnologija• omogućuje se:

- verbalno i neverbalno prezentiranje sadržaja- komunikacija između pojedinaca i skupina

•verbalna komunikacija tekstualni načini (e-pošta, parlaonice)•neverbalna komunikacija audio i videokanali•Predavač (pošiljatelj) poruku prilagođuje polaznicima obrazovanja (primateljima).

4 filtra: •perceptivni (koje informacije i na koji način)•kognitivni (razumljivost informacija)•emocionalni (osjećaji i doživljaj primatelja)•asocijacijski (slobodne asocijacije polaznika)

“buka” u informacijskom kanalukod oblikovanja, prijenosa ili prijema poruke (nerazgovijetna, gubitak dijelova, pogrešno tumačenje)

- S V I J E T -Sustavi za upravljanje učenjem (Learning Manegement System – LMS)

Imaju ugrađene mogućnosti za komunikaciju:1.distribucijske liste (mailing list)2.istovremene poruke (instant messaging)3.diskusijske skupine (bulletin groups)4.forumi, parlaonice (chat room) itd.

RHSrednja strukovna škola u V. Gorici• mobilna komunikacija u nastavi pomoću PDA ručnog računala i interneta• prof. Veljko SkočilićOd šk. god. 2001./02. preko PDA:-vodi školsku pedagošku dokumentaciju (“profesor bez imenika”)-vodi bazu podataka (dnevnik rada, razredna knjiga, matična knjiga, razrednički list, pripreme za izvođenje nastave)

Multimedijski DVD video nastavni satInformacijska tehnologija služi kao pomoć u poučavanju bilo kojeg nastavnog predmeta, NE kao predmet poučavanja

51

Page 52: Metodika nastave geografije

ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI•usvojen od Hrvatskog sabora 15.VII.2008.•predsj. Mesić donio odluku o proglašenju Zakona 18. VII.2008.•povezuje: predškolski odgoj, osnovnu školu i srednju školu•167 članaka regulira cijeli sustav

Struktura1.Opće odredbe (djelatnost, ciljevi,... načela odgoja i obrazovanja)2.Mreža školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, upis učenika u školsku nastavu3.Nacionalni kurikulum, nastavni planovi i programi te oblici rada4.Organizacija rada škole5.Učenici

Ad 3. (Nacionalni okvirni kurikulum)•umjesto “što učenik treba naučiti?” definira se “koje kompetencije (znanja, vještine, sposobnosti, i stavovi) učenik određene dobi treba razviti”•sadržajni dio nastave kreira se prema traženim kompetencijama•povezanost svih razina učenja•naglašava vrijednost odgoja i otvara prostor za to

6. Praćenje i ocjenjivanje učeničkih postignuća7. Pedagoške mjere: poticanja i sprječavanja8. Vanjsko vrednovanje i samovrednovanje školskih ustanova (čl. 88-89)9. Osnivanje i prestanak rada ustanova10. Radnici školskih ustanova

Ad 8. (Vanjsko vrednovanje)•odluku donosi ministar•savjetodavno tijelo je Vijeće za nacionalni kurikulum•provodi ga Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja•Škole su obvezne koristiti rezultate.... u svrhu poboljšanja rada

11. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa u školskoj ustanovi12. Stručno osposobljavanje, usavršavanje, napredovanje i izdavanje licencija (čl.115.-117.)13. Upravljanje školskom ustanovom14. Učenički dom15. Prava i obveze roditelja

Ad 12. (stručno osposobljavanje)•načine propisuje ministar•pravo i obveza stalnog stručnog usavršavanja•organizira ih ustanova•mora biti svestrano: matična znanost, pedagogija, didaktika, obrazovna psihologija, metodika, informacijsko-komunikacijska tehnologija, ...

Licencija (čl. 117.)•javna isprava koja dokazuje kompetencije djelatnika•prva etapa: položen stručni ispit•licenciranje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja•dužnost obnove svakih 5 godina

16. Pedagoška dokumentacija i evidencija (čl. 138.-140.) e-Matice17. Financiranje školskih ustanova18. Nadzor – provodi Ured državne uprave

52

Page 53: Metodika nastave geografije

19. Kaznene odredbe20. Prijelazne i završne odredbe

53