Download ppt - prezentacija sociologija

Transcript

Obitelj, rad i proizvodnja "materinstva"

Obitelj problemi odreenjaUniverzalnost obitelji? Od 1960-ih sve vie osporavanja obitelji kao neminovno korisne i pozitivne institucije. Drutvene promjene i kriza tradicionalne obitelji (razvodi, zajedniki ivot prije braka, obitelji s jednim roditeljem, jednolana kuanstva ...). Postmodernizam fundamnetalan raskid izmeu moderne i postmoderne obitelji ... odsustvo potrebe za normativnim tipiziranjem obitelji. Obitelj kao predmet politikih rasprava.

Univerzalnost obitelji?G. P. Murdock (1949) uzorak od 250 drutava. U svakom drutvu postoji nekakav oblik obitelji podloga za definiciju:

Obitelj drutvena skupina koju karakterizira:zajedniko prebivanje ekonomska suradnja reprodukcija

Obuhvaa:odrasle osoba oba spola u drutveno odobrenoj spolnoj vezi jedno ili vie djece (vlastite ili usvojene)

Kulturna varijabilnost osnovnog modela. Murdock: "Nukleusna obitelj je univerzalni nain ljudskog grupiranja u drutvu. Bilo kao dominantan oblik ili kao osnovna jedinica koja tvori sloenije oblike, nukleusna obitelj postoji kao zasebna i snana funkcionalna skupina u svakom poznatom drutvu".

Kritike MurdockaIznimke koje dovode u pitanje osnovni Murdockov model.

Nayari kao matrilinearno drutvo (Kerala, juna Indija):odsustvo trajne zajednice; Sandbaham suprug i odsustvo veze prema potomcima; odsustvo obitelji kao ekonomske jedinice.

Matrifokalne crnake obitelji centralne Amerike:zapadnoafriko podrijrtlo i poligamijski sustav; sustav ropstva majka s djetetom kao osnovna jedinica; ekonomski poloaj crnakog stanovnitva; matrifokalnost kao sastavni dio kulture siromatva.

E. Leach nukleusna obitelj kao preoptereeni elektrini strujni krug ... R. L. Laing izrabljivaki aspekti obiteljskih odnosa ...

Suvremena obitelj: promjene i proturjejaPorast udjela starije populacije. Politika plaene brige o djeci. Porast broja razvoda. Porast broja siromanih obitelji. Sve vei broj neudanih i zaposlenih ena . Sve kasnije ukljuivanje mladih u svijet rada. Promjene na tristu rada (porast VKV poslova). Sve dulja ovisnost mladih o roditeljima.

Proizvodnja materinstvaMaterinstvo u procesu redefiniranja pregovaranje praksi brige za djecu (tko to radi i to ta podjela znai). Trite rada, stalled revolution (Hochschild) i pojava plaene brige. Kulturni kontekst koji preferira "intezivno materinstvo" ... Anne Oakley mit materinstva (ena = majka) tretira plaenu brigu kao nuno zlo. Usprkos dominantnosti mita:

SAD devedesetih 60% predkolske djece u sustavu brige izvan obitelji 79% te djece briga izvansrodnikog oblika

Najveim dijelom plaene dadilje i sl. Paradoks full time materinstvo vie nije dominantna praksa, ali je njegova ideologija jo uvijek snana. Pitanje s obzirom na paradoks, kakav smisao zaposlene majke i plaene dadilje, odgajateljice i sl., pripisuju poslu kojeg dijele ?

Proizvodnja materinstvaPodjela posla kao kontinuirano interakcijsko ostvarenje pregovaranje oko zajednikog razumijevanja znaenja delegiranog majinskog posla. Pregovaranje samo jedan aspekt prakse materinstva. Oblikovanje identiteta majke drutvene, kulturne i ekonomske prepreke. Pregovaranje stvaranje pravila koja strukturiraju odnosa poslodavac zaposlenik. Obje strane, iz razliitih razloga, pristaju na implicitni radni odnos koji "proizvodi" predodbu majke koja se poklapa s pretpostavkama o intezivnom majinstvu. Osnaivanje idealizirane verzije uz simultano prikrivanje realnosti prakse dijeljenog rada majki. Plaene dadilje i sl., - "materinstvo u sjeni" ... zajedniko djelovanje na odravanju mita o samodovoljnosti nukleusne obitelji.

Intezivno materinstvoDruga polovica XX stoljea iroko prihvaen vrijednosni sustav. Podizanje djece kao:

definirano potrebama djece ekspertno voenje emocionalno zahtjevno radno intezivno financijski zahtjevno

Psiholoki usredotoeno (primjer dojenja). Full time jedan primarni pruatelj brige. Usredotoenost na ene ... dijete koje se podie, kao "gotovi proizvod". Hochscild ideal "superwoman" i njegove problematine konzekvencije. Unajmljivanje majke "surogata" i pregovaranje kao komprimis.

Briga o djeci kao "rad u sjeni"I. Illich (1981) rad u sjeni kao specifian oblik neplaenog rada koji se u industrijskom drutvu pojavljuje kao nuan s obzirom na proizvodnju dobara i usluga. Reproduktivnog karaktera, obezvrijeen, nevidljiv, nije plaen. Rodno zasnovana podjela rada u obitelji. Materinstvo kao rad u sjeni istovremeno obezvrijeeno i slavljeno. Spiritualni i "ropski" elementi posla konzekvencije na planu delegiranja posla koji se plaa.

Proizvodnja materinstvaEtabliranje i primjena interpretativnih pravila ... jednostrano kreiranje. Stvaranje simbolikog poretka koji osnauje stereotip pripisivanje specifinih znaenja pojedinim poslovima i dogaajima u svrhu odravanja idealizirane verzije odnosa majka - dijete. Tri glavne kategorije:

dadilja od perifernog znaaja u obiteljinevidljivost dadilje; maksimiziranje i minimiziranje uloge dadilje; emocionalno samoiskljuivanje dadilje

osnaivanje majke u obiteljiininjering kvalitete vremena; povlaenje granice meu akterima

nadzor nad podjelom kroz "evidenciju"mjerenje brige; redefiniranje kljunih trenutaka; poslovi "samo za majku"

ZakljunoSve interpretativne strategije usmjerene na predodbu o majci u skladu s idealom intezivnog majinstva. Slabo u vezi sa stvarnom kvalitetom brige rad u slubi vrijednosnog sustava. Osnauje se idealizirana predodba materinstva. Osnauje se predodba o samodovoljnosti nukleusne obitelji. Reprodukcija sustava zasnovanog na rodnoj diskriminaciji, kao i socioekonomskog sustava u cjelini.

Radne socijalizacije

Zanimanje i socijalizacijaZanimanje i formalna socijalizacija specijalizirana obuka tijekom obrazovanja.

programi obuke u kolama i na fakultetima. poduavanje vjetina i prenoenje znanja. poduavanje neformalnih i suptilnih aspekata zanimanja:spontano i sluajno nije propisano kurikulumom

Neformalna socijalizacija:

usvajanje neformalnog vokabulara. preuzimanje pripadnosti profesiji ili zanimanju. obredi "ukljuivanja". uenje normi i pravila posla. internalizacija ideologije posla i profesije.

Neformalni vokabularJezik prvi oblik radne socijalizacije. Skup termina kojima se komunicira specijalno znanje. Sigurno vladavanje terminima. Nijansiranje, fraziranje, situiranje. Nesvjesno usvajanje kroz promatranje drugih.

Zanimanje i predstavljanje sebeUsvajanje pojavnosti u skladu s oekivanjima zanimanja (uniforme u srednjevjekovnim gildama, radne uniforme i odijela danas ...). ene u "mukim" zanimanjima ... Boje kao kulturni indikator prema kolegama s posla i prema iroj javnosti. R. Granfield pripadnost klasi, studij prava i izgled na intervjuima za posao. Odjea i nain na koji se nosi indikator adekvatnosti radne socijalizacije. Haas & Shaffir "ogrta kompetencije" ... studenti medicine i izbjegavanje ekstrema potpuno iste i potpuno zaprljane kute. J. Riemer kompetencija, odjea i alat majstora. Simboliki i tehniki aspekt samo-predstavljanja neformalni dio uniforme alje poruku klijentima. Pitanje samopouzdanja.

Obredi "ukljuivanja"Rituali tipini za obiljeavanje kraja obrazovanja i poetak rada u struci. S veom birokratizacijom drutva manje ceremonijalnosti i manja frekventnost rituala. Neformalni obredi ukljuivanja.

Pravila, norme, ideologijaFormalna pravila neformalne norme. Neformalne norme i krenje formalnih pravila. Ideologija kao svjetonazor grupe po zanimanju u kolikoj se mjeri poklapaju s naim prethodnim svjetonazorom (tip zanimanja, promjene tijekom karijere).

Mehanika solidarnost u rudnikuMehanika solidarnost u suvremenom drutvu? Neformalna grupna struktura kao klju za razumijevanje. Radne grupe koje djeluju u uvjetima stalne opasnosti mehanika solidarnost dominantan oblik drutvene integracije. Strategije adaptacije i ukljuivanja koje pripremaju pojedinca za nevolje i opasan ivot. Podzemni svijet rudnika:

odsjeenost od vanjskog svijeta mraan, zatvoren prostor rad u uvjetima ivotne opasnosti koherentne radne jedinice pojednostavljena struktura kratkotrajna pripadnost bez rada na resocijalizaciji bez procedure za usvajanje institucionalnog statusa novaka u osnovi izostanak autentine radne strukture

Mala zatvorena grupa:

Ukljuivanje novih lanova grupeSimbolika portala (metaforika membrana). Snana identifikacija s pripadnicima radnog tima. Tranzicija i inkorporiranje novih lanova

oprema i identifikacija faza separacije privremeni raskid s vanjskim statusom tranzicija konverzacijsko skiciranje biografije parataksini oblik percepcije samorazumljivost termina u upotrebi preuzimanje nadimka kao obevreivanje stvarnog imena iz vanjskog svijeta ritual "postajanja rudarom" suoavanje s konfliktnim emocionalnim tendencijama postajanje rudarom sintatiki oblik percepcije rudnika

Rad, komuniciranje, organizacijaIz Strategije razvoja FSB-a:... i stjecanje vie znanja i vjetina iz pojedinih podruja (menadement, timski rad, kultura, graanske vrijednosti, komuniciranje, jezici, etika, filozofija, drutvene znanosti)

Komuniciranje (u organizaciji)Komuniciranje - uvodne naznake:

imbenik drutvenosti drutveno posredovano implicirano govorom posredovano kulturom razvijenost specifinih komunikacijskih sistema imbenik stvaranja zasebnih drutvenih svjetova

Komuniciranje - elementarna odreenjaU rudimentarnom smislu:

Komuniciranje je razmjena poruka izmeu dvije ili vie osoba

Akteri u procesu komuniciranja Neto openitije odreenje:

Transmisija zajednikog razumijevanja putem upotrebe simbola

Komunikacijski model s feedbackom(analitika apstrakcija - ne ukljuuje drutveni kontekst i osobnost aktera)STVARNOST Stimulus

*Percepcija *Transmisija putem kanala

*Percepcija *Dekodiranje *Interpretacija Osoba B

Osoba A

*Interpretacija

*Kodiranje

*Kodiranje

* Feedback * - um ili buka

Elementi komunikacijeDavatelj poruke

u organizaciji - pojedinci i segmenti... organizacija u cjelini

Percepcija i interpretacija

kako osoba promatra poruku? interpretacija - razumijemo li poruku, kakva joj znaenja pridajemo i sl.

Elementi komunikacijeKodiranje i poruka

jezik kao sistematizirani set simbola sadraj i forma (oralna, pisana, gestovna) poruke vanost neintendiranih poruka sredstva prenoenja poruke komunikacijske veze i mreaproblem kontrole stratekih toaka preklapanje s pravcima distribucije drutvene moi

Komunikacijski kanal

Elementi komunikacijeDekodiranje i interpretacija

prema kompletiranju procesa komuniciranja posredovano iskustvom i referentnim okvirimapreduvjet dvosmjernosti ispoljuje na se razliite naine indirektni oblici (pad proizvodnosti, apsentizam, konflikt...

Feedback

Neverbalna komunikacija i govor tijela

Elementi komunikacije(Donnelly, Gibson & Ivancevich model, 1999)Davatelj poruke Percepcija i interpretacija Kodiranje Poruka Komunikacijski kanal (veza) Dekodiranje Primatelj Feedback Buka ili um

Izvori nesporazuma u komunikacijamaRazlika u konotativnom i denotativnom znaenju iste rijei Sociokulturne razlike Zanemarivanje kontekstaOstali izvori nesporazuma - nejasne informacije, pogreno kodirane poruke, spor prijenos, individualne znaajke aktera...

7 smrtnih telefonskih grijeha (Howard Sana Shaw, Seven Deadly TelephoneSins, Business, 1-2, 1999.)

Otrovni pozdrav ekanje Ekstenzija nogometa Konzumiranje dosade upanje latica Telefonski govor Nedohvatljivost efa

Komuniciranje u organizaciji vertikalno horizontalno dijagonalno Upravni odbor

Prodaja

Pravna sluba

Proizvodnja

Financije

Teh. sluba

Pogon

Pogon

Pogon

Glasine (K. Menninger, 1930/87)Ga A gi B: Gdje je danas ga King? Da nije bolesna? Ga B gdinu C: Ga A se interesira da ga King nije moda bolesna? Gdin C koji ne poznaje gu King gi D: uo sam da je ga King bolesna. Nadam se da nije nita ozbiljno. Ga D gdinu E: Gdin C mi je rekao da je ga King ozbiljno bolesna. Moram je odmah posjetiti. Gdin E gdinu F: ini se da je ga King prilino bolesna. Ga D je je upravo posjetila. Gdin F gi G: Kau da ga King nee preivjeti. Pozvani su njezini roaci da je posjete na postelji. Ga G gi H: Kakve su najnovije vijesti o gi King? Je li ve umrla? Ga H gi I: Kad je umrla ga King? Ga I gi J: Hoete li ii na pogreb gi King? ula sam da je umrla? Ga J gi King: Upravo sam ula da si umrla? Tko je sve to potaknuo? Ga King gi J: Ima ih koji bi bili sretni da je to istina!

STRES U RADU

"Gdjegod da krenem izgleda kao da se ljudi ubijaju od rada, posla, uurbanosti, brige i spaavanja. Ovisnost o radu je moderna epidemija i iri se naom zemljom ... Ako je rad jedini rezervoar naeg identiteta, tada smo ovisni. Rad ima nas, a ne mi njega".

Diane Fasel, Working Ourselves to Death: The High Cost of Workaholism, The Rewards of Recovery. Harper Collins,1990.

Stres u raduWS (Work stress) neposredovan psiholoki odgovor na objektivne uvjete radnog mjesta... Posredovan subjektivnom interpretacijom i sociokulturnim determinantama... Proizlazi iz antagonistike strukture suvremenih radnih odnosa. Univerzalizirana etiologija? Socioloki aspekti WS-a: historijski, strukturalni, kulturalni i diskurzivni uvjeti egzistencije koji omoguuju da se problemi na poslu doivljavaju kroz medikaliziranu prizmu WS epidemije.

Popularni diskursZabrinjavajui podaci. Sudski sporovi. Sindikati i generiranje brige u VB. Drutvena reprezentacija WS-a u terminima epidemije.

Poetkom 1990-ih - prosjeni Amerikanac godinje radi 140-160 sati dulje nego tijekom 1970-ih.

u to nisu uraunati pripreme za posao, razgovori o poslu, brige vezane za posao, traenje novog posla i sl.

Kanada - produljenje radnog vremena uz opadanje plaa. Velika Britanija - prosjeni radni tjedan tijekom 1990-ih 45 sati. 1998 godine - 4,5 milijuna radnika radi vie od 48 sati tjedno porast za 600.000 od 1992. Japanci rade najvie - 10 tjedana na godinu dulje od Europljana i 5 tjedana od Amerikanaca.

Stewart Lansley: Japanci najbre hodaju. Slijede ih Amerikanci, Englezi, Tajvanci ...

Privremeni i radnici na ugovor - pod posebnim pritiskom. Jedan od glavnih uzroka - opadanje plaa. Porast oekivanog potroakog "standarda".

Zabrinjavajui podaciKaroshi (Salaryman Sudden Death Syndrome) - u Japanu, bijeli ovratnici na plai koji umiru prerano. Definicija: stanje u kojem nepovoljni psiholoki radni procesi svojom trajnou

razaraju normalan ivotni ritam radnika dovode do patnji tijela, praeni su pogoranjem ve postojeeg visokog krvnog tlaka, te oteenjem i napokon pucanjem arterija(Palumbo & Herbig, 2004).

Godinje, do 10.000 Japanaca u dobi 34 - 61, umire od pretjeranog rada. U pravilu, rtve Karoshija tjednima rade bez adekvatnog odmora, a onda iznenadno kolabiraju i umiru.

Zabrinjavajui podaciRad djece u niim slojevima - podrka vlastitoj obitelji. Rad djece u srednjim slojevima - u svrhu osiguranja potronje. New Hampshire study (Schor, 1999) - 85% uenika zavrnih razreda u srednjim kolama ima neki posao. Od njih, 45% radi vie od 20 sati tjedno. Michigan study 1997: djeca u dobi 3 - 12 godina u usporedbi s vrnjacima s poetka 1980-ih:

vie sati provode u koli vie sati rade u kui vie vremena provode u organiziranim aktivnostima imaju manje vremena za igru i zabavu slobodno vrijeme - pad sa 40% u 1981., na 25% u 1997. godini.

Zabrinjavajui podaciEuropska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (2002):

28% zaposlenika u EU tvrdi da su izloeni stresu u radu. kod ena problem je neto izraeniji. uobiajeni uzroci povezuju se s nesigurnou posla, nedostatkom kontrole i s radnim optereenjem. preko 50% apsentizma ima ishodite u radnom stresu. pretpostavlja se da u EU problem stresa u radu rezultira ogromnim gubicima barem 20 milijardi eura godinje, ponajprije na planu izgubljenog vremena i cijene lijeenja.

ParnienjeU EU i SAD-u visoko profilirano i podrazumijeva velike kompenzacije Hrvatska?

Drutvena reprezentacijaSugestivne predodbe

Drutvena reprezentacijaNerijetko podrazumijeva bizarna rjeenja.

Drutvena reprezentacijaMedijski posredovana i izraava se u terminima epidemije: u VB se govori o 500.000 zaposlenih zahvaenih stresom u radu, o gubitku 5-6 milijuna radnih dana, tj., cca 5 milijardi funti godinje... Slino i kod nas:

Promjene u raduRadno optereenje Radni pritisci Nadzor Nesigurnost posla Ostali problemi

Najee navoeni simptomi stresa u radu(Wainwright, Calnan, 2002)FizikiDrhtavica Stomane tegobe Gubitak apetita Glavobolje Problemi s disanjem Problemi srca Znojenje Anemija ... ...

PsiholokiTjeskoba Promjene raspoloenja Depresija Bijes Letargija Agorafobija Zaboravljivost ivani slom ... ...

BihevioralniBacanje stvari Slaba izvedba Puenje Problemi s upravom Alokoholizam Obiteljski prob. Zapostavljanje kue i djece Dekoncentriranost na poslu Povuenost ... ...

Diskurs stresa u radu(Wainwright, Calnan, 2002) Promjene u radu Radna nesigurnost Duga satnica Preoptereenost Slaba plaa Nasilna uprava

Radni stres Osjeaj pritiska Problemi suoavanja Bijeg ili borba odgovor Kronian

Uinci

Regulacija i zakonodavstvo Skraenje radnih sati Minimalna plaa Sigurnost i zdravlje na radu

Dobar menadment Kontrola stresa Preoblikovanje posla Participacija

Psiholoki - tjeskoba - depresija Fiziki - bolesti srca - slabiji imunitet - rak Bihevioralni - nezdrav ivot - apsentizam - rano umirovljenje - slaba produktivnost

Terapija Kure

Oekovani rezultati

Zdravija i sretnija radna snaga Manji broj bolesnih Manje zahtjeva za odtetu Poveana produktivnost

Stres menadment Odmori i relaksacija Savjetovanje

Popularni diskurs - problem kauzalnostiPromjene na poslu promatraju se ahistorijski. WS se obino ne povezuje s irim socijalnim kulturalnim i politikim imbenicima. Problematina specifikacija stresora u radu.

Zanemarivanje uloge svijesti i subjektivnosti.Dominacija terapeutskog imperativa.

Poeci znanstvenih objanjenjaPopularni diskurs i znanost.

Koincidira s socijalnim darvinizmom.

Duh eugenikog pokreta.

Walter CannonTjelesne promjene. Sociobioloko objanjenje emocija. Bijeg ili borba odgovor organizma. Neprimjetne tjelesne reakcije. Teorijski okvir darvinistiki model adaptacije. Stres bez naznaka o individualnim razlikama i o ulozi svijesti.

Hans Seyleiri pristup. Ukljuuje negativne posljedice. Stres kao opi adaptivni sindrom (General Adaptive Syndrome GAS). Tri stupnja fizioloke adaptacije: Alarm Otpor Iscrpljenje

Patologizacija stresa. Ukljuivanje psiholokih stresora.

Drutveni kontekst znanstvenog razvojaLobiranje u vojsci. Financiranje istraivake infrastrukture. Ukljuivanje psihologa. Socijalna i politika klima hladnog rata.

Znanstvena asimilacija stresaRazvoj razliitih perspektiva. Koncentracija na odnos pojedinca i okoline. Kljuni aspekt pojedinac/okolina. Interes poslodavaca. Narastajui HRM pokret.

Europske perspektiveSkandinavski pristup i kontekst socijaldemokracije. Obiljeja rada i zdravlje zaposlenih.Primarni cilj radni uvjeti i moral.

Bertil Gardell stres kao funkcija odnosa autonomije na poslu i mentalnog zdravlja. Postupna promjena politikog konteksta.

Sve vea koncentriranost na epidemiologiju.Depolitizacija .

Epidemiologija WS-aStres kao uzrok bolesti. Koncept negativne afektiranosti.

DCS (Demand-Control-Support System).ERI (Effort-Reward-Imbalance) model nominalno priznanje subjektivnih procesa. Kvantifikacija.

Psiholoki pristupiOsobni atributi radnika. Dvostupanjski transakcijski proces: Primarna procjena (stres kao 1. irelevantan, 2. korisan, 3. tetan. Sekundarna procjena (procjena izgleda za borbu sa stresom).

Stres kao proces

Osobnost, iskustvo, sposobnosti, konstitucija pojedinca

DA Pozitivno djelovanje Zahtjevi okoline: stresori Procjena 1: Je li okolina prijetea? Procjena 2: Ako jest, mogu li se s time nositi? NE Stres

Uspjeno suoavanje

Pozitivni psihofiziki dobici

Zdravlje i dobrobit

Neuspjeno suoavanje

Negativni psihofiziki ishodi

Bolest

Kratkotrajan proces

Srednje trajanje

Dugo trajanje

Izvor: Payne 1999 (prema Lazarusu i Folkmanu 1984).

Koncentriranost na suoavanje sa stresom. Izvanjski resursi socijalna podrka.

Model glavnog efekta. Socijalna podrka kao odbojnik.

Usprkos uvaavanju fenomena subjektivnosti usmjerenost na pojedinca uz slabe naznake o sociokulturnom kontekstu stresa u radu. Stres u radu: funkcija promjena u strukturi, organizaciji, intezitetu i sadraju rada? ishod kulturnih i diskurzivnih promjena transformacija oekivanja na radu uz slabljenjenae otpornosti? Zakljuno, natrag prema promjenama u radu i ljudskoj otpornosti.

Koliko je transformacija rada tijekom proteklih 20-30 godina odgovorna za epidemiju stresa u radu? Empirijski podaci o promjenama (Employment Outlook, 1997):

sigurnost posla duljina radnog tjedna intenzifikacija rada menadment i fleksibilnost

Sukob i suradnja pri raduHelena Trbui

Sukob pri raduMoe imati razliite oblike: sukob izmeu radnika i uprave radnici: tihi trajk, odbijanje prekovremenog rada, apsentizam, naputanje radnog mjesta, rad uz smanjeni angaman, trajk uprava moe poticati sukob: zatvaranje pogona, maltretiranje, otkazi, crne liste, tjeranje na bri rad, izlaganje rizicima

Funkcionalisti i konsenzusdrutvo obiljeavaju zajedniki interesi Talcott Parsons: radom dominira temeljni cilj: USPJEH u industrijskim drutvima postoji vrijednosni konsenzus svi akteri pridonose uspjehu tvrtke

Pluralizamdrutvo obiljeavaju razlike u interesima mo u industrijskom drutvu: rasprena na razliite interesne skupine

sindikati: zastupaju interese zaposlenih sukob izmeu radnika i poslodavaca postaje institucionaliziran

Ralf Dahrendorf industrijska demokracija

Pluralizamaspekti institucionalizacije sukoba:stvaranje pregovarakih tijela mehanizam arbitrae formalna zastupljenost (predstavnici sindikata) sudjelovanje radnika u upravljanju

korporativizam (npr. Velika Britanija 1970ih)

Marksistike perspektiveK. Marx: poslodavci i radnici imaju sasvim suprotne interesekapitalisti prisvajaju viak vrijednosti tvrtke moraju eksploatirati radnike kako bi stvarale profit

Littler/Salaman: nadzor menadmenta potie sukob M. Burawoy: poslodavci odustaju od vrste kontrole i tako pridobivaju suradnju radnika

Marksistike perspektiveR. Hyman: suradnja se moe pripisati prisilnoj pacifikaciji Edwards/Scullion: stupanj sporazuma i konflikta radnika i uprave ovisi o nizu faktora K. Marx: sindikati su opasnost i obeanje

Tipovi industrijskog sukobaNajee poprimaju oblik: a) trajka b) Industrijske sabotae (sl. Black cat Ralph Chaplin, IWW)

trajktrajk vidljiv izraz industrijskog sukoba

STVARNA obustava

rada

PRIVREMENA

obustava rada KOLEKTIVNA akcija akcija ZAPOSLENIKAPRORAUNATA

akcija

trajktrajkovi imaju dugu povijest 14. studenog 1152. p.K. prvi dokumentirani trajk u starom Egiptu 19./20.st. industrijalizacija i mehanizacija: poveava se broj trajkova

trajkSAD - 1877. trajk eljezniara zbog rezanja plaa

Dravni redarstvenik u Pittsburghu o trajku eljezniara: Razgovarao sam sa svim trajkaima kojih sam se mogao doepati, a uspio sam razaznati samo jedno jedino stanje duha i jedinstveni cilj meu njima - smatraju da imaju puno pravo koristiti sva raspoloiva sredstva da unite mo korporacija.

trajkoviSAD 1886. pobuna na trgu Haymarket u Chicagu (Haymarket riot): 1. svibnja praznik rada

Faze trajkakih aktivnostiHyman (1984.): V. Britanija nakon 1973. 3 faze: a) 1974.-1976. doba socijalnog ugovora b) 1977.-1979. oivljavanje trajkakih aktivnosti

c) era prisilne pacifikacije(doba M. Thatcher, voa sindikata Mike Appleyard o nasilju policije: To je bila Velika Britanija; netko bi pomislio da je to Juna Afrika ili neka druga faistika drava, ali to

Razlozi smanjenja broja trajkovarazlozi smanjenja broja trajkova od 1970ih: Edwards (1995.) Promjena ekonomskih uvjeta Promjene u strukturi zanimanja Poboljanje zakonskih propisa Bolji industrijski odnosi

Razlozi smanjenja broja trajkovanaini marginalizacije i iskljuivanja sindikata uvoenje plaanja prema uinku koritenje podugovora podjela velikih organizacija na manje dijelove sve vie radnika zaposlenih na odreeno vrijeme napredak raunalne tehnologije

trajk i podruja radakoji su uzroci trajkova? neke su grupe sklonije trajkovima od drugih 1966.-1970. Velika Britanija: luka industrija, automobilska industrija, brodogradnja, rudarstvo u tim se podrujima rada lako izgrauje zajednika svijest

Kontekst nastanka trajkovatrajk prototipski moderni oblik kolektivne akcije McAdam/McCarthy/Zald: kada dolazi do kolektivne akcije, odnosno trajka?

povoljna struktura politikih prilika nedostatak represije ekoloka koncentracija vii nivo organiziranosti

Uvjeti ukljuivanja u trajkoveteze o uvjetima ukljuivanja individualnih aktera u kolektivne akcije: osobne karakteristike: autoritarnost, elja za kognitivnom konzistencijom, lanstvo u marginalnim skupinama, edipov kompleks (Lewis Feuer) teorija relativne deprivacije korelacija stavova sa lanovima pokreta teorija racionalnog izbora strukturalni faktori ukljuivanja: poznanstvo s lanom pokreta, lanstvo u organizacijama, prijanja sudjelovanja u kolektivnim akcijama

Uzroci trajkovaUzroci trajkova: najvei pojedinani uzrok trajkova su plae sporovi oko otputanja radnika sporovi oko vlasti i nadzora

Industrijska sabotaaIndustrijska sabotaa takvo krenje pravila koje poprima oblik savjesne akcije ili reakcije s ciljem oteenja ili razaranja radne sredine (strojeva za proizvodnju ili same robe) Taylor i Walton, 1971.

Industrijska sabotaaluditi drutveni pokret u Velikoj Britaniji poetkom 19. stoljea strah da e nova tehnologija tkalakog stana smanjiti broj radnih mjesta Ned Ludd pseudonim voe pobunjenika

O uzrocima industrijske sabotaeTaylor/Walton: uzroci industrijske sabotae pokuaj smanjenja napetosti i frustracija pokuaj da se olaka proces rada pokuaj da se zadobije kontrola

Sukobi u organizacijiHelena Trbui

Uvod: Kada se sukob pojavljuje?situacije u kojima su ljudi u trajnim interakcijama gdje postoji distrubucija razliitih statusa i uloga

gdje odreeni pojedinci imaju mo i vlast nad drugima

Uvod: Kakvi su sukobi?mogu se razlikovati po duljini trajanja i posljedicama predimenzionirani sukobi raspad organizacije umjereni sukobi kreativna dinamika i napredak organizacije

Uvod: Definiranje sukobaFluidna i dinamika priroda sukoba proizlazi iz jedne specifine situacije

manifestira se u vie epizoda razliitih oblika i intenziteta teko je odrediti poetak sukoba (neslaganje, napetosti, frustracije)

Oblici shvaanja sukobasukob je STANJE, SITUACIJA zero-sum game (igra nulte sume) sukob je AKCIJA oblik interakcije; proces suprotstavljanja

Uvjeti nastajanja sukobaPERCIPIRANJE: strane u sukobu moraju percipirati sukob opiranje ili inkompatibilnost interakcija uvjeti za poetnu toku procesa sukoba

Definicija sukobasukob je proces koji poinje kad jedna strana percipira da je druga strana negativno utjecala, ili ima upravo namjeru negativno utjecati, na neto do ega je prvoj osobi stalo trenutak kada interakcija prelazi kritinu toku pretvaranja u sukob

Definicija sukobaKoncepti vezani uz sukob: OPORBA OSKUDNOST BLOKADA INKOMPATIBILNOST

Shvaanja o ulozi i mjestu sukoba u organizacijamaTri pogleda na sukob: A) Tradicionalni pogled (30-ih i 40-ih godina 20. st.) B) Pogled s pozicije ljudskih odnosa (od 40ih do 70-ih godina 20. st.) C) Pogled s pozicije interakcije

Tradicionalni pogledsukob za dobrobit grupe i organizacije treba izbjegavati sukob je znak da grupa loe funkcionira sinonim za nasilje, razaranje, neracionalnost sukob je uvijek disfunkcionalan (rezultat loe komunikacije i nepovjerenja)

Pogled s pozicije ljudskih odnosaSukob je prirodan dogaaj u interakciji s drugimaSukobi su neizbjeni

Sukobe treba prihvatiti

Pogled s pozicije interakcijeSukob valja povremeno poticati Skladna, mirna i spokojna grupa s vremenom postaje statina ravnoduna i inertnane reagira na zahtjeve za promjenom i inovacijom

treba odravati minimalnu razinu sukoba

Vrste sukobaVrste sukoba s obzirom na ishod:A) Funkcionalni sukobi (pozitivni) - podupiru ciljeve grupe, poboljavaju radni uinak B) Disfunkcionalni sukobi (negativni) - tete radnom uinku grupe, razorni oblici sukoba

Paradoks sukobaprihvaanje sukoba razlikuje se od kulture do kulture mnoge kulture ga shvaaju kao neto nepoeljno, a cijeni se sklad, harmonija i lojalnost nasuprot njima stoje shvaanja koja tvrde kako sukob moe biti katalizator pozitivnih promjena

Pozitivne strane sukobaPoveanje motivacije za rjeavanje problema Raznolikost ideja, kreativnost Konstruktivna organizacijska promjena Razrjeenje konflikta smanjuje napetosti Razrjeenje konflikta vodi k samospoznaji i smanjenju agresivnosti Jaa se grupna kohezija, poveava moral i produktivnost Razrjeenje konflikta smanjuje fizike i psihike smetnje

Negativne strane sukobaNestabilnost i organizacijska zbrka Poremeaj normalnog radnog toka Neravnomjrno traenje resursa Preuveliavanje vlastitih interesa na raun cijele organizacije Porast stresa, napetosti i nezadovoljstva kod pojedinca, sklonost konfliktu Krivo opaanje i pojava stereotipa kao posljedica konfliktnog opadanja interakcija

Vrste sukobaVrsta sukoba u odreenoj mjeri utjee na (dis)funkcionalnost grupe sukob oko zadatka (sadraj i ciljevi rada) sukob u odnosima (interpersonalni odnosi) sukob oko procesa (kako napraviti posao)sukobi u odnosima gotovo su uvijek disfunkcionalni

Druge klasifikacije sukobaIntragrupni konflikti (unutargrupni) Intergrupni konflikti (meugrupni) granini ekoloki homogeni organizacijski konflikti heterogeni organizacijski konflikti

Intrapersonalni konfliktiEmpirijsko istraivanje sukoba specijalista i birokratske hijerarhije.

Druge klasifikacije sukobaotvoreni latentnikonflikti interesa konflikti vrijednosti

Proces sukobaProces sukoba moemo podijeliti u pet faza i) potencijalno suprotstavljanje ii) spoznaja i personalizacija iii) namjere iv) ponaanje v) ishodi

Faza I. - nekompatibilnostUvjeti za potencijal za sukob 1) Komunikacija - pogreno razumijevanje 2) Struktura - ureenost organizacije 3) Osobne varijable - pojedine osobine linosti

Faza II. Spoznaja i personalizacijasukob mora biti percipiran kada se osoba poinje emocionalno odnositi prema sukobu tada dolazi do personalizacije (tjeskoba, frustracije, napetosti, neprijateljstva) definiranje predmeta sukoba uloga emocija

Faza III. - Namjereposreduju izmeu percepcija i emocija, te vidljivog ponaanja odluke da se djeluje na specifian nain sukobi esto nastaju kada se pripisuju pogrene namjere suprotstavljenoj strani

Faza III. - NamjerePomou namjera otkrivamo mogua rjeenja sukoba: 2 dimenzije: a) kooperativnost b) asertivnost

5 namjera rjeavanja sukoba

Faza III. - Namjere1. Natjecanje (asertivno-nekooperativno) 2. Suradnja (asertivno-kooperativno) 3. Izbjegavanje (neasertivnonekooperativno) 4. Ustupanje (neasertivno-kooperativno) 5. Kompromis (sredina asertivnog i kooperativnog)

Faza IV. - Ponaanjetrenutak kada sukob postaje vidljiv dinamini proces interakcije kontinuum jaine sukoba: sukobi manjeg intenziteta mogu biti funkcionalni sukobi velikog intenziteta su najee disfunkcionalni (npr. trajkovi, pobune, ratovi)

Faza V. - IshodiBlagotvorni za organizaciju:

poboljavaju kvalitetu odluka protuotrov za zaslijepljenost grupe sukob se suprotstavlja statusu quo

Destruktivni za organizaciju: sukob moe umanjiti djelotvornost grupe moe zaprijetiti njenom odranju