UNIVERZITET U TUZLIEKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RADiz predmeta Poslovna logistika na temu

Organizacija logistikih aktivnosti u nabavi preduzea Zveevo d.d.maj 2014. godine

S A D R A J

3UVOD

41.Teorijski aspekti logistike nabavke

41.1.Uloga i znaaj nabavke

51.2.Cilj nabavke

61.3.Zadaci nabavke

61.4.Analiza potrebe nabavke

81.5.Faze procesa nabavke i tok nabavke

91.5.1.Vrste nabavke i identifikovanje potreba za materijalima

101.7. Izbor dobavljaa

101.7.1. Strategija prema izvoru snabdevanja

121.7.2. Strategija prema broju dobavljaa

132. Organizacija logistikih aktivnosti u nabavkama preduzea Zveevo d.d.

132.1. Historijski razvoj preduzea

142.2. Djelatnost i proizvodi preduzea

152.3. Finansijski podaci za 2012, 2013 i prvi kvartal 2014. godine

162.4. Ciljevi, strategija, misija i vizija preduzea

172.5. Organizacijska struktura preduzea

182.6. Organizacija logistike nabavke u preduzeu Zveevo d.d.

22ZAKLJUAK

23LITERATURA

UVOD

Za obezbeenje kontinuiteta rada u procesu proizvodnje neophodne su odgovarajue koliine repromaterijala na pravom mestu i u pravo vreme. Njegovo obezbeenje i skladitenje zamrzava odreenu koliinu finansijskih sredstava, to se negativno odraava na ekonomske efekte poslovanja.

Nabava sve vie postaje strateka funkcija ije se odluke temelje na politici stvaranja vrijednosti i snienja ukupnih trokova u lancu opskrbe. Povezana poduzea uspostavljaju partnerstvo i specijaliziraju se za aktivnosti za koje imaju kljune kompetencije.

Odnosi s dobavljaima su podloni promjenama, a razlikuju se prema vrstama poslova. Vrijednosno se smanjuje udio klasinih jednokratnih poslova temeljenih na ponudi i potranji, a poveava se udio dugoronih poslova temeljenih na partnerstvu s dobavljaima i na stratekim savezima

Ovaj rad se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu se objanjavaju teorijski aspekti logistike nabavke u preduzeima, odnosno ta je uloga i koji je njen znaaj, koji su zadaci, zatim analiza potrebe nabavke itd.

Drugi dio seminarskog rada se odnosi na preduzee Zveevo d.d. koje je smjeteno u Poegi, Republika Hrvatska. Prvo se objanjava historijski razvoj preduzea, a potom djelatnost, ta uopte proizvodi Zveevo. Takoer, objavljeni su detalji o poslovanju preduzea koji su posljednji (zadnji podatak je bilans uspjeha za prvi kvartal 2014. godine) i najvanije kako je regulisan sistem nabavke u preduzeu Zveevo d.d.

Takoer, pojanjena je organizaciona struktura Zveeva d.d.

1. Teorijski aspekti logistike nabavke

Logistika nabavke je dio logistike koji se bavi koordinacijom svih kretanja i stanja materijala, od trita nabavke do proizvodnje i prodaje. Logistka nabavke je odreena ciljevima, zadacima, planiranjem nabavke, organizovanjem, izborom kanala nabavke i kontrolom. Podsistem logistike nabavke je odgovoran za realizaciju svih procesa vezanih za prostorno i vremensko osiguranje dopreme materijalnih dobara do mjesta njihove obrade i prerade (proizvodnje). Znai, pod pojmom logistike nabavke podrazumijeva se skup logistikih zadataka i mjera vezanih za pripremu i realizaciju procesa nabavke.1.1. Uloga i znaaj nabavke

Nabavka je vrlo bitna za preduzee zbog: trokovne i operativneefikasnosti preduzea. Menaderi odlinih pregovarakih sposobnosti i jakih poslovnih odnosa sa dobavljaima ostvaruju svojim organizacijama znatne utede bitne za konkurentnost na tritu. Izbor prave opreme za proizvodnju i njena kupovina mogu stvoriti konkurentnu trokovnu prednost za budunost. U koncepteu integrisane logistike, pojedine aktivnosti nabavke se obavljaju u okviru logistike funkcije, pa se sree pojam nabavne logistike. Nije samo zadatak nabavke obezbjeenje materijala za nesmetano odvijanje procesa proizvodnje, ve bolje razumijevanje organizacije i poslovanja dobavljaa kompanije i njihove prednosti i slabosti.

Dobavljai se posmatraju kao aktivni uesnici u podruju razvoja novog proizvoda, proizvodnih procesa ili tehnologija. Kvalitetom svoje usluge dobavljai doprinose efikasnom osnavaju ciljnog trita novim proizvodima. Precizno definisane navike i procedure snadbijevanja mogu sprijeiti brojne probleme u proizvodnji, a neblagovremeno snadbijevanje moe naruiti proizvodnu efikasnost i ugroziti standarde kupaca. Uee dobavljaa u razvoju poslova kompanije pomae procesu poslovnog odluivanja.

Naime, nabavka kao integralni dio logistike, postaje integralni dio lanca snadbijevanja.

Nabavka ima rastuu vanost u preduzeu posebno u odnosu na strategiju preduzea. Budui glavni menaderi e od snadbijevanja zahtijevati mnogo vie od niskih cijena i sprijeavanje problema u proizvodnji.

Kljuna prednost upravljanja lancem snadbijevanja se ogleda u boljoj kontroli dobavljaa, utedi pri nabavkama, boljoj dokumentaciji i veoj brzini rada. Krajnji cilj dugoronih kooperativnih odnosa u lancu snadbijevanja je najbolji proizvod koji e poveati korist za potroe.

Zadatak nabavke je obezbeenje potrebnih koliina materijala neophodnih za nesmetano odvijanje procesa proizvodnje i ukupnog poslovanja proizvodnog sistema, uz to nie trokove. Efikasno obezbeenje materijala zahteva materijal u dovoljnim koliinama, pod uslovom da se isti obezbedi u pravo vreme i distribuira na pravo mesto. Reenje problema u takvim uslovima postaje znaajnije, ako je materijal procentualno po vrednosti vie zastupljen u trokovima proizvodnje. To se potencira viekratnom pojavom materijala tokom poslovnog ciklusa (zalihe sirovine, nedovrena proizvodnja, zalihe gotovih proizvoda), to angauje vie finansijskih sredstava, ukoliko je protonost materijala kroz ciklus nia. U takvim uslovima potpuno je zasnovan interes za reavanje problema obezbeenja reprodukcionog materijala, jer se na taj nain ubrzava tok zbivanja sve do finalnog proizvoda.

Od dobavljaa, preko skladitenja, trebovanja i njegovog oblikovanja u toku procesa proizvodnje i konanog skladitenja ili otpreme potroau u obliku gotovog proizvoda, pojavljuju se brojni problemi od kojih se posebno istiu:

brojan sortiman proizvoda u proizvodnom programu uslovljava veoma veliki broj raznih vrsta materijala i gotovih delova;

neujednaenost potrebnih koliina po vrstama materijala tokom vremena, kao posledica potreba kupaca za finalnim proizvodima i tehnologije proizvodnje;

brojne i raznovrsne tekoe u vezi sa tritem reprodukcionog materijala;

ogranienja finansijskog karaktera u vezi sa obezbeenjem novanih sredstava za zalihe i nedovrenu proizvodnju.

1.2. Cilj nabavke

Osnovni cilj nabavke je redovno snabdijevanje proizvodnje uz to nie trokove (pravi materijal u pravoj koliini, pod pravim uslovima, u pravo vreme, iz pravih izvora, sa pravom uslugom, na pravom mjestu).

U izvedene ciljeve nabavke svrstava se:

Rentabilna koliina, Ekonomina koliina, Dranje zaliha na optimumu,

Minimalni trokovi nabavke.Pored ekonomskih ciljeva, sve vie na znaaju dobivaju i ekoloki ciljevi zato to raste drutvna svijet o potrebi zatite okoline. 1.3. Zadaci nabavke

U novije vreme se u poslovno-proizvodnim sistemima u procesu nabavke iskladitenja repromaterijala uvodi pojam marketinga, sa ciljem da se na dobro organizovan

nain obezbede sledee aktivnosti: organizacja procesa nabavke, selekcija, izbor i vrednovanje dobavljaa, razvoj veza i odnosa sa dobavljaima, podrka izvrenju procesa nabavke, prijem i skladitenje materijala.

Slika 1. Funkcionalno podruje logistike nabavke1.4. Analiza potrebe nabavke

Snadbijevanje mora biti usko povezano sa drugim funkcijama u preduzeu. Organizacione cijeline zavisno od svoje funkcije pred odjeljenje za snadbijevanje mogu postaviti raznovrsne zadatke za snadbjevanjem. Brojni i raznovrsni zahtjevi uslovljavaju visoku strunost snabdevanja za sva podruja. Funkcija snabdevanja deluje kao prolaz izmeu organizacionih cei ina preduzea i snabdevaa koji ele neto prodati preduzeu.Svakom procesu nabavke prethodi analiza za potrebe donoenja odluke o nabavci. Takva prednabavna analiza obuhvata: analizu za potrebe definisanja pozicije proizvoda u kompaniji u proizvodnomprogramu i strategiji rasta i razvoja, analizu za potrebe definisanja pozicije kompanije na nabavnom tritu, njenenabavne snage i pregovarake moi.Analiza pozicije proizvoda u proizvodnom programu i strategija rasta i razvoja moe se definisati u portfoliju rast trita/trino uee. Bostonska konsultantska grupa je postavila matricu rasta, na osnovu koje su defmisane etiri pozicije proizvoda u proizvodnom programu: lideri, zreli, problematini i stagnirajui proizvodi. Proizvodi lideri imaju visoko trino uee i visoku stopu rasta. Otra konkurencija nalae stalno ulaganje u ove proizvode. Dobavljai utiu na unapreenje kvaliteta i dizajna proizvoda-lidera. Prirodan put proizvoda-lidera je ka zrelom proizvodu. Kada stopa rasta trita padne Ispod 10%, lider postaje zreo proizvod. Zreo proizvod ima visoko trino uee i nisku stopu rasta trita. Ovakve proizvode treba negovati u programu, jer su najvei donosioci gotovine, kojom se fmansiraju problematini proizvodi i lideri. Negovanje zrelih proizvoda podrazumeva strategiju inteziviranja distribucije, pronalaenje novih potroaa, novih upotreba, eih upotreba i stimullsanje 11a kupovine. Stagnirajui proizvodi imaju nisko trino uee i nisku stopu rasta. Ukoliko je priliv gotovine zadovoljavajui, takvi proizvodi e se odravati u programu, u suprotnom e biti eliminisani.Pozicija proizvoda u kompaniji i strategiji rasta i razvoja nije statina kategorija. Vremenom, usled promena u internom i eksternom okruenju, proizvodi mogu menjati svoju poziciju, tako da je poeljno redefinisanje uloge proizvoda u proizvodnom programu kompanije.Ukoliko se kombinuje navedena matrica sa matricom stopa profitabilnosti/rizik nabavke, tada se dobija potpunija slika o poziciji proizvoda u proizvodnom programu, posmatranog sa stanovita nabavke. Razlikujemo sledee pozicije proizvoda: niskorizini proizvod za nabavku koji mogu biti visoko i niskoprofitabilni, visokorizini proizvod za nabavku koji mogu biti takoe visoko i niskoprofitabilni.Strateki proizvodi su visoko profitabilni i visokorizini proizvodi. Kritini proizvodi su visokorizini i niskoprofitabilni proizvodi. Stabilni proizvodi su visokoprofitabilni i niskorizini proizvodi. Ostali proizvodi su niskorizini i niskoprofitabilni.Za nabavku stratekih proizvoda razvijaju se dugoroni odnosi sa dobavljaima, izbegava rizik nabavke i poveanja njihovog stepena doprinosa profitu.Za nabavku kritinih proizvoda poeljna je vea kontrola dobavljaa, radi obezbeenja sigurnih zaliha. Neophodni su i planovi skretanja/zamene ukoliko se zalihe ne obezbede.Za stabilne proizvode neophodna je optimizacija koliine narudbi, kupovina na razliitim mestima i od vie dobavljaa.

Za ostale kategorije proizvoda neophodno je optimizirati koliine nabavki, i zaliha. Kompanija tei posjedovanju visokoprofitabilnih i niskorizinih proizvoda.Pozicija kompanije na tritu nabavke definie njenu pregovaraku snagu. Pregovaraka snaga dalje odreuje ulogu, pristup i ponaanje u pregovaranju. Ukoliko pregovaraka snaga kompanije jaa, tada kompanija na tritu nabavke menja svoju poziciju. Kompanija-kupac e biti ofanzivna u nabavci, ukoliko je njena pregovaraka snaga u odnosu na dobavljaa vea. Jaanje slabije pozicije naspram dobavljaa i svoje pregovarake moi moe se postii partnerstvom u nabavci, ugovaranjem cena u svoju korist, uslova isporuke i garancija.Kompanije sa slabijom pregovarakom moi najee nemaju izbora. One prihvataju uslove nabavke, teei centralizaciji nabavke, novim izvorima snabdevanja, jaanju sopstvene proizvodnje inputa radi zamene nabavke i spoljnih izvora itcL Pregovaraka snaga kompanije zavisi od spoljnih ali i od unutranjih uticaja na ponaanje kompanije u procesu nabavke.1.5. Faze procesa nabavke i tok nabavke

Nabavka za kompaniju-kupca predstavlja isporuku za kompaniju-dobavljaa. Proces nabavke se sastoji od predfaze, faze i postfaze.U pred fazi procesa nabavke odvijaju se aktivnosti unutar kompanije i vezani su za utvrivanje potrebe za materijalima.Proces snabdevanja pokree tok informacija. U kompaniji se odvija identifikacija potreba za nabavkom. Slike 3.3. i 3.4. ukazuju na raznovrsnost informacija koje dolaze do odeljenja za snabdevanje. Informacije su primarne i bez njih odeljenje za snabdevanje preduzea ne moe ostvariti ciljeve svog postojanja.Tok unutranjih / internih informacija ka snabdijevanju je prikazan na sljedeoj slici:

Slika 1. Tok unutranjih/internih informacija ka nabavci

Tok eksternih informacija ka nabavci je prikazan na slici 2. Bez informacija prestalo bi snadbijevanje to bi za posljedicu imalo nedostatak materijala i prestanak proizvodnje. Nakon koritenja tih informacija, odjeljenje za snadbijevanje alje informacije organizacionim cjelinama.Slika 2. Tok vanjskih/eksternih informacija ka nabavci

U fazi nabavke odvijaju se aktivnosti izmeu kompanije kupca i dobavljaa. Tok informacija snadadbijevanja ka drugim dijelovima preduzea prikazan je na sljedeoj slici:Slika 3. Tok informacjia od nabavke ka drugim dijelovima preduzea1.5.1. Vrste nabavke i identifikovanje potreba za materijalima

U postfazi nabavke odvijaju se aktivnosti unutar kompanije i vezane su za smetaj nabavljenih materijala. Proces nabavke prolazi sledee faze: Identifikacija potreba za nabavkom

Identifikacija dobavljaa slanje upita, prijem ponuda, razmatranje ponuda i izbor optimalne ponude, izbor dobavljaa, dostavljanje naloga-narudbenica dobavljau, unutranji transport i skladitenje materijala u kompaniji.Sam tok nabavke u kompaniji-kupca se odvija u sledeim ciklusima:2. slanje upita

3. prijem ponuda

4. razmatranje ponuda i izbor optimalne ponude5. izbor dobavljaa,6. dostavljanje naloga-narudbenica dobavljau,7. unutranji transport i skladitenje materijala u kompaniji.Tok isporuke u kompaniji-dobavljaa odbija se u sljedeim ciklusima:

prijem upita slanje ponuda,

provjera boniteta kompanje-kupca,

provjera ispravnosti naloga-narudbenice,

popunavanje narudbe

fakturisanje i isporuka materijala po narudbi1.7. Izbor dobavljaa

Slanje upita i prijem ponuda je administrativni posao koji se odvija na osnovu ustanovljenih potreba za nabavkom. Slanje upita se moe obaviti potom, telefonom, faksom, e-mailom i Internetom. Prijem ponuda se moe obaviti navedenim sredstvima. U meusobnom komuniciranju i razmeni dokumentacije od presudnog znaaja je EDI tehnologija i EDIFACT standardi. Na osnovu primljenih ponuda obavlja se analiza uslova nabavke i dobavljaa, koji su osnova za izbor dobavljaa.Pre samog izbora dobavljaa, kompanija donosi odluku o izvoru snabdevanja i broju dobavljaa.1.7.1. Strategija prema izvoru snabdevanja

Strategija izvora snabdevanja je zasnovana 11a poreenju unutranjih (sopstvenih) sposobnosti i mogunosti proizvodnje materijala sa mogunostima koje prua spoljni izvor snabdevanja. Ukoliko je kompanija sposobna da za nie trokove obavi proizvodnju materijala u sopstvenom sistemu pre e se odluiti za strategiju unutranjeg snabdevanja. Ekonomski opravdana i vremenski podeena proizvodnja materijala u sopstvenim pogonima je i investicioni poduhvat. Spoljanji izvori snabdevanja podrazumevaju dobavljae 11a domaem, inostranom i globalnom tritu.Domai izvori snabdevanja u odnosu na unutranje izvore snabdevanja imaju sledee prednosti:

efikasnije snabdevanje kvalitetnijim materijalima,

ponuda usluga koje kompanija ne moe sama da obezbedi, razvoj odnosa sa veim brojem dobavljaa, povoljne uslove nabavke.Mnoge firme su prinuene da nabavljaju proizvode iz spoljnih izvora (domaih i/ili inostranih).Razlozi za nabavke iz spoljanjih izvora: materijali nisu lokalno raspoloivi (meunarodni izvori), zahtevi za viim kvalitetom materijala (domai i strani), nii trokovi nabavke (domai i strani), vre i kontinualne isporuke (domae i strane), raspoloivost novih tehnologija izvan firmi ili off-shore (domae i strane), bolje tehnike usluge (domae i strane), irenje mree snabdevaa (domae i strane), politiki - poslovanje u drugim zemljama i si.Rizici nabavke iz spoljanjih izvora: zalihe - dugi rokovi isporuke mogu izazvati potrebu poveanja zaliha / ulaganja. Rizik je vei pri snabdevanju iz inostranstva, politika - nestabilnost politike situacije u svetu moe ugroziti snabdevanje, valuta - fluktuacija kursa valuta moe ugroziti budet firme, plaanje - strani snabdevai radije trae cash plaanje, nema Isporuke pre konane uplate. Rizik je mogu i na domaem i stranom tritu,

kvalitet - i rezon i rizik,

tarife, takse i carine - utiu na uvoz i na izvoz materijala,

pravo - posebno na stranom tritu,

transport - u inostranstvu restriktivan,

jezik- neke rei / termini su neprevodivi na neke jezike,

kultura / drutvo - zalihe su velike, problemi veliki i

lokacija - na primer u inostranstvu mora da budu ukljueni ministarstvo trgovine, ambasade, strane banke.Strategija meunarodnih izvora snabdevanja u odnosu na unutranje i domae se zasniva na: injenici da nema raspoloivih materijala potrebnog kvaliteta na domaem tritu,

proizvodnja se obavlja na tritima na kojim su raspoloivi izvori snabdevanja,

kompanija sarauje sa kompanijama kojima su dostupni Iszvori snabdevanja,

zbog zakonske regulative je Isplativija nabavka na meunarodnom tritu. Snabdevanja iz meunarodnih izvora, su obino globalnog karaktera i obino zahtevaju centra!izovanu nabavku. Ova nabavka jaa kupovnu mo kompanija a smanjuje inicijativu vlastitog menadmenta, koji esto efikasnije kreira nabavku za sopstvene potrebe, jer bolje poznaje trite i uslove poslovanja. Rizik snabdevanja na meunarodnom tritu je veliki zbog poli ti 6c ih, pravnih, monetarnih reima trita snabdevanja, to moe opteretiti administrativne i finansijske odnose i produiti vreme Isporuke.1.7.2. Strategija prema broju dobavljaaU kompanijama razlikujemo strategiju manjeg i veeg broja dobavljaa. Izbor dobavljaa/snabdevaa je vrlo bitna. Danas menaderi logistike smatraju da je povoljnije poslovati sa veim uinkom sa manje dobavljaa. Nekad se smatralo da vie dobavljaa predstavlja konkurenciju, a konkurencija dri kvalitet i cenu usluge.Razlog za smanjenje dobavljaa je: pronalaenje dobavljaa i razvijanje odnosa sa njima je skupo i trai vreme,

bliski odnosi sa odabranim dobavljaima trae vreme,

imati samo nekoliko dobavljaa znai da svaki od njih dobija vie poslova od kupca to ini tog ku pca vanijim,

realizacija tranje kvalitetnijih materijala laka je sa manje dobavljaa. Preduzea moraju izabrati da li koristiti jedan ili vie izvora snabdevanja

materijala. Preduzea biraju jednog snabdevaa iz sledeih razloga: prioritetna nabavka, popusti u cijeni i koliini, nizi trokovi, bolja kontrola, kvaliteta, nii trokovi itd.

Rizici zbog postojanja jednog dobavljaa: neizvjesnost u sluaju nestaice, trajka, poara itd.

2. Organizacija logistikih aktivnosti u nabavkama preduzea Zveevo d.d.2.1. Historijski razvoj preduzea

Nakon nastalog hosao poslije Prvog svjetskog rata, upravo je Poega izabrana za savreno mjesto za tvornicu koja e cijelom gradu donijeti okoladnu slavu neto kasnije, te e grad Poega postati vodei proizvoa slatkia Kraljevine. Tvrtka Zveevo d.d. Poega zapoela je s radom kao tvornica Stock cognac Medicinal,

20. listopada 1921.godine, proizvodei jaka alkoholna pia (vone rakije, vinjak i domai brandy).vicarska tvrtka Nestl 1934.godine nudi ugovor Stocku za najam postrojenja, kako bi proizvodili okolade i bombone, na punih 10 godina. Ponudu su odobrili Ministarstvo i Kraljevska banska uprava u Zagrebu, te Nestl 1936.godine dobiva dozvolu za poetak proizvodnje okolade i okoladnih proizvoda.Tvornica je zapoljavala 350 djelatnika, sve veinom iz Poege, a bili su raspodijeljeni u 8 velikih odjela Konjak i ostala alkoholna pia; okolada i okoladni bomboni; kakao u prahu i kakaovo maslo; praline i punjena okolada; kanditi; svileni bomboni i karamele; marmelada i voni sirupi; roba od vafla i fini deserti; zamatanje aja.

Geslo tvornice glasilo je Budi iskren i bilo je ispisano na jednoj od zgrada tvornice. Poput dobrog duha, geslo je ujedinjavalo sve radnike i upravu, te je unutar tvornice osnovana knjinica, pjevako drutvo i orkestar.Nakon 10 godina, 1946. godine, proizvodnja je nastavljena u nacionaliziranoj tvornici, a pod imenom Zveevo tvornica poinje poslovati od 1951.godine. U sljedeim godinama Zveevo oekuju znatne promjene: godina je 1958. i u sustav Zveeva ulazi mljekara; tijekom 60-ih godina prestaje nerentabilna proizvodnja vonih sokova i brana. Sve se koncentrira oko proizvodnje kakao proizvoda, jakih alkoholnih pia i preradu mlijeka u mlijeni prah. Zatim se dogodilo neto to je zaista promijenilo sve. Nekolicina entuzijasta, direktori, majstori i radnice osmislili su 1963/64.godineprvu okoladu s riom u svijetu! Radilo se o ekspandiranoj rii i 90 postotnoj mlijenoj okoladi, od mlijeka iz vlastite mljekare.Sinonim za okoladu s riom uvijek e bitiMikado japanski ovozemaljski i nebeski vladar; hrana ljudi i bogova.Isto tako, u periodu od kasnih 60-ih i ranih 70-ih slijedi moderniziranje i rekonstruiranje procesa, te dolazi do poveanja proizvodnje, a samim time i zaposlenosti.Uz to, Nestl i Zveevo sklapaju ugovor o dugoronoj poslovnoj suradnji 1970.godine, te Zveevo osvaja domae i inozemno trite. 1987.godine Zveevo pokree i proizvodnju na bazi brana vafel proizvode, a od 1994.godine posluje kao dioniko drutvo. Tvornica Zveevo je proslavila Poegu kao grad okolade jo u doba Kraljevine SHS, a okolada s riom i danas je obavezan poklon kad se ide u goste.Politika kvalitete predstavlja osnovu poslovanja i unapreenja tvrtke. Visoka razina sustava kvalitete osnova je uspjenog poslovanja te jamstvo zadovoljstva kupaca. Planovi tvrtke temelje se na novom velikom investicijskom ciklusu modernizacije proizvodnje kako bi tvrtka bila konkurentna na domaem i inozemnom tritu. Osiguranje upravljanja kvalitetom provodi se prema normi ISO 9001:2000, a trajno osiguranje zdravstvene ispravnosti proizvoda provodi se na naelima HACCP (HAZARD ANALYSIS AND CRITICAL CONTROL POINT) .

2.2. Djelatnost i proizvodi preduzea

Osnovna djelatnost jest proizvodnja alkoholnih pia i konditorskih proizvoda, te mlijenih proizvoda.

Temeljni kapital iznosi 61.561.600,00 kn, podijeljen na 307.808 redovnih dionica na ime, svaka u nominalnom iznosu od 200,00 kuna.

Naziv preduzea glasi Zveevo prehrambena industrija d.d., dok je skraeni naziv Zveevo d.d.

Sjedite preduzea je u Poegi, u Republici Hrvatskoj, a samo preduzee u svom vlasnitvu posjeduje:

Zveevo Commerce d.o.o. Sarajevo,

Zveevo Lasta d.d. apljina,

Zveevo Commerce d.o.o. Beograd,

Zveevo d.o.o. Ljubljana

Preduzee proizvodi okolade, bombonjere i praline, alkoholna pia i tzv. kulinarski kutak.

U okolade spadaju proizvodi kao to su: Mikado okolada sa riom, Mikado Premium, Mikado Classic, Mikado Kids, Mondo, Samo ti..., Volim te..., Seka i Braco, Saporo.

U bombonjere i praline spadaju proizvodi: Mikado Truffes, Mikado proljee-ljeto, Samo ti... i Volim te....

Od alkoholnih pia najpoznatiji brendovi su: Barun, Trenk, Jubilarni Brandy, Pelinkovac.to se tie tzv. Kulinarskog kutka, Zveevo proizvodi: Kakao u prahu, okolada u prahu, Kakao tabla za jelo i kuhanje, Mikado okoladu za jelo i kuhanje, eer u prahu.2.3. Finansijski podaci za 2012, 2013 i prvi kvartal 2014.godineU 2011. Godini ostvareni su poslovni prihodi u iznosu od 203.229.294,00 kn od ega od prodaje iznosi 193.464.031,00 kn. Ostali poslovni prihodi su iznosili 9.765.263 kn.

Ukupni poslovni rashodi ostvareni su u iznosu od 193.511.814 kn, a najvie se odnose na materijalne trokove (trokovi sirovina i materijala, trokovi prodane robe i ostali vanjski trokovi) u iznosu od 131.961.031. Trokovi osoblja iznose neto vie od 28 miliona kuna.Neto dobit u 2011. godini iznosi 350.194,00 kn.

U 2012. Preduzee je zabiljeilo pad prihoda u iznosu od 7,06% tako da prihodi iznose 188.873.958,00 kn. S druge strane, poslovni rashodi su se poveali za 2,15% tako da iznose 197.684.417,00 kn. Najvee poveanje poslovnih rashoda se odnosi na trokove sirovina i materijala (poveanje za cca. 4,49 miliona kn u odnosu na prethodnu godinu), a neto manje je poveanje trokova neto plaa i nadnica u iznosu od cca. 900.000,00 kn. Neto gubitak u 2012. godini iznosi 16.765.215,00 kn.Na stranicama Zagrebake berze, objavljen je nerevidirani bilans uspjeha za period 01.01.2013 30.09.2013 godine, gdje su navedeni poslovni prihodi u iznosu od 107.678.360,00 kn to predstavlja smanjenje u odnosu na prethodno razdoblje (prvih 9. mjeseci 2012.godine kada je ostvaren prihod i iznosu od 129.647.709,00 kn). S druge strane, smanjeni su i poslovni rashodi sa cca 131 milion kuna u prvih devet mjeseci 2012. godine na cca 108 miliona kn. Neto gubitak za prvih devet mjeseci iznosi iznosi 7.536.791,00 kn, tako da je velika vjerovatnoa da e neto gubitak za 12. mjeseci biti manji od gubitka u odnosu na prethodnu godinu. Iako na stranicama Zagrebake berze nije obavljen izvjetaj za posljednje tromjesjeje 2013. godine (kao ni za kompletnu 2013. godinu), objavljen je izvjetaj (nerevidirani) za prvo tromjesjeje 2014. godine gdje se moe vidjeti da je poetkom 2013. Godine zapoet proces restrukturiranja kompanije i smanjenja operativnih trokova. U toku je proces poveanja energetske uinkovitosti ijom investicijom e se znatno smanjiti utroak svih oblika energije.Za prvi kvartal 2014. godine moe se konstatovati gubitak u iznosu od cca. 7 miliona kuna.

2.4. Ciljevi, strategija, misija i vizija preduzea

Planovi preduzea temelje se na novom velikom investicijskom ciklusu modernizacije proizvodnje, kako bismo bili konkurentni na domaem i inozemnom tritu. Osiguranje upravljanja kvalitetom provodi se prema normi ISO 9001:2000 (predstavlja referentnu normu, priznatu na svjetskoj razini, za certifikaciju sustava upravljanja kvalitetom), a trajno osiguranje zdravstvene ispravnosti naih proizvoda provodi se na naelima HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Point). Cilj preduzea je pridonijeti svojim proizvodima ouvanju ljudskog zdravlja, zatiti okolia i poboljanju kvalitete ivota.Strategija poslovanja orijentisana je na irenje asortimana, modernizaciju ambalae i osvajanje novih izvoznih tritaNa internet stranicama Zveevo d.d. objavljena misija preduzea glasi:

Naa misija je slatka! elimo zasladiti va svijet, uiniti vas zadovoljnijim, prisustvovati vaim dobrim trenucima, njenim trenucima, uljepati svaku vau roendansku tortu i poklon poput pravog prijatelja ili lana obitelji!

Uz vas smo kada ste zaljubljeni, razdragani, kad obasite panjom i kada istom obasipaju vas. Naa misija je biti vaa mala tajna koja vam popravlja dan; mali komadi koji nikad ne razoara. Voeni smo slikom vaeg sretnijeg ivota. S nama odrastaju generacije. Neka i vae dijete odraste s nama.

Vizija preduzea glasi:

Vodi nas vizija udovoljavanja vaim eljama, zahtjevima i potrebama, ne odstupajui od kvalitete i tradicije na koju smo vas navikli. Naela naeg poslovanja su odrivost, odgovornost i transparentnost. Orijentirani smo na irenje asortimana, modernizaciju ambalae i osvajanje novih izvoznih trita. elimo udovoljiti to veem krugu naih potroaa, te zato neprestano pratimo vae ponaanje, elje i potrebe. Razumijevanje vas je osnova za kreiranje naih proizvoda i ponudu vrhunske kvalitete i vrijednosti. elimo postati vodei regionalni proizvoa konditorskih proizvoda i jakih alkoholnih pia, prepoznatljiv po tradicionalno kvalitetnim proizvodima.2.5. Organizacijska struktura preduzea

Organizacijska struktura preduzea prikazana je na sljedeoj slici:Slika 1. Organizacijska struktura Zveevo d.d.Organizacija Zveeva d.d. je formalno definisana to znai da je je rukovodilac organizovao i rasporedio radnike na odreena radna mjesta na due vremensko razdoblje. Zveevo d.d. u svom poslovanju nastoji ostvariti svoj cilj, dakle uspjeno poslovanje, te osiguranje poloaja na tritu i mogunost osvajanja novih, putem strategije koja koristi odreenu tehnologiju, i zato pomno bira lokaciju smjetanja poslovnica i proizvodnih pogona i potuje naela ekonominosti, rentabilnosti i likvidnosti. Poslovne funkcije investicija, razvoj i kontrole, proizvodnog sektora, komercijale i marketinga, financijsko-raunovodstvenog sektora te odjel opih i pravnih poslova meusobno su umreeni, povezani i odgovorni odjelu uprave. Svaki od njih ima podfunkcijukoja obavlja specifine dijelove poslovanja. Uprava, na elu sa predsjednikom ima pomone odjele iji su voditelji pomonik za tehnologiju i pomonik za financije i komercijalne odjele.

Na vrhu hijerarhije nalaze se glavna skuptina i nadzorni odbor preko kojeg skuptina (koju ine dioniari) nadziru rad preduzea. Funkcija proizvodnje raunarski je opremljena i omoguuje kvalitetan unos, obradu i izvjetava uprave i sektora komercijale o svakodnevnoj proizvodnji.

2.6. Organizacija logistike nabavke u preduzeu Zveevo d.d.Proces nabave, kao i svaki proces, predstavlja interakciju ljudi, opreme, metoda i kontrola u cilju ispunjenja sljedeih osnovnih zadaa: izvravanje poslova vezanih za nabavu roba (usluga), donoenje odluka vezano za proces nabave, plaanje i prijema robe, plaanje prema dobavljaima, te priprema internih i ekstranih izvjea.

Polazei od prethodno navedenih zadaa vidljivo je kako je proces nabave povezan s ostalim poslovnim procesima. Sam proces nabave moe se opisati na sljedei nain:

1. skladite(a) dostavlja zahtjev za nabavu sirovina odjelu nabave,

2. odjel nabave provjerava primljene zahtjeve i sastavlja narudbu,

3. komercijala provjerava i odobrava sastavljene narudbe odjela nabave,

4. komercijala informira odjel nabave o slanju narudbe,

5. odjel nabave alje narudbu(e) dobavljau,

6. dobavlja potvruje ili odbija isporuku naruenog materijala/sirovine,

7. dobavlja isporuuje materijal/sirovinu,

8. roba se prima u skladitu koje je iniciralo nabavu

9. na mjestu prijema radi se provjera primljene robe (usklaivanje narudbe i otpremnice od dobavljaa) i ukoliko se pojave odstupanja tj. razlike pravi se dodatni dokument kojim se i dobavlja informira o utvrenim razlikama,

10. odjeli komercijale i nabave se informiraju o prispijeu robe u skladite kao i o eventualnim razlikama izmeu naruenog i isporuenog,

11. odjel raunovodstva se informira o prispijeu robe (kopija otpremnice), kao i o eventualno utvrenim razlikama,

12. dolazi faktura od dobavljaa u odjel raunovodstva,

13. faktura se knjii u knjigovodstvenim evidencijama (Salda Konta, Glavna knjiga i sl.),

14. komercijalni sektor potvruje fakturu i alje je odjelu uprave na konano odobrenje za plaanje, posebice ukoliko je rije o veim iznosima,

15. izvrava se plaanje prema dobavljau,

16. plaanje se evidentira u knjigovodstvenim evidencijama (Salda Konta, Glavna knjiga i sl).

Nakon detaljnog opisa procesa nabave koji e biti prikazan dijagramom pomou alata MS Visio, potrebno je definirati kljune sudionike u procesu nabave. Proces polazi od osobe koja utvruje potrebu za nabavkom odreene sirovine ili materijala (voditelj skladita).

Odgovorna osoba unutar odjela nabave sastavlja narudbu koja se alje dobavljau, te isto tako voditelj komercijale ili osoba unutar odjela komercijale koja je zaduena za odjel nabave odobrava ili neodobrava narudbu.

Kako je sektor komercijale nadreen odjelu nabave, prodaje, odjelu izvoza i odjelu istraivanja trita logino je zaduenost pojedine osobe za svaki odjel. U procesu nabave ukljuene su osoba/osobe iz raunovodstva koje knjie primljene fakture i brinu o podmirenju plaanja prema dobavljaima. Takoer, pojavljuju se dobavljai kao jedini vanjski sudionici.

Proces nabavke sirovina moe se prikazati putem EPC dijagrama:

Slika 1. EPC Dijagram

Plivae staze procesa su prikazane na slici:Slika 2. Plivae staze procesa nabavePrednost postojeeg tijeka nabave je u postojanju detaljne provjere svakog koraka u tom procesu ime se izbjegava mogunost pogreke. Meutim, ta prednost je ujedno i nedostatak jer zahtjeva puno vremena, ukljuuje dosta sudionika koji nemaju velike ovlasti te za svaku odluku moraju dobiti potvrdu od nadreenog odjela. Taj problem moe se rijeiti delegiranjem ovlasti na nie nivoe i uvoenjem sistema koji u svakom trenutku nudi uvidu u stanje zaliha i potrebu za naruivanjem novih materijala. Dakle, problematino je fiziko prenoenje dokumenata unutar organizacije to se moe rijeiti raunalnom aplikacijom. Takoer, definiranje manjeg broja sudionika, iskljuivo onih koji su direktno ukljuenu u proces nabave, moe se ubrzati njegovo odvijanje.

ZAKLJUAK

Logistika je vrlo vana stavka u poslovanju modernih poduzea. Za razliku od uslunih, industrijski orijentirana poduzea karakterizira sloenija logistikazbog konstantne potrebe za odravanjem zadovoljavajueg omjera uloenih sirovina i izraenih proizvoda te organizacije skladitenja i dostave.

Zbog svoje sloenosti, poslovne funkcije modernih poduzea razloene su na mnogo zadataka koje e izvriti osposobljeni kadar u skladu s visokim standardima kvalitete.

Kvalitetom svoje usluge dobavljai doprinose efikasnom osnavaju ciljnog trita novim proizvodima. Precizno definisane navike i procedure snadbijevanja mogu sprijeiti brojne probleme u proizvodnji, a neblagovremeno snadbijevanje moe naruiti proizvodnu efikasnost i ugroziti standarde kupaca. Uee dobavljaa u razvoju poslova kompanije pomae procesu poslovnog odluivanja.

Nabavka ima rastuu vanost u preduzeu posebno u odnosu na strategiju preduzea. Budui glavni menaderi e od snadbijevanja zahtijevati mnogo vie od niskih cijena i sprijeavanje problema u proizvodnji.

Kljuna prednost upravljanja lancem snadbijevanja se ogleda u boljoj kontroli dobavljaa, utedi pri nabavkama, boljoj dokumentaciji i veoj brzini rada. Krajnji cilj dugoronih kooperativnih odnosa u lancu snadbijevanja je najbolji proizvod koji e poveati korist za potroe.

to se tie konkretnog primjera, moemo konstatovati da postoji veoma detaljna provjera svakog koraka u procesu nabavke, ime se izbjegava mogunost greke. Meutim, ta prednost je ujedno i nedostatak jer zahtjeva puno vremena, ukljuuje dosta sudionika koji nemaju velike ovlasti te za svaku odluku moraju dobiti potvrdu od nadreenog odjela.

Ovi nedostaci bi se mogli otkloniti unaprijeenjem softverskih rjeenja, koji bi ubrzali sam proces.

LITERATURA Nabava politika, strategija, organizacija, management; Feriak V.; vlastito izdanje; Zagreb, 2002;

Logistika; Regodi D.; Univerzitet Singidunum; Beograd, 2010;

Reinenjerstvo procesa nabave na primjeru tvrtke Zveevo d.d.; Mirkovi M., ari B.; Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku; Osijek, 2010;

Uloga logistike distribucije u preduzeu Vitis d.o.o. Varadin; Kozina G., Darabu M.; Hrak portal znanstvenih asopisa RH; Varadin, 2013;

Uloga logistike u lancu snadbijevanja materijalom; eki V.; Fakultet za industrijski menadment Kruevac; Kruevac, 2009

Organizacija sustava nabave u INA d.d. abraja A.; Sveuilite u Splitu, Ekonomski fakultet u Splitu; Split, 2014;

Izvor: HYPERLINK "http://www.zse.hr/default.aspx?id=36774"http://www.zse.hr/default.aspx?id=36774

Izvor: HYPERLINK "http://www.zvecevo.hr/zvecevo-grupa/misija-vizija-i-odgovornosti/"http://www.zvecevo.hr/zvecevo-grupa/misija-vizija-i-odgovornosti/

Event Driven Process Chain Diagram EPC (dijagram procesa iniciranih dogaajem) je

najee koriten dijagram za modeliranje poslovnih procesa

Procesni pool (bazen) predstavlja cjelokupan proces odnosno sudionika u procesu. Djeluje kao grafiki kontejner za skup aktivnosti jednog sudionika .

Staza to je particija u okviru opeg procesa (bazena- unije). Koristi se za organizaciju i kategorizaciju aktivnosti sudionika

2