Pravila o podrijetlu roba kao dio sporazuma o slobodnoj trgovini

1.Uvod

Stvaranjem novih i irenjem postojeih zona slobodne trgovine te daljnjom

liberalizacijom svjetske trgovine putem brojnih bilateralnih i multilateralnih

sporazuma o slobodnoj trgovini klasina carinska zatita sve vie gubi

na znaenju. Podrijetlo robe postaje vaan i odluujui imbenik o kojem

ovisi hoe li neka roba stei povlateni status u meunarodnoj trgovini.

Ono to cijelu situaciju ini zamrenijom jest injenica da ne postoji opi

komplet pravila o podrijetlu koji bi se mogao primijeniti u svakoj situaciji i

u cijelom svijetu. Drave imaju vlastita pravila o podrijetlu koja se sadrajno

razlikuju i nisu istovjetna nego ovise o njihovoj svrsi.

Opi sustav povlastica (Generalized System of Preferences - GSP) najpoznatiji

je oblik jednostranih preferencijalnih aranmana kojim razvijene zemlje

svijeta odobravaju povlastice zemljama u razvoju i najmanje razvijenim

zemljama. Sustav je ustanovljen na Konferenciji UNCTAD-a 1968. godine

radi vee integriranosti zemalja u razvoju u meunarodni trgovinski sustav.

Razvijene zemlje kroz Opi sustav povlastica odobravaju bescarinski uvoz

iz zemalja u razvoju, i to ponajprije za industrijske proizvode i manji broj

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Zakljuno prethtodno navedenome kad

govorimo o uvozu ili izvozu robe esto pored ostale dokumentacije potrebno je

priloiti i dokaz o podrijetlu robe. Kako bi se dobili konkretni prometni dokazi

za robu koja je predmet trgovine valja udovolji odreenim propisanim pravilima

podrijetla.Stoga moemo rei da je od iznimnog znaaja znati podrijetlo robe

neovisno slui li primjeni povlatene stope carine ili izuzeu od primjene neke

od mjera trgovinske politike. Na primjerima izmeu pojedinih integracija moi

emo vidjeti vanost porijekla robe,jedna od njih je i Europska Unija koja ima

zakljuen itav niz preferencijalnih sporazuma i to kako dvostranih, tako i

jednostranih koji se temelje upravo na porijeklu robe. Ujedno treba naglasiti da

je ovo trenutno stanje, a trgovinski su pregovori iv organizam i kontinuirano

se pregovara sa odraenim dravama, te je i sama shema preferencijala podlona

promjenama.

2.Pojam podrijetla i ope odrednice

to je podrijetlo? Ono je "ekonomska" nacionalnost proizvoda a dokazuje se

radi primjene Carinske tarife i drugih trgovinskih mjera te primjene

preferencijalne carine na robu koja se uvozi iz zemalja s kojima je odreena

zemlja (integracija) zakljuila ugovore o slobodnoj trgovini. Postoje dva oblika

podrijetla robe: nepovlateno i povlateno. Nepovlateno podrijetlo koristi se za

odreivanje nacionalnog podrijetla proizvoda i podlijee raznim mjerama

trgovinske politike zemlje ili carinskih kvota. Povlateno/preferencijalno

podrijetlo daje pravo na odreene benefite u razmjeni roba izmeu pojedinih

zemalja, tonije ulazak po snienoj ili nultoj stopi carine.

2.1 Nepovlateno podrijetlo

Nepovlateno podrijetlo predstavlja ekonomsku nacionalnost robe tj. roba na

temelju nepovlatenog podrijetla (za razliku od povlatenog podrijetla) ne stjee

nikakav povlateni status u vidu ukidanja ili smanjenja carine na istu, ve je isto

nuno za pravilnu primjenu mnogih mjera ekonomske politike kao npr.:

antidampinkih i kompenzacijskih carina; uvoznih i izvoznih kvota za odreene

zemlje; embarga i drugih zabrana ili ogranienja kojima su pogoene pojedine

zemlje; izvoznih poticaja . Takoer se moe koristiti i prilikom oznaavanja robe ( npr. etikete made in) i se koristi u svrhu vanjskotrgovinske statistike.

Kao dokaz nepovlatenog podrijetla robe izdaje se uvjerenje o podrijetlu koju

uobiajeno izdaju trgovinske ili gospodarske komore zemlje izvoznice. Kod

nepovlatenih pravila podrijetla proizvodi mogu stei podrijetlo na jedan od dva

naina i to ovisno da li je roba: u cijelosti dobivena u zemlji ili u

sluajevima gdje se roba proizvodi u dvije ili vie zemalja, smatra se da potjee

iz zemlje u kojoj je prola "posljednju bitnu gospodarski opravdanu obradu ili

preradu u tvrtci opremljenoj u tu svrhu, a to dovodi do novih proizvoda ili

predstavlja bitnu fazu proizvodnje ". Kod odreene robe kao npr. tekstila postoje

odreena dodatna pravila i tumaenja koja propisuju obradu. Treba istaknuti da

kao dio viestranih trgovinskih pregovora u okviru GATT-a postoji intencija

usklaivanja pravila o nepovlatenom podrijetlu unutar Svjetske trgovinske

organizacije (WTO) i isto je i dalje u tijeku. EU nepovlatena pravila propisana

su lancima 22. do 26. Carinskog zakonika Zajednice (Uredba Vijea 2913/92) i

lancima 35. do 65., te Prilozima 9. do 11. Uredbe za provedbu carinskog

zakonika Zajednice (Uredba Komisije 2454/93).

2.2 Povlateno podrijetlo

Povlatena pravila, za razliku od nepovlatenih, esto su stroa tj. da bi roba

stekla podrijetlo nuno je da ista zadovolji stroe kriterije. Najee su propisana

protokolima o podrijetlu koji su sastavni dijelovi ugovora o slobodnoj trgovini

ili autonomnim mjerama(npr. GSP podrijetlo - clanci 66. do 97. w i prilozi 13. a)

do 13. d), te 16. do 19. i 21.Uredbe za provedbu carinskog zakonika Zajednice

(Uredba Komisije 2454/93). Istim se osigurava da se samo za one robe koja su

stekle podrijetlo u jednoj od zemlji ugovornicaprimjenjuje povlatena stopa

carine pri uvozu u drugu clanicu ugovornicu.Primjena povlatene stope najcee

je ugovorena dvostrano, ali EU poznaje i autonomnu primjenu preferencijala sa

pojedinom dravama ili grupama drava uz jednostranu primjenu povlatene

stope carine, a sve s ciljem podupiranja razvoja odreenih podruja ili regija .

Prilikom uvoza robe u EU moe se primijeniti povlatena stopa carine po tri

razliita osnova i to temeljem:

- ugovora o slobodnoj trgovini i protokola o podrijetlu (izmedu dviju ili

viezemalja)

- autonomnih (jednostrani) preferencijala koje EU daje robi podrijetlom iz manje

razvijenih zemlja prilikom uvoza u EU

- carinske unije.

Dok je Ugovorima o slobodnoj trgovini i autonomnim aranmanima predviena

primjena povlatene stope carine za robu koja je stekla povlateno podrijetlo u

odreenoj zemlji ili grupi zemalja i prati je pravovaljani dokaz o podrijetlu robe,

za robu e se u okviru carinske unije primijeniti povlateni uvoz za robu koja je

u tim zemljama putena u slobodan promet i to temeljem statusa robe putene u

slobodan promet , a ne temeljem statusa robe s podrijetlom. Meutim, treba

istaknuti da se za robu koja se uvozi u okviru carinske unije primjenjuju sve

mjere trgovinske politike. Ujedno, carinskom unijom nisu predvideni svi

proizvodi, ali isti onda mogu imati povlateni tretman temeljem podrijetla. Tako

npr. poljoprivredni proizvodi iz Turske i Andore nisu ukljueni u carinsku uniju

ali mogu se uvoziti u EU uz primjenu povlatene stope ukoliko robu prati dokaz

o povlatenom podrijetlu.

Primjenom pravila o podrijetlu dobiva se odgovor na sljedee pitanje: potjee li

proizvod iz odgovarajue zemlje korisnice? Pozitivan odgovor znai da

proizvod ispunjava uvjete za povlateni carinski tretman pri uvozu u EZ .U

smislu primjene pravila EC GSP RoO, zemlje korisnice obino se smatraju

samostalnim teritorijima. Meutim, u nekim sluajevima one mogu suraivati

koristei mogunost regionalne kumulacije .Takoer, mogu suraivati sa

zemljama lanicama EZ (koje ine jedinstven teritorij) odnosno s Norvekom ili

vicarskom po naelu dvostrane kumulacije.

Proizvodi potjeu iz odreene zemlje korisnice ako su u cijelosti dobiveni

u toj zemlji ili su u njoj dostatno obraeni ili preraeni.

2.2.1 Proizvodi dobiveni u cjelosti

Openito, proizvodi su u cijelosti dobiveni u odreenoj zemlji korisnici (ili u

Europskoj zajednici - u sluaju dvostrane kumulacije) samo ako je ta zemlja

bila ukljuena u njihovu proizvodnju. I najmanji dodatak ili ulazna vrijednost

iz bilo koje druge zemlje proizvodu onemoguuje status proizvoda

dobivenog u cijelosti. Stoga se definicija odnosi uglavnom na robu i materijale

koji prirodno nastaju te na robu koja je od njih proizvedena u cijelosti. to se

moe smatrati robom u cijelosti dobivenom u zemlji korisnici ili u Zajednici:

a) mineralni proizvodi izvaeni iz njihova tla ili s njihova morskog

dna;

b) biljni proizvodi ondje ubrani ili poeti;

c) ive ivotinje koje su ondje okoene i uzgojene;

d) proizvodi proizvedeni od ondje uzgojenih ivih ivotinja;

e) proizvodi koji su dobiveni lovom ili ribolovom ondje obavljenim;

f ) proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi koje su njihova plovila

izvadila iz mora izvan teritorijalnih voda;

g) proizvodi dobiveni na njihovim brodovima tvornicama iskljuivo

od proizvoda navedenih pod tokom (f );

h) rabljeni proizvodi ondje prikupljeni i pogodni jedino za recikliranje;

i) otpad i otpadni materijal nastao slijedom ondje obavljenih proizvodnih

postupaka;

j) proizvodi koji su izvaeni s morskog dna ili ispod morskog dna

izvan njihovih teritorijalnih voda, pod uvjetom da imaju iskljuivo

pravo na eksploataciju;

k) roba ondje proizvedena iskljuivo od proizvoda navedenih pod

tokama od (a) do (j).

2.2.2 Dostatno obraeni ili preraeni proizvodi (s ukljuenim primjerima)

U praksi, osim u sluaju prirodno nastalih i srodnih proizvoda, ukljuenost samo

jedne zemlje u proizvodnju nekog proizvoda relativno je rijetka okolnost.

Globalizacija proizvodnih procesa dovela je do toga da mnogi proizvodi nastaju

iz dijelova, materijala i ostalih komponenti koje dolaze iz cijelog svijeta.

Naravno, takvi proizvodi nisu dobiveni u cijelosti, no oni ipak mogu stei status

proizvoda s podrijetlom. Uvjet je da koriteni materijali bez podrijetla (u praksi:

materijali uvezeni u zemlju korisnicu) budu podvrgnuti dostatnoj obradi ili

preradi. Treba naglasiti da se samo materijali bez podrijetla trebaju dostatno

obraditi ili preraditi. Ako drugi koriteni materijali ve imaju podrijetlo (zato to

su dobiveni u cijelosti ili su dostatno obraeni odnosno preraeni), oni ne

podlijeu postavljenim uvjetima. to se moe smatrati dostatnom obradom ili

preradom, ovisi o konkretnom proizvodu. Koristi se jedna od triju metoda ili

kombinacija tih metodakako bi se utvrdilo koja se koliina obrade ili prerade

moe smatrati dostatnom u konkretnom sluaju:

a) Pravilo promjene tarifnog broja (naziva se i kriterijem tarifnog

skoka) znai da se proizvod smatra dostatno obraenim ili preraenim kada se

dobiveni proizvod razvrsta unutar etveroznamenkastog tarifnog broja

nomenklature Harmoniziranog sustava koji je drukiji od brojeva unutar kojih su

razvrstani svi materijali bez podrijetla koriteni u njegovoj proizvodnji.

- Primjer je proizvodnja koare od slame koja je razvrstana unutar tarifnog broja

4602 HS-a. Popis za cijelo Poglavlje 46. Navodi pravilo proizvodnja kod koje

su svi koriteni materijali razvrstani unutar tarifnog broja koji nije tarifni broj

proizvoda.

b) Postotno pravilo ili kriterij "ad valorem" pravilo je kod kojega vrijednost

koritenih materijala bez podrijetla ne moe prelaziti odreeni postotak cijene

proizvoda fco tvornica. (franko tvornica i vrijednost dvije su od

definicija sadranih u lanku 66.)

- Primjer je proizvodnja kiobrana iz tarifnog broja HS-a 6601,gdje tekst stupca

3 na popisu glasi proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala

ne prelazi 50% cijene proizvoda fco tvornica. U tom sluaju cijena proizvoda

fco tvornica mora se usporediti s vrijednou svih materijala bez podrijetla.

c) Procesno pravilo odnosi se na sluajeve kada se odreeni postupci ili faze u

proizvodnom procesu moraju provesti na svim upotrijebljenim materijalima bez

podrijetla.

- Mnogi primjeri takvih naela podrijetla mogu se pronai u tekstilnom sektoru,

npr. tkana odjea iz Poglavlja 62. HS-a, za koju tekst iz stupca 3 glasi

proizvodnja od pree. Primjer: proizvodnja odjevnog predmeta koja poinje

od pree bez podrijetla daje status proizvoda s podrijetlom. To znai da se tkanje

i sve proizvodne faze koje slijede moraju obaviti u zemlji korisnici. Takav

kriterij postupka podrazumijeva da zapoinjanje od ranije proizvodne faze (npr.

kemijski materijal ili prirodna vlakna) takoer daje status proizvoda s

podrijetlom, a zapoinjanje od kasnije faze (npr. tkanje) takav status ne daje.

3.Kumulacija podrijetla ( EU )

Mogunosti kumulacije podrijetla daju dodatne mogunosti dravama tj.

omoguuje se zbrajanje bilo koritenih materijala s podrijetlom ili postupaka

prerade ili obrade, te se na taj nain jednostavnije moe stei podrijetlo

zadovoljenjem pravila i omoguiti primjena povlatene carine s ciljem slobodne

trgovine izmeu zemalja ugovornica.

Iz tog razloga potrebno je istaknuti da EU poznaje slijedee mogunosti

kumulacije:

3.1 Bilateralna kumulacija (dvostrana kumulacija)

Bilateralna kumulacija postoji izmeu dviju zemalja u kojima sporazum o

slobodnoj trgovini ili autonomni aranmani sadri odredbu o kumulaciji. To je

osnovni tip kumulacije i zajedniko je svim ugovorima.

Pri proizvodnji robe koja e uivati preferencijalni carinski tretman dozvoljeno

je koritenje sirovina i reprodukcijskog materijala podrijetlom iz druge drave

ugovornice.

3.2 Dijagonala kumulacija

Dijagonalna kumulacija postoji izmeu vie od dviju zemalja koje imaju

ugovore o slobodnoj trgovini koji sadre identina pravila o podrijetlu i odredbe

o kumulaciji izmeu njih. Kao i kod bilateralne kumulacije, samo proizvodi ili

materijali s podrijetlom mogu imati koristi od dijagonalne kumulacije. Openito

ako vie od dvije zemlje budu ukljuene u proizvodnji proizvoda, proizvod e

imati podrijetlo zemlje gdje je posljednji postupak obrade ili prerade dogodio,

pod uvjetom da je postupak prerade ili obrade bio vii od nedostatnog.

Ukoliko je postupak prerade ili obrade bio nedostatan - dobiveni proizvod

smatrat e s podrijetlom iz jedne od zemalja ugovornica u kojoj je obraunata

najvia vrijednost materijala s podrijetlom koji je koriten u proizvodnji.

Ukoliko nije bilo postupka prerade ili obrade proizvod ce zadrati podrijetlo.

Trenutno su u EU na snazi slijedei sustavi dijagonalne kumulacije podrijetla

robe:

Paneuropska kumulacija (PE kumulacija) Sustav paneuropske kumulacije

nastao je 1997. te se kasnije proirivao i danas ukljuuje drave lanice EU,

EFTA zemlje (vicarska, Lihtentajn, Island i Norveka) i Turska (industrijski

proizvodi), San Marino i Andora.

Postojei sustav dijagonalne kumulacije PE proiren je na mediteranske zemlje:

Alir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Sirija, Tunis i Zapadna obala i

Gaza, Farski otoci, te je nastala Pan-euro-mediteranska kumulacija podrijetla

Pan-euro-mediteranska kumulacija (PEM kumulacije) djeluju temeljem

pravila varijabilne geometrije, to znai da se moe provesti kad najmanje tri

zemlje u zoni zakljue sporazume o slobodnoj trgovini sa istim pravilima

podrijetla.

SAP kumulacija - U Slubenom glasilu EU serije OJ C 215 od 21.07.2011.

(vidjeti u nastavku) objavljena je Obavijest o primjeni dijagonalne kumulacije

podrijetla izmedu EU, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske Makedonije,

Crne Gore, Srbije i Turske. Ta matrica je puna te sve zemlje mogu meusobno

kumulirati podrijetlo. Meutim ne postoji mogunost kumulacije zemlja sa

EFTA i Mediteranskim zemljama, te je u listopadu 2007. godine u Lisabonu na

EUROMED Konferenciji ministara nadlenih za trgovinu dogovoreno je da se

zemlje zapadnog Balkana (Western Balkans) ukljue u Pan-Euro-Mediteranski

(PEM) sustav dijagonalne kumulacije podrijetla, te se na taj nain dosadanja

PEM zona proiri i na zemlje zapadnog Balkana.

3.3 Primjeri kumulacije podrijetla

Primjer 1.: koulja (razvrstana unutar tar. oznake HS 6205) proizvedena u

zemlji B od tkanine podrijetlom iz zemlje A (koja je lanica iste regionalne

skupine) potjecat e iz zemlje B ako vrijednost tkanine iznosi manje od 50%

vrijednosti koulje. Ako to nije sluaj, potjecat e iz zemlje A. Treba naglasiti

kako e u ovom drugom sluaju tijelo ovlateno za izdavanje potvrda u zemlji B

morati izdati potvrdu o podrijetlu Form A da je koulja podrijetlom iz zemlje A.

Primjer 2: proizvodi podrijetlom iz zemlje A izvoze se u zemlju B (vrijednost

900

EUR), pri emu se koriste za izradu proizvoda podrijetlom iz zemlje B

(vrijednost 2.000 EUR) koji se izvozi u zemlju C; u zemlji C proizvod se spaja s

komponentama iz zemlje D (vrijednost 3.000 EUR); dodana vrijednost u zemlji

C iznosi 5.000 EUR; finalni proizvod od tamo se izvozi u Zajednicu, s

podrijetlom iz zemlje C.

Primjer 3. U EU (RH) je uvezeno predivo iz Indije bez podrijetla, te je

napravljena tkanina koja nije stekla status robe europskog podrijetla. Ista se

izvozi u Norveku gdje je proizvedena gotova odjea, te se izvozi u EU tj. u

Francusku kao odjea EEA podrijetla. U Norvekoj je od tkanine bez podrijetla

proizvedena odjea. U Norvekoj je izvrena obrada ili prerada tj. udovoljeno je

pravilu iz Popisa obrade ili prerade to ih je potrebno obaviti na materijalima

bez podrijetla kako bi dobiveni proizvod stekao status robe s podrijetlom koje

kae da odjea mora biti proizvedena od prediva bez podrijetla. Izvrena je

dupla transformacija koja je zahtijevana u Popisu obrade ili prerade za odjeu.

Gotov proizvod je EEA podrijetla te izvoznik iz Norveke smije izdati dokaz o

podrijetlu za izvoz robe u EU.

INDIJAPREDIVO

Bez podrijetla

EU -RH

Proizvodnja

tkanine nema EU podrijetlo

(nije zadovoljeno

pravilo proizvodnja od

VLAKNA)

NORVEKAProizvodnja

odjee

EU -FRANCUSKAOdjea EEA podrijetlo

Zadovoljena tzv. dupla tranformacija (predivo tkanina odjea) u EEA zemljama

Primjer 4.

4.Naelo teritorijalnosti

Naelo teritorijalnosti znai da se obrada i prerada moraju provesti u

neprekinutom slijedu i na teritoriju odgovarajue zemlje korisnice, osim u

sluaju regionalne kumulacije, kod koje se isto naelo primjenjuje na regionalnu

skupinu kao cjelinu. Proizvodi s podrijetlom koji se iz zemlje korisnice ili

Zajednice izvoze u drugu zemlju i kasnije se vraaju mogu se smatrati

proizvodima podrijetlom iz zemlje korisnice pod uvjetom da se nadlenim

tijelima moe zadovoljavajue dokazati:

- da su proizvodi koji se vraaju isti kao oni koji su izvezeni

- da nisu bili povrgnuti bilo kojim postupcima osim onima koji su

nuni radi ouvanja proizvoda u dobrom stanju dok su se nalazili

TURSKA

u toj drugoj zemlji ili tijekom izvoza

5. Dokazi o podrijetlu

Da bi roba mogla uivati odreeni povlateni tretman (neovisno radi li se o

primjeni povlatene carine ili primjeni odredenih mjera trgovinske politike) za

istu je nuno, pored injenice da je roba stekla podrijetlo, priloiti i dokaz o

podrijetlu ili drugi dokaz koji dokazuje da se za robu moe primijeniti

povlatena carina. Nuno je istaknuti da se trenutno na robu koja se uvozi u EU

iz odreenih drava mogu primijeniti razliiti preferencijalni reimi. Kao

primjer uzmimo uvoz mukih koulja iz Meksika. Ukoliko nije priloen dokaz o

povlatenom podrijetlu kod uvoza istih obraunat e se osnovna carinska stopa

od 12%. Ukoliko je priloen dokaz o povlatenom podrijetlu EUR 1. (ili izjava

na racunu / izjava na racunu ovlatenog izvoznika) primijenit e se povlatena

stopa od 0%, dok ukoliko je prilaem FORM A (kao dokaz o GSP podrijetlu)

primijenit e se povlatena stopa carine od 9,6 %.

6. Zakljuak

Dananja meunarodna tgovina regulirana je multilateralno kroz WTO,

regionalno - npr. EU, EFTA, CEFTA, ASEAN, COMESA, NAFTA, bilateralno

- slobodna trgovina, ugovori o pristupanju i stabilizacijski i pristupni ugovori s

politikom dimenzijom, carinske unije, ili pak unilateralno npr. GSP/Opi

sustav povlastica EU koje se jednostrano odobravaju za proizvode podrijetlom iz

zemalja u razvoju kroz niu carinu ili izuzeem carine. Trgovanjem kroz

multilateralne ili bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini koriste se brojne

pogodnosti od kojih je najvanija primjena povlatenih stopa carine na uvoz

robe hrvatskog podrijetla u te zemlje. Upravo je podrijetlo proizvoda (eng. Rules

of Origin) presudan faktor koji odreuje mogunosti izvoza i uvoza za pojedinu

zemlju ili regiju obzirom da se u meunarodnoj trgovini njime stjee povlateni

tretman robe. Kada je rije o proizvodima iz zemalja i integracija s kojima

imamo sklopljene ugovore o liberalizaciji trgovine - a rije je o Europskoj

uniji,Turskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i

Moldovi oni su ili osloboeni plaanja carine ili su one minimalne. Kada

govorimo o Hrvatskoj ona koristi povlastice u okviru GSP aranmana koje

pruaju Australija, Kanada, Japan, Novi Zeland, SAD, Ruska Federacija,

Bjelorusija. Nakon pristupanja EU, Hrvatska je bila obvezna preuzeti sve

ugovore o slobodnoj trgovini to ih se primjenjuje u zemljama lanicama EU s

jednakim konceptom kad je u pitanju primjena pravila podrijetla u sve

sloenijim odnosima zemalja ugovornica. Takoer, ulaskom u EU postala je

umjesto primateljice povlastica davateljica GSP povlastica. U konanici

moemo zakljuiti da podrijetlo robe moe bitno utjecati na tijekove

meunarodne razmjene i meusobne ekonomsko-pravne odnose izmeu

zemalja.

IZRADIO : Tomislav Koreni 0081137524 (MP)