MJESE�NA NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU «SANDŽAK» | BR. 162 | 10. MART 2012. CIJENA 100 RSD | CG 1€ | BIH 2 KM | EU 3 EUR | USD 5 $ | CH 4 CHF | GB 4 GBP | TR 4 TL
ISSN 0354-2661
9 770354 266100
NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU “SANDŽAK”10. MART 2012., BROJ 162.
IZDAVA�: BOŠNJA�KA KULTURNA ZAJEDNICA – BKZGRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK JAHJA FEHRATOVI� ([email protected])
SEKRETARSALAHUDIN FETI� ([email protected])
TEHNI�KI UREDNIKSENAD REDŽEPOVI� ([email protected])
LEKTORSAMIR ŠKRIJELJ ([email protected])
REDAKCIJAADMIR MURATOVI� ([email protected])
SUAD BE�IROVI� ([email protected]) DŽENITA NICEVI� ([email protected])ALEN DURAKOVI� ([email protected])
ZAIM REDŽEPOVI� ([email protected])ADNAN �AUŠEVI� ([email protected])
HAZBIJA KALA� ([email protected])ZEHNIJA BULI� ([email protected])
FERID BULI� ([email protected])USAME ZUKORLI� ([email protected])
BELKISA CRNOVRŠANIN ([email protected])
SARADNICIHAKO DULJEVI�, HAJRUDIN BALI�, ŠEFKET KRCI�, HARUN HODŽI�, MARIO
HEINAL, AVDO HUSEINOVI�, BISERA SULJI�-BOŠKAILO, SULEJMAN ALI�KOVI�, FERKO ŠANTI�, MIHAIL SPEVAK, ADNAN HASANOVI�, ATIFA ŠALJI�, ALISA KURTOVI�, SANELA HALKOVI�, FERID BULI�, REJHAN R. KURTOVI�, JAKUB
DURGUT, JASMINA PLJAKI�, EDIN GRIŠEVI�
RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRA�AJU
DIZAJNIFET ALI�KOVI�
ŠTAMPAGRAFI�AR, UŽICE
ADRESAGRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR
TEL: 020/ 322-181, FAX: 322-181E-MAIL: [email protected]
GLAVNI DISTRIBUTER: Mervan Rožajac (+381648891908)DISTRIBUCIJA ZA BIH: Ismet Hajradinovi� (+38761158955)
Redakcija revije SANDŽAK Vas poziva da se preplatite na naša izdanja. Godišnja preplata za EU 40€ + PTT.
Godišnja pretplata za Sandžak i zemlje regiona 12€ + PTT.Za pretplatnike iz Novog Pazara besplatna dostava na ku�nu adresu.
KAZIVANJA O VJEROVJESNICIMAKAZIVANJA O VJEROVJESNICIMASLIKOVNICE ZA DJECUSLIKOVNICE ZA DJECU
El-Kelimeh, izdava�ka ku�a Mešihata Islamske zajednice u SrbijiTel: 00381/20-334-020; 00381/64-16-222-84
e-mail: [email protected]; www.kelimeh.com
ElEl-K-Kelelimimeheh, izizdadavava�k�kaa kuku�a�a MeMešišihahatata IIslslamamskskee zazajejedndnicicee uu SrSrbibijijiTeTeTel:l:l: 000030303818181/2/2/200-0 33333344-4 0202020;0;0; 000030303818181/6/6/644-4 161616 2-22222222 8-88444
ee-mamailil:: kekelilimemeh@h@gmgmaiaill cocom;m; wwwwww kkelelimimeheh ccomom
1) ADEM, A.S.2) NUH, A.S.3) HUD, A.S.4) SALIH, A.S.5) IBRAHIM, A.S.
Od ovog broja revija Sandžak �e umjesto prvog izla-ziti desetog u mjesecu. Razlog tome je pokretanje još jednog �asopisa kojim se ne samo Bošnja�ka kulturna zajednica nego i svi Bošnjaci svijeta mogu ponositi. Rije� je o svebošnja�kom nacionalnom mjese�niku PANBOŠNJAK koji, pod ure�iva�kim patronatom Nedžada Lati�a, izdaje BKZ. Prvi broj PanBošnjaka zatekao je mnoge, jer je svojom kon-cepcijom, raskoši, širinom redakcijskog kolegija i ure�iva�kog savjeta, te dizajnerskom originalnoš�u dostigao ono što sli�ne edicije sa decenijskom tra-dicijom postojanja nisu uspjele. Sa ovom publikaci-jom, koja nije ni regionalno ni državno ograni�ena ve� se podjednako obra�a svim Bošnjacima svijeta, polahko zaokružujemo periodiku kojoj je zada�a da cjelokupni bošnja�ki nacion informira o stanju na-cije i bude na ponos svima nama, jer je po svemu u rangu sa najreprezentativnijim svjetskim �asopisi-ma.
Ekspanzija pokreta bošnja�kog bu�enja i sve izrazi-tije o�itovanje slobode Bošnjaka provocira reakcije onih koji bi da uguše taj osje�aj kod svakog pripad-nika našeg naroda. Svjesni da više nikada ne�e mo�i eksploatirati bošnja�ki narod bilo u ljudskom, bilo u svakom drugom resursu, poduzimaju histeri�ne korake i ne biraju sredstva da bar uspore, ako ne mogu zaustaviti ono što se otrglo kontroli. Naj-u�inkovitije je da taj pokret zasijeku na izvoru, to jest da predvodnika tog pokreta, koga nisu mogli ni kupiti, ni ucijeniti, ni uplašiti, ni protjerati - li-kvidiraju. Zato je sprega politike i kriminala utkana u cjelokupni sistem Srbije, krenuvši od državnog vrha preko ministara do regionalnih i op�inskih �inovnika, poljuljana insistiranjem na istini, pravu i pravdi, koju zagovara glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�, nasuprot kra�i, korupciji, narko i svakom drugom vidu kriminala. Višemjese�no medijsko sataniziranje muftije Zukorli�a, stvaranje atmosfe-re lin�a, neprestano ponavljanje rije�i „kriminalac“ uz njegovo ime od strane Rasima Ljaji�a, Aide �o-rovi�, Muhameda Jusufspahi�a, Meha Omerovi�a i drugih saradnika raznoraznih službi, imalo je za cilj da pripremi srbijansku javnost na �in likvidacije. A za egzekutore odabrani su oni o kojima možda jedino u Srbiji javno govori muftija Zukorli� i piše revija Sandžak. Na ovom sklizavom poduhvatu za-jedno su radili dvojica ministara, što (ni)je novina – kako re�e jedan od njih. Ako prelistamo štampu od
prije ne toliko mnogo godina, na�i �emo da su njih dvojica vrlo �esto jedan drugog optuživali za pri-preme atentata, mada je Ljaji� prednja�io u takvim optužbama, da su bacali bombe jedan drugome, da su se pucali, držali na nišanu i skrivili smrt nekoli-ko osoba. Razgoli�avanjem beogradskog koncepta, skinuli su tu masku i zajedno sa mentorima došli na ivicu ambisa. Na svu sre�u, i Muftija sandža�ki i svi pripadnici pokreta bošnja�kog bu�enja znaju da je zvijer najopasnija kada umire, te su na vrijeme poduzete sve mjere predostrožnosti da ne do�e do takvog �ina. I ono što je iz svega ovoga izašlo na vidjelo jeste �injenica da su svi Bošnjaci svijeta jed-no, da su i Bošnjaci iz Sandžaka, Bošnjaci iz Bosne i Bošnjaci iz dijaspore teško proživjeli samu najavu ne�ega takvog i pokazali spremnost da svim svojim kapacitetima, pa i samim životima �uvaju svog na-cionalnog lidera.
A da je zvijer na izdisaju govori i atmosfera u San-džaku u predve�erje parlamentarnih i lokalnih iz-bora. Kona�no razgoli�avanje beogradskog koncep-ta dogodilo se prije nekoliko dana kada je Ugljanin pred kamerama i u prisustvu ministra zdravlja Zo-rana Stankovi�a, ina�e porodi�nog prijatelja Ratka Mladi�a, izjavio da su on i Ljaji� jedna opcija. Dakle, sve je jasnija polarizacija na beogradski (SDA i SDP) i sandža�ki blok (BDZ). Pitanje malih partija tako-�er �e se narednih dana razriješiti. De�nitivno je da �e oni koji su proistekli iz SDP i�i sa beogradskim blokom, samo se još uvijek traži najbezbolniji na�in pakiranja takve pri�e.
Prema onome što se do sada moglo vidjeti, tempo predizborne kampanje �e diktirati Bošnja�ka de-mokratska zajednica koja je u zamahu i svojim do-sadašnjim aktivnostima, u pogledu zaokruživanja strana�ke infrastrukture, dokazuje snagu koja je u politi�kom životu Sandžaka vi�ena samo jednom - 1990. godine u talasu svebošnja�kog narodnog pokreta oli�enog u vo�stvu rahmetli Alije Izetbe-govi�a. Ono što još nikom nije poznato, a �ega se narod najviše boji, jeste kra�a glasova i poništava-nje izborne volje gra�ana. Me�utim, u Sandžaku ve� sada vlada referendumska atmosfera, tako da je ubjedljiva pobjeda ove partije koja je proistekla iz bošnja�kog pokreta neupitna.
ŽIŠKA
3
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
PANBOŠNJAK
pokreta neupitna.a.
Dana 06.02.2012. u Novoj Varoši je održana izborna skupština OO BDZ-a Nova Varoš.
Na skupštini je veri�cirano �lanstvo za preko 50 delega-ta koji su izabrali rukovodstvo Skupštine.
Za predsjednika Skupštine izabran je Sulejman Drljo, za
njegovog zamjenika Nedžad Rašljanin, a za se-kretara Maida Ram�evi�.
�lanovi Skupštine su izabrali Izvršni i Nadzorni odbor. Za predsjednika IO izabran je Enis Rah-mani, za potpredsjednike Denisa Bahtijarevi� i Edib Biberovi�, a za sekretara Nedžad Turkma-novi�. Sve odluke donijete su jednoglasno.
U Priboju je u 03.03.2012. održana Izborna skup-ština OO BDZ-a. Skupštini je prisustvovao pred-sjednik BDZ-a Emir El�� koji se prije po�etka radne sjednice obratio prisutnima.
Izabrano je rukovodstvo Skupštine, Nadzorni i Izvršni odbor.
Za predsjednika Skupštine izabrana je Elzana Vražalica, za potpredsjednika Nedžad �auševi�,
a za sekretara Adela Mandal. Za predsjednika IO iza-bran je Fahrudin Alagi�, za potpredsjednika Semir Ša-banija, a za sekretara Izeta Oparnica.
El�� je istoga dana sve�ano otvorio kancelariju OO BDZ-a u Priboju.
4
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
REGISTRACIJA BKZ NA KOSOVU
U prostorijama portala Info-ks.net, Inicijativni odbor BKZ-a na Kosovu je 25.02.2012. održao drugu sjednicu, kojom je predsjedavao predsjednik Izvršnog odbora prof.
dr. Mehmet Meta. Sjednici su pri-sustvovali potpredsjednik Sahit Kandi�, generalni sekretar Edina Elezi i drugi predstavnici bošnja�-kog civilnog i nevladinog sektora na Kosovu. Imenovan je Odbor za registraciju BKZ u sasatvu: Isak Meta, Merdžan Osmani, Edis Huduti i Mejdin Saliji.
Jedna od temeljnih odrednica programa BDZ-a je zala-ganje za Euroatlantske integracije Srbije, što predstavlja osnovnu pretpostavku za uspostavljanje pravne države i socijalne pravde te razvoja demokratskih principa i standarda, kaže se u saop�enju ove partije i navodi:„BDZ je sa ostalim strankama nacionalnih zajednica u Srbiji nedavno uputila pismo komesaru Stefanu Fileu sa molbom da se što prije donese odluka o dodjeli statusa kandidata Srbiji za
ulazak u EU, što bi stvorilo uslove korištenja zagarantiranih prava, otklanjanje nagomilanih problema, kao i decentraliza-ciju vlasti kroz regionalizaciju i ve�e ingerencije lokalne sa-mouprave.Me�unarodne aktivnosti BDZ-a predvo�ene predsjednikom Emirom El��em posljednjih mjeseci bile su usmjerene na pod-sticanje evropskih faktora da ubrzaju proces otklanjanja smet-nji za ulazak u EU.“
BDZ DOPRINIJELA KANDIDATURI SRBIJE
BDZ ZAOKRUŽUJE INFRASTRUKTURUNAKON TUTINA, SJENICE I PRIJEPOLJA
PITANJA ZA SDPZbog notornih laži predsjednika OO SDP-a u Prijepolju Esada Hodži�a u intervjuu za RTVNP, OO BDZ-a u Pri-jepolju je najavio krivi�nu prijavu i tužbu zbog iznošenja neistina i širenja dezinformacija. „Na neistine koje je izrekao Esad Hodži� gledamo kao na naj-bolji dokaz straha, haosa, panike i nervoze koja vlada u redovi-ma režima, a sve zbog skorih izbora i poraza koji ih o�ekuje.“ BDZ poru�uje Hodži�u da, umjesto što zamajava javnost neistinama, odgovori na sljede�a pitanja:• Zašto ste prodali mjesto predsjednika Op�ine poslije izbora 2008. godine?• Gdje su fabrike i hiljade radnih mjesta obe�anih u kam-
panji 2008. godine?• Zašto op�ina Prijepolje poslije osam godina vlasti SDP-a spada u red najnerazvijenijih i najsiromašnijih op�ina?• Zašto op�ina Prijepolje poslije osam godina vlasti SDP-a spada u red op�ina sa najve�im brojem nezaposlenih?• Zašto op�ina Prijepolje poslije osam godina vlasti SDP-a spada u red op�ina sa najmanjom prosje�nom zara-dom?• Zašto poslije osam godina vlasti SDP-a u Prijepolju ne-mamo izbalansiranu procentualnu zastupljenost Bošnja-ka u lokalnim institucijama?• Zašto poslije osam godina vlasti SDP-a u Prijepolju Brodarevo još uvijek nema funkcionalan vodovod?• Zašto nikada nije objasnio svoju, kao i ulogu drugih visokih funkcionera SDP-a u aferi „kra�a struje“?
5
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
Dana 24.02.2012. u sjedištu misije OEBS-a u Beogradu ambasador Dimi-trios Kipreos primio je rektora IUNP
prof. dr. Mevluda Dudi�a.Ambasador se interesirao za cjelokupno stanje ve-zano za rad Univerziteta, kao i o pomaku u razrješe-nju postupka akreditacije IUNP.Rektor Dudi� je pozvao ambasadora Kipreosa da, kao gostuju�i profesor, održi predavanje studen-tima IUNP.Dana 25.02.2012. rektora
IUNP, prof. dr. Mevluda Dudi�a, pri-mio je ambasador R. Turske Ali R�za
�olak, u sklopu njegove diplomatske posjete ambasadama u R. Srbiji.Ambasador je pokazao veliko intere-siranje za funkcioniranje Univerzite-ta, za projekte u kojima Univerzitet u�estvuje, ali i za probleme sa kojima se susre�e. Rektor Dudi� je upoznao ambasadora sa zna�ajem, organizaci-onom strukturom, kao i sa funkcioni-ranjem IUNP.Njegova ekselencija, g-din �olak, ta-ko�er je obe�ao da �e u što skorijem roku posjetiti Univerzitet i obratiti se studentima ove visokoškolske usta-nove.
DIPLOMATSKA OFANZIVA REKTORA DUDI�A
Rektor IUNP prof. dr. Mevlud Dudi� obratio se javnosti u povodu prijedloga Rezolucije o euroin-tegraciji Srbije, u kojoj se zahtijeva od Srbije rješa-vanje akreditacije IUNP:
„U ime uprave Internacionalnog univerziteta u No-vom Pazaru, svih studenata, njihovih roditelja, na-stavnika i saradnika izražavam radost zbog �injenice da je izvjestilac Evropske unije za Srbiju Jelko Kacin u prijedlogu Rezolucije o eurointegraciji Srbije u �la-nu 53 neposredno zatražio od Vlade Republike Srbije rješavanje akreditacije Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru.
Ovim se jasno potvr�uje da je dosadašnje odugovla�e-nje postupka akreditacije našeg Univerziteta politi�ki inspirirano.
U istom danu naša univerzitetska porodica obradova-na je �injenicom da je i Srbija dobila status kandidata za pristup EU, ali da �e za dalje korake pristupanja EU Vlada morati otkloniti brojne nepravde prema gra�ani-ma u Sandžaku, me�u kojima je i akreditacija IUNP od strane Akreditacione komisije koja �e biti prinu�ena da odlu�uje po stru�nim, a ne politi�kim kriterijumima.
Ovom prilikom se zahvaljujem gospodinu Jelku Kaci-nu, osvjedo�enom prijatelju svih obespravljenih, �ime pomaže Internacionalnom univerzitetu u Novom Pa-zaru i državi Srbiji.“
EU: DA SRBIJA AKREDITIRA IUNP
TRI TA�KE U REZOLUCIJI EVROPSKOG PARLAMENTA ODNOSE SE NA SANDŽAK
27.poziva vladu da riješi problem regionalne razlike pruža-ju�i potporu društvenom i ekonomskom razvoju Sandžaka i jugoisto�ne regije, uklju�uju�i Preševsku dolinu i razvije stra-tegije za smanjenje stope nezaposlenosti na ovim prostorima ; pozdravlja dogovor koji je postignut u oktobru u op�ini Buja-novac, koji predvi�a korake da se integriraju etni�kih Srba u javnoj upravi i poziva za njegovu brzu primjenu; 28. Primje�uje da dvije godine nakon izbora za manjinska vije�a, Bošnja�ko nacionalno vije�e još nije formirano zbog navodnih proceduralnih nedostataka u izbornom procesu i poziva na njegovo brzo formiranje u skladu s pravilima, pozi-va politi�ke i vjerske vo�e da se suzdrže od zapaljivih izjava, koje vode ka riziku pove�ane napetosti, poziva vladu Srbije da ostane neutralna glede napetosti koja se odnosi na vjersku zajednicu u Sandžaku te da poduzme mjere kako bi osigurala dobre odnose sa ovom zajednicom, i da pritom osigura njeno pravo na slobodu vjeroispovijesti;53. Poziva vladu Srbije da riješi problem akreditacije Interna-cionalnog Univerziteta u Novom Pazaru, Sandžaku, i nagla-šava važnost garantovanja nezavisnosti i nepristrasnosti Ko-misije za akreditaciju i provjeru kvaliteta;
Nagradu za najbolje djelo Adelbert von Chamisso Preis Robert Bosch Stif-tung za 2012. godinu dobio je pro-fesor IUNP Akošu Domi. Njegov najnoviji roman Die Allgemeine Tauglichkeit peto�lana komisija najeminentnijih imena njema�ke književnosti okarakterizirala je jed-
nim od najboljih ostvarenja za 2012.
Akoš Doma je ro�en 1963. u Budimpešti, emigrirao iz Ma�arske kao dijete sa roditeljima za Italiju, pa Engle-sku, našavši dom napokon u Njema�koj. Akoš Doma je profesor njema�ke književnosti na IUNP. Dobitnik je brojnih nagrada za svoja dva romana.
NAGRADA PROFESORU DOMIJU
6
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
Predsjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV, prof. dr. Admir Mu-ratovi�, uputio je dopis Višem javnom tužilaštvu i PU u No-vom Pazaru u povo-du sve u�estalijih pri-tisaka od strane ovih institucija na �elne ljude bošnja�kih na-cionalnih institucija:„Odboru za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV obratio se Sead Ša�irovi�, predsjednik IO BDZ i predsjednik Izvršnog vije�a San-džaka, i obavijestio nas politi�ki motiviranim pritiscima od strane Policije i Tužilaštva na njega li�no.Ogor�eni smo ponaša-njem ovlaštenih organa
države Srbije koji se koriste u cilju obra�unavanja sa onima koji nisu po volji režima u Beogradu i njegovih poslušnika u Novom Pazaru.Postavljamo pitanje: Ako je bilo elemenata krivi�ne odgovornosti Seada Ša-�irovi�a u vezi sa doga�ajima od prije dvije godine tokom nasrtaja policije i Ljaji�evih poslušnika na vakufsku imovinu na Vakufu ‘Mearif’ na Hadžetu, zašto se to tada nije procesuiralo ve� se to �ini u jeku predizbornih aktivnosti, �ime se jasno aludira da se radi u politi�ki naru�enom procesu.Indikativno je da ovi pritisci dolaze uporedo sa histerijom vladaju�e oligar-hije u Sandžaku, kao i njihovih satelita iz nevladinog sektora, ali i režimskih medija, te ozbiljnih informacija o pripremi atentata na vrhovne autoritete Islamske zajednice u Srbiji.Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda u konkretnom smislu poduzet �e sve mjere i radnje u cilju informiranja doma�ih i stranih organizacija za zaštitu ljudskih prava, ambasada stranih zemalja i druge o ovom, ali i drugim oblici-ma pritisaka na zvani�nike BDZ i Narodnog vije�a Sandžaka.Tražimo hitno od nadležnih u Policiji i Tužilaštvu da nas u roku od 24 �asa, pisanim putem, obavijeste o svim �injenicama vezanim za ovakvo postupanje prema Seadu Ša�irovi�u, kao i o tome ko je nalogodavac i ko stoji iza cijelog slu�aja“ – navodi se u saop�enju koje je potpisao prof. dr. Admir Mu-ratovi�.
MONTIRANI PROCES PROTIV ŠA�IROVI�APREDSTAVNIŠTVO U AMERICI:
PROGON SANDŽA�KIH
PRVAKAPredstavništvo Sandžaka u SAD-u sa sjedi-štem u New Yorku najoštrije je osudilo Tu-žilaštvo i Policiju Republike Srbije zbog po-novnog aktualiziranja procesa protiv Seada Ša�irovi�a:„Ovim politi�ki motiviranim �inom aktuelno ru-kovodstvo Srbije, na �elu sa predsjednikom Bori-som Tadi�em, pokazuje da su još uvijek na �vrstim stajalištima Miloševi�eve genocidne politike, te da su im trn u oku pripadnici bošnja�kog nacional-nog korpusa u Sandžaku, a posebno �elnici san-dža�kih institucija. Dakako, i ovaj politi�ki motivi-rani proces protiv Ša�irovi�a podsje�a na vrijeme genocida, agresiju na BiH i Bošnjake, kada su bez ikakvog povoda hapsili, prebijali i zatvarali san-dža�ke prvake.Istovremeno osu�ujemo poslušnike i samozvane politi�ke i NVO predstavnike iz Sandžaka koji su zarad šake srpskih dinara spremni odraditi naj-prljavije poslove za vladaju�i režim u Srbiji, a na štetu bošnja�kog naroda.Zar nije �udno da se nakon dvije godine pokre�e proces sa navodnim elementima krivi�ne odgovor-nosti Seada Ša�irovi�a u vezi sa doga�ajima na Vakufu ‘Mearif’ na Hadžetu koji je istinski i prav-no-imovinski vakuf Mešihata Islamske zajednice. Samim �inom pokretanja postupka nakon dvije godine od tog doga�aja više govori o uticaju spo-menutih politi�kih faktora koji misle da im ovakvi slu�ajevi mogu donijeti koji politi�ki poen.Zahtijevamo od Tužilaštva Srbije da kona�no prestane da robuje bolesnim politi�kim umovima i kona�no po�ne da se ponaša u skladu zakona i pravnih normi. Tako�er, mi �emo sve u�initi da obavijestimo i upoznamo relevantne politi�ke i me�unarodne faktore u Americi, kao i njihovu jav-nost o nepravdi i politi�kim progonima koji se vrše nad Bošnjacima Sandžaka“ – kaže se u saop�e-nju Predstavništva Sandžaka u Sjedinjenim Ameri�kim Državama.
ŠA�IROVI�: NE PLAŠIM SE PRITISAKAPredsjenik IO BDZ Sead Ša�irovi� dao je intervju za Sandžak TV u kom je naglasio da se ne boji bilo kakvih prijetnji i pritisa-ka koji dolaze iz Tužilaštva. Video snimak intervjua možete pogledati na web portalu SandzakPRESS.net.
Povodom gra�ta: Nož, žica, Srebreni-ca; Ovo nije Sandžak, ovo je Raška; Ne zaboravi ko ti je bio djed; Srbija Srbima, koji su osvanuli u Prijepolju nekoliko dana prije Komemorativne akade-mije Štrpci bez mezara , OO BDZ-a u Prijepolju je najoštrije reagirao osu-�uju�i izljev šovinizma koji ima za cilj narušavanje me�uljudskih i me-�unacionalnih odnosa u Prijepolju i Sandžaku.
U saop�enju OO BDZ Prijepolje se, izme-�u ostalog, navodi da ukoliko policija ne prona�e po�inioce, da �e BDZ zatražiti smje-nu na�elnika PU u Prijepolju Siniše Cvije-ti�a, te obavijestiti me-�unarodnu javnost.
ŠOVINIZAM U PRIJEPOLJU
7
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
Glavni muftija Muamer-ef. Zu-korli� primio je 1. marta pred-stavnika za vanjske odnose turske organizacije Rumeli fede-racija Ibrahima Topraka.
Rumeli federacija sa sjedištem u Bursi okuplja više od 40 tur-skih organizacija koje se bave raznim pitanjima na Balkanu.
Toprak je upoznao Muftiju o aktivnostima i planovima ove federacije iz oblasti kulture, sporta i investicija na bal-kanskom prostoru. Oni vide BKZ kao glavnog partnera za realizaciju zajedni�kih projekata me�u Bošnjacima.
Muftija je izrazio punu podršku budu�oj saradnji, ista-
kavši da je zajedništvo turskog i bošnja�kog naroda obostrani strateški interes, te da �e najavljene aktiv-nosti biti zna�ajan doprinos privrednom i kulturnom prosperitetu, kao i op�oj stabilnosti.
BKZ GLAVNI PARTNER
Predstavnici Islamske zajednice u Sr-biji poklonili su 08.03.2012. inkubator najsavremenije generacije Ginekološ-ko-akušerskom odjeljenju Zdravstve-nog centra u Novom Pazaru. Ovaj inkubator je kupljen u okviru akcije Bitka za bebe koju je organizirala TV B92, a u prikupljanju sredstava su u�e-stvovali pripadnici Islamske zajednice dobrovoljnim prilozima u džamijama.
Inkubator je na�elniku Ginekološ-ko-akušerskog odjeljenja dr Seadu Ša�i�u, simboli�nim lijepljenjem na-ljepnice na kojoj piše naziv donatora, uru�io potpredsjednik Mešihata i di-rektor Medrese Rešad-ef. Plojovi�. Po-red Plojovi�a, delegaciju Mešihata su sa�injavali predsjednik Sabora IZ-e u Srbiji Hajro-ef. Tuti�, dekan FIS-a dr. hfz. Almir-ef. Pramenkovi� i sekretar Mešihata Samir Škrijelj.Prilikom dodjele ove vrijedne donaci-je, Rešad-ef. Plojovi� je izrazio zado-voljstvo što je Islamska zajednica u�e-stvovala u ovoj akciji i što je u prilici
da pokloni inkubator:Želja nam je da inkubator ostvari što bolje rezultate i ima što manje posla. Briga za djecu je poseban emanet, a u Novom Paza-ru, kao najmla�em gradu u Evropi, briga za djecu mora biti posebna. Islamska za-
jednica, kao stožer oko kojeg se okupljaju muslimani ovog prostora, kao izvor povje-renja i nade za rješavanje brojnih proble-ma, ne stoji �ekaju�i da o problemima go-vori neko drugi i da ih rješava neko drugi, ve� u�estvuje u njihovom rješavanju. Uz pomo� džematlija obezbijedili smo sred-stva. A kada se Islamska zajednica uklju�i u rješavanje problema, onda bude puno i onih drugih koji žele da u�estvuju.Na�elnik Ginekološko-akušerskog odjeljenja dr Sead Ša�i� se zahvalio na donaciji u ime pacijenata i njihovih ro-ditelja, kao i u ime svih zaposlenih na ovom odjeljenju, a dr Denaba Dušti-nac, šef Neonatološkog odsjeka, ista-kla je da je inkubator najsavremenije generacije i da je od uobi�ajenih inku-batora skuplji za oko 5.500 eura.Ginekološko-akušersko odjeljenje u Novom Pazaru sada ima sedam inku-batora, a donedavno su novoro�en�ad iz Novog Pazara, kojima je bila potreb-na njega u inkubatoru, slata u Klini�ki centar u Kragujevcu ili na Institut za majku i dijete u Beogradu.
ISLAMSKA ZAJEDNICA BRINE ZA SANDŽA�KE BEBE
BKZ i BNV i ove godine raspisuju tradicionalni literarni konkurs Štrpci bez mezara.Forma literarnih radova može biti pri�a, pjesma, analiti�-ki tekst, kolumna i drugi kra�i književni oblici.Cilj konkursa je a�rmiranje ideje mira, tolerancije, suži-vota i pravde.Konkurs je otvoren do 29. marta 2012. godine.Radove slati na e-mail: of�[email protected] ili poštom na adre-
su: Bošnja�ka kulturna zajednica, ul. Grad-ska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija. Tekstove slati pod šifrom. Obavezno ostavi-ti kontakt telefon.
Tekst ne smije biti duži od tri autorske kartice, standar-dnog fonta Times New Roman, veli�ine 12, odnosno 3.600 karaktera.Stru�ni žiri izabrat �e tri najbolja rada, plus dva najbolja teksta najmla�ih u�esnika konkursa.Nagrade: Prvo mjesto – 200 €; Drugo mjesto – 100 €; Tre�e mjesto – 50 €.Žiri: Zehnija Buli� i Jahja Fehratovi�.
TRADICIONALNI LITERARNI KONKURS
„ŠTRPCI BEZ MEZARA“
8
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
LATI�: SDA IZDALA ALIJINU IDEJU
U prostorijama BDZ-a u Tutinu 24.02.2012. održana je �etvrta promocija knjige Nedžada Lati�a Bosna od A. do B. Izetbegovi�a. Na po�etku je u svojstvu doma�ina skup poselamio Smail Ali�, predsjednik Odbora BDZ-a u Tu-tinu, a potom je Atifa Šalji� predstavila autora.
Kada se govori o spomenutoj knjizi, Lati� nezaobilazno govori o svom prethodnom djelu Boja povijesti koja ta-ko�er kazuje o Aliji Izetbegovi�u, tj. BiH u njegovom vremenu. Posljednje Lati�evo djelo je svojevrstan nasta-vak Boje povijesti, jer govori o periodu BiH nakon Alije Izetbegovi�a:
Bošnjaci nisu imali svoje memoare u povijesti. Bošnja�ka in-teligencija ih nije smjela pisati, što nama njihovim nasljedni-cima predstavlja ogroman problem. Me�utim, ja sam trebao pisati memoare Alije Izetbegovi�a. On me je li�no pozvao. Mogu time da se pohvalim. Rekao mi je: ‘Kada budeš pisao knjigu, zamisli nekog mladog muslimana Bošnjaka koji �e je �itati.’ Htio je da napišem knjigu iz koje �e mladi �ovjek 20 godina nakon njegove smrti mo�i da shvati kakva je bila ideja
�iji je on bio nosilac zajedno sa nama – kazao je Lati�.
Autor je sa puno emocija govorio o raznim susretima sa rahmetli Alijom, isti�u�i da danas nema autenti�nog na-sljednika Alijine ideje. Predvodnici sadašnje SDA kako u Bosni, tako i u Sandžaku izdali su ideologiju.
Dana 1. marta 2012. BiH je obilježila 20. godišnji-cu od kako su na referendumu, koji je održan 29.02. i 01.03.1992., njeni gra�ani izjasnili za suverenu i nezavi-snu državu od tadašnje SFRJ. U RS se ovaj dan ne obilje-žava kao praznik.
Predsjedavaju�i BiH Željko Komši� izrazio je žaljenje što se jedan od najve�ih datuma i historiji BiH ne obilježava u cijeloj državi:
Slavili ga ili ne, BiH je nezavisna država koja kao takva po-stoji. To je �injenica bez obzira na osporavanja kada je rije� o ovom danu, kada je rije� o historiji BiH i njenoj budu�nosti. BiH stoji i postoji.
Željko Komši� i Bakir Izetbegovi� bili su doma�ini pri-jema koji je 1. marta uprili�en u sve�anom salonu Pred-
sjedništva BiH.
Predsjednik BNV Samir Tandir uputio je �estitku boš-nja�kom �lanu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegovi�u te svim gra�ankama i gra�anima BiH u povodu Dana nezavisnosti BiH:
Poštovani, u ime Bošnja�kog nacionalnog vije�a i u svoje li�no ime Vama i svim gra�ankama i gra�anima Bosne i Hercegovi-ne �estitam 1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Bošnjaci Sandžaka doživljavaju Bosnu i Hercegovinu kao svoju mati�nu zemlju. Shodno tome, nastojat �emo da ovaj datum oživimo u Sandžaku kao dan koji ima posebnu vrijed-nost u srcima svih Bošnjaka – kaže se u pismu predsjed-nika BNV.
DAN NEZAVISNOSTI BIHNA REFERENDUMU ZA NEZAVISNOST BIH 1992. IZAŠLO JE 64,31% BIRA�A S PRAVOM GLASA. ZA SUVJERENOST BIH GLASALO JE 99,44%.
Pjesnik, pripovjeda� i dramski pisac Enes Halilovi� dobitnik je ovogodiš-nje Nagrade Branko Miljkovi�, za knji-gu Pjesme iz bolesti i zdravlja, u izdanju Konrasa iz Beograda.Uz podatak da je na konkurs stiglo više od 80 pjesni�kih knjiga, peto�lani žiri je saop�io da Halilovi�eva zbirka „donosi uzbudljivu, recepcijski komunikativnu po-eziju, koja na neprolazno uznemiruju�a eg-zistencijalna pitanja o životu, smrti, prola-znosti i trajanju nudi koliko li�ne, intimne, toliko univerzalno važe�e odgovore.Enes Halilovi� je izvanredan meta�zi�ar,
njegove pjesme odlikuju se snagom i zrelo-š�u, tragi�kim iskustvom, kao i dijalogom koji ostvaruje sa razli�itim civilizacijama, kulturama i epohama“ - ocjenjuje žiri.Halilovi� je osniva� književnog �asopi-sa Sent, veb �asopisa za književni inter-vju Ekerman i dopisnik beogradske no-vinske agencije FoNet iz Novog Pazara.Enes Halilovi� je objavio zbirke poezi-je Srednje slovo, Bludni parip i Listovi na vodi, zbirke pri�a Potomci odbijenih pro-saca i Kapilarne pojave, kao i drame In vivo i Kemet.
HALILOVI�U “BRANKO MILJKOVI�”
9
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
Hapšenjem Luke Bojovi�a u Španiji, Mi�e Nikoli�a Sarme u Novom Sadu i Gorana Obradovi�a u Kruševcu izvr-šen je udarac na tri najja�a kriminalna klana u Srbiji.Mo�ne narko-ekipe, me�utim, i dalje djeluju u prijestolnici i u nekoliko gra-dova Srbije i na prodaji narkotika mje-se�no zara�uju nekoliko miliona eura.U Srbiji ima šezdeset kriminalnih gru-pa, ukazuju posljednji podaci policije, i oni broje više od 3.000 �lanova. Sve ove grupe se bave drogom, jer je to kriminal u kome se lahko i brzo do-lazi do gotovog novca. Od šezdeset identi�ciranih grupa, koje su u poslu sa drogom, za pet kriminalnih orga-nizacija se može re�i da imaju sve od-like narko-klanova. Drogu kupuju u inostranstvu, gdje imaju dobre veze sa mo�nim kartelima, imaju uigrane šeme krijum�arenja u Evropu i us-postavljenu dilersku mrežu – kažu u MUP-u Srbije.Podaci MUP-a govore i da su jake nar-ko-organizacije i u Jagodini, Kruševcu i Novom Pazaru. Oni se, uglavnom, snabdijevaju heroinom iz Turske i Bu-garske, a kokain nabavljaju iz Latinske Amerike. Jagodinska grupa smatra se najja�om i pod njenom kontrolom su
tržišta Para�ina i �uprije.Vo�a „Jagodinaca“ ima dobre veze u narko-organizacijama Turske, Bu-garske i Irana, odakle se narkotici nabavljaju i šalju kroz Srbiju ka Za-padnoj Evropi. Za posljednjih neko-liko godina, koliko djeluje, ovaj klan je napravio jaku dilersku mrežu u Njema�koj, Austriji, Danskoj, Šved-skoj i Holandiji.Kruševa�ka ekipa djeluje pod vo-�stvom Gorana Obradovi�a, koji je u ponedjeljak uhapšen zbog otimanja 50.000 eura, koje je prethodno prokoc-kao u kladionici Olimp. Protiv Obra-dovi�a nikada nije podnošena prijava zbog narkotika, ali u policiji vjeruju da njegov klan novac od droge ulaže u nekretnine.Policija je hapšenjem Bobana Stojiljko-vi�a, bliskog saradnika Darka Šari�a, 2011. rasturila leskova�ki klan, koji je drogu nabavljao iz Južne Amerike, Makedonije, Bugarske, Gr�ke i sa Ko-sova.Veze sa Šari�em ima i vo�a kriminal-ne grupe iz Prijepolja, koji je aktivnosti zapo�eo u Italiji, a zatim biznis nasta-vio u Beogradu.Najviše kriminalnih grupa djeluje u
Novom Pazaru gdje heroin na veliko prodaje �ak pet kriminalnih organiza-cija – objašnjavaju operativci MUP-a.
NAJVIŠE KRIMINALNIH GRUPA U PAZARUPREMA ISTRAŽIVANJU SRBIJANSKIH DNEVNIH NOVINA „BLIC“ OD 09.03.2012.
MUFTIJA ZUKORLI�: ZAŠTO DRŽAVA NE RAZBIJA
KRIMINALNE GRUPE U SANDŽAKU
Država se hvali time da je sve glavne kriminalne grupe u Srbiji pohapsila, a svakim danom isti�u da je u glavnom gradu Sandžaka Novom Pazaru leglo kriminala i otuda se postavlja pitanje: „Kako to da u jednom ‘epicentru’ krimi-nala još nije izvedena nijedna ak-cija hapšenja neke kriminalne gru-pe. Pa zar nije logi�no ako država ho�e da se uspješno bavi borbom protiv kriminala da pohapsi i kri-minalce iz Sandžaka, ako ih ima, kako i oni sami kažu. Zašto ‘naši’ kriminalci nisu ugroženi od zako-na, kome oni trebaju, za �iji ra�un siju nesigurnost u Sandžaku?“
Prilikom posjete Zdravstvenom centru u Novom Pazaru, predsjednik SDA Sandžaka, ministar Sulejman Ugljanin izjavio je da je novina to što on i predsjednik SDPS mini-star Rasim Ljaji� djeluju kao jedna politi�ka opcija. U tom trenutku je pokazao rukom na Ljaji�a i kazao da od sada trebaju raditi svi zajedno: „Da budemo svi jedinstveni, da budemo pravi doktori, da budemo pravi tehni�ari i sestre i sve ostalo, gdje �e se ljudi izvanredno osje�ati sigurno i da ne gledaju ko je iz ove ili one druge opcije. Znajte, svi smo jedna opcija, vidite. Svi smo jedna opcija i to je novina.“
Oni koji do sada nisu shvatili igru beogradskih pje-šadinaca, nakon ove izjave ostali su razjapljenih usta. Razumljivo je to, jer se ljudima srušio svijet. I doista nije bilo lahko povjerovati da �e se, nakon tolikog bi-jesa, mržnje, ostraš�enosti, prijetnji, bombaških napa-da, pucnjava, ranjavanja, pa �ak i ubistava, razotkriti da je to u suštini sve bila predstava za naivne bira�e. A predstava kao i svaka magija ima za cilj da oma�i-ja gledaoca, da mu stvarnost predo�i druk�ijom. Me-�utim, gledano iz pozicije onih koji su vjerovali u tu predstavu i podnijeli velike žrtve, porodi�ne raskole, komšijske zamjerke, poslovne stresove, nimalo nije jednostavno. Sjetimo se samo ne tako davnog vreme-na i natpisa iz medija kada je jedan komšija pucao na
djecu svog susjeda samo zbog toga što nose majce protiv-ni�ke partije. A šta tek treba re�i o onima koji su okrvavi-li ruke, koji su se životno, porodi�no i plemenski zamjerili jedni sa drugima i kako to saop�iti onima koji danas robijaju zbog sukoba Ugljanina i Ljaji�a? Šta re�i profesoru �amilu Jukovi�u koji je ni kriv ni dužan doživotno zakovan za in-validska kolica zbog sukoba Ugljanina i Ljaji�a, a da pritom nije bio zagovornik ni jedne od njihovih politi�kih opcija!?
NERVOZA JE U�INILA SVOJE. SRBIJANSKI MINISTRI IZ SANDŽAKA SU RAZGOLITILI SVOJU POZICIJU I KONA�NO POTVRDILI ONO ŠTO PREDSTAVNICI POKRETA BOŠNJA�KOG BU�ENJA VE� MJESECIMA GOVORE:
UGLJANIN I LJAJI� JEDNA OPCIJA
HRONIKA
10
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
U prostorijama BNV-a 05.03.2012. održana je sjedni-ca Predsjedništva BNV-a sa predsjednicima odbora na kojoj su razmatrani izvještaji o radu odbora BNV-a u protekle dvije godine koji �e biti usvojeni na sljede�oj sjednici Bošnja�kog nacionalnog vije�a.
�lanovima Predsjedništva prezentirane su aktivnosti i stanje u oblastima koje pokrivaju Odbor za zaštitu ljud-skih prava i sloboda, Odbor za me�unarodnu saradnju, Odbor za jezik i pismo, Odbor za obrazovanje, Odbor za kulturu i Odbor za informiranje. Istaknuto je da u svim navedenim oblastima nadležne državne institucije nisu ispoštovale zakonske i ustavne obaveze prema bošnja�-koj nacionalnoj zajednici, te da je i dalje prisutna velika diskriminacija Bošnjaka na svim nivoima.
Držanje Bošnja�kog nacionalnog vije�a u blokadi stvara
mogu�nost da se ovakva praksa državnih organa nasta-vi, ali hrabri �injenica da �e približavanje Srbije �lanstvu u EU kroz dobijenu kandidaturu natjerati državni vrh da krene u suštinsko otklanjanje svih nepravdi prema Bošnjacima.
�lanovi Predsjedništva i predsjednici odbora BNV-a istakli su zadovoljstvo �injenicom da je Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru jedan od postavljenih uvje-ta EU za dobijanje akreditacije, jer to dokazuje da Akre-ditaciona komisija svoj rad nije zasnivala na stru�nosti ve� na politi�koj osnovi.
Bošnja�ko nacionalno vije�e �e u narednom periodu po-ja�ati svoj angažman na polju crpljenja svih zakonskih i ustavnih odredbi koje vode ka stvaranju pozitivnog am-bijenta, ali i na me�unarodnom planu kako bi se stvo-rile garancije da prava Bošnjaka na svim nivoima budu uskla�ena sa evropskim standardima, u suštinskom, a ne samo pravno-formalnom smislu.
BNV: SUŠTINSKA, A NE FORMALNA
PRAVA
U Petnjici je 09.03.2012. godine otvorena Kancelarija BKZ-a za Berane na �ijem je �elu Almir Muratovi�.
Cilj ove kancelarije je da brižljivo prati stanje Bošnjaka u tom gradu i mjestu. U okviru ove kancelarije otvorena je i prva knjižara El-Keli-meh. Prema rije�ima predsjednika Muratovi�a, otvaranje ove kancela-rije i knjižare veliki je iskorak za Petnjicu i Bihor. Ovo je velika nada da �e stanovništvo tog podru�ja od sada koristiti svoje nacionalne i religijske resurse kulture i znanja.
KANCELARIJA U PETNJICI
Sanel Papi� je 3. marta boksovao u Minhenu protiv do-ma�eg boksera Andreasa Njicua. Me� je trajao svega šest sekundi, jer je sandža�ki bombarder odmah noka-utirao protivnika.Zahvalio bih se bra�i iz dijaspore na bezrezervnoj podršci, kao i mom generalnom sponzoru Zajednici sandža�ke dijas-pore. Ovu pobjedu posve�ujem svim gra�anima Sandžaka. Neka nam je vje�an Sandžak! – napisao je Papi� iste ve�eri na svom facebook pro�lu.Šampion Balkana ima naredni me� u Švicarskoj 21. apri-la, nakon kojeg �e se boriti za titulu šampiona Evrope.
SEKUNDARASEKUNDARAU Porše Areni u Štutgartu 25.02.2012. sudije su u borbi izme�u Muamera Huki�a i Aleksandra Povetnika pobjedu dodijelile ruskom bokseru. Me� za titulu prvaka svijeta se vodio u teškoj kategoriji. Huki� je trenutno prvak svijeta u kruzer kategoriji, u verziji WBO. Stru�njaci komentiraju da je Huki� ošte�en.
SUDIJE ZA POVETNIKA
Jedan dio �lma Look Stranger, u režiji Arielle Javitch, sniman je u Sjenici 2009.Film �uj, stran�e smješten je u gradskoj pustoši i pustim šuma-ma u nepoznatom svijetu, u ratu. Pri�a govori o ženi iz izbje-gli�kog kampa koja putuje ku�i. Kada je njen vodi� ubijen to-kom putovanja u samovoljnom �inu nasilja, žena je primorana da se osloni na ljutog i razo�aranog prijevoznika koji se slaže da putuje sa njom, ali je potrebno da mu plati.
FILMADŽIJE U SJENICI
11
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
Dana 15.02.2012., na Sretenje, beograd-ska politika nas je
„peškešila“ sa dva poklo-na koja svojom porukom determiniraju suštinu od-nosa srpske javne i tajne doktrine prema Sandžaku i Bošnjacima.Rasim Ljaji�, kao jedan od koordinatora Akcionog tima za hapšenje i lociranje haških optuženika, dobio je Sretenjski orden prvog stepena. Ovaj orden nosi tradiciju Ordena takov-skog krsta, kojeg je osno-vao Mihajlo Obrenovi�, povodom 50 godina Dru-gog srpskog ustanka.Istoga dana beogradski dnevni list Politika, telal službene politike s Andri-�evog vijenca, objavio je neobi�an dodatak, Na�er-tanije Ilije Garašanina, koji u kontekstu onoga što se desilo 9. januara, u hali Bo-rik, u Banjoj Luci, svjedo�i o 150 godina kontinuiteta srpske politike prema Bo-sni, Sandžaku i Bošnjaci-ma.Na prvi pogled moglo bi se kazati da ova dva do-ga�aja nisu u uzro�no-posljedi�noj vezi, ali nije tako. Oni su jasna ilustra-cija strateškog odnosa re-žima u Beogradu, srpske nacionalne politike prema nama.Ogleda se u ponudi da pristaneš da služiš „vo-žda“ do mjere da ti i krst na vratu pristoji, u suprot-nom Na�ertanije je uvijek tu da podsjeti Bošnjake šta im se desilo 1809. godine.Naime, Ilija Garašanin pi-šu�i nacionalni program Velike Srbije, u dijelu u kojem govori o Bosni, Sandžaku i zlo�ina�kom pohodu Kara�or�a kroz naše krajeve, izme�u osta-log kaže: „Kara�or�e je bio vojni predvoditelj od prirode bogato obdaren i vrlo iskusan; on nije mo-gao prevideti onu preve-
liku vojnu važnost koju Crna Gora za Srbiju ima i koju �e svagdar imati kad god se o tome stane raditi da se Bosna i Hercegovina od Turske odjele i Srbiji prisajedine. Pohod ovog vojvode na Sjenicu i Novi Pazar još svi dobro pamte i nije potrebno da mi sljedu-ju�i predlog novim dovo-dima potkrepljujemo.“A šta je to Kara�or�e ura-dio po Novom Pazaru i Sjenici 1809. godine!? An-tonije Proti� je napisao 1809. godine da su „Srbi prekršili �asnu obavezu i po predaji grada dobro-voljno razoružane ljude, goloruke žene i neja�, plo-tunima pobili odmah po izlasku iz grada, a glave im natakli na vrbovo kolje. Sjeni�aci i danas citiraju rije�i nekog popa koji je bio u Kara�or�evoj voj-sci: „Dvije iljade turskijeh glava nabismo na kolje. Glava je bilo još, al’ kolja nestade… Potom Vožd kr-staš na tvr�avu iznese…“ Govore�i o dešavanjima u Sjenici 1809. godine, Vuk Karadži� prenosi da mu je knez Miloš Obrenovi� pri�ao „kako je u srpsko-me logoru gledao tursku ženu (Bošnjakinju) mrtvu gdje leži, a malo dijete uza nju i drpa je za sisu kao to-bože sisa“. U pismu od 9. juna 1809. godine Antoni-ju Pljaki�u Kara�or�e sa ironijom javlja: „(…) koje danas jesmo polak Turaka iz grada sasvim ispratili na �abu da više ne do�u. A ovo drugo što je ostalo sutra �u poslati kuda bilo i posle toga ostavi�u pola vojske, koja �e po�i pravo k Limu, a jednu ovde da grad �uva u Sjenici, a ja �u s polak vojske pravo tamo do�i i s pola topova na Pa-zar.“Jedino što u cijeloj ovoj pri-�i ne odgovara Rasimu Lja-ji�u je �injenica da i pored toga što je zaslužio i što mu pristaje takovski krst, zbog blizine izbora morao ga
je primiti posredno preko uloge u Akcionom timu, iako je i ptici na grani jasno da ni Karadži� ni Mladi�
ne bi bili uhapšeni da Ta-di� nije popustio pritisku evropskih integracija.
KRST ZA LJAJI�A
OD GOROSTASNOG LAVA DO PREPLAŠENOG ZECAIako je Ugljanin osvjedo�eni borac protiv svega pro-gresivnog u Bošnjaka Sandžaka, za njega se ne može re�i da to radi sa oduševljenjem u mjeri u kojoj to radi Ljaji�. Ugljaninu se na licu vidi da je ucijenjen, upla-šen, da i kad ho�e ne može do kraja da ima vlastiti stav. Najbolje se to moglo vidjeti na primjeru njegove konferencije za štampu u povodu zahtjeva za „pro-tjerivanjem“ policije iz Sandžaka i Srbije, ali i prvo-bitnog pristajanja, pa odustajanja od implementacije „turske inicijative“. Pokazalo se da Beograd do skoro sam, odskoro uz pomo� Rasima Ljaji�a, u potpunosti kontrolira Ugljanina. Beograd nad Ugljaninovom gla-vom drži optužnicu iz 1993. godine, a Ljaji� izvještaj o malverzacijama SDA-aovske vlasti vrijedne 13 mi-liona eura.Zbog toga i ne �udi kako je Ugljaninu od one „silne hrabrosti“ tokom 90-tih, kada je prijetio „�etnicima“ „ljutim San�akljijama“, kada je politi�kim protivni-cima prijetio „mišjom rupom“, kao alternativa ostalo „podvijen rep“.
Kada bi kojim slu�ajem Rasim Ljaji� bio „sprije�en“ da se bavi politi�kim životom, srpski režim bi pro-glasio sedmodnevni dan žalosti! Ne radi se ovdje ni o kakvoj ironiji niti cinizmu, naprotiv!Ako uzmemo analizirati politi�ku evoluciju svih beogradskih poltrona iz reda bošnja�kog naroda u posljednjih stotinu godina, s obje strane Drine, do�i �emo do vrlo jasnog zaklju�ka da je Rasim Ljaji�, u svojoj dugogodišnjoj karijeri politi�ara, postigao najve�i uspjeh glede mjere biološke i ideološke sli�-nosti svojim „gospodarima“.Premazan svim farbama i bojama, hladnog pogleda, „speci��nog“ osmjeha, više sli�i svom prvobitnom politi�kom mentoru Vojislavu Koštunici negoli ostalima, uklju�uju�i i sadašnjeg Borisa Tadi�a.
12
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
20.02.2012. - ULOGA PORODICE
Muftija je svoje izlaganje postavio na temeljima u�enja islama, kao i dru-gih monoteisti�kih religija i moralnih pokreta, da je porodica osnovna �elija na kojoj po�iva ljudska zajed-nica i ljudsko društvo, a da su malobrojne ideologije bile protagonisti protiv porodice, me�u kojima je i marksisti�ka.
Glavni muftija je istakao da je do 1912. godine na prostorima Sandžaka vla-dala Osmanska država koja je zastupala islamsko-šerijatsko u�enje i na taj na�in štitila sve sfere ljud-skog života muslimana i nemuslimana:
„To zna�i da je porodica, kao visoko izražena vri-jednost muslimanskog društva, bila u potpunosti zašti�ena. Od aneksiranja Sandžaka od strane Srbije i Crne Gore, sve vrijednosti muslimana, uklju�uju�i i vrijednost porodice, dola-ze na udar novih vladara i novog pogleda na život. Time po�inje jedno tamno razdoblje za cjelokupni
muslimanski, ali i boš-nja�ki identitet na ovome prostoru. Porodica od tog trenutka koliko god dola-zi na udar novih vladara, sa druge strane dobija još zna�ajnije na svojoj druš-tvenoj ulozi zato što gu-bljenjem institucije drža-ve koja štiti narod, svaki pojedinac koji se u srcu suprotstavljao asimilaciji i odlu�io da brani sopstveni identitet to je jedino mo-gao implementirati pod krovom svoje ku�e u okvi-ru svoje porodice. Jedini, uslovno re�eno, instituci-onalni oblik koji nije bio potpuno okupiran i anek-siran bila je porodica.“
On je kroz svoje izlaganje govorio o programima razaranja velikih, uticaj-nih i uglednih bošnja�ko-muslimanskih porodica i podijelio ih je na nekoliko perioda koji su bili brutal-ni i ideološki antiteisti�ki i antiislamski: period izme-�u dva rata, period poslije Drugog svjetskog rata pa do sedamdesetih godina prošlog vijeka, period od sedamdesetih godina do devedesetih i period na-kon ratova koji su se desili
na Balkanu devedesetih godina prošloga vijeka.
Muftija je istakao da je u svim ovim stradanjima i patnjama muslimana, po-sljednjih stotinu godina, institucija majke, kao te-melj islamske porodice, odigrala glavnu ulogu u o�uvanju islamskog i boš-nja�kog identiteta.
„Mi Bošnjaci, ako su nam sve razrušili, ako nam sve razruše; ako su nam sve okupirali, ako nam sve okupiraju; ako sa�uvamo instituciju majke, a to zna�i instituciju porodice, onda nam ne mogu ništa. I ovo što smo opstali je upravo zahvaljuju�i majkama koje su dok su dojile svoju dje-cu šaptale šehadet koji se zajedno sa toplim mlije-kom razlijevao i po svijesti i po podsvijesti tog djeteta. Ako podignemo �asne i �estite majke podigli smo zajednicu. Pucanjem po-rodice mi Bošnjaci kao na-rod nestajemo“ – rekao je Muftija.
Muftija je zaklju�io da nema sre�e u društvu bez sre�e u porodici i zamolio muslimane da djecu ne
puštaju u život dok ih za to ne pripreme daju�i im šehadet, imanske šarte, mejtep i vjeronauku.
„Ne budite dušmani svojoj djeci jer ih napolju �ekaju dušmani, �ekaju ih vukovi koji �e ih kroz jeftinu zaba-vu prljavih ka��a i disko-teka pretvoriti u meso koje se žva�e i baca. Zato ako ho�ete da kroz porodicu okusite sre�u ovoga svi-jeta ne dozvolite da vam djeca odrastu i odu u život bez odgoja vjere i morala. I druga stvar - ne pusti dijete u život da mu ne daš obrazovanje. Ako ga ostaviš bez znanja predao si ga da bude rob raznim vlastodršcima i tiranima. Nikada ne�e biti slobodan �ovjek, jer nepismen �o-vjek je tu� �ovjek.“
8.03.2012. - ULOGA ŠKOLE
Glavni muftija je istakao aktuelnost i svježinu poru-ka Kur’ana koje su objavlje-ne prije 14 vjekova, a koje su danas primjenjive i po-sebno naglasio da je prva objavljena rije� bila u�i.
NACIONALNA KATEDRAU serijalu tribina koje organizira revija Sandžak „Izolacija kriminala – temelj opstanka zajednice“ na kojima je izlaga� glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� održana su ve� �etiri nastavka koja su izazvala veliko interesiranje kako bošnja�ke tako i regionalne javnosti. Tre�i i �etvrti nastavak – ULOGA PORODICE I ULOGA MEDIJA – održali su se u vremenu izme�u prošlog i ovog broja revije
Sandžak.
TRIBINE REVIJE “SANDŽAK”
13
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
On je istakao da je u�enje jedino djelotvorno ukoliko se �ini „u ime Gospodara Koji stvara“. On je naglasio da je, posmatrano sa ljud-skog racionalnog aspekta, logi�no bilo da prva Objava bude vezana za vjeru - ali nije, ve� je prvi imperativ ljudima bio da u�e:„Upravo u�enje i obrazo-vanje �ovjeka je osnovni temelj da bi se na njemu moglo graditi vjerovanje i moralno, odgojno, bonton-sko formiranje, kao i sve druge dimenzije ljudskog bi�a. Ovo je nešto što mi muslimani ne bismo smjeli nikada zaboraviti.“ On je istakao da su mu-slimani vrijednost u�enja spoznali u sedmom vijeku, a da se Evropa tom temom bavi u posljednjih trista go-dina i da je porijeklo rije�i obrazovanje izvedeno od rije�i obraz:„Obrazli �ovjek je onaj ko drži do vrijednosti i do do-stojanstva. Obraz je nešto što simbolizira više vrijed-nosti kod �ovjeka, one nad-biološke vrijednosti. �o-vjek bez obrazovanja je kao ljudski kostur kada biste mu sklonili meso – obrazi-nu sa lica. Neznalica izgle-da kao kostur bez lica.“ Glavni muftija je kazao da je znanje velika mo� i ener-gija koja je sama po sebi bitna, ali kao svaka energi-ja može biti opasna ako se usmjeri u pogrešnom smje-ru:„Znanje je svjetlo, ali se može pretvoriti u sopstve-nu suprotnost i postati nehumano ukoliko se ne ispoštuje princip U�i u ime tvoga Gospodara Koji stvara. Ne zaboravite da ljudi nisu stvoritelji znanja. Ljudi mogu da otkrivaju zakone u nauci, ali oni nisu zako-nodavci tih zakona. Svjetlo je putovalo istom brzinom i prije i poslije Ajnštaj-na. Ali mi imamo svijet koji ho�e da odvoji nauku od Boga. Da bezbožni�ki predstavi svijet i da sakrije ulogu Gospodara. Nauka bez Boga postaje opasnost. Svaki oblik mo�i, a znanje je mo�, bez svijesti o Gos-
podaru dovodi do tiranije i nasilja jer tada �ovjek po-�inje da umišlja božanske osobine kod sebe. Bez svi-jesti o Bogu �ovjek se dehu-manizira“ - rekao je Glavni muftija.Muftija je istakao da dokle god je islamska civilizacija dominirala, poruka u�enja u ime Gospodara Koji stva-ra se implementirala.„Gdje god je islamska kul-tura zavladala osnovno je bilo formiranje obrazovnih ustanova. U Osmanskom carstvu su gradovi nasta-jali tako što bi se prvo for-mirala džamija i medresa i to je zna�ilo da tako nastaje grad. I zato mi imamo me-dresu kao pojam i osnovnu vrijednost u obrazovanju. Rije� medresa zna�i škola, mjesto gdje se slušaju der-sovi. Osnovna vrijednost islamske kulture i civiliza-cije na ovom prostoru jeste zapravo obrazovanje“ – re-kao je Muftija.On je naglasio da se u tradi-ciji a�rmacije obrazovanja u Evropi pominje Bolonja i Bolonjski univerzitet, ali da i Bošnjaci imaju svoju Bolonju na Balkanu, a to je Medresa u Novom Paza-ru koja ove godine ispra�a petstotu generaciju svojih svršenika.„Balkanska Bolonja je Me-dresa Gazi Isa-beg koja je nastala tamo gdje je zgrada Islamske ustanove. Tu je nastala džamija i Medresa i tada su postavljeni temelji gradu Novom Pazaru. Da bi se jedna kultura i civi-
lizacija podigla ona mora vratiti poštovanje sopstve-nog obrazovanja. Tradicija u obrazovanju je jedan ve-liki energetski resurs, ali nam ne daje za pravo da prihvatimo dekadencu i ovo zaostajanje koje je iza-zvano posljednjih stotinu godina“ – rekao je Muftija.Muftija je kazao da je zna-nje svjetlo i ma� slobode, a da je neznanje put ka rop-stvu.„Sve tiranije svijeta su ne-znanje koristile kao sred-stvo porobljavanja. Ali da-nas imamo jedan fenomen, da stotine intelektualaca predstavljaju najve�e ku-kavice društva. Danas �ete na�i najmanje spremnosti na odbranu stava od ljudi koji su obrazovani. U pi-tanju je posljedica bezbož-ni�kog i dehumaniziranog obrazovanja gdje je �ovjek izgubio sopstvenu vrijed-nost“ – rekao je Glavni muftija.Govore�i o ulozi škole da-nas, Muftija je istakao da je loše stanje u školstvu najve�a opasnost za budu�-nost društva. „Vlast je loša i ona može da se promijeni na jednim iz-borima, ali sistem školstva kada po�ne da se osipa, ne propada tako brzo, ali se jako teško lije�i. Pedeset godina je potrebno da se iznova formiraju vaspita�i, u�itelji, nastavnici i profe-sori. Ve�ina ih je nastala u vremenu gdje su školovani da ne poštuju sebe i da �e napredovati ako budu ga-
zili svoju vjeru i svoju tra-diciju. Mi kao društvo se moramo pozabaviti tim pi-tanjem. Šta nam djeca u�e u školama? Ono što želim da naglasim jeste da nemate pravo okretati glavu i re�i: Ima tamo škola i pustiti svoje dijete. Morate se pitati gdje vam dijete ide? Ko mu je nastavnik? Ko mu je u�i-telj? Ko mu je direktor? Šta se tamo radi?“On je istakao da svi treba da se bore protiv devijacija u školstvu o bilo kojoj školi da se radi:„Ja mogu da kažem: To se državno raspada, hajte ovamo kod nas, ali nije to rješenje. Nikada ne�u re�i ni za jed-nu školu, ni za Državni uni-verzitet da nije naš. Sve je to naše. Gdje se god školuje naše dijete to je naše, ma s kakvom namjerom formi-rano. Ma ko postavljen za rektora ili direktora - to je naše. Jednako sam zainte-resiran za kvalitet nastave na Internacionalnom uni-verzitetu i na Državnom univerzitetu. Namjera, osniva�i i pozadina �e da nestanu, a univerzitet osta-je i zato je jako važno da to bude dobro, da se tamo ne proizvode degenerici koji �e sutra upropaštavati svoje porodice i društvo. I zato je važno da podigne-mo glas. Uloga prosvjetnog radnika u školi je da obra-zuje dijete. Da mu formira obraz, da zrelo razmišlja. Dijete u školi mora u�iti da prezire kriminal“ – rekao je Glavni muftija.
14
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
KO ŽELI SMRT MU?
141414114141414141414411111444
rereeeererereererererererrviviviviviviviviviivivvvj
ajajajajajajaaajajaaaaajaajajjjSSSSSSSSSSSSSSSSSA
NANANANANANNANANANNANANANANNANAAAADŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽŽDŽŽŽDŽDŽŽ
AKAKAKAKAKAKKKAKKAKKKKKKAKAA|||||||||||||
111111111111111111111111111100.0000.00.0.0.0000000.0.000.000000000000
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmararararararararrarrarrarararrrrarrarararararrararararararararararararrrrararararararrrarararrarararararararrarrrarararararararararrrrrararararararaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
tttttttttt t tttt ttttttttt ttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttt2020020202020202020200020202020222222222222222222222222222222222222222
212222222212122222212122222222222222212122..........||||||||||||||||||||||||||||||||||||
brbrbrbrbrbbrbrbrbrbrbrbbrbrbbbbbbb.
666666661616666222222222222222 2 222222222222222222222222222222222222222
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||aaSaSaSaaSaaaaSaaaaaaaaaaaaSaaaSaaaaaSaSaaaSaaaSaaaSaSaaaSaaSaaaaSaSaSaaaSaaSSSSSSSSSSSSSSS
ndndndndndndddddddddddddndndndndndnddnddndndndndndnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnzazazazazazazazazazazazazazaaazazazaazazaazazazazaazazazzzzzzzz
kPkPkPkPkPkPkPkPPPPkPkPPkPkPkPkPkPPkPkPkPPkPkPkPPkPkPkPkPPkPkPPPPPkPkPPkPPkPkPkPkPkPkPPkPkPkPPkPkPPPPkkkkkkkkkkkkREREREREREREEREREREREREREREREEREREEREREEREREEREREREREEREREREREREREREEREEEREREREERERRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRR
SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS.n.n.n.n.n.n.nn.nnnn.nnn.nnnnnnnnn.n.nnnn.n.nn.nnnnnn.nnn.n.nn.nn.nnn............
etetetetetetetteteetttttttttttttttetttttttttttetettettttttetetetetttttetttetetetetetettetteteteteeeeeeeeee
Dnevni avaz je 17.02.2012. objavio ekskluzivnu informaciju o pripre-manju atentata na muftiju Muamera Zukorli�a. Interesantna je �injenica
da je vijest o pripremanju atentata procurila u vrijeme dok je Mufti-
ja službeno boravio u Sarajevu.
Tokom sjednice Rijaseta IZ-e u BiH u Sarajevu Muftija je
dobio šifriranu poruku da mu je sigurnost ugrože-na.
Avaz navodi da su atentatori mješovita grupa kriminalaca iz Srbije koja ve� �eti-ri mjeseca priprema atentat na glavnog
muftiju Muamer-ef. Zukorli�a, a informacije su po-
tvr�ene iz izvora bliskih Muftiji.
Atentat na Muftiju na-ru�en je iz
Sarajeva, a za njegovu realiza-ciju angažirani su kriminalci iz Valje-va i Novog Paza-ra, navodi Dnev-ni avaz. Upravo zbog informacija
o naru�iocima, Zu-korli� je na opasnost
upozoren baš tokom borav-ka u glavnom gradu BiH.
Ljudi bliski Zukorli�u sve dovode u Ljudi bliski Zukorli�u sve dovode u vezu sa spregom pojedinih sarajev-vezu sa spregom pojedinih sarajev-skih krugova i dvojice bošnja�kih skih krugova i dvojice bošnja�kih ministara u Vladi Srbije, odnosno ministara u Vladi Srbije, odnosno Sulejmanom Ugljaninom i Rasimom Sulejmanom Ugljaninom i Rasimom Ljaji�em.Ljaji�em.
MOTIVI: TEKSTOVI REVIJE MOTIVI: TEKSTOVI REVIJE „SANDŽAK“ O KRIMINALu„SANDŽAK“ O KRIMINALu
Da saznanja o atentatu nisu bez os-Da saznanja o atentatu nisu bez os-nova, izvori bliski Zukorli�u temelje nova, izvori bliski Zukorli�u temelje upravo na �injenicama da ovo nije upravo na �injenicama da ovo nije prvi put da se on suo�ava s prijetnja-prvi put da se on suo�ava s prijetnja-ma. Tako�er, sve koincidira s teksto-ma. Tako�er, sve koincidira s teksto-vima objavljenim u reviji vima objavljenim u reviji Sandžak Sandžak o o sprezi kriminala i nekih bošnja�kih sprezi kriminala i nekih bošnja�kih politi�ara. Na koncu, Zukorli� se u politi�ara. Na koncu, Zukorli� se u posljednje vrijeme žestoko obrušio posljednje vrijeme žestoko obrušio na kriminal bošnja�kih politi�ara u na kriminal bošnja�kih politi�ara u Srbiji, traže�i od naroda da izolira Srbiji, traže�i od naroda da izolira kriminal i ma�ju u Sandžaku.kriminal i ma�ju u Sandžaku.
SOFTI�: NAPAD NA STRUKTURE IZ-e U BIH
„Informacija o planiranom atentatu na muftiju Muamer-ef. Zukorli�a si-gurnosne agencije u BiH, a posebno u Srbiji, trebale bi uzeti krajnje oz-biljno“ – izjavio je predsjednik Sa-bora Islamske zajednice u BiH Safet Softi�. Softi� smatra da takva sazna-nja nikako ne bi trebalo podcjenjiva-ti.
„Mislim da se ovakvim informacija-ma treba pri�i ozbiljno, obzirom na sve ono što se dešavalo prethodnih godina, a pogotovo jer je muftija Zukorli� ranije bio meta atentata. Ima sasvim dovoljno razloga da se ozbiljno pristupi ovom problemu“ – kazao je Softi� i naglasio da muftija Zukorli� predstavlja i IZBiH, pa nije isklju�io mogu�nost da se radi o sa-mom napadu na njene strukture.
TUTI�: HITNO RASVIJETLITI �INJENICE
Predsjednik Sabora IZ-e u Srbiji Haj-ro-ef. Tuti� uputio je pismo ministru unutrašnjih poslova Ivici Da�i�u sa zahtjevom hitnog rasvjetljavanja istinitosti ove informacije i poduzi-manja potrebnih mjera pune sigur-nosti Glavnog muftije.
Istim povodom, predsjednik Sabo-ra uputio je pismo reisu-l-ulemi dr. Musta�-ef. Ceri�u sa molbom da u�ini sve što je u njegovoj mogu�-nosti u smjeru me�unarodne za-jednice, zvani�nog Beograda i šire javnosti radi otklanjanja eventualne opasnosti po bezbjednost Muftije.
SIGURNOSNE SLUŽBE (NI)SU IMALE INFORMACIJE O ATENTATU
Prve informacije govore da su poli-cijsko-sigurnosne službe u Srbiji in-formaciju o pripremi atentata imale još prije dva mjeseca, ali da o tome Islamska zajednica i sam Muftija nisu upozoreni iz Beograda.
Tužilaštvo BiH kao i SIPA nisu imali informacija o atentatu, te su se, kako su saop�ili, o ovom slu�aju informi-rali iz medija.
Dana 22.02.2012. ministar policije Ivica Da�i� izjavio je da, prema infor-macijama dosadašnjeg operativnog
rada policije, ne postoje najave koje bi ugrozile bezbjednost sandža�kog muftije Muamera Zukorli�a.
„Ukoliko postoje bilo kakve najave za ugrožavanje bezbjednosti mufti-je Zukorli�a, oni koji to �ine bit �e uhapšeni. Do sada nisam informiran da je bilo takvih saznanja iz bilo ko-jeg operativnog rada policije” – re-kao je Da�i�.
Istoga dana Tanjug je prenio zaklju-�ak BIA-e da nema osnova za tvrd-nje o pripremi atentata na glavnog muftiju Zukorli�a. U dokumentu BIA-e se navodi da oni ne raspola-žu kredibilnim podacima i infor-macijama koji bi ukazivali ili dali osnov sumnji da se zagovara, pla-nira, priprema ili organizira atentat na gospodina muftiju Zukorli�a kao rezultat djelovanja organizirane kri-minalne grupe �iji su pripadnici iz Srbije i BiH.
BIA ŠTITI LJAJI�APokušaj da se ministar Ljaji� dove-de u vezu sa onima koji navodno pripremaju atentat na muftiju Mua-mera Zukorli�a predstavljaju samo amaterski pokušaj pojedinaca da desta-biliziraju prilike u Srbiji, saop�ila je BIA.
„U ovom trenutku agencija ne raspolaže kredibilnim podacima i informacijama koje bi ukazivale ili dale osnov sumnji da se zagovara, planira ili organizuje atentat na muftiju Zukorli�a, kao rezul-tat kriminalne grupe“ – navodi se u odgovoru BIA.
MUFTIJA: BIA I MUP PREUZELI
ODGOVORNOSTU intervjuu Telegrafu muftija Zukor-li� je ove navode BIA-e prokomenti-rao: „MUP i BIA su preuzeli veliku odgovornost takvim garancijama. Jer, bliska i ranija prošlost je dokaza-la koliko su ta�ne tvrdnje politi�kih i obavještajnih službi. Mi sve uzi-mamo s rezervom, pogotovo ako se oglasio direktor BIA koji se oglašava jednom u tri godine, i to sada pod uticajem Rasima Ljaji�a. Sve to po-malo zaudara.“
NEPROFESIONALIZAM BIA-eBKZ je izrazila radost zbog �vrstih
EMANET BOŠNJACIMA
U jednom intervjuu Glavni muftija je poru�io srpskim politi�arima, me�u kojima su Omerovi� i Ljaji�, šta bi se desilo kada bi došlo do atentata na njega:
„U našoj sandža�koj tradiciji postoje neke veze koje su preva-zi�ene kod nekih naroda. Postoji prijateljska, porodi�na i, ako ho�ete, plemenska povezanost i spremnost da se štiti ono što je svoje. Ukoliko bi došlo do moje likvidacije, narednih 50 go-dina nijedan beogradski politi�ar ne bi smio do�i u Sandžak.“
15
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
garancija izre�enih od strane ministra Ivice Da�i�a i direktora BIA Saše Vukadinovi�a da bezbjednost glavnog muftije Muamer-ef. Zu-korli�a nije ugrožena, ali i �u�enje zbog neprofesionalizma direktora BIA-e.„Uvjereni smo da su ovakve tvrdnje rezultat pune svijesti o zna�aju bezbjednosti Muftije, odgovornosti državne vlasti, kao i njih li�no.Ipak �udi obra�anje javnosti direktora BIA na zahtjev ministra Rasima Ljaji�a, što nije uobi�ajeno za ovu vrstu organizacije. Direktor BIA do-pustio je sebi da politi�ki tuma�i informacije o mogu�im pripremama atentata na muftiju Zukorli�a, što je jasni pokazatelj da ova prepiska dvojice �inovnika vlasti ima za cilj još jedan pokušaj spašavanja vrto-glavog gubitka glasova prorežimskih stranaka u Sandžaku.Izjava direktora BIA, ako se izuzme sami po�etak, sve je osim profesi-onalni stav prvog �ovjeka srpske tajne policije. Upuštaju�i se u ocjenu intelektualnog kvaliteta onih koji navodno amaterski pokušavaju de-stabilizirati državu, obi�ni je cinizam i pretencioznost jedne dnevno-politi�ke porudžbine.“
HISTERIJA LJAJI�A I OMEROVI�ANa vijest o pripremanju atentata, pored ozbiljnih bilo je i vrlo neoz-biljnih izjava u �emu su prednja�ili Rasim Ljaji� i Meho Omerovi�, koji je ina�e �lan Odbora za bezbjednost Skupštine Srbije.RASIM LJAJI�: „�udi me kako Muftija, da bi sebi pridao na važnosti, nije pomenuo da zaveru vode Ujedinjene nacije. Ovo je toliko besmi-sleno da verujem da mu ne�e poverovati ni oni koji su ga do sada slepo sledili.”MEHO OMEROVI�: „Muamer Zukorli� želi samo da ‹o�ajni�ki› skre-ne pažnju na sebe. Muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukor-li� po�eo je svojim izjavama da nas zasmejava.“Sli�ne komentare imali su i Ljaji�evi endžioovci �orovi� i Crnišanin.Na ovakve izjave srpskih politi�ara porijeklom iz Sandžaka i njihovih poslušnika Glavni muftija u intervjuu za Dnevni avaz odgovara:„Zašto se Rasim Ljaji� i njegovi ljudi u dva dana nervozno javljaju da komentiraju sve to? Omalovažavanje takve najave i informacije može se tuma�iti na dva na�ina. Jedan je umiješanost, pa se želi minimi-zirati potreba bavljenja tom temom. Oni su zaprepašteni time kako smo sve saznali, a ne iz odgovornosti prema mogu�em napadu. To se može tuma�iti i kao režimski zadatak.“
HRONIKA
UFTIJE ZUKORLI�A ?MUFTIJA: NE PLAŠIM SE!
Odgovaraju�i na pitanja o atentatu na tribini revije Sandžak, Muftija je, izme�u ostalog, kazao:„Zabrinut sam. Maksimalno ozbiljno sam to shvatio. �inim sve što mogu da se prema tome ophodim odgo-vorno, svjestan li�nog, porodi�nog i op�edruštvenog emaneta. Me�u-tim, bez obzira na opasnost, ne�e me uplašiti. Prije svega jer vjerujem u še-sti imanski šart, a to je da se sve deša-va Božjom voljom i odre�enjem i da nema smrti bez edžela.“JESAM LI IM OPASNIJI ŽIV ILI MRTAV
„Ja sam borac na Božjem putu i moja imanska energija ne�e dozvoliti ne-�asnim ljudima da me uplaše, ma kako bilo ozbiljno. Ovo je Sandžak. Ovdje postoje energije koje nisu kao na drugim prostorima. Ma koliko mi-slili da su superiorni s aspekta države i državnih struktura, obavještajnih službi, mi ovdje nismo za igru! Oni s nama ne�e lako iza�i na kraj. Moraju sebi postaviti pitanje jesam li im opa-sniji živ ili mrtav. Sve to uzimam u obzir i ne�e me pokolebati da nasta-vim ovim putem!“ODGOVORNI TADI�, LJAJI� I UGLJANIN„Ja sam ozbiljno shvatio informaciju da je moja sigurnost ugrožena i ako mi se išta desi odgovorni �e biti Boris Tadi�, Rasim Ljaji� i Sulejman Uglja-nin. Jer moje iskustvo od dvije dece-nije govori da se u Srbiji ništa tako krupno ne može desiti bez saglasno-sti i zavjere vrha države ili važnih državnih struktura. Svakako, mi ne želimo niti pani�iti, niti biti neodgo-vorni.“
ZAMJERIO SAM SE POLITI�KO-KRIMINALNIM GLAVEŠINAMA
„Nije teško na�i ko u ovom slu�aju ima motiv, ko ima cilj i koja je zain-teresirana strana. Ja se posljednjih mjeseci i godina jesam zamjerio poli-ti�ko-kriminalnim glavešinama u Be-ogradu i Sandžaku i nema sumnje da su oni najviše zainteresirani da mene nema, obzirom na to da su pokazali nesposobnost i slabost da se sa mnom obra�unaju na regularan, pravno va-ljan na�in, odnosno intelektualno. Ipak, želim vjerovati da �e državne strukture, posebno njihovi vrhovi, biti savjesni i da �e prevagnuti svijest o ozbiljnosti eventualno takvog �ina.“
sera SULJI�-
BOŠK
AILO
Bisera SULJI�-
BOŠK
AILO
BBBBBBBBBBBBBBBBBB
16
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
Poslije svoje pobjede najja�i bokser svijeta Kli�ko re�e kako je boksovati za šam-piona svijeta odmor prema
niskim i prljavim udarcima u po-litici. Odmah mi pade na pamet Sandžak. Šta �e tek kod nas u San-džaku donijeti ovi naredni dani i prolje�e iz ove ci�e zime koja se ne pamti? A ako se po ovoj zimi prolje�e poznaje, onda �emo imati žestoko prolje�e. Bojim se da takvo ne�e imati nigdje u svijetu, upravo jer se lome koplja izme�u starog i novog sistema, starog i novog vre-mena, u borbi prljavih i niskih uda-raca sa kojima smo ve� zapo�eli. Koje �e to proljetne oluje zahvatiti naš Sandžak, jer znam da smo mi poseban narod u svemu, posebni po sr�anosti, temperamentu, �esti-tosti, poštovanju i nepoštovanju, po poslušnosti i neposlušnosti. Bit �e to sandža�ko burno prolje�e. I tako kre�em da analiziram taj svoj narod koji je u Sandžak došao do-brim dijelom i zbog krvnih osveta. Kre�em i od Klimenti �ije gene na hiljade i hiljade Sandžaklija u sebi nosi. Nije ni jaka turska sila mogla da ih obuzda i smiri. Morali su ih rasturiti po svijetu kako bi im sma-njili buntovnost. E te gene, koji ni mo�no Osmansko carstvo nije moglo da ukroti, jer su �udo, da-nas ve�ina Sandžaklija nosi u sebi. No, nosi Sandžaklija i ono plemen-sko zajedništvo i pomaganje jedni drugih kada treba. I po tome su Sandžaklije poznate u svijetu. Va-ljda je to ta supstanca koja nam je data kako bismo opstali, supstanca u nama koja nosi to buntovni�ko i neposlušno kada nam se nešto na-me�e, nešto što nije naše i što ne že-limo. Mi smo narod kojeg nosi želja za širinom, kojeg nosi i ona „besa“, narod koji je na sve spreman kada želi da ostvari ono što je zacrtao i da bude ono što u duši jeste.Sve ja to znam, ali da predizborna trka u Sandžaku može da zna�i i likvidaciju �ovjeka, to ježi kožu i onome ko zna da je sve mogu�e. Facebook je danas najmo�nija ko-munikacija, pa tako i ja koristim to sredstvo kada ho�u da saznam prave novosti u svijetu i o životu.
Obi�ni ljudi tu postavljaju i pro-pagiraju svoje želje, svoj život, svoj svijet i svoju orijentaciju. Na stotine je proslije�enih linkova i komentara o vijesti da je pripre-mana likvidacija glavnog muftije Zukorli�a, pa onda proslje�ivanje njegove biogra�je, zatim „njegov emanet“... To ne može a da ne uz-drma i najimunijeg. Po�injem tako pod tim utjecajem informacija koje me okružuju da iz dalekog i mir-nog svijeta, iz do perfekcije sre�e-ne zemlje Njema�ke razmišljam šta bi bilo kada bi to bilo. Pa iako me Bog obdario fantazijom da pišem i stvaram nove svjetove u romanima, ja nemam toliku fanta-ziju da vidim tu katastrofu koju bi donijelo tako nešto.No, ja ne odustajem od želje za no-vim saznanjem i tako pokušavam da saberem one koji ga mrze i one koji ga vole. Znam da je najja�a ka-zna kada te neko „lupi po džepu“, pa pretpostavljam da i ova mržnja ili ljubav prema njemu mora da ima �nansijsku motivaciju za to. Po�injem da tražim takve. Mrze ga „Zilki�evci“, mrze ga „Ugljaninov-ci“... Da li ga mrze „Rasimovci“ ne znam, jer njegovi glasa�i su bili „Muftijevci“. Razmišljam i zapisu-jem. Onda kre�em da brojim one koji ga vole, pa po�injem od njegove biogra�je i njegovih djela koje je ostavljao za sobom. Piše u biogra-�ji da je prvo napravio jak Mešihat i obdaništa za predškolsku djecu, gdje su ta dje�ica odlazila i gdje su od malih nogu u�ena vjeri i mora-lu. Zna�i, to su njegovi potencijalni ljudi. Pa brojim koga je sa �asopi-som „Glas islama“, koji je pokre-nuo, sve dobio na svojoj strani. I tu je pokupio mnogo onih koji ga vole. O kome god se dobro pisalo, to su sada njegovi. Na red sada, po njegovoj biogra�ji, dolazi Izdava�-ka ku�a „El-Kelimeh“, koja je na milione knjiga odštampala i koje su ušle u naše domove i unijele makar malo kulture. Pa onda dolazi na red Internacionalni univerzitet, na kojem su diplome dobile na hiljade studenata. Iza tih studenata stoje njihove porodice i ro�aci. I to ogro-
mna brojka. Idem dalje i ra�unam koliko je samo sirotinje na njegovoj strani na koje on nije zaboravio. Te narodne kuhinje su zaista veliko djelo. �ovjek koji ima danas u izo-bilju da jede, naravno da ne može da shvati koja je radost onoga koji poslije gladi dobije makar jednom dnevno topli obrok. I tako ra�u-nam da je mnogo onih koji bi bili pogo�eni onim što se tom još mla-dom �ovjeku spremalo. Zamislite, uzeti život �ovjeku koji je svojom vizijom, ipak, po ovoj mojoj ra�u-nici, preporodio taj naš vjekovima, i prirodnim i ljudskim nepogoda-ma, i vlaš�u, ubijani kraj? Ko bi to mogao biti za to spreman? Nešto razmišljam koliko samo lju-di srpske vjeroispovijesti rade i školuju se kod „njega“? Mnogo. I taj �ovjek, iako kritikuje vlast u Beogradu, ipak ne mrzi taj srpski narod. Ne. U to sam ubije�ena. Ra-de�i nekoliko godina na Interna-cionalnom univerzitetu u Novom Pazaru znam koliko samo profeso-ra iz cijele Srbije i Crne Gore tu radi i niti jedan taj profesor ili student tu nije bio degradiran jer je Srbin ili jer nije musliman. Takav je slu�aj i sa „njegovim“ te-levizijama. I na kraju te katastrofe, koju zami-šljam, kada bi se desilo to što se spremalo, vidim na hiljade ljudi koji bi bili spremni poginuti za tog �ovjeka koji je neka vrsta „zvijez-de Sandžaka“. Vidim onda onog gena u Sandžakliji koji ne zaborav-lja i kod koga je želja za osvetom, za nešto što mu je silom uzeto, ne-zamjenjiva i prepadnem se te sli-ke. Bože, ko bi bio taj da to smije uraditi. Zamislite još, uzeti život mladom ocu sedmore djece? Ori-ginalu Sandžaka, koji ima toliko dobrih strana. Ima on, kao i svaki živi �ovjek što ima, i mahana. No, te njegove mahane su, sve dok su mali skandali iz svijeta svjetskih zvijezda, podnošljive. Uostalom, to je hrana narodu koji voli da pri�a, koji ih ili odobrava ili ne odobrava. Te njegove mahane narod i zabav-lja. I ti bijeli džipovi koji su postali dio njega i taj luksuz kojeg on voli nešto su što je �ak simpati�no. Uo-stalom, gdje ste vidjeli svjetsku zvijezdu danas bez luksuza? A on jeste svjetska zvijezda, ali ona koja živi u jednoj provinciji, i to narod voli. Na kraju razmišljam, da nije njega narod u Novom Pazaru bi umro od dosade. On je sada ta zvijezda Sandžaka i oli�enje Sandžaklije i sa tim - da se desilo to sto se spremalo – nedostajao bi i onom ko ga nije volio.
KAD BI SE DESILO TO ŠTO SE SPREMALO
17
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
U �lmu „U zemlji krvi i meda“, kojeg je režirala Angelina Džoli, tema je silovanje Bošnjakinje od strane srpskog vojnika. Silovanje se desilo u vrijeme agresije Srbije na BiH.
Do sada je snimljeno nekoliko ratnih �lmova koji treti-raju ovu problematiku u kojima glavna junakinja nosi bošnjako muslimansko ime. Nemanja Kusturica je sni-mio �lm „Život je �udo“ u kojem je junakinja Sabaha. Jasmila Žbani� je snimila �lm „Grbavica“ u kojem je ju-nakinja Esma. Pa i u �lmu „Snijeg“ Aide Begi� junaki-nja je Alma. Najvaljeno je i snimanje �lma sa naslovom „Halima“. Ali, nijedan od spomenutih �lmova nije tako podijelio srpsku i bošnja�ku, pa i svjetsku publiku, kao �lm An�eline Džoli. U po�etku, kada se saznalo za scenarij �lma, ideju An-�eline Džoli mnogi Bošnjaci su do�ekali na nož. An�eli-
na im je poru�ila: „Ne osu�ujte me prije nego pogledate �lm!“Sigurno ima mnogo Bošnjaka kojima se radnja �lma „U zemlji krvi i meda“ nije i ne�e svidjeti. Ali, na�in na koji je An�elina stala uz Bosnu i bošnja�ke žrtve i sa koliko emocija govori o zlu koje se desilo u agresiji na BiH, a da joj je �lm samo povod za takve istupe, u�inio ju je no-vom bosanskom kraljicom! Dok je boravila u Sarajevu zbog promocije svoga �lma, Bošnjaci su u njoj vidjeli sa-mog meleka o�aravaju�e ljepote! Odavno neko nije tako prilegao srcu Bošnjacima kao An�elina, �ije ime se na bosanskom jeziku izgovara kao Meleka!
N. L.Preuzeto iz Svebošnja�kog nacionalnog mjese�nika
PANBOŠNJAK
KOGA VOLI, A KOGA KOGA VOLI, A KOGA BOLI AN�ELINA DŽOLI BOLI AN�ELINA DŽOLI
TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e
K u � a z a V a š u K u � uwww.trgokemo.comDubrova�ka bb
phone/fax: + 381 20.360.181email: [email protected]
Trg Isa-bega Ishakovi�aTrg Isa-bega Ishakovi�aNovi PazarNovi Pazar
020/337-870020/337-870
HRONIKA
18
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
Devetnaest godina posli-je, 27.02.2012. godine u Prijepolju je održana Komemorativna akade-mija „Štrpci bez meza-
ra“ za 19 gra�ana Sandžaka (18 Boš-njaka i jedan Hrvat) otetih u stanici Štrpci 1993.
Akademiji su prisustvovali vrhovni vjerski poglavar Bošnjaka reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Ceri�, glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� te broj-ne delegacije Islamske zajednice, Narodnog vije�a Sandžaka, Bošnja�-kog nacionalnog vije�a, Bošnja�ke demokratske zajednice, Bošnja�ke kulturne zajednice, Bošnja�ke naci-onalne fondacije, Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, Lige za Sandžak i dr.
Neposredno prije po�etka Akademi-je, delegaciju iz BiH na �elu sa Re-isu-l-ulemom u prostorijama BNV-a u Prijepolju primio je predsjednik Samir Tandir u društvu glavnog muftije Muamer-ef. Zukorli�a, dr. Mevluda Dudi�a, Rešad-ef. Plojovi-�a, Hajra-ef. Tuti�a, Seada Ša�iroi�a i dr. Admira Muratovi�a.
Na po�etku Akademije u ime doma-�ina obratio se predsjednik Samir Tandir. Potom su se prisutnoj rodbi-ni i prijateljima stradalih u Štrpcima te ostalim gostima obratili glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� i reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Ceri�.
Nakon akademije uslijedilo je tradi-cionalni mimohod šutnje do spome-nika stradalim u Štrpcima u Šaram-povu. Kolonu od više hiljada ljudi
predvodio je Reisu-l-ulema, koji je ispred spomenika prou�io dovu za šehide Štrbaca.
Kolona se zaustavljala dva puta: ispred zgrade Suda i zgrade Op�i-ne u Prijepolju u znak protesta što državni organi Republike Srbije ni dan-danas nisu ništa poduzeli da se po�initelji ovog genocida adekvatno kazne.
Predsjednik BNV-a gospodin Samir Tandir je u duhu dobrog doma�ina poselamio prisutne �lanove porodi-ca �iji su najmiliji oteti na željezni�-koj stanici Štrpci, Reisu-l-ulemu, Glavnog muftiju i sve ostale prisut-ne goste koji su za ovu priliku došli iz svih sandža�kih gradova, BiH i di-jaspore. On je u ime BNV-a poru�io porodicama stradalih da nisu same
HRONIKA
IMAMO OBAVEZUIMAMO O DA PRI�AMO DJECI O ŠTRPCIMA DA PRI�AMO DJ
19
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
i da nedužne i nevine putnike voza „Lov�en 671“ nismo zaboravili. On je tako�er naglasio važnost što Ko-memorativnoj akademiji prisustvu-ju i pripadnici srpskog, crnogorskog i romskog naroda.
Tandir je tako�er naglasio da je od otmice u Štrpcima prošlo 19 godina, a da još uvijek nisu otkriveni inspi-ratori ovog strašnog zlo�ina, niti su porodice dobile i najmanju repa-raciju, �ak ni mezarje. „Me�utim, ono što naro�ito nas Bošnjake, ali i sve ljude, treba posebno da zabrine �injenica da laboratorija zla koja je proizvela Slobodana Miloševi�a, Ra-dovana Karadži�a, Ratka Mladi�a, Milana i Sredoja Luki�a ne samo da nije uništena niti demontirana, ve� nažalost ona još uvijek radi, samo je metod rada malo druga�iji, so�stici-
raniji, ako taj izraz može da stoji uz laboratoriju zla“ – rekao je Tandir i dodao da je za to najbolji dokaz da aktuelna vlada RS-a haškim optu-ženicima za najteže zlo�ine pla�a najskuplje advokate, a njihovim po-rodicama kupuje automobile i sta-nove, dok za porodice �iji su �lanovi oteti u Štrpcima nema ništa.
Tandir je tako�er poru�io da Bošnja-ci nikad ne�e odustati od zahtjeva da se ispita puna odgovornost sa-dašnjeg politi�kog, državnog, voj-nog i policijskog vrha zbog u�eš�a u otmici, sa posebnim osvrtom na ta-dašnjeg predsjednika SR Jugoslavije Dobricu �osi�a, navode�i da je to ra-zlog pokretanja peticije da se plato ispred prijepoljskog Doma kulture nazove Trg otetih u Štrpcima.
MUFTIJA ZUKORLI�: POSLIJE SJEVERINA I ŠTRBACA NIKO NAM NEMA PRAVO DRŽATI MORALNE
LEKCIJE
Nakon Tandira, skupu se obratio glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� koji je na samom po�etku naglasio da je povod skupa emocija:
„Emocija je jedna od najzna�ajnijih dimenzija �ovjeka. Nešto što ga �ini razli�itim od drugih živih bi�a, ne-što što mu daje mogu�nost da bude plemenit. Ali, emocija ima i drugu, tamnu stranu i ako se otme kontroli, ona postaje i prerasta u ono što je su-protnost plemenitosti. Mi Bošnjaci cijelo jedno stolje�e smo u iskušenju kako da odgovorimo na sve ono što nam se dešava - toliko nasilja, ne-pravde i stradanja. Vjerujem da ne postoji narod na svijetu koji je pre-
HRONIKA
IMAMO OBAVEZUOBAVEZU DA PRI�AMO DJECI O ŠTRPCIMA JECI O ŠTRPCIMA
20
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
živio nešto sli�no, ovoliko ili možda manje, a da nije otišao u drugu kraj-nost, a da nije ili nestao ili se defor-mirao u mržnju ili želju za osvetom. Mnogo puta sam se pitao kako su to Bošnjaci uspjeli da ostanu plemeniti i humani, uprkos tolikom stradanju. Našao sam odgovor u islamu i na-šoj bošnja�koj tradiciji. I zato, bra�o i sestre, imamo pravo biti ponosni makar sje�anjem na žrtve otmice u Štrpcima. Okolnosti u kojima se to desilo, odnos države i državnih or-gana i najodgovornijih u državi pre-ma tome tada, pa sve do sada, upr-kos svemu tome, mi imamo pravo i razloga biti ponosni na sebe, svoju vjeru, svoju naciju i svoju tradiciju. Teško je pripadati narodu koji je sve to preživio i proživio, ali vjerujte, još teže je pripadati zajednici, grupi ili narodu koji su izrodili zlo�ince. Bo-lje je biti dio žrtve nego dio zlo�ina na bilo koji na�in. Zato sa punim pravom, odvažnoš�u i ponosom di-žemo glas protiv ove nehumane šut-nje državnog sistema vlasti do najvi-šeg vrha. Tada su šutjeli predsjednik SRJ Dobrica �osi�, predsjednik Srbi-je Slobodan Miloševi�, šutjeli i tako omogu�ili zlo�incima da ove nevi-ne ljude otmu i ubiju. Šutjeli dok i
zvani�no ta država nije bila u ratu i nije, navodno, imala nikakve veze sa tim ratom. Danas, nakon 19 godina, i ova vlast sa svojim predsjednikom šuti. Odnos države prema otmici u Štrpcima predstavlja najjasniju ilu-straciju odnosa prema Bošnjacima kao narodu. Desilo se, pa šta!? Oteti ljudi u sred bijela dana, državljani države koja, navodno, nije u ratu i šta se poslije toga desilo? Ništa se nije desilo! I dan-danas isto tako. Nažalost, takav je odnos države pre-ma nama. Sve ovo što nam pripada kao ljudima, kao gra�anima, kao naciji, kao zajednici, �ak i ono što nam je ovakvim Ustavom zagaran-tirano – sve to je normalno za druge narode i zajednice. Za nas: ako podi-gnete glas da tražite to pravo, onda vas nazivaju radikalnim i opasnim, onda vi destabilizirate prostor, onda vi iznosite govor mržnje, onda ste vi problem, vi ste opasnost!
MLADE GENERACIJE ULIJEVAJU OPTIMIZAM I IZRASTAJU NA
SLOBODIOsvr�u�i se na još uvijek neposti-gnuti sudski epilog za otmicu u Štrpcima, muftija Zukorli� je govo-
rio o nesposobnosti pred-stavnika vlasti i države Srbije da shvate da vlast ima smisla samo ukoliko predstavlja servis gra�ani-ma koji su je birali. „U protivnom, vršenje vlasti se pretvara u sramotu koje �e se stidjeti svi oni koji vrše tu vlast“ – naglasio je Muftija i dodao da ipak ima prostora za optimizam jer živimo u vremenu odrastanja mladih Bošnjaka i Bošnjakinja, gra-�ana i gra�anki ovog prostora koji �e biti druga�iji od ranijih generacija kojima su totalitarne ideologije uni-štile osje�aj za slobodu, slobodarski poriv i uspjeli ih deformirati.
„Ja sam ponosan na mlade naraštaje koji više ne pripadaju tome svijetu, koji slobodu ne daju ni za šta, koji žele budu�nost graditi svojom ru-kom i koji ne�e pristajati da se odri-�u vjere da bi sa�uvali glavu na ra-menima, kao što je do sada držana lekcija. To je naš put, taj put je sve iz-vjesniji, on je sve svjetliji i ja se zbog toga ponosim i zato podvla�im da Bošnjaci imaju pravo na optimizam i imaju pravo na sopstvenu budu�-nost. Sa ovim historijskim resursom mira, paci�zma, opredijeljenosti ka slobodi i miru – što Bošnjaci više ni-
HRONIKA
RADIKALNI SMO ZA ONE KOJI NAM RADE
O GLAVI
Prije neki dan jedan me novinar upitao:
„Da li je ta�no da ste Vi radikalni?“
Radikal je opasan �ovjek. Rekao sam: „Da, ja sam radikalan
i opasan. Za koga? Za sve one koji rade o glavi mome narodu.“ Jesam, i ponavljam
to, i takav �u biti, jer samo tako izre�en
glas se pomalo �uje. Prevodit �e ga ko kako želi. Neka ga prevede svako na
svoj jezik i neka ga razumije ko kako
ho�e. Zaista, poslije Srebrenice, poslije Sjeverina, poslije
otmice u Štrpcima niko nema pravo
nama držati moralnu lekciju!“
21
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
kada ne moraju dokazivati, jer su ga dokazali mnogo puta - mi �emo, zapravo, biti bogatstvo i države Sr-bije i cijeloga Balkana, jer nosimo u sebi toliko huma-nosti, ljubavi prema svemu što je pozitivno i svu gor�i-nu tragedije pretvorit �emo u svijetlu budu�nost nas, ali i onih koji žive sa nama ili pored nas. Ali, isto tako sa istom odlu�noš�u i istom snagom ne�emo dozvoliti onima oko nas, a pogotovu onima koji �ine vlast na bilo kome nivou, da krune našu slobodu, da nam otimaju slobodu i da nas smatraju manje vrijednima. To je vri-jeme iza nas i ubrzo �e se to, ako Bog da, pokazati!“
REISUL-ULEMA JE NAŠ NACIONALNI RODITELJ
Muftija se na kraju poseb-no zahvalio Reisu-l-ulemi što je uprkos obavezama prihvatio da bude sa poro-dicama otetih iz Štrbaca i Bošnjacima Sandžaka ovog dana u Prijepolju: „Reisu-l-ulema svakako jeste po-glavar Islamske zajednice, ali smo imali i ranije reisu-l-ulema. Ta pozicija jeste važna, ali vjerujte, od pozicija su važniji ljudi. Ahmedija jeste važna, ali glava pod ahmedijom je još važnija. Ono što mene �ini jako ponosnim jeste što mi u Reisu-l-ulemi imamo vrhov-nog vjerskog poglavara, ali mi isto tako imamo svog nacionalnog pred-vodnika, svog nacionalnog roditelja. Moram kazati da sam to i li�no osje-tio u trenucima kada mi je najteže bilo u ovoj teškoj borbi na Božjem putu i na putu ostvarivanja slobo-de i prava za Bošnjake, a posebno ovdje u Sandžaku. Uvijek je bio tu da mi da podršku i �ovjek je koji je jako rano shvatio da nema razlike izme�u Bošnjaka u BiH i Bošnjaka u Sandžaku i da se ne smije dozvo-liti Drini, uprkos njenoj krvavoj hi-storiji, uprkos njenoj valovitosti, da bude nepremostiva. Zahvaljuju�i njemu, mi Bošnjaci imamo nacio-nalnu budu�nost u zajedništvu i oni koji ga slijede u široj civilizacijskoj i nacionalnoj poruci. Imamo priliku da izrastemo u pravi narod koji �e osje�ati i izgra�ivati veze izme�u Sarajeva i Novoga Pazara i Prijepolja i Bošnjaka na Kosovu i Makedoniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i ci-jeloj dijaspori. Imamo �ovjeka koji
zna da pristanak na atomizaciju, na cijepanje, na usitnjavanje jeste po-sljednja faza u pripremi za naš ko-na�ni nestanak. On je podigao glas i razvio bajrak. Svakako da mu je lak-še bilo da se, kao mnogi drugi na vi-sokim pozicijama, ušuti, da prihvati kompromis, da odustane od onoga što nam pripada kao narodu i u vjeri i u naciji. Njemu bi li�no i njegovoj porodici bilo mnogo lakše, ali lakše je obi�no jeftinije, a ono teže je sku-plje i vrjednije. Zato, budite ponosni na svog Reisu-l-ulemu, na svog po-glavara i zajedno sa njim, ako Bog da, nastavimo put u implementaciji naše vjere i ostvarenju li�ne i nacio-nalne slobode.“
ZBOG IZNIMNE VAŽNOSTI GOVOR REISU-L-ULEME DR. CERI�A PRENOSIMO U CIJELOSTI
IMAMO OBAVEZU DA PRI�AMO DJECI O ŠTRPCIMA
Došao sam u Prijepolje da podije-lim sa Vama jedan tužan osje�aj da i nakon devetnaest godina ne zna-mo gdje su kosti naše bra�e. Teško je kada ne možete ne samo za života biti u miru, ve� i kada odete sa ovoga svijeta ne možete biti mirni zato što ne znate na koji na�in su pogubljeni,
na koji na�in su oteti i ne znate gdje im se kosti nalaze. Možete zamisli-ti kako se osje�aju �lanovi porodice kad moraju to sve trpjeti, i zato smo mi ovdje došli da sa njima podijeli-mo tu bol.
Mogu Vam oduzeti i ku�u i zemlju, evo mogu Vam oduzeti i najmili-je, mogu Vas protjerati, mogu Vam oduzeti ono što ste cijelog života zaradili, kao što se to nama doga�a, ali jednu stvar ne mogu Vam nikad oduzeti, a to je vjera u srcu koju nosite. Na drugoj strani, svi �e Vas ostaviti, i roditelji, kada treba da se ra�un polaže pred Bogom, i djeca, i komšije i prijatelji, ali ima Jedan Koji nas nikad ne ostavlja i uvijek �eka da Mu se vratimo. To je Gos-podar, Allah Uzvišeni, koji �eka da se vratimo u krilo Njegove milosti i rahata. Zbog toga se kaže u jednoj izreci koju mi �itamo kao hadis, koja je prisutna gotovo u svim religijama i tradicijama, a neki kažu da vodi porijeklo od Konfu�ija, �uvenog ki-neskog �lozofa: „Bit �eš pravi vjernik, bit �eš pravi �ovjek kada budeš želio dru-gome ono što sam sebi želiš.“ Drugim rije�ima, u negativnom smislu, kad ne budeš �inio drugome ono što ne bi želio da tebi drugi u�ini. To je ta-
HRONIKA
22
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
kozvano zlatno pravilo ili golden rul, kako kažu, na kome se zasniva ideja o suosje�anju ili ideja o tome da di-jeliš i dobro i zlo sa ljudima, komši-jama sa kojima živiš. Mi smo danas došli upravo iz te potrebe i moti-vacije da podijelimo tugu, žalost sa porodicama devetnaestero naše bra-�e kojima se ne zna trag i ne zna se kako su otišli sa ovoga svijeta.
KOLIKO VRIJEDI LJUDSKI ŽIVOT
Kako se kaže u Kur’anu, jedan ljud-ski život vrijedi kao cijelo �ovje�an-stvo. Onaj ko ubije jednog �ovjeka, isto kao da je ubio cijelo �ovje�an-stvo. Onaj ko spasi jednoga �ovjeka, isto kao da je spasio cijelo �ovje�an-stvo. Ovdje nije u pitanju broj, nego odnos prema �ovjeku kao takvom. Zbog toga osje�am potrebu da po-novo naglasim:
MI SMO U OVOJ GENERACIJI KAO NA SUDNJEM DANU
Draga bra�o i sestre, mogu nam ili mogu Vam uzeti sve, kao što se do-ga�alo za ovih zadnjih sto godina, da smo mi jedini narod na Balkanu koji stalno mora po�injati ispo�etka. Rijetke su porodice koje su nasli-jedile od svoga djeda, oca imetak i kontinuirano imaju stabilnost svoga doma. Mi smo narod koji se ve� ne-koliko puta u zadnjih sto godina ge-neracijski morao seliti, odnosno na-puštati svoj imetak, dom, ku�u, onu koju mu je gradio otac, i po�injati is-po�etka. Tako nam se dogodilo i de-vedesetih godina: Oni koji su napra-vili ku�e, imali svoj dom, sanjali o budu�nosti svoje djece, odjedanput su morali sve to napustiti i oti�i neg-dje daleko, po�eti opet ispo�etka, ali ne znaju ni oni sada koliko �e opet morati uložiti truda, osigurati ili sa-kupiti sredstava za život i ho�e li to biti trajne vrijednosti da daju, uru-
�e svojoj djeci da ih naslijede, ho�e li ponovo i njihova djeca morati da se sele i po�inju ispo�etka? I tako mi živimo u jednom ciklusu ve� deceni-jama, više od jednoga stolje�a. Gdje je tome kraj, kad �e tome do�i kraj i kad �emo mi na ovome Balkanu, kao Bošnjaci, kona�no mo�i odahnuti i kazati svojoj djeci: „Vi ste sada osigu-rani, niko Vas ne�e goniti iz Vaše ku�e.“
Draga bra�o i sestre, kao što re�e Ali-ja Isakovi�, mi smo u ovoj generaciji kao na Sudnjem danu - svi moramo pojedina�no i kolektivno polagati is-pit pred Bogom za sebe, svoju djecu i svoju budu�nost. Mi smo genera-cija koja ne smije ostavljati dugove djeci i unucima. I zato je jako važno da se spozna istina o Štrpcima, ali i o svakoj žrtvi i o svakom nedužnom i nevinom Bošnjaku koji je izgubio život. Moramo ga tražiti od sada do Sudnjeg dana, dok ga ne na�emo. To je naša obaveza.
Kao što su drugi narodi shvatili da moraju imati pravilo, to mora za nas važiti: svaki Bošnjak mora biti odgo-voran za drugog Bošnjaka. Ho�emo li to primijeniti u životu - ostaje da se vidi, ali to je ideal kojem težimo.
SVE SMO SVJESNIJI SVOJE NACIJE
Pošto se nalazimo u Prijepolju, po-što smo po vjeri muslimani i po nacionalnom odre�enju Bošnjaci, postajemo sve više svjesni tog svog nacionalnog prava, i to zahvalju-ju�i upravo onima koji bi željeli da to zaboravimo, jer uvijek trebamo da imamo na umu da se sve nacije nisu de�nirale iz same sebe, nego u odnosu na one koji su ih negira-li. Tako i mi Bošnjaci, uz sve ovo što nam se �ini, trebamo nekada kazati hvala onima koji nas prisiljavaju da po�nemo razmišljati o samima sebi, svojim nacionalnim pravima i nacio-nalnoj svijesti, o našem zajedništvu i
o tome da moramo voditi brigu jed-ni o drugima.
ŽELE NAS UBIJEDITI DA SMO BEZVRIJEDNI
Želim da ovdje podijelim nešto sa Vama. Nas muslimane gotovo u �itavom svijetu kroz vrlo per�dno smišljenu propagandu stalno stav-ljaju u kontekst nasilnika, štaviše terorista. Jedino se govori o tome da postoje islamski teroristi. Jeste li �uli da je ikad iko rekao atribut bilo koje druge religije uz imenicu terorista? Nije osim muslimana. Postoji jedno pravilo da nisu svi muslimani teroristi, ali svi terori-sti su muslimani. Po de�niciji, to se tako govori. Vidite toga para-doksa! Volio bih da ovo zapamtite zbog sebe, ne zbog njih, jer njima nikada ne�emo mo�i to objasniti, oni znaju da govore laž, ali njima je jako važno da muslimane ubi-jede, da po�nu vjerovati o sebi da su bezvrijedni i da kao takvi o sebi po�nu razmišljati u svojoj duši da su zapravo nasilnici, te da žive sa tom krivnjom. Ali vidite, islam je vjera nastala iz korijena rije�i selam što zna�i mir. A musliman, prema toj de�niciji, šta zna�i musliman? Miroljubiv �ovjek, dragovoljno mi-roljubiv �ovjek. Rije� iman/vjera nastala je iz korijena emn. Šta zna�i na arapskom emn? Sigurnost. A šta zna�i mumin? Mumin zna�i siguran i pouzdan �ovjek. U šta? U Boga, u sebe i u druge. I imamo ihsan. Oda-kle je nastala rije� ihsan? Od korije-na hasen. Šta zna�i hasen? Lijepo. A šta zna�i ihsan? Ljepota tvoga lica i djela. A šta zna�i muhsin? Muhsin zna�i lijep �ovjek koji ti, kada ga sretneš na ulici i kad god sa njim razgovaraš, rije�ju i djelom �ini dobro�instvo da se osje�aš lijepo.
HRONIKA
23
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
DEFINICIJA ISLAMA, IMANA I IHSANA
Ovo su tri kategorije ili pojma koji �ine našu vjeru. Sva �lozo�ja naše vjere je u ove tri rije�i. Kako to zna-mo? Tako što je Muhammed a.s. sje-dio sa svojim ashabima, poput naše-ga sastanka kojeg mi imamo u svoje vrijeme, i odjedanput mu je došao je-dan �ovjek u bijelim haljinama, sjeo uz njega i pitao ga: „Božji Poslani�e, objasni mi šta je islam?“ Muhammed a.s. kaže: „Upitani manje zna.“ Odno-sno, onaj koji pita bolje zna od onog kojeg pitaš. Muhammed a.s. je shva-tio da je to neka vrsta pedagoškog u�enja i kroz pitanja i odgovore je trebalo u�iti one koji su tu bili pri-sutni. Alejhiselam kaže: „Islam je da šehade doneseš, namaz klanjaš, pa post, pa zekat, pa hadž...“ Onda ga pita: „Šta je iman?“ „Iman je da o�ituješ da je Bog Jedan, da vjeruješ u meleke, u Kitabe, u poslanike, u Sudnji dan i da sve što se zbiva i doga�a biva Božjim odre�e-njem.“ To su islamski i imanski šar-ti. Onda ga pita: „A šta je to ihsan?“ Alejhisselam kaže: „Ihsan je da vjeru-ješ u Allaha dž.š. iako Ga ne vidiš, jer ako ti Njega ne vidiš, On tebe vidi.“ A šta to u prenesenom mišljenju zna�i? Muhsin, dobro�initelj je onaj �ovjek koji �ini dobro drugima i koji �ini dobro op�enito, ne o�ekuju�i da mu bilo ko kaže hvala za to. Zato za ono što mi radimo i ono što svako od nas radi, nemojte o�ekivati da vam neko od ljudi kaže hvala. Radi to zato što to vidi Allah dž.š., jer ako ti Njega ne vidiš, On tebe vidi šta radiš.
PRIMJER POSLANIKA JUSUFA E vidite sada, kako je moglo da se dogodi da vjera, tradicija koja u ko-rijenu ima poruku mira, sigurnosti i ljepote pretvori se u to da se na ta-kav na�in doživljava kao monstrum i opasnost za cijelo �ovje�anstvo. Ko je za to odgovoran? Odnosno kako se dogodilo da je Jusuf a.s. morao oti�i u zatvor, da mu je, kako on kaže: „Bože, draži mi je zatvor nego da pristanem na ono na šta me ona zove!“ Jusuf a.s., kojeg su bra�a bacila u bu-nar, pa ga onda pronašli oni putnici, pa se poslije toga, zbog njegove lje-pote, faraonova žena zaljubila u nje-ga do te mjere da ga je pokušala silo-vati, te mu poderala košulju sa le�a i onda, zbog pakosti i oholosti, žena koja je htjela da ga siluje optužuje ga za zlo�in zbog kog Jusuf a.s. odlazi u zatvor. Kad tamo dolaze pred sudiju šta kaže Jusuf a.s? „Najbolji dokaz ko je ovdje kriv: pogledajte sa koje strane je košulja poderana, da li sprijeda ili stra-ga?“ Naravno, Jusuf a.s. je ostao se-dam godina u zatvoru, sve dok nije
trebalo faraonu da se objasni onaj �uveni san o sedam debelih i mrša-vih krava. Onome što je bio u zatvo-ru, kada je izlazio, Jusuf a.s. kaže: „Spomeni me tamo, Boga ti, kod ovog kad budeš!“ Ovaj zaboravio, ali kad je faraon pitao: „Ko mi zna objasniti ovaj san“, onda se ovaj sjetio: „Znam ja, ima Jusuf.“ Onda su Jusufa izveli iz zatvora i on objasni faraonu: „Bit �e sedam gladnih godina za sedam onih debelih godina, odnosno uspješnih go-dina, rodnih. Za ovih sedam uspješnih, odnosno rodnih godina, ostavi u hambar žita da ti može biti za sljede�ih sedam godina, kad do�u gladne godine. To zna�i moraš ostaviti rezervu.“ Faraon je bio zadovoljan time.
SMETA IM MUSLIMANSKA MIRNO�ABra�o draga, zašto se odnose tako prema muslimanima i islamu? Zašto su se tako odnosili prema Jusufu a.s? Njima smeta ta ljepota, njima smeta ta muslimansaka mirno�a, oni to ne mogu da to podnesu.
IMAMO OBAVEZU DA PRI�AMO DJECI O ŠTRPCIMA
I vidite kako se doga�a nama kao narodu isto kao što se doga�alo Jusufu a.s. Stalno nas optužuju za nešto. Kada pokažemo da nam je košulja s le�a poderana, a ne sprije-da, nije ni taj dokaz dovoljan, nego ponovo na�u neku drugu optužbu i tako u beskraj. Tako su naši djedovi imali i tako mi sada imamo. Naža-lost, naši djedovi nisu mogli da nam sve pri�e ispri�aju, ali zato imamo obavezu i pravo da ispri�amo našoj djeci o Štrpcima, Srebrenici i svemu što nam se doga�alo da se njima ne bi dogodilo. Ovo je prilika, sa ovo-ga mjesta u Prijepolju, sa dubokim osje�anjem odgovornosti i suosje�a-njem sa porodicama kojima su naj-miliji odvedeni ni krivi, ni dužni. I nisu oni jedini! Ali, dok god budemo puštali jednoga po jednog i dozvo-ljavali da nas odvode i da vi�emo: „Nije još do mene došlo“, kada do�e do tebe onda �eš se pitati: „Ima li neko sada da mi pomogne i da me odbrani!?“ Ne smijemo �ekati da nas sve odvedu, pa kada nas odvedu da pitamo gdje su oni da mi pomognu. Kako znaš sa�uvati svoje pravo, mo-raš �uvati pravo svoga brata. Jedino tako možemo opstati!
TRAŽIMO ISTINUOvo je prilika da sa pozicije odgo-vornosti koju imam pred Bogom, svojim narodom i poviješ�u mog narada pošaljem poruku mira, se-
lama, ihsana i hasena koju mi nu-dimo našim komšijama, posebno srpskom narodu, kojem želim da se osvijesti i shvati da se ne može be-skrajno ponašati kao da se ništa nije dogodilo, da nas ne mogu beskrajno lažima utjeravati u ono što ne može-mo prihvatiti, jer možemo prihvatiti djelimi�no, ali ne možemo prihvatiti neistinu i nikada ne�emo prihvatiti neistinu koju naša duša ne može pri-hvatiti! Mi ho�emo istinu, ho�emo da �ujemo istinu, ho�emo priznanje za istinu i ho�emo da znaju da nas dobro �uju!
KADA JE KABIL UBIO HABILAKada je Kabil ubio Habila? Kada je Habil govorio svome bratu: „Zašto me ubijaš iz pakosti i ljubomore kada ti nisam ništa u�inio?“ I kada Kabil nije mogao shvatiti kada mu je re-kao brat: „Ako me ubiješ ti �eš ponijeti moje grijehe sa svojim grijesima, ja �u biti u boljoj poziciji nego što �eš biti ti.“ Ali Kabil je bio slijep, nije bio gluh, i ubio je svoga brata, a onda nakon izvjesnog vremena vidio crnog ga-vrana kako ho�e da iskopa kabur za njegovog brata i onda je Kabil shva-tio i rekao sebi: „Koliko sam ja zao, i koliko sam glup, i koliko nemam suosje-�anja prema drugom �ovjeku! Ni ja ne shva�am, makar trebam pokopati svoga brata!“ I Kabil je pokopao svoga bra-ta. Šta to zna�i? Imamo i kur’ansku i biblijsku poruku, gdje se kaže da
HRONIKA
NI NAŠA OMLADINA NE SMIJE ZABORAVITI ŠTRPCE
Sandža�ka omladina imala je priliku organizirano prisu-stvovati obilježavanju godiš-njice zlo�ina u Štrpcima.
U organizaciji Omladine BKZ-a 50 omladinaca iz No-vog Pazara, Tutina i Rožaja otputovalo je za Prijepolje na komemoraciju zlo�ina u Štrp-cima, kojoj je prisustvovao i reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri�.
Omladinci su, zajedno sa gra-�anima Prijepolja, prisustvo-vali komemorativnoj akade-miji, a zatim i u�estvovali u tradicionalnom mimohodu šutnje do spomenika strada-lim u Štrpcima u Šarampovu.
24
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
�ovjek može napraviti grijeh, da nije savršen, da smo svi grješni, ali ima nešto gore od samog zlo�ina: NEGI-RANJE ZLO�INA. Negiranje geno-cida nas najviše boli pored rana koje nosimo, pored zlo�ina koji je u�injen prema nama samo zato što smo ovakve vjere i nacije i samo zato što imamo potrebu za slobodom kao i svi drugi. Nas jako boli što se želi sa-kriti istina i što se negira naša patnja. Stoga, genocid je negirati genocid, zlo�in je negirati zlo�in. Ova poru-ka Kur’ana i Starog i Novog Zavjeta je ono što nas u zadnje vrijeme kao vjernike u odnosu na druge vjernike koji bi trebali �itati Stari i Novi Za-vjet kao što mi �itamo Kur’an i što ti ljudi nisu spremni da prihvate i priznaju svoj grijeh kao što je Kabil priznao nakon zlo�ina u odnosu nad svog brata Habila. Brejvik je ubio 77 ljudi u Oslu na onom ostrvu inspiri-ran zlo�incima koji su prema nama zlo�in uradili, šta je njegov, odnosno problem za nas, što Brejvik smatra da je to što je u�inio plemenito djelo i što sada ima onih koji se sprema-ju da u Oslu, u Norveškoj naprave pozorišni komad u kome on govori o svome zlo�inu. Kakva je razlika
izme�u Brejvika koji ne shva�a svoj grijeh i insistira da je to njegovo ple-menito djelo ubiti 77 mladi�a i onih koji negiraju zlo�in u Srebrenici i zlo�in u Štrpcima? Nema razlike iz-me�u njih. Zato pozivamo one koji znaju i da mi znamo da oni znaju da iza�u i olakšaju i sebi i njima kao što je Kabil olakšao sebi kada je vidio da je crni gavran pametniji od njega, da makar treba ukopati svoga brata.
SVETA DUŽNOST SVAKOG BOŠNJAKAMi smo bra�a po Ademu i Havi. Ljudski rod jednino može opstati na Zemlji ako imamo me�usobno saosje�anje i jedni drugima pružimo ruku mira i pomirenja. Svjestan sam šta kažem, i gdje to kažem, i pred kojim ljudima govorim i naravno da ne mogu da razumijem da ovi ništa nisu razumjeli ni od slovena�ke po-ruke, ni od albanske poruke, ni od crnogorske poruke, ni od hrvatske poruke, ni od makedonske poruke da se pravo i želja za slobodom jed-noga naroda ne može uništiti. Nama je žao što Beograd ne može da shva-ti i nije ništa nau�io iz poruka koje
je dobio od albanskog, hrvatskog, slovena�kog, makedonskog naroda i njihovog prava da budu slobodni i moraju sa nama Bošnjacima pro-�i kroz isto iskustvo i potrošiti isto vrijeme da bi na kraju shvatili da je naše pravo za slobodu na Balkanu i naše pravo da živimo u miru i bez straha. To je odlu�ilo gdje �e, šta �e, to je sveta dužnost svakog Bošnjaka ma gdje bio. Žao nam je što Beograd još uvijek ne može da shvati da je prošlo vrijeme Sejda Bajramovi�a, da je prošlo vrijeme izdaje u Boš-njaka i da izdaja nije vrlina mudrog i vještina snalažljivog. Samo još u Bošnjaka se traži da se kaže, kada izdaš, da je to vrlina mudrog. „Gle-daj kako je mudar!“ Kada izdaš, da je to vještina snalažljivog. Ama, kako snalažljiv - prodao �ast i slobodu svoga naroda za mali sitni položaj i privilegije koje je navikao da uži-vi na ra�un istine, pravde i slobode svoga naroda? Ti izdajnici moraju biti prepoznati. Niko više nema pra-vo da prodaje �ast, slobodu i ugled bošnja�kog naroda.
SLU�AJ HUSEIN-KAPETANA GRADAŠ�EVI�A
Kao ilustraciju toga, želim da Vam skrenem pažnju na �etiri takva slu-�aja u našoj povijesti. Ko se sje�a �uvenog, slavnog Zmaja od Bosne Husein-kapetana Gradaševi�a koji 1830-ih godina bio ve� osvojio au-tonomnost identiteta Bošnjaka i ve� uspio da napravi autonomnu držav-nost BiH. Ali, kada je to završio, šta mu se dogodilo? Pozvali su ga u Be�, i to onako da ga po�aste, a onda Be� izvrši trgovinu sa Istanbulom i Hu-sein, rahmetli, napravi veliku grešku i ode u Istanbul. Naravno, iz Ista-nbula se nije vratio. Umjesto njega je došao drugi Bošnjak, slab, nesposo-ban, podmitljiv i potkupljiv i tako se zaustavio proces autonomnosti Boš-njaka i BiH. MUFTIJA DŽABI� JE PROTJERAN JER
JE BIO USPJEŠANDrugi primjer. Slavni, �uveni muf-tija mostarski Džabi�. Kada se borio sa Austro-Ugarskom za autonomiju Islamske zajednice, posebno u mea-rifu, u vakufu, tada je ustalo sve – i kuka i motika Austro-Ugarske. Me-�utim, on je mislio da osvoji auto-nomiju, ali zato što je bio uspješan, protjeran je u Istanbul i 1918. godine umro u Istanbulu, nije u svojoj zem-lji.
DŽEMAL BIJEDI� JE ŽRTVOVANI jedan vrlo nama blizak primjer. �o-vjek, koji je bio uspješan kao držav-nik, kao premijer bivše zajedni�ke države, naš �uveni i poznati Džemal
HRONIKA
NE PRIHVATAM NI RIJE� ŽRTVOVATI
Ovih dana me je jedan od novinara upitao: „Jesi li spreman da žrtvuješ muftiju Muamera Zukorli�a zato što Srbija traži?“ Pošto je novinar iz na-šeg naroda i shvatio sam da nešto razumije, rekao sam: „Ja ne prihva-tam tvoje pitanje! Ne prihvatam ni rije� žrtvovati, ali razumijem zašto me tako pitaš.“ Znate zašto? Zato što je u Bošnjaka ve� postalo rutina da kada neki Bošnjak uspije, napravi neki pomak, kada se stavi na �elo i kada je spreman da žrtvuje život, zdravlje, imetak, porodicu i sve, i kad napravi odre�eni uspjeh i vidi se da je sposoban, odgovoran, hrabar, uspješan, na�e se neki Bošnjak koji ga zamijeni, žrtvuje ga za drugog nesposobnog, slabog, licemjernog Bošnjaka uz podršku, odnosno, ne-zainteresiranost dobrih, �nih, naivnih Bošnjaka i vi�u: „Šuti, moglo je i gore biti! Dobro si prošao.“
25
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
Bijedi�. Zato što je bio uspješan u podizanju državnosti BiH, zato što je bio narodni lider Bosanaca, kao iskreni Bosanac, morao je biti žrtvo-van, pa je pogubljen.
PRINCEZA BUSEINA I PRINCEZA BOSNA
I na kraju, primjer našeg savreme-nika rah. Alije Izetbegovi�a. Posto-ji pri�a o �uvenoj Buseini. Kada su muslimane protjerivali iz Španije, Anadoluzije jedna djevoj�ica od 12 godina Buseina, ostala je iza svoga oca, kralja Mutevida, i uzeo je jedan gazda, krš�anin, koji je odgojio u svojoj ku�i, a ona nije otkrivala pra-vi identitet. Kada je porasla za uda-ju, gazda je zamolio njezinu ruku za svoga sina. Bilo je neobi�no da jedan gospodin traži ruku robinje, jer je ona bila u položaju robinje. „Gazda moj, nisam robinja. Ja sam princeza, moj otac kralj je u Marekešu u Maroku. Mo-ram mu poslati pismo da tražim izun za udaju.“ Vidite, bra�o, Bosna Vam je kao Buseina, koju su 1878. godine u Berlinu prodavali kao robinju, i ku-pila je Austro-Ugraska kao robinju i tako su se prema njoj odnosili kao prema robinji. Kad su je 1992. godine zabegenisali i Beograd i Zagreb da je ožene, onako bez išta i na prepad, onda je Bosna, odnosno Alija ustao i kazao: „Ali, Bosna nije robinja, Bosna je princeza. Jeste da joj je lice sada malo ranjeno i ponekad, kada gledate ovako kartu, izgleda ružno, ali imaju ovi frizeri koji �e, Ako Bog da, napraviti, bit �e to najljepše lice na Balkanu. Ako Bog da, pravo princezino lice.“
SVE MOŽEMO PODNIJETIHo�u da Vam kažem ovdje i da me �uju svi koji bilježe, a bilježe o�ito. Samo bilježite i samo lažite koliko god možete! Sve možemo podnijeti, nemojte se sekirati za nas, mi se više sekiramo za Vas i od naših i vaših. Ali, ho�u da Vam kažem, ovaj Muf-tija kojeg ovdje vidite, nisam u rodu nikakvom s njim, a volio bih da je-sam. Ima on veliku familiju i svi su hodže, sve u hodže dao. Ovi išli tamo u partiju, njegov babo i njegova porodica slala djecu u medresu. Mi
smo seljaci i selja�ka djeca, išli smo u medresu i svi ovi bena, bena Bošnjaci oni su išli u velike škole. Sad kad je postalo važno, oni kažu: „Vi ste selja-ci!“ Elhamdulillah, ja seljak sa Duka-cije, da znate. I nažalost ili naradost, kod Bošnjaka ima još jedan fenomen, da sa obi�nim Bošnjakom sa sela, kako oni kažu, sa seljakom, sjedite popiti kahvu, on �e Vam bolje obja-sniti stanje bošnja�kog naroda i šta bi trebalo da se radi i bit �e pouzdaniji nego oni koji odu kroz velike škole i imaju diplome. Mi smo jedini narod koji još uvijek nije uspio da odgoji intelektualnu elitu koja �e stati u saf svoga naroda i bit s njim. To �e se, ako Bog da, promijeniti u našu ko-rist. Zato ho�u da Vam kažem, muf-tija Muamer-ef. Zukorli� je Bošnjak koji se rijetko ra�a. Muftija je ovo-ga našega vremena delilul-zeman, znak ovoga vremena. Zato ho�u da Vas pozovem da �uvate taj simbol u Sandžaku zajedno sa mnom. Njima smeta ahmedija koja iza�e i sa pono-som i hrabroš�u govori istinu o svo-me narodu i brani njegova prava, a ne smeta im ahmedija koju naprave za svoje potrebe, koja blati i sramoti bošnja�ki narod.
KOJA VAS AHMEDIJA ISTINSKI PREDSTAVLJA
Bošnjaci, od sad pa do Sudnjega dana, morate prepoznati koja Vas ahmedija istinski predstavlja, a koja vas ahmedija sramoti i srami bezo-brazno. Prilika je ovo da odavde i to u ime svih naših muka, i svih naših patnji, i svih nepravdi koju su nam u�inili i u ime ovih 19 koje su oteli, pozivam sve Bošnjake, posebno ima-me, da se vrate na Pravi put i odusta-nu od puta izdaje i propasti! Do�ite i vratite se u svoje krilo, jer da znate - svi smo mi u jednoj Nuhovoj la�i, ponesite i vi svoju dasku i napravite! Neka bude hrastova, nemoj da bude bukova, jer se troši, a hrastova duže traje. Ponesite i vi svoju dasku, ima mjesta za sve nas, nemojte igrati igru onih ubica našega naroda! Budite sa svojim narodom kao što Vam pripa-da, ako izgovarate šehadet iskreno
u svojoj duši. Mi ne�emo nikome nikako zla, ali ne možemo dopustiti da se nama odre�uje sa kime �emo komunicirati i ko �e nam biti duhov-ni vo�a.
NE TESTIRAJTE NAM PREVIŠE STRPLJENJE
Ne može nam se diktirati da se ra-stavljamo od svoga naroda, jer vidi-te, nakon raspada bivše Jugoslavije svi su narodi dobili, �ak i oni koji ima tek 600.000 u Crnoj Gori, svoju državu. Mi Bošnjaci još uvijek kaže-mo: „Ne�emo mi ništa za sebe zaseb-no, ho�emo da dijelimo sa drugima i prostor, i državu i sve, ali sa do-stojanstvom i jednakoš�u sa svima. Poniženja ne�emo, ne�emo diskrimi-nacije i ne�emo nepravde. Zato još jedna poruka vrlo važna: Mi Bošnjaci možemo dugo, dugo, dugo da trpi-mo, imamo jako dugo strpljenje, ali kad se potroši, onda smo druga�iji. Zato želim da uputim odavde poru-ku i Zagrebu, i Briselu, i Vašingtonu, i Ankari, i Teheranu i svima, mi još uvijek govorimo o tome da ho�emo zajedno da živimo sa drugima, una-to� genocidu. Ali, onoga dana kada kažemo: „Ne�emo mi više s vama ako ne�ete vi s nama“, onda se pitajte šta �e biti na Balkanu. Zato nemojte puno testirati naše strpljenje, nemoj-te pretjerano ignorirati naše zahtjeve kao što je zahtjev da Bošnjaci sa Ko-sova mogu do�i slobodno u Sarajevo sa dokumentima Republike Kosovo, koju je sada evo i Beograd priznao, samo još Bosna ne može da prizna, zato što smo mi taoci srpske politi-ke, odnosno beogradske politike. Ne može rodbina, Bošnjaci, da posjete Sarajevo sa Kosova zato što država ne dopušta da ulaze sa dokumenti-ma kosovskim, a u sve druge zemlje mogu da idu, osim naravno u Srbiju i u BiH. Ko �e se pobrinuti o tim Boš-njacima? I kada mi dignemo glas, jer nema onih koji bi trebali to da urade da ne moramo mi sa ahmedijama go-voriti, onda nam kažu: „Vi se miješate u politiku.“ Naravno, bra�o, miješat �emo se sve dok Bošnjaci ne budu ostvarili san o svojoj slobodi.
HRONIKA
Na poziv ministra vakufa Kraljevine Saudijske Arabije,
Salih ibn Abdulaziz Ali Šejha, 10.12.2012. osmo�la-na delegacija Sandžaka, koju su �inili predstavnici Islamske zajednice, Na-rodnog vije�a Sandžaka i Internacionalnog univer-ziteta, otputovala je u Sa-udijsku Arabiju. Tokom višednevne po-sjete delegacija se sastala sa ministrom vakufa ove zemlje, vrhovnim saudij-skim muftijom, te imala niz susreta sa predstavni-cima obrazovnih i kultur-nih institucija ove države u Džedi, Mekki, Medini i Rijadu.
SAUDIJSKA ARABIJA �E POMO�I BOŠNJACIMA
SANDŽAKA Visoka delegacija San-džaka posjetila je Upravu mekkanskog i medinskog harema gdje je o stanju Bošnjaka u Sandžaku i Sr-biji razgovarala sa zamje-nikom predsjednika ove uprave dr. Muhamedom bin Nasirom el-Huzej-mom. Tom prilikom do-ma�in je istakao da Upra-va kao i druge nadležne instance u Saudijskoj Ara-biji prate stanje i upoznati su sa situacijom i brojnim problemima sa kojima se suo�avaju muslimani
u Sandžaku i Srbiji, te je izrazio zainteresiranost da delegacija Uprave dva ha-rema posjeti Sandžak i na licu mjesta utvrdi oblik i na�in pomo�i sandža�kim muslimanima. Doma�in je pohvalio orga-nizaciju hadža od strane Mešihata, rekavši da su hadžije iz Sandžaka jed-ni od najorganiziranijih i najurednijih hadžija kada su u pitanju vjerski propi-si i odnos prema haremu Kabe i džamije Poslanika Muhammeda a.s. u Medi-ni, što je potvr�eno i zva-ni�nim izvještajem Mini-starstva hadža. Sandža�ka delegacija je doma�inu poklonila ru�no izatkanu sedžadu, a on je uzvratio posebnim poklo-nom – dijelom pokriva�a Kabe koji se daruje samo posebnim gostima, iska-zuju�i na taj na�in najve�i stepen poštovanja ruko-
vodstvu Mešihata IZ-e u Srbiji.
POSJETA ISLAMSKOM UNIVERZITETU U MEDINI
Delegacija Sandžaka je po-sjetila Islamski univerzitet u Medini i razgovarala sa prorektorom postdiplom-skih studija dr. Aidom el-Džuhejlijem, direktorom Uprave za upis studenata dr. Abdulah ez-Zehrani-jem i rukovodiocem za studentska pitanja ove visokoškolske prestižne ustanove dr. Sulejmanom Rumijem. Tom prilikom je bilo rije�i o potpisivanju sporazuma o saradnji iz-me�u Univerziteta u Me-dini i IUNP, kao i razmjeni profesora i studenata. Na ovom Univerzitetu studira 20.000 studenata iz 160 zemalja. Iz Sandžaka trenutno na ovom Univer-zitetu studira preko deset studenata.
U POSJETI GENERALNOM SEKRETARU NEDWE
Generalni sekretar Svjet-ske muslimanske omla-dinske asocijacije dr. Saleh S. Al Wuhejbi je u susretu sa sandža�kom delegaci-jom izrazio oduševljenje i zadovoljstvo posjetom, rezultatima Islamske za-jednice i njenim aktivno-stima na polju odgoja, ob-razovanja i ja�anja vjerske svijesti u Sandžaku. Dr. Saleh je visoku delegaciju upoznao sa aktivnostima i projektima koji se sprovo-de u okviru NEDWE, izra-zivši spremnost da se neki od njih realiziraju na pro-storu Sandžaka i Srbije. Generalnom sekretaru NEDWE je upu�en poziv da u skoroj budu�nosti otvore predstavništvo u Novom Pazaru, što �e biti most za ponovnu usposta-vu diplomatskih odnosa izme�u Kraljevine Sau-
26
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
VISOKA DELEGACIJA SANDŽAKA U SAUDIJSKOJ ARABIJI
27
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
dijske Arabije i Republike Srbije. Tokom posjete sjedištu NEDWE u Rijadu preda-vanje doma�inima i dela-gacijama iz nekoliko dr-žava održao je Rešad-ef. Plojovi�. On ih je upoznao sa aktualnim dešavanjima i stanju muslimana na Bal-kanu op�enito, a posebno u Srbiji, osvrnuvši se na permanentnu diskrimi-naciju režima prema pri-padnicima islama, napo-menuvši da je klju�ni cilj pod�injavanje muslimana volji Beograda i njihova potpuna asimilacija.
SUSRET SA STUDENTIMA U RIJADU
Visoka delegacija Sandža-ka je 16.02.2012. doputo-vala u Rijad. Istoga dana je imala susret sa bošnja�kim studentima iz Bosne i Sandžaka, koji studiraju u saudijskoj prijestolnici i u gradu Kasimu koji je od nje udaljen oko 200 km.Rektor IUNP je održao predavanje u kojem je istakao važnost sticanja znanja i ulogu obrazo-vanja u izgradnji zdrave li�nosti i zdravog druš-tva. Na Univerzitetu u Rijadu studira preko 70.000, a na Univerzi-tetu u Kasimu preko 50.000 studenata.
KOD SAUDIJSKOG MINISTRA VAKUFA
U nedjelju, 19.02.2012. delegacija Sandžaka po-sjetila je Ministarstvo za
islamska pitanja, vakufe i da’vu, gdje je imala odvo-jene razgovore sa �elnici-ma ovog ministarstva, uk-lju�uju�i i ministra Saliha bin Abdul Aziza Alu Šejha i njegovog zamjenika dr. Abdul Aziza bin Abdulla-ha el-Ammara. Šef delegacije Rešad-ef. Plojovi� upoznao je Mini-stra o svim dešavanjima vezanim za težak polo-žaj islama i muslimana u Sandžaku i Srbiji i nasto-janjima režima da otme vakufsku imovinu iz ruku Islamske zajednice, one-mogu�i rad njenih odgoj-no-obrazovnih ustanova, te da napadima na Islam-sku zajednicu ugrozi njen integritet i jedinstvo mu-slimana. Ministar Salih bin Abdul Aziz Alu Šejh je podržao
Mešihat na putu razvoja odgojno-obrazovnih usta-nova i oživljavanja vjerske misli, kao i u�vrš�ivanja vjere u prakti�nom smislu, naglasivši da je vrijeme kroz koje prolazi Mešihat i muslimani u Srbiji vrije-me uspostavljanja vjerskih i nacionalnih institucija za koje je najvažnije da budu jake i stabilne, što se može posti�i samo ukoliko ih predvode obrazovani, iskreni i pošteni ljudi. Ta-ko�er je podsjetio da uspo-stavljanje jakih i kvalitet-nih institucija neminovno prati osporavanje i brojni problemi, što je slu�aj sa Mešihatom u Sandžaku, te da je to prva faza nakon koje slijedi prihva�anje i priznanje. On je izrazio veliko inte-resiranje za uslove života muslimana u Srbiji, poseb-
no u Sandžaku, osvrnuvši se na stanje vakufske imo-vine i sve ono što je veza-no za nepoštivanje Zakona o njenom povra�aju Islam-skoj zajednici.Konstatiraju�i da je ovo prva posjeta kojom se otvaraju vrata me�usob-ne saradnje, nakon koje �e uslijediti konkretni koraci, potvrdio je da �e njegovo ministarstvo podržati sve projekte Mešihata koji su od op�eg interesa za islam i muslimane, te sve ljude dobre volje. On je tako�er izrazio želju da delegacija ovog ministarstva posje-ti Sandžak i upozna se sa prilikama u kojima žive muslimani, podsjetivši na ranije probleme oko do-bijanja srbijanskih viza, izražavaju�i nadu da ta-kvih propusta ne�e biti u budu�nosti.
POSJETA VRHOVNOM SAUDIJSKOM MUFTIJIDelegaciju Mešihata primio je vrhovni muftija Sau-dijske Arabije Abdulaziz bin Abdullah Alu Šejh. U
jedno�asovnom srda�nom razgovoru Muftija je izra-zio interesiranje za stanje muslimana u Srbiji i San-džaku. Potpredsjednik Mešihata Rešad-ef. Plojovi� je u ime delegacije doma�ina podrobno upoznao o aktuelnoj situaciji, aktivnostima Islamske zajednice te problemima sa kojima se suo�ava, posebno u za-dnjih nekoliko godina. Vrhovni muftija Saudijske Arabije je iskazao podrš-ku Mešihatu na putu ja�anja institucionalne svijesti i unapre�enju vjerskoga života. U razgovoru je bilo rije�i i o konkretnim projektima koji mogu biti realizirani uz podršku i pomo� nad-ležnih vjerskih instanci u Saudiji, a od op�e su kori-sti za sve gra�ane Sandžaka i Srbije.
U POSJETI AMBASADORU BOSNE I HERCEGOVINE
Visoka delegacija Sandžaka je 18.02.2012. posjetila u Rijadu ambasa-dora BiH u Saudijskoj Arabiji Razima �oli�a. U srda�nom i bratskom razgovoru oni su
upoznali ambasadora sa razlozima po-sjete Saudijskoj Arabiji i ukazali na mo-gu�nosti podrške i pomo�i Ambasade BiH na polju uspostavljanja raznih obli-ka saradnje izme�u Islamske zajednice i nadležnih institucija Kraljevine Sau-dijske Arabije, te predstavljanju istine o problemima i dešavanjima u Sandžaku.
28
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
Visoka delegacija Sandžaka, u sastavu Emir El�� – predsjed-nik Bošnja�ke demokratske
zajednice (BDZ), Jahja Fehratovi� predsjednik Bošnja�ke kulturne za-jednice (BKZ) i Hako Duljevi� pred-sjednik Sandža�ke biznis asocijacije (SABA) boravila je u višedenvenoj zvani�noj posjeti Bošnjacima u di-jaspori.
U sklopu posjete održate su tribu-ne u Njema�koj, Holandiji, Luk-semburgu, Belgiji i Francuskoj sa naslovom:„Sandžak na putu do Au-tonomije“
24. 2. 2012. FRANKFURT I OFENBAH Spomenuta delegacija je u ova dva njema�ka grada održala tribine na kojima se govorilo o Sandžaku kao prekograni�noj regiji – izazovima i perspektivama. U više�asovnim dijalozima sa Bošnjacima ovih gra-dova razmijenjene su informacije, iskustva i prijedlozi o ja�anju i po-boljšanju veza izme�u matice i dijas-pore. Gosti su doma�ine informirali o svim aktuelnim pitanjima u San-džaku, sa posebnim akcentom na aktivnosti kada su u pitanju pred-stoje�i lokalni i parlamentarni izbori.
Doma�ini su pokazali veliku svijest kada su u pitanju sandža�ki teku-�i i suštinskih problemi. Izrazili su spremnost i stavili sve svoje resurse na raspolaganje sandža�kom bloku i panbošnja�kom pokretu na putu ostvarivanja sveukupne slobode
Bošnjaka. Delegaciji su se priklju�ili i potpredsjednik ZSD Ahmed Ah-matovi� i Edin Talji� porijeklom iz Pljevalja.
25-26. 2. 2012. AMSTERDAMBošnjaci Holandije su imali �ast da se sastanu sa �lanovima visoke de-legacije Sandžaka kojoj su se pridru-žili, potpredsjednik ZSD Ahmet Ah-matovi� iz Kasela, Iljaz Kurtanovi� iz Mulheim an der Ruhr – uspješni preduzetnik i aktivista u mnogim bošnja�kim udruženjima i Mithad Be�irovi� iz Bilefelda.
Ovo je bio prvi zvani�an susret predstavnika legitimnih sandža�kih institucija sa bošnja�kom dijaspo-rom u Holandiji.
Prvog dana posjete delegacija je sa doma�inom, aktivistom i jednim od osniva�a ZSD za Holandiju Mirsa-dom Kuburovi�em prisustvovala humanitarnoj ve�eri koja je organi-zirana pod pokroviteljstvom ZSD za Holandiju i Kluba “Bosna” iz Arn-hema, a u svrhu prikupljanja nov-�anih sredstava za pomo� ratnom komandantu i dobitniku zlatnog lji-ljana Salku Hajdarevi�u.
Pred više od 480 okupljenih, skupu su se obratili spomenuti gosti. Po-sebnu pažnju i oduševljene prisut-nih zavrijedilo je obra�anje mladog i perspektivnog sandža�kog politi�a-ra Emira El��a, predsjednika BDZ. Nakon njegovog obra�anja gromkim aplauzom, odlaze�i sa bine prisutni
nisu skrivali želju da se upoznaju i fotogra�šu uz brojne komentare: „Ovaj momak �e biti nakon sljede�ih parlamentarnih i op�inskih izbora u Sandžaku – novi politi�ki lider San-džaka.“, kao i parole: „BDZ do po-bjede – Sandžak do slobode!“
Drugog dana zijareta Bošnjacima Holandije visoka delegacija Sandža-ka je prisustvovala tribini „Auto-nomija Sandžaka – prekograni�na evropska regija perspektive i iza-zovi“. Na ovu temu izlaga�i su bili Enes Nuhovi� – predsjednik ZSD za Holandiju, Muhamed Mahmuto-vi� književnik i publicista, Sulejman Alickovi� – etnolog, Elifa Kriještorac – pjesnikinja i publicista, Hako Du-ljevi� i Emir El��.
U uvodnim izlaganjima diskutanti su obrazlagali važnost Autonomije Sandžaka za Bošnjake, Srbe, Crno-gorce i ostale narode u Sandžaku. Posebnu pažnju prisutnih zavrije-dila je besjeda gospodina Duljevi�a. Nakon nešto više od dva sahata ila-ganja, razvila se živa diskusija.
Predsjednik ZSD za Holandiju Enes Nuhovi� je upoznao visoku delega-ciju Sandžaka sa dosadašnjim ak-tivnostima ZSD, kao i o još uvjek neriješenim zahtjevima i novim pro-jektima.
Najviše pažnje posve�eno je zahtje-vu ZSD za formiranja Predstav-ništva NVS za Holandiju. �lanovi visoke delegacije Sandžaka su izra-zili otvorenost za saradnju i pomo� legitimnih sandža�kih institucija po ovom pitanju i dali punu podršku za formiranje predstavništva NVS za Holandiju.
Razgovaralo se i o poboljšanju polo-žaja sandža�ke dijaspore u Holandi-ji i svijetu, njihovoj zainteresiranosti za aktivnim u�eš�em u društvenim i politi�kim zbivanjima u Sandžaku, te izgradnji partnerskih odnosa sa zvani�nim Beogradom i Podgori-com.
Sandža�ka dijaspora u Holandiji je tako�er izrazila nezadovoljstvo ra-dom Ambasade Srbije u Holandiji i njihovom slabom saradnjom sa
HRONIKA
RETROSPEKTIVA VIŠEDNEVE POSJETE DELEGACIJE SANDŽA�KIH INSTITUCIJA BOŠNJACIMA U DIJASPORI
BOSNA – IME, SANDŽAK – PREZIME, DIJASPORA – NADIMAK
29
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
udruženjima, zajednicama sa boš-nja�kim predznakom.
Na kraju pro�itana je poruka pred-sjednika Izvršnog vije�a NVS Sead Sa�irovi� koje prenosimo u cjelini.
26. 2. 2011. LIJEŽIstog dana dio delegacije sandža�kih institucija Jahja Fehratovi�, Ahmet Ahmatovi�, Šefadil Li�ina i Mirsad Be�irovi� susreli su se sa Bošnjaci-ma belgijskog grada Lijež. U ovom gradu živi 250-300 sandža�kih poro-dica. Po prvi puta se organiziraju u vjerskom i nacionalnom smislu kroz džemat i BKZ. Vrijedni Bošnjaci iz Liježa Suad Redžovi�, Samir Kala�, Nedžad �eman i drugi registrirali su Bošnja�ko-islamski kulturni cen-tar, zakupili prostor i ubrzano pri-premaju sve�ano otvaranje prvog bošnja�kog džemata u ovom gradu kojin �e biti stožer duhovnog i na-cionalnog života. Predstavnici san-dža�kih institucija su obe�ali sve vidove pomo�i vrijednim Bošnjaci-ma Liježa kako bi njihova hairli ini-cijativa što prije i što kvalitetnije bila realizirana.
26. 2. 2012. LUKSEMBURG U nedjelju nave�er 26. 2. 2012., Boš-njaci u Luksemburgu su bili u prilici da se druže sa �lanovima visoke de-legacije iz Sandžaka.
Skup je održan u prostorijama dže-mata AIC SUD, koji se nalazi u dru-gom luksemburškom gradu po bro-ju stanovnika – Ešu (Esch/Alzette) u organizaciji Bošnja�ke kulturne zajednice u Luksemburgu (BKZL).
Nakon što je prisutnima izražena dobrodošlica od strane imama dže-mata, Nedžada ef. Zilki�a i pred-sjednika BKZL-a, Faruka Li�ine, �lanovi delegacije su se obratili pri-sutnim Bošnjacima, me�u kojima je
bio primjetan veliki broj omladine. Tema njihovog obra�anja se vezala za ponosni Sandžak, te o izazovi-ma i perspektivama koje se vežu za proces povratka njegove auto-nomije. Njihov nastup se odlikovao visokom dozom samouvjerenosti, britkosti jezika i ideja, te iznošenju jasnih ciljeva za budu�nost.
Tokom njihovog stimulativnog izla-ganja, doista se moglo �uti veliki broj korisnih informacija i mudrosti, ali bih ovom prilikom želio u prvi plan staviti samo jednu: „Svaka oso-ba zasniva i o�ituje svoj identitet pr-venstveno kroz svoje ime, prezime i nadimak. U tom kontekstu, moramo zapamtiti da za svakog Bošnjaka Bo-sna predstavlja ime, Sandžak prezi-me, a dijaspora nadimak“. Tri cjeline koje se ne mogu zamisliti jedna bez druge, iz razloga jer jedna drugu na-dopunjuju, te na taj na�in sa�injava-ju jednu zaokruženu cjelinu.
Po završetku tribine, organizira-na je zajedni�ka ve�era, a nakon toga vrlo konstruktivan sastanak delegacije i �lanova Odbora BKZ u Luksemburgu. Prisutni su tako�er bili i predsjednik Islamske zajed-nice u Luksemburgu (SHOURA), kao i predsjednik bošnja�kog omla-dinskog udruženja – Unija mladih aktivista (UMA). Tom prilikom, u prijateljskoj i bratskoj atmosferi, raz-govarano je o projektima koji se tre-
baju realizirati u bliskoj budu�nosti
27. 2. 2012. STRAZBURU ponedjeljak 27. 12. 2012. sandža�ka ekspedicija je nastavila svoju misiju u bošnja�kom džematu „Selam“ u Strazburu. U prelijepom ambijentu i bratskoj atmosferi održana je više�a-sovna tribina, koju je otvorio imama Isah-ef. Daci� predstavljaju�i musa-�re. Iscrpna izlaganja predstavnika sandža�ke delegacije, isprovocirala su mnogobrojna pitanja pirusutnih koja su se najviše ticala predstoje�ih izbora i uloge dijaspore u bošnja�-kom pokretu.
Nakon svih tribina doma�ini i gosti su se rastali sa �vrstim uvjerenjima da je projekt povratka Autonomije Sandžaka neminovnost �ija je re-alnost neminovna i samo je pitanje vremena kada �e do nje do�i. Do ta-kvog utiska su došli prije svega što su i jedni i drugi stekli �vrsta ubje�e-nja da su sandža�ki bošnjaci tu au-tonomiju izgradili u sebi, te da ona u potpunosti prožima njihova bi�a, i snažno uti�e na odre�ivanje našeg osje�aja pripadnosti i identiteta.
Sandža�ka delegacija je na kraju isko-ristila priliku da se zahvali svojim doma�inima koji nisu žalili ni truda ni vremena da im se stave na raspo-laganje: Kemalu i Ferhanu Sejdovi�u iz Frankfurta, Muzaferu Hadži�u iz Ofenbaha, Besimu fehratovi�u iz Frankfurta, Faku Džigalu, Enesu nu-hovi�u i Mirsadu Kuburovi�u iz Am-sterdama, Suadu Redžovi�u, Sameru Kala�u i Nedžadu �emanu iz Liježa, Faruku Li�ini, Asmiru Bihorcu, Mu-hamedu �emanu i drugim vrijednim Bošnjacima Luksemburga, Isahu Da-ci�u i Sulju Daci�u iz Strazbura. Te predvodnicima pokreta bošnja�kog bu�enja u dijspori Ahmetu Ahmato-vi�u, Šefadilu Li�ini, Iljazu Kurtano-vi�u, Mithatu Be�irovi�u i mnogima drugima.
MUHAMED �EMAN
HRONIKA
30
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
Dana 12.02.2012. održan je sastanak Inicijativnog od-bora Bošnja�ke kulturne zajednice u New Yorku. Sastankom je predsjedavao predsjednik IO BKZ
Ismet Pjetrovi�, dok su u radnim odboru bili još dr. Mer-sim Ziljki� i rukovodilac Predstavništva Sandžaka u New Yorku Smajle Srdanovi�. Zapisnik je vodio dipl. ecc. Mu-harem Puriši�.Na po�etku je ašare iz Kur’ana �asnog prou�io Fuad-ef. Šabovi�. U svojstvu predsjednika IO BKZ, Pjetrovi� se ukratko osvrnuo na zna�aj neraskidive povezanosti islam-skih vrijednosti i bošnja�ke kulture. On je pozvao „Boš-njake i Bošnjakinje na vlastito preispitivanje i izgra�ivanje me�usobnog povjerenja, koje nam je neophodno u vaktu kada nam drugi žele do�i glave“, posebno isti�u�i da „sa licemjernim facama i prodanim dušama Bošnjaci se mora-ju obra�unati, jer su jedan od klju�nih razloga bošnja�kog stradanja“.Dr. Ziljki� je govorio o zna�aju BKZ-a za Bošnjake New Yorka i cijelog sjevernoameri�kog kontinenta, koja je u svim državama svijeta gdje žive Bošnjaci izazvala kultur-nu revoluciju. On je pozvao Bošnjake iz svih krajeva da se uklju�e u rad BKZ i daju doprinos u kulturnom uzdizanju svojih potomaka.
Rukovodilac Predstavništva Sandžaka u New Yorku Smajle Srdanovi� upoznao je prisutne da �e uskoro na naj-elitnijem mjestu na Mannhatanu biti otvoren ured iz kojeg �e, ako Bog da, krenuti sve aktivnosti lobiranja za Sandžak i BiH. „Bošnjaci koji žive u New Yorku“ – rekao je Srdano-vi� – „moraju iskoristiti povoljnosti ove svjetske metropo-le, ali i svi moraju imati u vidu da je ovo najzna�ajniji grad u svijetu u kojem su smještene dvije stotine ambasada i misija �lanica UN-a…“U nastavku se obra�ivala ta�ka po ta�ka dnevnog reda, uz poseban naglasak zna�ajnih prijedloga i diskusija, sve u ci-lju što bržeg napretka BKZ-a u ovoj državi. Obzirom da je bilo rije�i o �lanstvu, �lanarini i daljem funkcioniranju, do Izborne skupštine za sekretara BKZ-a imenovan je Senad Ko�an, a za blagajnike Muharem Puriši� i Izet Derviševi�. Jedan od istaknutih aktivista bošnja�ke komune u NY Esmir Bekteševi� upoznao je prisutne sa sadržajem Statuta BKZ na osnovu kojeg je ova institucija registrirana u Srbiji i Crnoj Gori. Obzirom da postoje�i statut treba prilagodi-ti zakonu SAD-a, imenovana je Komisija za izradu statu-ta koju �ine: dr. Mersim Ziljki�, Muharem Puriši�, Esad Krci�, Aida Šarkinovi�, Šeki Javorovac, Mirsad Klapija i Esmir Bekteševi�. Godine 2012-2013. se navršava 100 go-
dina od genocida u plavsko-gusinjskom kraju i tim povo-dom imenovani su �lanovi odbora, uz poseban naglasak da se upu�uje poziv IZ&KC Plav-Gusinje, IC Monticello, Bosansko-hercegova�kom islamskom centru, folklornim grupama, fondacijama i svim drugim oblicima organizi-ranja u New Yorku i okolici da predlože �lanove za ovaj odbor kako bi zajedni�ki organizirali i obilježili ovaj tužan datum u historiji Bošnjaka i Albanaca plavsko-gusinjskog kraja.U Odbor za komemoraciju žrtvama genocida i nasilnog masovnog pokrštavanja u plavsko-gusinjskom kraju, BKZ u New Yorku je izabrao sljede�e �lanove: Esad Krci�, Esmir Bekteševi�, Mirsada Šiljkovi�, Aida Šarkinovi�, Ifet Seferovi�, dipl. ing. Šefkija Radon�i�, dr. Mersim Ziljki�, Avdo Metjahi� dok je ispred Bošnja�kog islamskog i kul-turnog centra imenovan Džeko Mujevi�.Zna�ajno je naglasiti da je sastanku prisustvovao zna�ajan broj bošnja�kih omladinaca, što je sve prisutne potaklo na osnivanje Inicijativnog odbora Omladinskog kluba Boš-nja�ke kulturne zajednice u New Yorku. U Inicijativnom odboru su izabrani: Bekim Bacovi�, Amer Pjetrovi�, Edin Klapija, Haris Radon�i�, Elvis Klapija, Adis Radon�i�, Edin Bacovi�, Alijana Javorovac, Fikret Todi�, Haris Gra-
ca, Adisa Seferovi�, Abdulah Derviševi�, Alaudin Koleno-vi� i Halil Todi�.Ovaj odbor na �elu sa Bekimom Bacovi�em dobio je zada-tak da do narednog sastanka BKZ obavijesti što više omla-dinaca i omladinki i da ih pozovu da se uklju�e u Omla-dinski klub, ali i uop�e rad BKZ-a.Naglašavamo da su svi �lanovi Inicijativnog odbora BKZ u New Yorku uputili bezrezervnu podršku BKZ-u u juž-nom i sjevernom Sandžaku, te svim državama gdje je osnovana BKZ.Posebna podrška je upu�ena Islamskoj zajednici u BiH na �elu sa reisu-l-ulemom dr. Mustafom-ef. Ceri�em i Islam-skoj zajednici u Srbiji na �elu sa glavnim muftijom Mua-mer-ef. Zukorli�em da istraju na svim poljima djelovanja.Sastanak BKZ-a održan je u prostorijima novoformira-nog Bošnja�kog islamskog i kulturnog centra u njujorškoj Astorji.Inicijativni odbor BKZ-a donio je odluku da se sastanci održavaju u svim bošnja�kim centrima i zajednicama u New Yorku, jer su i �lanovi odbora iz svih zajednica.
Esad KRCI�
ODRŽAN SASTANAK BKZ-A U NEW YORKU
PRIPREMA SE IZBORNA SKUPŠTINA
31
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
HRONIKA
Povodom dana ro�enja Poslanika a.s., džemat Fedžr u Minhenu je 22.02.2012. organizirao ve�e ilahija i kasida pod nazivom Tebi, ja Resule. Ovim povodom organizirane su tribine i druženja po-sve�ene sje�anju na Poslanika Muhammeda a.s. Na za-vršnoj ve�eri u�eš�e su uzeli horovi Sejfullah iz Konjica, Gazije iz Bužima, Fedžr iz Minhena, te dje�ji hor Hud-Hud iz Minhena.
Skup su otvorile po-laznice prve Škole Kur’ana u Njema�koj, a u svojstvu doma�ina obratio se Izet-ef. Bibi�.Specijalni gost manife-stacije bio je Emir El�� iz Sandžaka, predsjednik BDZ. U svom obra�anju El�� je istakao važnost me�ubošnja�kog jedin-stva i uvezivanja, što je izmamilo brojne aplau-ze prisutnih gostiju.Nakon bloka ilahija koje su izveli �lanovi hora Gazije, po prvi put Boš-njaci su imali prilike da se susretnu sa djelom koje je pisano na njema�-kom jeziku, a �iji je autor iz bošnja�kog korpusa.
Selveta Bibi� napisala je knjigu Prophetengeschichten (Ka-zivanje o poslanicima), koje je u kratkim crtama i pred-stavila prisutnima. Djelo je štampano u saradnji sa izda-va�kom ku�om El-Kelimeh.Potom je uslijedilo iznena�enje ve�eri. Na raspisani lite-rarni natje�aj Kad bih mogao re�i Poslaniku prvo mjesto pripalo je Mirzi Livakovi�u koji dobio nagradu – kartu za umru. Za ovu prigodu vrijedne Bošnjakinje iz Minhena uprili-�ile su posluženje raznoraznim specijalitetima.Manifestaciji su prisustvovali mnogobrojni gosti, me�u kojima konzul BiH u Minhenu gospodin Sidik Spahi�, konzul Republike Turske te predstavnici bošnja�kih udruženja i džemata.
Izet BIBI�
VE�E ILAHIJA I KASIDA U MINHENU
TEBI, JA RESULE
U džematu BKC „Selam“ u Bielefeldu u Njema�koj 19.02.2012. god. održana je sve�anost povodom zvani�nog priznanja ovog džemata od strane Islamske zajednice Bošnjaka u Njema�koj. Skupu je prisustvovao muftija IZBNJ Pašo-ef. Feti� - potpredsjednik Zajednice sandža�ke dijaspore; glavni imam regije NRW Aldin-ef. Kusur, ina�e imam iz Hanovera; imam iz Dortmunda Omer-ef. Sarajli�; imam iz Kasela Haris-ef. Kala�; Ahmet Ahmatovi�; imam iz Osnabrika Kemal-ef. Salihovi� sa predsjednikom džemata Ferhatom Ademovi�em i sekretarom Nedim-ef. Tankosi�em, kao i predsjednik iz drugog bošnja�kog džemata iz Osnabrika Rasim Vuk; imam iz Lena Osman-ef. Halilovi�; predsjednik džemata iz Hamburga Husejin Johi�; sekretar iz Ahena Almir Mehovi�, kao mnogi džema-tlije iz raznih džemata u okruženju.
Na samom po�etku sve�anosti skupu se obratio imam dže-mata BKC „Selam“ Enes-ef. Ibrovi�, izrazivši dobrodošlicu musa�rima i ne kriju�i zadovoljstvo zbog prisutnosti tako uvaženih gostiju, posebno muftije Feti�a. Nakon uvodne ri-je�i skup je poselamio i predsjednik džemata BKC „Selam“ Emir Halilovi�.
Program je zapo�eo Aldin-ef. Kusur u�enjem Kur’ana, a nakon njega su izvo�ene ilahije i dijelovi Mevluda, gdje su u�eš�e uzeli prisutni imami.
Skupu su se obratili i glavni imam Aldin-ef. Kusur, Huse-jin Johi� te Ahmet Ahmatovi�. Na kraju je iscrpno izlaganje imao muftija Pašo-ef. Feti�, posebno apostro�raju�i zna�aj džamije u jednom mjestu i pomaganju da ona živi, kao i važnost da se uvezujemo kroz Islamsku zajednicu. Sve�a-nost je završena dovom koju je prou�io muftija Feti�.
Mithat BE�IROVI�
MEVLUD U BILEFELDU
32
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
U Sportskoj dvorani u Novom Pa-zaru 10 .2 2012., u prisustvu više hiljada �lanova i simpatizera, kao i brojnih gostiju i predstavnika ma-njinskih partija iz srbije, održana je Izborna skupština Gradskog odbora Bošnja�ke demokratske zajednice (BDZ) za Novi Pazar.
Za predsjednika Skupštine GO za Novi Pazar izabran je doktor Hido Musta��, a za predsjednika Izvrš-nog odbora doktor Adnan �auševi�.
Izborna skupština je protekla u sve-�arskoj atmosferi uz prigodan kul-
turno-umjetni�ki program, a zna�aj ovom skupu dali su predstavnici stranaka nacionalnih manjina Laslo Rac Saboa, predsjednik Gra�anskog saveza Ma�ara, Agim Haliti, �lan predsjedništva Demokratske partije iz Preševa, or�e �ovi�, predsjed-nik Demokratske zajednice Hrva-ta, Jan Paul, predsjednik Slova�ke stranke, Aron �anka, predsjednik Demokratske zajednice vojvo�an-skih Ma�ara, i Dragan Veljkovski, predsjednik Demokratske partije Makedonaca.
Svi prisutni predstavnici stranaka
nacionalnih manjina su u svom obra�anju podržali Bošnjake i njihovu borbu da se kroz BDZ izbore za ostvarivanje prava i najavili stvaranje koalici-je manjinskih partija na republi�kom nivou kako bi manjine u Skupštini Srbije ve� jednom dobile autenti�ne predstavnike i poslani�ki klub koji �e se boriti za narod iz kojeg poti�u i za ostvarivanje svih manjinskih prava.
Nakon obra�anja gosti-ju, prisutnima se obratio predsjednik Izvršnog od-bora BDZ-a Sead Ša�iro-vi� koji je istakao da San-džak doživljava potpunu
politi�ku renesansu i da �vrstim ko-racima, predvo�en BDZ-om, ide pu-tem koji vodi ka miru i blagostanju, bratskom i komšijskom uvažavanju, ekonomskom i svakom drugom prosperitetu. On je podvukao da su pred Bošnjacima dva puta, beograd-ska opcija koja ve� dvadeset godi-na unaza�uje Sandžak i Bošnjake i sandža�ka opcija koja ima za cilj da Bošnjake povede putem sigurnosti i svijetle budu�nosti.
„Siguran sam da Bošnjaci ne�e po-griješiti. U to sam siguran zbog �i-
HRONIKA
ELFI� LIDER MANJINSKIH STRANAKAELFI� LIDER MANJI
njenice da oni nikada u historij-skim trenucima nisu �inili greške, i zato sam ubije�en da �e ovoga puta beogradska opcija propasti a da �e sandža�ka snaga i pošte-nje pobijediti.“ – rekao je izme�u ostalog Sead Ša�irovi� u svojem obra�anju.
Na kraju se prisutnima, pra�en ovacijama, obratio predsjednik BDZ-a Emir El�� koji je napome-nuo da je kao košarkaš u Sport-skoj dvorani ostvario mnogo pobjeda, ali da mu je ova koju je zajedno sa prisutnim Bošnjacima ostvario ove ve�eri najve�a pobje-da u životu:
„Ja poru�ujem svima onima koji misle da se sa Bošnjacima mogu i dalje poigravati da ne�emo više praviti kompromise. Ne�emo odustajati ni od svoje vjere, ni od svoje tradicije, niti od svojih evropskih vrijednosti, i nikada ne�emo odustati od našeg San-džaka koji je sadašnjost, realnost i budu�nost. Neka znaju da je stoti-nu godina iskušenja završeno. Od ovih izbora dolazi stotinu godina a�rmacije, prosperiteta i blago-stanja Bošnjaka, jer mi to zaslu-žujemo.“ – rekao je El�� prekidan aplauzima.
On je istakao da Bošnjaci žive za ideju, ali da su spremni za ideju i da umru i da su predstoje�i izbo-ri referendum, a da je BDZ stala na �elo svog naroda i na �elo san-dža�ke opcije. On je naglasio da je napad na IZ, BNV i Internacional-ni univerzitet udar na bošnjaštvo.
„Ti udari dolaze sa vrha brda po-litike, a BDZ iako ide uz to brdo, znajte da �emo tu kotu osvojiti i to brdo �e biti naše i nikada nas više sa tog brda ne�e ga�ati.“ – rekao je El��.
On je istakao da Bošnjaci žele da žive u zajedništvu sa drugima i da stvaraju napredno demokratsko društvo, ali da ne smiju da zabo-rave stradanja koja su preživje-li. On je tako�er istakao da BDZ ima ekonomski program koji �e pružaju�i jednake šanse svim pre-duzetnicima oporaviti Sandžak, iskorijeniti siromaštvo i zaustaviti iseljavanje Bošnjaka iz Sandžaka.
ELFI� LIDER MANJINSKIH STRANAKAINSKIH STRANAKA
34
Razgovarao: Jahja Fehratovi�
Obzirom da se ve� nalazimo u pred-ve�erje izborne kampanje, šta je Boš-nja�ka demokratska zajednica do sada uradila?
Bošnja�ka demokratska za-jednica je ponikla u sve-bošnja�kom nacionalnom pokretu, tako da se njen
u�inak može mjeriti u kontekstu borbe koja traje duži niz godina. BDZ nastaje u speci��nom i izuzet-no važnom historijskom trenutku, reklo bi se ispred samog ulaza u sudbinski važnu raskrsnicu puteva u Sandžaku, kada je suštinski važ-no krenuti jasno de�niranim ko-ridorima za izlazak iz sveukupne krize u kojoj se nalazi bošnja�ki narod.
PREPOZNALI SMO VELIKU ENERGIJU
U kontekstu uskostrana�kih aktiv-nosti, BDZ je u proteklom periodu radila na organiziranju strana�ke infrastrukture. Nakon godinu i po dana, možemo kazati da smo jako zadovoljni onim što smo postigli. U posljednjih 5-6 mjeseci bukvalno smo obišli svaki sandža�ki grad, ve�inu sandža�kih sela, mahala i u direktnom razgovoru sa ljudi-ma prepoznali veliku energiju koja nam daje za pravo da �vrsto vjeru-jemo da �e Bošnja�ka demokratska zajednica poslije ovih izbora biti najja�i politi�ki faktor u Sandžaku, koji �e na pravi na�in reprezentirati interese Bošnjaka.
TUTIN JE U OPSADI 20 GODINA
Krenuli smo iz Tutina, simboli�no. Tutin je u svojevrsnoj opsadi skoro 20 godina od strane jedne politi�ke oligarhije koja je ve� odavno izgu-bila orijentaciju i kredibilitet, ako ho�ete, da zastupa bošnja�ke na-cionalne interese. Jako nam je bilo stalo da vidimo kako se kotiramo u Tutinu. 400 delegata, biranih do-ma�ina iz Tutina, stalo je imenom i prezimenom uz BDZ.
OD 1.800 BOŠNJAKA NOVE VAROŠI PREKO 50 DELEGATA BDZ
Svaka naredna skupština – u Sjeni-ci, Prijepolju, Novoj Varoši, Pribo-ju – bila je uspješnija, a opet ni u �emu Tutin nije zaostajao. Posebno bih istakao skupštine u Priboju i Novoj Varoši zbog �injenice da su Bošnjaci u tim gradovima u veoma nezavidnom položaju, iz prostog razloga što ih je manji broj. U No-voj Varoši, koja ima svega 1.800 Bošnjaka, imali ste preko 50 dele-gata koji su javno stali iza ove ideje.
BDZ PREDSTAVLJA SUŠTINSKI ZAOKRET U SANDŽA�KOJ POLITICI
Prešli ste malo preko Sjenice. Iz govora Vašeg predsjednika gospodina El��a na Osniva�koj skupštini BDZ-a u Sje-nici moglo se �uti da je bilo odre�enih problema u kreiranju Op�inskog odbo-ra, �ak je naglašeno da koliko god da su radili aktivisti i organi BDZ-a, radile su i neke druge službe. Možete li nam pojasniti malo tu situaciju, o �emu je gospodin El�� konkretno govorio?
BDZ predstavlja suštinski zaokret u odnosu na dosadašnju politiku u Sandžaku. Nov odnos prema poli-ti�kim subjektima u zemlji i okru-ženju, prema svijetu globalno. Promovira nov na�in politi�kog izraza koji se ukratko može de-�nirati kao politika partnerskog odno-sa prema svima koji žele dobro boš-nja�kom narodu, Sandžaku i svim gra�anima San-džaka i jasnu nega-ciju i otklon prema politici poltronstva, ugnjetavanja i poro-bljavanja. E, sad kad imate takvu politi�ku doktrinu u politi�kom ambijentu kojeg krei-raju, u najmanju ruku, neodgovorni pojedinci i institucije, kada imate odnos kakav imate prema pitanju San-džaka i Bošnjaka u
njemu, kojeg karakterizira konti-nuitet politike negacije nacional-nog i duhovnog identiteta, politiku poltronstva i izdaje nacionalnih interesa, logi�no je o�ekivati ner-vozu, pa i svojevrsnu histeriju ak-tera ovakve politike zbog promje-na okolnosti i novonastale situacije koja dolazi pojavom BDZ-a.
POJEDINCI SU SAMI SEBE DISKVALIFICIRALI
Bilo je i u drugim gradovima sli�nih situacija, iako je u Sjenici situacija bila malo impulsivnija. Pokušaji zastrašivanja, raznoraznih pritisa-ka. Dešavalo se da odre�eni ljudi pristanu da se politi�ki angažiraju, pa su nakon toga ucje-njivani gubitkom posla, �ak i istjerivanjem njihove dje-ce sa studi-ja. Bilo je i nastojanja da se odre-�eni ljudi in�ltriraju u op�inske od-bore BDZ-a, bit �e
34
MI NUDIMre
vija
SAND
ŽAK
| 10
. mar
t 201
2. |
br.
162
| Sa
ndza
kPRE
SS.n
etINTERVJU
ZA OVAJ BROJ REVIJE SANDŽAK RAZGOVARALI SMO SA PREDSDR. ADMIROM MURATOVI�EM O DOSADAŠNJIM AKTIVNOSTIMA OVE STRANK
3535
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
toga i dalje, ali je istina i da su ti po-jedinci, hvala Bogu, na vrijeme re-gistrirani, sami sebe diskvali�cirali i otvorili prostor jako kvalitetnim ljudima koji su u po�etku bili nena-metljivi, a kasnije se pokazali kao jako kvalitetno rešenje. I još nešto, okosnicu BDZ-a �ine ljudi koji imaju jako veliko iskustvo u borbi protiv raznih javnih i tajnih službi, tako da su neprijatelji zakasnili.
DEŠAVANJA U RAŽDAGINJI SU BILA SIMPTOMATI�NA
Kada smo kod Sjenice, spominjali ste obilazak sandža�kih sela. Prije op�inske skupštine BDZ-a Sjenice posjetili selo Raždaginja, gdje je nakon toga spaljen ili izgorio objekt u kojem ste imali skup. Vi ste dali neko saop�enje povodom toga. Da li je policija izvršila uvi�aj? Da li je to bilo slu�ajno ili povezano s Vašim skupom?
To što se dogodilo u Raždaginji bilo je jako simptomati�no. Nadležni or-gani još nisu otkrili ko stoji iza tog
ne�asnog �ina, tako da se može na-ga�ati samo o motivima i eventual-no o tome ko je imao koristi od toga. Oni koji se ve� sad osje�aju kao gu-bitnici jako su bili uznemireni zbog �injenice da smo mi tokom aktivno-sti na Pešteri, iz mjesta u mjesto, sva-ku narednu no� imali sve ve�i broj ljudi koji su posje�ivali te skupove. Željeli su zaplašiti ljude. Na njiho-vu nesre�u, to nije urodilo plodom. Sutradan smo imali još impozantniji skup u Dubnici. To je mjesto pored Raždaginje, gdje su bili mještani tog sela, ali i ljudi iz Raždaginje, kako bi pokazali da se nisu uplašili.
PANI�ARI KORISTE NEDEMOKRATSKA SREDSTVA
Kada smo kod zastrašivanja, pritisa-ka na aktiviste i �lanove rukovodstva BDZ-a, Vi ste skoro sa pozicije BDZ, ali i predsjednika Odbora za zaštitu ljud-skih prava i sloboda BNV-a, izdali sa-op�enje u kome se odgovara na sve izra-zitije napade na predsjednika Izvršnog odbora BDZ-a Seada Ša�irovi�a. Šta o
tome možete još re�i?
Opet se vra�am na ambijent koji traje više od �etiri godine. U nemogu�nosti da se na argumentiran na�in suprotstave inicijativama koje do-laze „ispod krova“ ovog nacionalnog po-kreta, režim u panici sve više je u situaciji
da koristi nedemo-kratska sredstva protiv
onih koji nisu po volji Beograda i lokalnih
mo�nika u No-vom Pazaru. Ono što svakako brine
jeste da se u tu svrhu zlo-upotreblja-vaju policija
i pravosu�e. Koliko tu ima
s v o j e v o l j n o g pristanka od strane
zaposlenih u sud-stvu, tužilaštvu i policiji istra-
ga �e utvrditi, ali je indikativno
da se to dešava u jeku predizbornih aktivnosti. U slu�aju gospodina Ša-�irovi�a školski je primjer takvog odnosa.
ZAŠTO SUD NIJE RANIJE REAGIRAOOdbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV-a je reagirao po tom pitanju. U saop�enju smo kazali da je jako indikativno da to dolazi dvije godine nakon spornih doga�aja za koje ga navodno terete. Kazali smo da ako su postojali elementi krivi�ne odgovornosti gospodina Ša�irovi�a, zašto taj sud nije reagirao ranije. Mi smo spremni da se izborimo s tim, pomo�i �emo i policiji i tužilaštvu da se zaštite od tih pritisaka tako što ne�emo pristati na takav odnos. Mi smo ozbiljni, porodi�ni ljudi, doka-zani društveni radnici, koji nikada nisu imali problema sa zakonom, za koje se zna kakav odnos imaju i prema onima koji druga�ije misle i prema onima koji imaju druga�iji poglede na svijet.
PONOSNI SMO NA SEADA ŠA�IROVI�A
Mi smo ponosni na našeg predsjed-nika IO BDZ-a Seada Ša�irovi�a i si-guran sam da nikome ne odgovara da se prema njemu postavlja na ovaj na�in, imaju�i u vidu njegov ugled u bošnja�kom narodu, koji je posli-je Hadžeta poseban. Toga �e, kako se izbori budu približavali, biti sve više, ali to nas apsolutno ne�e sprije-�iti da ponudimo novi nivo politi�ke komunikacije koji �e biti baziran na argumentaciji, a ne na li�nim kvali-�kacijama.
Ovo sve što govorite djeluje jako samo-uvjereno. Me�utim, Vaši politi�ki pro-tivnici isto to govore, ali sa svoje pozici-je, da je ovo što radi BDZ histerija i da BDZ nema nikakve šanse na budu�im izborima. Kako to komentirati?
DO�I �E DO POTPUNE DIFERENCIJACIJE IZME�U DVA
KONCEPTAAko je tako kao što kažu, �emu to-lika histerija. Bošnja�ka demokrat-
INTERVJU
O SLOBODU
Neko dobro primijeti da je lakše biti rob. Treba samo da ponavljaš: „Zovite me i šerpa, ali me nemojte
razbiti.“ Ovu re�enicu uporno ponavljaju Ugljanin i Ljaji�
svih ovih godina. Pravo na slobodu ima samo onaj koji je kadar da je
ostvari i brani! Mi narodu nudimo
slobodu.
SJEDNIKOM POLITI�KOG SAVJETA BOŠNJA�KE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE E, PREDSTOJE�IM IZBORIMA I NJIHOVOJ STRATEGIJI ZA OSVAJANJE VLASTI U SANDŽAKU
35
3636
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
INTERVJU
ska zajednica pojavom na politi�koj sceni �ini da prvi put nakon stotinu godina Bošnjaci imaju priliku da bi-raju ZA, a ne PROTIV, za autenti�no svoje, a ne manje zlo. Na izborima �e do�i do potpune diferencijacije izme�u dva koncepta: beogradsko-poltronskog i sandža�ko-patriot-skog, a narod �e izabrati. Spremni smo da prihvatimo rezultate tog izjašnjavanja, ma kakvi oni bili. Jedi-no nismo spremni i ne�emo prihva-titi kra�u i malverzacije. Tipujemo na svijest bošnja�kog naroda, koji je uvijek, kada je to bilo važno, znao donijeti ispravnu odluku.
SVE ONO ŠTO SU RADILI UGLJANIN I LJAJI�
Prije nego pre�emo na taj blok, što Vi rekoste, narod je jako pametan, inteli-gentan. Me�utim, narod ima puno pro-blema, konkretno ekonomskih, životnih, standardnih, Šta �e BDZ ponuditi na-rodu, a da se razlikuje od onoga što su opcije SDA i SDP nudile ovom narodu?
Mi smo u prednosti u odnosu na po-liti�ke konkurente. �ak se možemo usuditi i nešto obe�ati, iako su i sami bira�i svjesni da �e biti izuzetno teško mijenjati stanje u Sandžaku. Me�utim, gore od toga je ovo što su Ugljanin i Ljaji� radili svih ovih go-dina, a to je �ak i ne pokušati baviti se popravljanjem situacije. Oni su se konstantno bavili razgradnjom sve-ga progresivnog u Sandžaku. Zbog toga nemaju pravo da više govore šta �e uraditi. Prvo što poslije ovih izbora ne�e biti u situaciji da se bave iole odgovornim i društveno zna�aj-nim poslom u Sandžaku, a zatim i zbog toga što je za njih došlo vrije-me da plate cijenu onoga što su do sada radili. Zvu�at �e pateti�no, ali �u re�i, ako postoji bilo ko u Sandža-ku da misli da su nešto uradili, neka ih i glasa. Koliko samo licemjerno zvu�e ta njihova obe�anja. Ako se sje�ate ono što je obe�avao Ugljanin prije par godina: aerodrom, željezni-cu, gasovod..., sada obe�ava Ljaji�. Onih famoznih „140 miliona eura investicija“ Bajra Omeragi�a, kod Meha Omerovi�a naraslo je na „330 miliona eura“.
OBE�AVAMO DA �EMO RADITI NEPREKIDNO
Obe�avamo gra�anima da �emo ra-diti neprekidno i dati sve od sebe da se stanje polahko popravlja. Ta-ko�er, možemo im obe�ati bespo-štednu borbu protiv svih vidova korupcije i organiziranog kriminala,
posebno narko-dilera koji su najve�i uzro�nici propasti sandža�ke pri-vrede, koji truju našu djecu. To �e za po�etak biti dovoljno da se krene u proces izlaska iz krize.
Kada su Redžepa Erdoana pitali, nakon prvog mandata kojeg je imao na poziciji premijera Turske, kako je uspio da za šest mjeseci popravi ekonomsku situaciju u Turskoj, on je rekao: „Zaustavili smo korupciju ili sveli smo korupciju na najmanji nivo.“ Još jedna stvar. Kada objaš-njavamo kakav je to model uspje-ha koji nudimo, kažemo: „Do�ite na Internacionalni Univerzitet i vidite kako to izgleda tamo, kako to funkcionira, kakva je to zgrada, kako rade tamo.“ E, to je model koji želimo da preslikamo na svaku in-stituciju u Novom Pazaru, svaku instituciju u Sandžaku, svaku insti-tuciju u našem mjestu. Ali ono što je najvažnije kazati u tom kontekstu je da �emo mi, ako Bog da, uspjeti da ponudimo novi politi�ki ambijent.
POSLIJE IZBORA VIŠE NE�E BITI POLTRONA
Šta to zna�i?
Politi�ki ambijent zna�i da poslije ovih izbora više ne�e imati poltrona, koji �e ili nestati ili postati margi-nalizirani. Beograd ne�e biti više ni u prilici da, �nansiraju�i privatne komplekse svojih poslušnika, šte-di na koži gra�ana Sandžaka koje uskra�uju onim što im s pravom pripada. Mi smo do sada imali ta-kav odnos države prema Sandžaku. Državi je izgledalo jeftinije da pla�a politi�ke poltrone u Sandžaku, da kroz razna nezakonita budžetska iz-dvajanja �nansira njihove aktiviste, bliske saradnike koji su se zauzvrat kleli „u maj�icu Srbiju“. Ovi �e izbo-ri pokazati i dokazati da „Beograd nije dobro odmjerio“.
RAZLIKUJEMO SE PO SISTEMU VRIJEDNOSTI
A šta je garancija da BDZ ne�e biti od takvih?
Mi jesmo relativno mlad tim, ali smo dovoljno dugo prisutni u druš-tvenom životu u Sandžaku da s pra-vom možemo kazati da smo poka-zali šta, kako i koliko znamo raditi. Ono što je suštinska razlika izme�u nas, s jedne, i „beogradskog bloka“, s druge strane, jeste sistem vrijedno-sti. Ono što je njima bitno nama je sasvim nebitno i obratno. Dokazat �emo da smo druga�iji i da se može biti i politi�ar i pošten zajedno.
PONOSNI SMO ŠTO U�IMO OD NEKOG KO IMA VIZIJU
Vi ste se u jednom trenutku dotakli In-ternacionalnog univerziteta. Ono što spo�itavju BDZ-u i IUNP-u jeste da glavnu ulogu u njenom osnivanju i dje-lovanju, pa i glavnu strategiju upravo vodi Islamska zajednica, odnosno glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�, da ustva-ri svi ljudi u i oko BDZ-a samo slijepo slušaju ono što glavni muftija Zukorli� govori i da je to ulazak muftije Zukorli-�a u politiku na mala vrata?
Ve� sam kazao da je Bošnja�ka de-mokratska zajednica nastala iz na-cionalnog pokreta koji predvodi glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�. Mi smo ponosni na tu �injenicu i ap-solutno se ne�emo od toga „braniti“. Danas svi govore o ekonomskoj kri-zi, koja je svakako velika, ali po mom dubokom uvjerenju ve�i je problem u nedostatku jasne vizije kako dalje. 36
37
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
Mi smo ponosni što imamo prilike u�iti od nekoga ko ima viziju.
TEMA IZBORA: SLOBODA ILI ROPSTVO
Ho�e li se i ovi izbori lomiti na pitanju Islamske zajednice kao i oni prije �etiri godine?Naravno da �e jedna od najvažnijih tema biti vra�anje jedinstva Islam-skoj zajednici. Ovaj problem je poli-ti�ke prirode i na taj na�in se jedino može riješiti. Me�utim, ono što �e u�i zapisano u historiju Bošnjaka Sandžaka jeste da su Ugljanin i Ko-štunica prije �etiri godine krenuli u agresiju na Islamsku zajednicu, ali se na tome, nažalost, nije završilo. Boris Tadi� i Rasim Ljaji� brutalno su napali na još dva stuba opstan-ka bošnja�kog naroda u Sandžaku: BNV i Internacionalni univerzitet. Stoga, tema ovih izbora �e biti slo-boda ili ropstvo! Neko dobro primi-jeti da je lakše biti rob. Treba samo da ponavljaš: „Zovite me i šerpa, ali me nemojte razbiti.“ Ovu re�enicu uporno ponavljaju Ugljanin i Ljaji� svih ovih godina. Pravo na slobo-du ima samo onaj koji je kadar da je ostvari i brani! Mi narodu nudimo slobodu.To je i pri�a SDP-a Rasima Ljaji�a, ba-rem u dijelu u kojem i dalje podržava jedinstvo Islamske zajednice?
IMPLEMENTACIJA RETORIKE
Razlika izme�u beogradskog i san-dža�kog bloka je u implementaciji retorike. Ljaji� i Ugljanin su jasno pokazali koliko im je stalo do Islam-ske zajednice i vjere. Ali, ne možete kazati da ipak ništa nije ra�eno po pitanju bar infrastrukture?Želim samo postaviti pitanje kada je to po�elo da se radi u Sandžaku? Kada? U završnici kampanje izbo-ra za BNV, kada je bilo izvjesno da BKZ pobje�uje.Ljaji� je ministar u Vladi Srbije za-dnjih 12 godina. Gdje je bio do sada? Zašto do sada nešto nije uložio u Sandžak? Zar misli gospodin Ljaji� da �e sa par centimetara asfalta i jef-tinom demagogijom ponovo preva-riti ovaj narod!? Naravno da ne�e.
BEOGRADSKI I SANDŽA�KI BLOK
Da se vratimo na same izbore. Vi ste nekoliko puta spominjali sandža�ki i be-ogradski blok. Jasno nam je ko bi trebao �initi beogradski blok unutar bošnja�kih
partija, ali ko sve �ini sandža�ki blok po-red BDZ-a?
Bošnja�ka demokratska zajednica, nakon zaokruživanja infrastrukture, spremno do�ekuje izbore. Spremni smo da iza�emo samostalno, ali smo otvoreni i za odre�ene koalicije sa partijama koje baštine iste principe kao i mi, koje nisu spremne da prave kompromise oko suštinski bitnih pi-tanja vezanih za opstanak muslima-na, Bošnjaka i Sandžaka. I to ne samo deklarativno, ve� i prakti�no. Zna�i, ko god bude protiv Islamske zajed-nice tajno ili javno, ko je god protiv o�uvanja bošnja�kog nacionalnog identiteta i njegove pune a�rmacije kroz obrazovne sisteme i razne dru-ge oblike i ko je god protiv autono-mije Sandžaka – kad kažem autono-mija Sandžaka mislim na moderni autonomni evropski prekograni�ni region sa sjedištem u Novom Paza-ru – taj pripada beogradskom bloku.
POZDRAVILI SMO DOBIJANJE KANDIDATURE SRBIJE ZA �LANSTVO
U EUKako �e se BDZ, pa konkretno i Vi kao potpredsjednik Na-rodnog vije�a San-džaka, odnositi prema kandidaturi Srbije, obzirom na pri�u oko autonomije Sandžaka za koju se zalažete?Mi smo ve� izdali saop�enje i pred-sjednik partije je dao izjavu u povo-du dobijanja kandi-dature. Pozdravili smo dobijanje kan-didature i jako smo sretni zbog toga. Naravno, ostaje gorak osje�aj kada smo mi Bošnjaci u pitanju zbog �i-njenice što ve�ina drugih nacionalnih zajednica u Srbiji ima jaku mati�nu državu koja stoji iza njih. Konkretan slu-�aj su bile Rumuni-ja, Ma�arska, Slo-va�ka i neke druge države. Mi Bošnja-ci, nažalost, nema-mo mati�nu državu koja bi nam pomo-gla u ovoj situaciji. To podrazumijeva da se trebamo sami
boriti i napraviti jake institucije. No, kandidaturu treba iskoristiti kako bi kroz proces decentralizacije i regionalizacije Srbije po principu evropskih regiona ostvarili pravo na moderni, evropski, prekograni�-ni region Sandžak. Sandžak ima sve uslove da bude moderan evropski region. �injenica da je to historijski region govori u prilog tome. Voljeli bismo da je Beograd na vrije-me razumio naše potrebe i prihvatio dijalog. Ovako �e morati, kroz re-alizaciju onoga što su im iz Brisela poslali kao uslov, rješavati pitanje BNV-a, kao i akreditacija Internaci-onalnog univerziteta. Želim iskoristiti ovu priliku da se ispred BDZ-a posebno zahvalim gospodinu Jelku Kacinu, izvjestio-cu Evropskog parlamenta za Srbiju, koji je puno pomogao da se ova pita-nja uvrste kao uslov Srbiji u procesu približavanja Evropskoj uniji. Siguran sam da �e i Beogradu biti lakše nakon pobjede BDZ-a jer �e im postati jasno da �e morati sa nama voditi dijalog. Mi �ekamo taj dan, mi smo spremni za dijalog.
INTERVJU
�� ����������� �����������������������������
PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM
TELEFONI:TELEFONI:
SRBIJA: SRBIJA: 063/609�160 063/661�662063/609�160 063/661�662TURSKA: TURSKA: +90.535.893.3234+90.535.893.3234
FAX: FAX: 020/386�555020/386�555
REDOVNE LINIJE
REDOVNE LINIJE NOVI PAZAR - NOVI PAZAR - ISTANBUL - ISTANBUL - NOVI PAZAR
NOVI PAZAR
POLAZAK NEDJELJOM U 9hPOLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10hPOVRATAK UTORKOM U 10h
Me�unarodni doku-menti, pozitivni pro-pisi R. Srbije usta-novljavaju svakom
gra�aninu pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravi�ne i zado-voljavaju�e uslove rada i zaštitu od nezaposlenosti. Svako ko radi ima pravo na pravednu i zadovoljava-ju�u naknadu koja njemu i njegovoj porodici obezbje�uje egzistenciju koja odgovara ljudskom dostojan-stvu i koja �e, ako bude potrebno, biti upotpunjena drugim sredstvima socijalne zaštite. Republika Srbija je sredinom 2009. godine usvojila Zakon o zabrani diskriminacije koji je samim usva-janjem zna�ajan korak u daljem ra-zvoju demokratije u Srbiji. Etni�ka struktura zaposlenih u organima vlasti i javnim ustanovama na po-dru�ju Sandžaka izrazito je u korist srpskog naroda. Takva slika je rezul-tat permanentne politike zvani�nog Beograda prema ovoj regiji, iako su sudionici takve politike zapošljava-nja i kvazipoliti�ke bošnja�ke partije koji na taj na�in rade direktno pro-tiv svog naroda. Posljednjih godina, iako su na vlasti tzv. „demokratske“ stranke, politika ovog vida diskrimi-nacije sve je više na snazi. Ovu �inje-nicu potvr�uju sljede�i primjeri. Rezultati istraživanja radno sposob-ne populacije stanovništva mla�eg od 30 godina ukazuje da više od po-lovine nije uposleno, što je rezultat pogrešne politike predstavnika tre-nutne vlasti dvije partije iz Sandža-ka. Problemi kod zapošljavanja naj�e-š�e nastaju i razvijaju se u skladu sa ekonomskim zakonima koji vlada-ju u doma�oj i svjetskoj privredi. U ovoj oblasti pojavljuje se odre�eni vid zloupotrebe: nezaposleni nastoje putem korupcije (davanjem poklo-na, novca i sl.) do�i do zaposlenja kada to nije mogu�e pod normal-nim okolnostima, a oni koji o tome odlu�uju, koriste�i takvu okolnost, traže i dobijaju odre�enu naknadu, naj�eš�e u novcu. U ovom slu�aju se na veoma per�dan na�in izigravaju pozitivni zakonski i drugi propisi. Posebno je istaknut problem zapo-šljavanja u Sandžaku, gdje se u po-sljednjih nekoliko godina, prema našim izvorima, traže velike sume novca da bi odre�eno lice dobilo po-sao u prosvjeti i drugim javnim usta-novama. Kod javnih službi (zdrav-
stvo, školstvo, prosvjeta i druge javne institucije) korupcija je u ve-likom porastu, jer se u ovim djelat-nostima ostvaruju takva prava koja su �esto presudna za dalji tok života odre�enih lica. Nedovoljno reguli-ranje ove društvene oblasti ima za posljedicu razne zloupotrebe, koje su �esto obilježene kroz krivi�no dje-lo korupcije �ime pojedina službena lica i politi�ari, koji su trenutno na vlasti ili su bliski politi�kim krugo-vima, sti�u ve�e materijalne dobiti i druge privilegije na protupravan na�in. U posljednjem periodu, lica koja su bila na odre�eno vrijeme uposlena u osnovnim školama bila su primora-na na davanje mita da bi zasnovali radni odnos na neodre�eno vrijeme. Ovdje naj�eš�e dolazi do izražaja ne-human i bezobziran oblik korupcije koji ima elemente ucjene, prevare, ali i drugih vidova duhovnog i ma-terijalnog iskorištavanja žrtava ove kriminalne aktivnosti. Ovakva dje-la su baš u ovoj oblasti najprljavija, ali se istovremeno i teško otkrivaju jer iz straha da ne ostvare svoje pra-vo naj�eš�e lica koja daju mito šute. To je jedan od naj�eš�ih razloga da ovdje postoji tamna brojka korup-cije. Naime, broj otkrivenih i doka-zanih slu�ajeva korupcije o�igledno je u velikoj nesrazmjeri sa brojem raspoloživih operativnih i drugih saznanja o ovoj pojavi u praksi (jav-no mnijenje, sredstva informiranja, stru�ne i druge publikacije).Poznato je i toliko puta dokazano pravilo da je ekonomska sigurnost �ovjeka najvažniji dio njegove egzi-stencije u zajednici, ujedno i predu-slov svake druge sigurnosti. Zbog toga je ekonomska nezavisnost po-jedinca od države uslov njegove ukupne slobode. U nerazvijenim zemljama, kao što je Srbija, nije tre-nutno mogu�e graditi demokratsko, civilno društvo, niti razvijati ljudska prava. Nigdje do sada ekonomsko siromaštvo i socijalna bijeda nisu proizveli demokratsku državu i ra-zvijene i otvorene gra�anske insti-tucije. U zemljama tranzicije i nera-zvijenim zemljama država se upli�e u ekonomiju, kontroliraju�i i usmje-ravaju�i tržišne i �nansijske tokove i na taj na�in sprje�ava njihov razvoj i autonomiju od politi�ke vlasti. Dr-žava na razne na�ine sputava libe-ralnu ekonomiju i time stvara nepo-voljnu klimu za razvoj demokratije i slobodnog društva, što odgovara
odre�enima na vlasti, politi�kim i kriminalnim krugovima. Zadatak države je da stvara povoljne pravne i politi�ke okvire u kojima �e se ra-zvijati kreativnost i slobodno tržište, da štiti i podsti�e privatnu svojinu, da razvija stimulativnu �skalnu politiku i socijalnu zaštitu, a ne da opstruira i stvara sve ve�i jaz i ne-zadovoljstvo gra�ana. Država sada po�inje da upravlja siromaštvom, dovodi u zavisnost od države i po-liti�ke vlasti sve društvene slojeve kako bi u postupcima privatizacije odre�eni krugovi na vlasti ostvari-li velike nov�ane iznose. U takvim uslovima se razvija korupcija, krimi-nal i drugi oblici socijalne devijacije. U Srbiji više nema rada dostojnog stru�nih kvali�kacija i znanja, nema socijalne sigurnosti, nema pristojnog životnog standarda, što je rezultat ukupne društvene situacije. U cilju sticanja novog društvenog ambijenta ostvarivanja prava na rad Bošnjaka neophodne su korjenite promjene cijelog društva, a posebno politi�kih struktura vlasti te dolazak novih stru�nih kadrova sposobnih da obezbijede primjenu zakona i okolnosti zapošljavanja širih druš-tvenih masa.
DISKRIMINACIJA BOŠNJAKA PRI ZAPOŠLJAVANJU
Ferid BULI�
erid BULI�
FF
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
DE JURE
Zastupljenost Bošnjaka u državnim ustanovama i
institucijamaNOVI PAZAR: 85% Bošnjaci, 15% Srbi; - zaposleni u Policiji: 30% Bošnjaci, 70% Srbi; - zaposleni u Pravosu�u: 35% Boš-njaci, 65% Srbi;- zaposleni u Poreskoj upravi i drugim inspekcijskim službama: sli�na situacija.
PRIJEPOLJE: 52% Bošnjaci, 49% Srbi;- zaposleni u Policiji: 15% Bošnjaci, 75% Srbi; - zaposleni u Sudu: 0% Bošnjaci; 100% Srbi;- zaposleni u Tužilaštvu: 0% Bošnjaci; 100% Srbi;- zaposleni u Sudu za prekršaje: 15% Bošnjaci; 75% Srbi; - zaposleni u Muzeju: 0% Bošnja-ci; 100% Srbi;- zaposleni u Domu kulture: 10% Bošnjaci, 90% Srbi;- zaposleni u Upravi prihoda: 20% Bošnjaci, 80% Srbi;- zaposleni u administraciji Op�i-ne: 30% Bošnjaci, 70% Srbi; - direktori osnovnih i srednjih škola: 10% Bošnjaci, 90% Srbi.
38
Posljednjih dvadeset godina u sandža�koj privredi obi-lježio je nagli rast privatnog sektora i propadanje druš-
tvenog, a onda polahko i propada-nje privatnog i sve ve�a potražnja za stalnim zaposlenjem u op�inskim i državnim institucijama. Kako je cje-lokupni državni sistem od ratova devedesetih u osciliraju�em stanju od totalnog kraha do sporadi�nog uzdizanja, od loše privatizacije do poneke spomena vrijedne strane investicije, stvorio se ambijent u kome su mnogi lovci u mutnom, bivši i sadašnji politi�ki rukovodi-oci i partijski kadrovici u državnim i op�inskim �rmama bili u poziciji da nekom preko veze i mita obez-bijede privremeno i stalno zapo-slenje. Od toga se napravio veoma unosan biznis, naro�ito u Sandža-ku, gdje nije bilo stranih investicija i gdje je privatizacijom pokradeno, uzurpirano, otu�eno skoro sve što je moglo biti dobra pretpostavka za obnovu posrnule privrede. Zato danas u mnogim sandža�kim op-�inama „osu�enim“ od vladaju�ih politi�kih opcija na propast, pošte-ni, školovani i sposobni ljudi ne
mogu do�i do adekvatnog posla jer nemaju dovoljno novca da podmi-te partijske rukovodioce, op�inske �inovnike i direktore preduze�a. Primjera radi, danas u Sjenici muš-karac �e mnogo teško do�i do posla, tek ponekad i poneko u rudniku, a povlaštene žene mogu odabrati jed-nu od dvije fabrike lahke konfekcije za proizvodnju ženskog rublja. U Tutinu je sve osu�eno na plemen-sku bratiju SDA-ovske vrhuške. Prijepolje je doskora predstavljalo glavni odlivni centar mladih i spo-sobnih ljudi ka Zapadnoj Evropi, Sarajevu i Beogradu. Bošnjaci ovo-ga grada su se donekle ponadali dolaskom na vlast SDP-a Rasima Ljaji�a, ali osim zaposlenja partij-skih poslušnika, njihove bra�e i sestara, svastika i švalerki, ništa se drugo nije dogodilo. U Priboju je sve paralizirano od kada FAP tek pomalo proživljava, dok je Nova Varoš u pojedinim segmentima u prednosti. O propasti velikih privrednih gi-ganata u glavnom gradu Sandžaka Novom Pazaru pisali smo u više navrata, kao i nastojanju naših poli-ti�ara u Beogradu da reketiranjem, pritiscima i inspekcijama unište i ono nešto zdrave privrede u pri-vatnom sektoru. Ono na �emu sada želimo baciti težište jeste politika zapošljavanja u gradskim i držav-nim institucijama.
GRADSKE USTANOVE: POLA STOLICE I CIJELA PLA�A
Administracija Grada Novog Pa-zara ve�a je od bilo koje gradske administracije u regionu. Kako je ko dolazio na vlast, tako je dovodio svoje ljude i uhljeblja-vao ih na gradske jasle. U poje-dinim odjelima, kao na primjer Odsjeku za informiranje, fali stolica za sve uposlene. U kan-celariji sa šest stolica i radnih mjesta uposleno je jedanaest �inovnika, dakle na svakog
zaposlenog do�e po pola stolice i cijela pla�a!Obi�no pred kraj vlasti, odlaze�a partija non-šalantno svojim „ka-drovicima“ izdaje rješenja za stalno zaposlenje. Tako je u miraz prošloj vlasti ostalo neko-
liko stotina SDA ka-
drovika, a u zadnjih godinu dana SDP vlast je rješenjem za stalno za-poslenje nagradila skoro sve svoje aktiviste koji su im preostali. Indi-kativno je to što vlast Rasima Ljaji�a klonira ponašanje Ugljaninove vla-sti pred izbore 2008. godine: zapo-šljava kriminalce, kabadahije i na-zovi „žestoke momke“ dva mjeseca pred izbore.
POSAO U PROSVJETI 5.000 EURA Na pojedine državne ustanove utjecaj imaju gradske vlasti, dok se za druge kadrovska politika vodi direktno iz Beograda. Ono što je op�epoznato i što se svake godine aktuelizira jeste zapošljavanje u obrazovnim institucijama, osnov-nim i srednjim školama i na Držav-nome univerzitetu. Godinu 2011. je u tom pogledu obilježilo davanje otkaza svima koji su bili uposleni na odre�eno vrijeme. Direktori-ma svih škola je stigao dopis da ne smiju zaposliti nikoga ko prethod-no nije dobio saglasnost Gradske uprave sa potpisom predsjednika SDP-a Rešada Hodži�a. Prema rije-�ima naših insajdera, radno mjesto na neodre�eno vrijeme sa punom radnom normom u školi koštalo je 3.000-5.000 eura, koje se direktno ili preko posrednika daju �elnicima Gradske uprave. To je proizvelo da, recimo, u OŠ „Vuk Karadži�“ više od 15 nastavnika dobije stalno za-poslenje, ili više od deset njih u OŠ „Bratstvo“.
UMJESTO DJECI GRAD PLA�A PRIJEVOZ NASTAVNICIMA
U takvoj raspodjeli poslova �esto ljudi iz Novog Pazara ostanu na birou dok njihova mjesta zauzmu neki kadrovi iz okolnih gradova, naro�ito Raške, kojima Gradska uprava mora pla�ati i putne troš-kove. Takav je slu�aj i sa 18 rad-nika spomenute škole „Bratstvo“ kojima se iz budžeta Novog Pazara kod Sandžaktransa pla�aju godišnje karte na relaciji Novi Pazar-Raška i obratno. Možda je i to jedan od ra-zloga što onda Grad nema para da obezbijedi prijevoz školskoj djeci sa seoskog podru�ja, pa moraju po ne-koliko kilometara pješa�iti od ku�e do škole izložena mnogobrojnim opasnostima magistralnog puta, kao što je bio slu�aj skoro sa djecom iz Jukova�e, Lukara, Bajevice, Joša-nice i drugih sela.
Istraživa�ki tim revije Sandžak
39
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
TEMA BROJA
POLITIKA ZAPOŠLJAVANJAU SANDŽAKU
40
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
BOŠNJACI NISU DOBRI NI ZA „ELEKTRORAS“
U onim državnim institucijama kojima se upravlja direktno iz Beograda vodi se neravnoprav-na politika zapošljavanja i vrši diskriminacija na nacionalnoj osnovi. Takav je slu�aj u poli-ciji, vojsci, sudstvu, tužilaštvu, telekomu, pa nažalost i elek-trodistribuciji. Prema našim saznanjima, prošle godine je u novopazarskom Elektrorasu primljeno preko 20 radnika od kojih nijedan bošnja�ke nacio-nalnosti i ve�ina nisu stanovnici Novoga Pazara.
MEDICINSKE SESTRE IZ KONAREVA
Posebna je pri�a Zdravstveni centar Novi Pazar. U ovoj dr-žavnoj institucija trenutno je stalno uposlenih 509 lica, ne ra�unaju�i ambulante. Išli smo tragom informacija da se rad-no mjesto u ovoj ustanovi ku-puje za ne tako male pare. Ta tradicija je krenula za vrijeme direktorovanja Mirsada erle-ka ovom institucijom. Za stalno zaposlenje medicinske sestre iz Raške, Kraljeva, Baljevca, Uš�a, Brvenika i �ak Konareva pla�ale su do 5.000 eura. erleka je na to mjesto postavio Rasim Ljaji�. Zato danas u ovoj ustanovi radi 117 bolni�kih tehni�ara, 54 po-mo�nih radnika, te 21 tehni�ki radnik iz ovih mjesta. Gra�ani Novoga Pazara svakoga dana svjedo�e stvaranju divlje auto-buske stanice pred Zdravstve-nim centrom prilikom završetka smjena kada autobus iz Raške kupi jedne, a dovodi druge rad-
nike. To ne bi nimalo bilo �ud-no da na novopazarskom Birou za zapošljavanje nema na stoti-ne bolni�kih tehni�ara koji ne mogu do�i do posla jer nemaju para da plate mito. Tradiciju zapošljavanja za no-vac nastavio je i sadašnji direk-tor Zdravstvenog centra, koji je cijenu za tu uslugu znatno po-ve�ao. Njega je za direktora po-stavio, kako sam re�e, Sulejman Ugljanin: „Avda �erani�a sam ja li�no postavio kao svog kan-didata, ali mu je bio zadatak da uspostavi harmoniju.“ Naš in-sajeder iz Zdravstvenog centra govori da se ta harmonija svodi na to da mladi ljekari za specija-lizaciju moraju platiti i do 10.000 eura. Dok se pomo�no medicinsko osoblje nagomilava, nacionalna struktura zaposlenih se drasti�-no mijenja tako da, na primjer, na Ginekološko-akušerskom odjeljenju medicinsko osoblje izvan ljekara �ini preko 80% pravoslavaca, a u administraciji i upravi rade 22 Srbina i svega 9 Bošnjaka. Ukoliko je neophod-no nepostoje�e stru�ne kadrove, specijaliste i druge so�sticirane profesije nabavljati sa strane, bar voza�e i tehni�ke radnike ne moramo dovoditi odnekud i uz redovnu pla�u odvajati im za putne troškove. U isto vrije-me na pojedinim odjeljenjima fali ve�i broj ljudi. Recimo, Hit-na pomo� ima svega dva ljekara u jednoj smjeni, jednu terensku ekipu i jednu ekipu za ku�nu njegu. Da li je za grad od 100.000 stanovnika dovoljna jedna te-renska ekipa hitne pomo�i?
TEMA BROJA
U TUTINU 10% BOŠNJAKA U
POLICIJINakon nekoliko posljednjih primanja u MUP-u, Elektrodistribuciji i Vatrogasnoj službi, u Tutinu ne mogu kontrolirati vlastito htjenje željno upozorenja, plaše�i se da smo, ako ne re-agiramo, tijela koja nepomi�no leže. Voljela bih da sam ro�ena ili malo gluplja ili malo pamet-nija. Pogodili ste, gluplja da ne primje�ujem neke stvari oko sebe, ili pametnija da ih ne ana-liziram na meni blizak na�in. Ako išta pametno izvu�emo iz vremena u kom živimo, to �e biti mo� trpljenja i prešu�ivanja.Bošnja�ki narod u Srbiji nema ništa protiv vla-sti, ali ima negativan stav prema režimu zbog odnosa prema Bošnjacima. Demantij Srbije da ne postoji diskriminacija Bošnjaka se eliminira �injenicom da u Tutinu živi 99% Bošnjaka, a da još uvijek nemaju prava na ravnomjerno zapo-šljavanje u državnim institucijama.Stanica grani�ne policije koja pokriva Op�ina Tutin prema CG ima oko 80 policajaca od kojih ni 10% nisu bošnja�ke nacionalnosti, ve� dola-ze iz Raške, Nove Varoši, Sjenice, Leška, No-vog Pazara i Kraljeva. O visokim �inovnicima da i ne govorimo. Svima se pored li�nog dohot-ka pla�aju putni troškovi od �ijeg novca bi se moglo �nansirati dvadesetak radnika iz mjesta gdje se nalazi grani�ni prijelaz.Na otvaranju grani�nog prijelaza prisustvovao je „naš“ ministar, a da mu ovaj problem nije bio interesantan. �ak je ministarki �nansija i osta-loj eliti, koji su bili na otvaranju, bilo ispod �asti da sve�ani ru�ak uprili�e u Tutinu ili Novom Pazaru, ve� su putovali 100 km od grani�nog prijelaza da bi ru�ali u restoranu „Karavan“ u Raški. Da nije žalosno, bilo bi smiješno. Kao i obi�no, pred svake izbore „naši poslani-ci“, zbog politi�kih poena, obe�avaju propor-cionalnost za prijem policajaca organiziraju�i kurs za iste. Na podru�ju PU Novi Pazar je prošle godine konkuriralo oko 500 omladinaca, od kojih je ve�ina sa Višom ekonomskom, smjer Carina i kriminalistika. Za sva ta prikupljena dokumenta, koja su bila neophodna za prijavu na konkurs, bilo je potrebno po 100 eura. Naža-lost, iz Tutina ni pet njih nije primljeno.Novi izbori, a stara pri�a. Naši predstavni-ci u Vladi i ove godine obe�avaju istu pri�u. Podsje�amo ih da neki od njih drže vlast ve� 12 godina, a ne mogu se pohvaliti niti jednim valjanim nacionalnim projektom za svoj narod, ostaju�i gluhi ne bave�i se nacionalnim pitanji-ma. Postavlja se pitanje ako „oni“ šute, šta je sa bošnja�kim intelektualcima - zašto su zašutjeli? Djeca nam ne�e zaboraviti ovakve propuste. Ne primje�ujemo kako nam tlo boljitka ispod nogu izmi�e. Šta je to sa nama, u kakve se to konce zapli�emo, u šta upadamo svojom voljom, a u šta nevoljom. O�igledno, više volimo svoj život nego misao o njemu. Stvari koje uzdižu �ovjeka su dobro�instvo, znanje, blagost i darežljivost, ne zaboravimo ih cijenjeni predstavnici svoga naroda. Ostalo nam je da se nadamo da �e dobrota, mudrost i javni interes preovladati u našem narodu. Svi smo na istom brodu i ne smijemo dozvoliti da nas voda kojom plovimo proguta.
Atifa Šalji�
SKANDALOZNO
SDP-OVA OSMOMARTOVSKA KRA�A
Službenice Gradske uprave i supruge službenika iste u povodu 8. marta dobile su od GU Novi Pazar vau�er u iznosu od 1500 din, koje su mogle realizirati jedino u prodavnici intimnog rublja „Extreme intimo“ u Novom Pazaru, u �ktivnom vlasništvu Sabine �orovi� (snaha Aide �orovi�), a u stvarnom Rešada Hodži-�a predsjednika SDP-a. Sabina �orovi� je ina�e i suvlasnik Hodži�eve �rme „Udarnik“ koja ima monopolno pravo snabdjeva�a kancelarijskim materija-lom i opremom novopazarske GU. Na ovaj na�in je Rešad Hodži� iz gradskog budžeta iscrpio oko milion ipo dinara.
Da li �e narod op�ine Tutin do-živjeti da na svjetlost dana iza�e sva istina i otvore se �joke op�inskih i okružnih
tužilaštava, MUP-a Srbije i Ministar-stva pravde Republike Srbije i kazne oni koji su gra�ane Tutina ojadili, na-mu�ili, ostavili bez radnih mjesta, go-dinama nenamjenski trošili budžetska sredstva prelijevaju�i ih u privatne �r-me plemenskih vo�a?Plemenske vo�e imaju jedini zadatak da svake �etvrte godine is�nansira-ju kampanju izdvajaju�i pozamašne sume novca za obavezno dobijanje izbora, a zauzvrat kr�me državna preduze�a, gradsko gra�evinsko ze-mljište, lokacije u užem centru grada oslobo�eni svih op�inskih obaveza, taksi, prave�i ogromne vozne parkove sumnjivim novcem. Izgra�uju velelje-pne gra�evinske objekte od 10.000 do 15.000 m2, bogate�i se na ra�un na-mu�enog naroda. Mnogi od ovih ple-menskih vo�a 1996. godine nisu imali ni privatna auta, a sada imaju vozne parkove od 10 do 15 mašina. Svaki od njih ima teritoriju na kojoj izgra�uje lo-kalne nekategorizirane puteve, ve�ina njih su bivši i sadašnji odbornici SDA. Naravno, bez ikakvih tendera grade i posipaju puteve, a to je u narodu po-znato kao „šoder divizija“. Iako mnogi od njih imaju 10.000-15.000 m2 stam-benog i poslovnog prostora, vjerovali ili ne, nemaju ni radnu knjižicu. Novac koji su dali za kampanju višestruko nadoknade, a u sprezi sa op�inskim �inovnicima, arhitektom grada, koji za pozamašnu sumu novca može da iz-gradi zgradu nasred regionalnog puta ili da zatvori ulicu staru nekoliko dece-nija, ostvaruju sve svoje planove.O plemenskim vo�ama se može pisati nadugo i naširoko, ali ono što ovaj na-rod zaslužuje jeste da do�e �nansijska i budžetska kontrola, UPOBOK i sli�ne državne institucije, koje �e provjeri-ti �nansijsko poslovanje plemenskih vo�a, utvrditi šta su prikazali državi
kao dobit, a šta su, pomognuti bivšim i sadašnjim �elnicima Op�ine, stekli i izgradili nezakonito. Narod Tutina zna ko su plemenske vo�e, koji svake izborne godine doni-raju od 100.000 do 200.000 eura za ku-povinu glasova osiromšenog naroda. Svaki pošteni gra�anin op�ine Tutin �e re�i ko su oni. Nije slu�ajna sintagma plemenski vo�e, što �ete i sami zaklju-�iti prema sljede�im podacima ko ih �ini: bra�a Ded..., bra�a Omer..., bra�a Dac..., bra�a Mujo..., bra�a Bak..., bra-�a Ho..., bra�a Derde..., bra�a Zorn..., bra�a Pram..., bra�a Tut..., bra�a Daz-da..., bra�a Bul..., bra�a Eles... i drugi. Ali nije jedini uslov da donirate novac i upadnete u klan plemenskih vo�a, ve� morate biti i u rodbinskoj vezi sa bivšim predsjednikom Šemsudinom Ku�evi�em, koji je poznat kao bos kriminalne grupe plemenskih vo�a. Svi gore navedeni plemenski vo�e su bra�a od tetke, hale, amidže, daidže... Zato i stoji kod svih bra�a, jer su svi po nekoj liniji bra�a Šemsudina Ku�evi�a. Svi oni su, zavisno od uloga, dobili jed-no ili više državnih preduze�a, za koja je država Srbija preko raznih fondova za nerazvijena podru�ja �nansirala razvoj, kao i zaposleni radnici koji su odvajali od svojih usta za proširenje kapaciteta. U tim preduze�ima je ra-dilo 3.000-4.000 radnika, a sada su na mnogima katanci i privatni tajkuni ih kr�me u placeve i prave porodi�ne vile po crnogorskom primorju na ra�un radnika koji su ostali bez posla i sve �e-š�e se okupljaju ispred Op�ine traže�i svoja prava.Poznate �rme koje su bile oslonac ra-zvoja op�ine Tutin, a koje su uz Ku�e-vi�ev blagoslov prelazile iz državnih u privatne ruke plemenskih vo�a za iznose koje je smiješno prezentirati, sto i više puta niže od realne vrijednosti, uz obe�anje zaposlenja svih tadašnjih radnika su: Pogoni TK „Raška“ i FO „Ras“, „23. novembar“, „Resnik“, „Je-lak“, Fabrika treseta, JKSP „Gradac“, Autobuska stanica, Motel „Jezero“ Ri-bari�e, Hotel „1. maj“. Evo jednog banalnog primjera. Fabri-ka treseta prodata je sa oko 200 hektara zemljišta rude treseta za koje je nave-deno da je pašnjak. Na�in kriminalne prodaje ovih preduze�a, gdje je Ku-�evi� u ve�ini posredovao sigurno ne
džabe, može se opisivati ponaosob jer svaka je pri�a za sebe.Poznata je �injenica da je od prodaja mnogih lokacija, državnih preduze�a i državnog zemljišta dio išao na ruke Šemsudinu Ku�evi�u, a dio na ra�un Stranke. Školski primjer za to je Motel „Jezero“ u Ribari�ima. Cijeli grad zna da se samo za postavljanje kioska na odre�enu lokaciju daje 10-15.000 eura.Zloupotrebe položaja Šemsudina Ku-�evi�a dostižu vrhunac kod davanja zemljišta na korištenje na 99 godina. Naime, korisnici nisu uplatili licitira-ne iznose, niti komunalije ovlaštenom preduze�u. Tako je rasprodao najma-nje 200 placeva širom grada i prigrad-skih naselja, a za sudbinu novca se ništa ne zna. Dokaz je prodaja placa i zgrade starog komunalnog predu-ze�a izvjesnom F. Hasanovi�u gdje je dio novca otišao na nepoznate ra�u-ne. Zatim, prilikom asfaltiranja ulica po gradu i lokalnih puteva obavezno se kupi hara� od naroda, tako�er bez ikakvih priznanica. Navodno, Ku�evi� „nosi ljudima po Beogradu“. Najbolji primjer su sela Draga, Pružanj, Ba�ica i Koni�e. Nikada suma nije manja od 50.000, a dostiže i 100.000 eura. Kome zaista idu pare? To treba da utvrde dr-žavni organi.Kako više ne može da prodaje lokacije i placeve po Tutinu, Ku�evi� je svo-ju kancelariju u Beogradu pretvorio u biznis centar za pranje novca preko navodnih projekata Kancelarija za odr-živi razvoj, gdje je uspio isklju�ivo svo-jim istomišljenicima podijeliti plasteni-ke i ko zna šta �e još da bi sa�uvao sebe i svoje plemenske vo�e od zaslužene robije, tako što �e u�initi sve da dobiju izbore. U sklopu ove neravnopravne podjele gdje se dijeli samo �lanovima SDA, Ku�evi� nije zaboravio ni svog amidži�a, ve� mu je dodijelio dva pla-stenika. Ovih dana cijeli grad bruji kako Šemsu-din Ku�evi� treba da proda još jedini preostali plac u Tutinu u užem centru grada u vlasništvu EPS-a Srbije i uzme ništa manje nego 50.000 eura.Previše su se gospodin Ku�evi� i nje-govi plemenski vo�e obogatili na ple-�ima naja�enog, višestruko prevare-nog naroda, ali došao je kraj. Vrijeme je za pravdu!
Istraživa�ki tim Revije Sandžak
41
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
KRIMINALNO-PLEMENSKO VO�STVO ŠEMSUDINA KU�EVI�A
( 1 9 9 6 - 2 0 0 8 )
DOJAVA
DIKOVI� SUODGOVORAN ZA HAPŠENJE I UBIJANJE
BOŠNJAKA Laki� orovi� tvrdi da je aktuelni na�elnik Gene-ralštaba VS Dikovi�, koji je bio od 1993. na dužno-sti u Uži�kom korpusu, a potom u Šestoj pješadijskoj brigadi koja pokriva dva grani�na prijelaza prema BiH, suodgovoran za hapše-nja muslimana koji su, bježe�i pred Vojskom RS, 1994. u Srbiji pokušali da prona�u uto�ište. Ti ljudi su ka-snije likvidirani. On tako�er tvrdi da je Dikovi� neposredno u�estvo-vao u akciji Zima ’93 koja je osmi-šljena u Generalštabu VJ i sprove-dena od strane Uži�kog korpusa i komandnog kadra 16. i 17. grani�-nog bataljona. To je akcija kojom je najprije izmišljen navodni artilje-rijski napad muslimanskih snaga s teritorije BiH po teritoriji tadašnje SRJ, nakon �ega je Vojska Jugosla-vije „žestoko uzvratila“. Iako su jedinice VJ tu bile unaprijed do-vedene i opremljene višecjevnim raketnim baca�ima, zahvaljuju�i kamerama i novinarima koji su sve
to snimali, ovdašnjoj javnosti je to predstavljeno kao po�etak agresije BiH na Srbiju. Dikovi� je za zasluge iz 1994. u odbrani od „musliman-ske agresije“ od VJ dobio �in ma-jora.
37. MOTORIZOVANA BRIGADA IZ RAŠKE „O�ISTILA“ DRENICU
Postojao je plan Grom 98, potpisan od strane tadašnjeg na�elnika Ge-neralštaba Mom�ila Periši�a, po kome je, po odobrenju državnog vrha, vojsci nare�eno da u junu 1998. poduzme akcije uspostavlja-nja reda i �iš�enja teritorije Kosova, posebno podru�ja Drenice. Plan je predvi�ao da se u pravim akcija-ma „uspostavljanja reda“ angažira 37. motorizovana brigada iz Raške, koju je vodio Dikovi�.
OBUKA RATNIH ZLO�INACA U RAŠKI
Od maja 1998. Dikovi�u su podre-�eni potpukovnik Slobodan Stoši� i pukovnik Miodrag or�evi�, koji su obu�avali izme�u 150 i 200 �la-nova raznih grupa sa iskustvom u borbama od Baranje, Slavonije i Bo-sne do Kosova. Ti ljudi su skupljeni i, pod vo�stvom ove dvojice, uvež-bavani u Raški. Ljubiša Dikovi� je o tome svjedo�io u Haškom tribuna-lu, 10. i 11.12.2007. i priznao da su „neke“ njegove borbene grupe na tom podru�ju po�inile zlo�ine.
UBIJANJE 103 CIVILA U IZBICIU Izbici je ubijeno 103 albanska ci-vila, uglavnom staraca. Najprije su ih podijelili u dvije grupe. Na ma-
4242
U trodijelnom inter-vju za sarajevske DANE bivši vojni tužilac pri Vojnom
okrugu Beograd i Vojnom okrugu Priština i svjedok Tužilaštva Haškog tribunala u slu�aju Milutinovi� i osta-li, datog novinarki Tama-ri Nik�evi�, Laki� �orovi� iznio je niz šokantnih stvari o djelovanju vojnih službi i kadrovika koji do sada nisu bili dostupni javnosti. Povod intervjua bilo je po-stavljanje Ljubiše Dikovi�a za na�elnika Generalštaba Vojske Srbije, a koga Laki� �orovi� smatra odgovornim za mnogobrojne zlo�ine, a posebice one po�injene na
Kosovu 1998-1999.
NA�ELNIK GENERALŠTABA NA�ELNIK GENERALŠTABA VOJSKE SRBIJE DIKOVI� JEVOJSKE SRBIJE DIKOVI� JE
RATNI ZLO�INACRATNI ZLO�INAC
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
SKANDALOZNO
ŠOKANTNO KAZIVANJE BIVŠEG VOJNOG TUŽIOCA LAKI�A �OROVI�A
43
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
nje od 60 metara nalazila su se �etiri tenka iz Dikovi�eve brigade, sa po-sadama. To zna�i da je Dikovi� bio li�no prisutan, da je gledao sakuplja-nje, razdvajanje tih ljudi u dvije gru-pe – u jednoj 33, u drugoj 70. Prvu su potjerali prema nekom kanalu i sa kratkog odstojanja pobili. Drugu grupu su najprije potjerali uz brdo, a onda im naredili da se okrenu; pu-cali su odozdo...
STEVANOVI� POTVRDIO U�EŠ�E SRPSKE POLICIJE U UBISTVIMA
CIVILAU svjedo�enju pred Haškim tribu-nalom general Obrad Stevanovi� je rekao da je, kao komandant policij-skog odreda od najmanje 150 najbo-lje obu�enih jedinica policije, u Izbici tog dana boravio policijski pukov-nik Boško Buha, ubijen u atentatu u Beogradu. Rije� je o specijalnim policijskim jedinicama MUP-a Srbije i ubijanja su izvršile snage pod ko-mandom Dikovi�a i Buhe.
DIKOVI�EVI VOJNICI UBIJALI ALBANSKE CIVILE U GORNJOJ KLINI
Evidencija Prištinskog korpusa po-kazuje da je od 10. do 15. aprila više
lica iz Dikovi�eve jedinice u�estvo-valo u ubijanju kosovskih Albanaca na podru�ju Gornje Kline, nakon �ega su leševe bacali u bunar. Evi-dencija tako�er pokazuje da je jedan dobrovoljac iz Dikovi�eve jedinice, u selu Krasimirovac/Krasimirofc i njegovoj okolini, nedaleko od �ire-za, ubio više kosovskih Albanaca i odvodio žene iz izbjegli�kih kolona.
SRPSKO TUŽILAŠTVO UNAPRIJED STALO U ODBRANU ZLO�INACA
Najbolja potvrda da je Tužilaštvo unaprijed stalo u odbranu zlo�ina-ca je saop�enje u kome se kaže kako su samo u toku jedne no�i uspjeli da izu�e preko hiljadu dokumenta i dokaza. Bruno Vekari�, zamjenik tužioca za ratne zlo�ine, tvrdi da su saslušali 110 svjedoka, što naprosto nije mogu�e. Državni sekretar Mi-nistarstva odbrane govori kako je napad na Dikovi�a napad na institu-ciju. Ako je tako, onda su sve naše institucije odavno napadnute, i to na mnogo višem nivou. I Slobodan Mi-loševi� je institucija, i potpredsjed-nik Vlade Šainovi�, i ministar odbra-ne Ojdani�, i na�elnik Generalštaba Pavkovi�... Na Kosovu je izgublje-
na država upravo zbog toga što su postojale takve institucije i zato što i danas ho�e da na njihovo �elo do-vedu ljude koji su po�inili masovne zlo�ine, protjerali svoje državljane i plja�kali njihovu imovinu.
ŠUTANOVAC JE MARIONETA SVETKA KOVA�A
Upitan zašto ministar Šutanovac brani Dikovi�a, Laki� orovi� kaže da iza Dikovi�a stoji na�elnik Vojno-bezbjedonosne agencije (VBO) Svet-ko Kova�, koji je jedini nedodirljivi �ovjek u Srbiji.
VOJNOBEZBJEDNOSNA AGENCIJA JE NAJZAŠTI�ENIJA DRŽAVNA
INSTITUCIJA
U Srbiji možete u pitanje dovesti sve osim Svetka Kova�a, na�el-nika Vojnobezbjednosne agenci-je. Može Srbija da ide i na Istok i na Zapad, može i u pakao; bitno je da ostanu Kova� i njegov tim da ne bi odgovarali svi oni koji bi trebalo da odgovaraju. Ako se u Srbiji ikada uspostavi demokrat-ska vlast, Svetko Kova� �e morati da objasni ko je ubijao u Vukova-ru, ko je dopustio pukovnicima iz Uprave vojne bezbjednosti da iz Mitrovice izvode robijaše, da ih naoružavaju, da im daju zna�-ke, oružje za tihu likvidaciju, da ih vode širom bivše Jugoslavije da ubijaju sirotinju. Ko je to do-zvolio?
VOJNA SLUŽBA BEZBJEDNOSTI JE PLJA�KALA I UBIJALA REDOM
Poznato je da je VSB (Vojna služba bezbjednosti) likvidira-la mnoge svoje saradnike – od Knina do Beograda. Na primjer,
SKANDALOZNO
DIKOVI� JE U�ESTVOVAO U PROTJERIVANJU ALBANSKIH CIVILADikovi� je u�estvovao u protjerivanju albanskih civila sa Kosova... Po-stoje dokumenta koja pokazuju da je Dikovi� komandu korpusa izvje-štavao o tome da hiljade Albanaca napuštaju Kosovo. Izvinite, od koga su bježali? Od NATO bombi? Pa, zašto onda nisu pobjegli kod njih, kod svoje vojske, u njihovo okrilje? Albanci su bježali i 1998., a tada nije bilo NATO udara. Od koga?!
44
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
u jesen 1990. govorilo se o slu�aju „samoubistva“ voj-nika Miloša Ili�a iz garnizo-na Sombor, iako su svi vrlo dobro znali da ga je ubila VSB...
VSB je imala zadatak da, uo�i priprema za progon Hrvata, stvori atmosferu nesigurnosti i straha. Tre-balo je razgnjeviti srpske vojnike i predstaviti ih kao žrtve hrvatskih grupa koje su iz Vojvodine bježale u Hrvatsku. Kada su ljudi po�eli da se osvješ�uju, da postavljaju logi�na pitanja, izmišljena je pri�a da je Ili�, zbog navodne incestivne ljubavi, izvršio samoubi-stvo. Bilo je mnogo sli�nih slu�ajeva. U Mostaru ste, recimo, 1992. imali pogibi-ju više o�cira VJ koji su na hercegova�ko ratište otje-rani silom. Njihovim poro-dicama je kasnije re�eno da su ili nestali ili izvršili sa-moubistvo. Kao vojni tuži-lac, istraživao sam 62 sli�na slu�aja.
REGULARNA VOJSKA SRBIJE U BOSANSKOME RATU
U BiH su odvo�ene kompletne je-dinice VJ. 63. padobranska brigada i 72. iz Pan�eva 1994. i 1995. ratovale su na podru�ju Sarajeva... U Hagu su policajci-insajderi svjedo�ili o u�eš�u Crvenih beretki, Poskoka i drugih parapolicijskih i paravojnih jedinica u ratovima u Hrvatskoj i BiH.
RADNICI RTS SU ŽRTVOVANI
Kada je rije� o monstruoznim ubi-janjima i žrtvovanjima ljudi, mož-da je najbolji primjer za to pogibija šesnaest radnika RTS-a u no�i 22. i 23. aprila 1999. Bilo je jasno da je, u svom prljavom propagandnom ratu sa NATO-om, Slobodan Miloševi� te ljude namjerno žrtvovao. Gra�ani-ma Srbije je trebalo pokazati šta radi NATO, o kakvim je zlikovcima rije�. U svakom ratu, kao objekt od poseb-nog zna�aja za odbranu zemlje, dr-žavna televizija mora biti dislocira-na. Me�utim, iako je na Košutnjaku postojao dobro skriveni ratni studio kojeg je �uvala vojska, ti ljudi su ostali u zgradi RTS-a, u Aberdarevoj ulici. Zašto? Pitanje je još interesan-tnije ako znamo da je, kao i uvijek, NATO prethodno najavio šta �e te no�i biti ga�ano.
KRIMINAL SA VRHA GENERALŠTABALaki� orovi� trvdi da je tokom NATO intervencije došao do poda-taka da grupa o�cira, uklju�uju�i i nekoliko pukovnika iz Generalštaba VJ, od Albanaca, Goranaca i Srba u Beogradu, Mladenovcu i Lazarevcu uzima novac u zamjenu za obe�anje da �e biti skinuti sa liste rezervista koji su planirani za slanje na Ko-sovo. Namjeravao je da protiv njih podigne krivi�nu prijavu, ali ga je pukovnik Branko Žigi� opomenuo da �e završiti kao Savo Aleksi�, biv-ši na�elnik organa bezbjednosti ko-mande Beograda, koga je VSB ubila u radnim prostorijama zbog toga što je otkrio istu stvar.
VOJSKA JUGOSLAVIJE OTIMALA, PLJA�KALA I KRALA NA KOSOVU
orovi� tvrdi da je u maju 1999. iz vojne arhive nestala 1041 prijava protiv pripadnika VJ na Kosovu. Bilo je jasno da ih je otela VSB. Rije� je o optužnicama za zlo�ine, plja�ku vozila, imovine i materijalnih do-bara protjeranog albanskog stanov-ništva. Znalo se da je vojni tužilac Zdravkovi� oteo vozilo jednog po-znatog prištinskog zlatara, Albanca, koga je li�no prognao u Istambul. U pitanju je bila sveop�a plja�ka! U sportskom centru „Boro i Ramiz“ postojalo je preko šezdeset butika sa najboljom garderobom, sportskom opremom - sve su pokrali! Radio je
ko je šta htio. Dvojica o�ci-ra bezbjednosti, pukovnik Zoran Ristevski i Aleksan-dar Stevanovi�, danima su plja�kali imovinu progna-nih Albanaca iz prištin-skog naselja Vranjevac, odnose�i iz njihovih ku�a namještaj, tepihe, tehni-ku... Organi bezbjednosti VJ su tih dana na Kosovu radili šta su htjeli: protjeri-vali, plja�kali, krali... Tuži-laštvo i sud nisu smjeli da pisnu.
Na�elnik organa bezbjed-nosti Prištinskog kor-pusa VJ, major Neši�, je sa dvojicom pomo�nika 26.05.1999. naoružan ule-tio u orovi�evu kancela-riju; razbili su vrata, upe-rili oružje u njega i po�eli premeta�inu... Neši� mu je oteo sedamnaest pre-meta u kojima je bio slu�aj grobnice kod Orahovca u
kojoj se nalazilo 47 leševa albanskih civila, zatim optužnice protiv Steva-novi�a i Ristevskog, kao i zahtjeve za sprovo�enje istrage protiv na�el-nika i pripadnika organa bezbjedno-sti Prištinskog korpusa.
VUK TUFEKDŽI� JE SARADNIK VOJNE SLUŽBE BEZBJEDNOSTI
orovi� tvrdi da je bivši vojni tuži-lac zadužen za slu�aj gardista Vuk Tufegdži� kod njega bio pripravnik, te da je pametan, bistar momak, do-bar pravnik, ali, nažalost, saradnik Vojne službe bezbjednosti. Kao i mnogi drugi na našoj javnoj sceni.
KOŠTUNICA JE NA DRŽAVNOM VRHU ZADRŽAO RATNE ZLO�INCE
Nakon 5. oktobra 2000. u državi je malo toga promijenjeno. Vojislav Koštunica je došao na �elo SRJ, ali su na mnogim mjestima, uz opravda-nje da bi bilo opasno mijenjati cijeli sistem, zadržani kadrovi iz vremena Slobodana Miloševi�a. Koštunica je, recimo, insistirao da general Neboj-ša Pavkovi�, budu�i haški optuže-nik, ostane na mjestu na�elnika Ge-neralštaba Vojske SRJ, kao i da Rade Markovi�, kasnije osu�en na 40 go-dina robije, ostane šef DB-a, general Branko Krga na�elnik Obavještajne uprave VJ...
SKANDALOZNO
GENERAL VOJVODI� JE ZNAO ZA NAPAD NA RTS I SPASAO K�ERKU
Budu�i da je bio obaviješten da �e RTS biti bombardi-ran, general Vojvodi� je tog dana avionom iz Podgori-ce hitno došao u Beograd kako bi k�erku, zaposlenu u RTS-u, izvukao iz zgrade. Na sudu, k�erka generala Vojvodi�a je pošteno rekla kako je kolege upozorila da, �im budu vidjeli da je otac došao po nju, odmah krenu da beže iz zgrade. To je trebalo da bude znak. Nažalost, nisu uspeli da se izvuku.
45
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
KOŠTUNICA JE OD JUGOSLAVIJE HTIO DA NAPRAVI RUSKI SATELIT
orovi� tvrdi da je maja 2001., ne svojom voljom, u�estvovao u ne�e-mu o �emu naša javnost ne zna ni-
šta, a što se u svim zakonodavstvi-ma sveta tretira kao veleizdaja.
U pokušaju da se, u okviru Mini-starstva odbrane SRJ, u tajnosti i
bez znanja zvani�ne Podgorice, for-mira predstavništvo Ministarstva odbrane Ruske Federacije, �ime bi se, prakti�no, odbrambene snage u potpunosti predale u ruke Rusima.
Plan je pred-vi�ao da ru-ski o�ciri, bez p r e t h o d n i h najava i doku-menta, u našu zemlju ulaze kada ho�e i da iz nje izla-ze na isti na-�in. U slu�aju saobra�ajnog udesa ili ne-kog vanred-nog zbivanja, organi SRJ ne
bi imali pravo islje�ivanja, ispitiva-nja i poduzimanja bilo kakvih mje-ra. U okviru istog plana predvi�eno je formiranje ruske kopnene baze u Niškoj Banji, kao i pomorske baze u Boki Kotorskoj. Drugim rije�ima,
planirano je da, po receptu Bjeloru-sije, SRJ postane ruski satelit.
Koštunica, Vojna služba bezbjed-nosti – zajedni�ki gospodar i Srbije i Crne Gore, uz podršku crnogorske opozicije, dale su saglasnost, pa su u maju 2001. na Beogradski aerodrom sletjela dva aviona ruskih o�cira, �iji je zadatak bio da, zajedno sa odabra-nim o�cirima Vojske SRJ, realiziraju plan o osnivanju predstavništva Mi-nistarstva odbrane Ruske Federacije u okviru Ministarstva odbrane SRJ. Sutradan je javljeno da je dotadašnji ruski ministar odbrane umro, nakon �ega se dio ruske delegacije odmah vratio u Moskvu.
Prvi susret srpskih i ruskih o�cira, kome je prisustvovao gotovo cje-lokupan vojni vrh obje strane, or-ganiziran je u Kristalnoj sali Kluba vojske, nekadašnjem Domu JNA u Beogradu. Re�eno je da �e u reali-zaciji plana biti angažirane tri grupe koje �e se strogo pridržavati princi-pa tajnosti: jedna o drugoj ne�e zna-ti – ništa! orovi� je bio dio tre�eg tima zaduženog za uskla�ivanje pravnih akata i pisanje Sporazuma. Jedna od grupa je bila zadužena za nabavku ruskog odbrambenog ra-ketnog sistema S-300.
Na �elu orovi�evog tima bio je pukovnik Branislav Jovi�, nekadaš-nji jugoslovenski vojni izaslanik u Moskvi koji je, preko SDPR-a JU-GOIMPORT trgovao oružjem sa ruskom državnom �rmom ROSVO-ROŽENIJA, koja se bavila izvozom oružja. Pored majora Vasiljevi�a, pukovnika Slobodana Milosavljevi-�a iz Komande 3. armije i još neko-liko o�cira, u srpskom timu su bila i dvojica prevodilaca iz VZ „Moma Stanojlovi�“. Na �elu ruske grupe bio je predstavnik ROSVOROŽENI-JA, general Listopadov, sekretar ru-skog izaslanstva, pukovnik Igor, te izvjesni Boris Dupkov...
Na opasku novinara Tamare Nik�e-vi� da je nedavno uz prisustvo mi-nistara Ivice Da�i�a i Vuka Jeremi�a, kao i neizbježnog ruskog ministra za vanredne situacije, Sergeja Šojgua, u Nišu otvoren takozvani Regionalni humanitarni centar, što je u dijelu javnosti protuma�eno kao formira-nje ruske vojne baze, orovi� kaže da se boji da je rije� o ne�emu vrlo sli�nom onome na �emu je radio 2001., a što, na svu sre�u, tada nije realizirano.
Izvor: BH Dani
SKANDALOZNO
GARDISTI U KASARNI NA TOP�IDERU SU UBIJENI
�orovi� kaže da je jedno vrijeme službovao na Top�i-deru i da je siguran da su 5. oktobra 2004. gardisti Dražen Milovanovi� i Dragan Jakov-ljevi� ubijeni. Kapetan Brani-slav Puhalo, nekadašnji tjelo-hranitelj Ratka Mladi�a, tih je dana svakodnevno boravio
u kasarni na Top�ideru, posje�ivao generala Dragana Živanovi�a, ko-mandanta Beogradskog korpusa, poznatog kao jednog od najaktivni-jih �uvara haških bjegunaca.
Branislav Puhalo je bio zadužen za održavanje unutrašnjeg reda, što je podrazumijevalo sprje�avanje nedozvoljenog ulaska i boravka u pro-storijama kasarne, kao i odre�ivanje zona u koje se ne zalazi, gdje je pristup zabranjen.
46
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
DEMIROVI� - NOVI ZILKI�
O�ito je da su Adem Zilki� i njegove pristalice potpu-no potrošeni i da ga se Beograd, a prije svega Sulejman Ugljanin, žele što prije otarasiti. Novu šansu Beograd vidi u a�rmaciji sekte koja posljednjih godina u Novom Pazaru funkcionira pod imenom Svetionik, na �ijem �elu se nalazi Muhamed Demirovi�. Prva prezentacija novog projekta desila se, doduše u blijedoj formi, u nedjelju 05.02.2012. sa programom navodnog obilježavanja ro-�enja Poslanika a.s.
BG UDBA I VLAST NA JEDNOM MJESTU
U prvom redu sjedio je Ugljanin sa svojom svitom, a sa njegove desne strane silni SDP-ovci, uklju�uju�i i desnu ruku Rasim Ljaji-�a - Mirsada Jusufovi�a Miška, za kojeg se pouzdano zna da nema pojma ni kada je Ramazan. Namjera ove zamisli je sasvim jasna. Sektu Svetionik treba predstaviti kao novu „islamsku zajednicu“ na �elu sa De-mirovi�em, složili su se Ministarstvo vjera (�itaj kao BG UDBA), ministri Rasim Ljaji� i Sulejman Ugljanin – kako nas obavještavaju naši izvori.
Dolazak na spomenuti skup su otkazali ho-rovi Hazreti Hamza i Sejfullah iz BiH, bosan-
ski pjeva� Armin Muzaferija i novopazarski hor uli-stan, iako su bili najavljeni na plakatama i tv reklamama.
Halu sportova je trebalo svim raspoloživim sredstvima napuniti i na taj na�in poslati sliku u javnost da Demi-rovi�a podržava veliki broj ljudi, i to reklamiranjem o prisustvu poznatih horova iz Bosne, pjeva�a Armina Muzaferije, zatim cjelokupna politi�ka mašinerija SDA i SDP, uposlenici u javnim ustanovama u Novom Paza-ru, a nisu bili pošte�eni ni �aci u školama. Ovaj papir je dijeljen u�enicima u svim školama u Novom Pazaru.
HRONIKA
SEKTA „SVETIONIK“ – NOVI BEOGRADSKI PROJEKT
KAKO SAZNAJE SANDŽAK PRESS IZ DOBRO OBAVIJEŠTENIH IZVORA, BEOGRADSKI POLITI�KI OBAVJEŠTAJNI KRUGOVI KRENULI SU U NOVI TALAS UGROŽAVANJA ISLAMSKE ZAJEDNICE
Zamjenik predsjednika DS Dragan ilas i lider SDPS Rasim Ljaji� potpisali su 9. marta koalicioni sporazum koji Ljaji�evoj stranci garantira sedam poslani�kih mje-sta u Republi�kom parlamentu i �etiri u Skupštini Beo-
grada.
O�ekujem da SDPS najkasnije do sutra uve�e postigne dogo-vor sa SPS-om o zajedni�kom nastupu na pokrajinskim izbo-rima – rekao je Ljaji� na konferenciji za novinare.
ilas i Ljaji� su poru�ili da je koalicioni sporazum logi-�an nastavak dosadašnje uspješne saradnje: Bilo nam je dovoljno tri do �etiri minuta da se dogovorimo oko mandata. - rekao je ilas, napominju�i da DS i SDPS nisu razgo-varali o podjeli vlasti poslije izbora, uz napomenu da dvije stranke “nikada nisu funkcionirale na bazi nereal-nih ucjena.”
Upitani za naziv zajedni�ke izborne liste, ilas je naveo da u DS još uvijek nije o tome razgovarano, ali da on smatra da u njenom nazivu treba da stoji ime predsjed-nika Srbije i lidera DS Borisa Tadi�a, sa �ime se složio i Ljaji�.
Prema ilasovim rije�ima, u nazivu izborne liste treba da stoji Tadi�evo ime, jer je on simbol politike koja je vo�ena do sada, a koja štiti nacionalne interese.
DS I SDPS KOALICIONI PARTNERI
47
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
U zemlji jednoj, postojbini Dobrih Bošnjana, u doba protoka informacija, jedan brojem malehan, a duhom gromadan narod boraše se protiv urote Saveza zlih konzilija. Savez zlih konzilija na �elu sa ne�astivim SE-ANUSOM, potomkom Inkvizitora koga ukovaše u mit prosvjetitelja, osnovao je ALIJANSU IPHONE.
Ne mogavši sam da ovlada potomcima Dobrih Bošnja-na, SEANUS okupi štakore i ostale glodare koji živahu duboko u pukotinama civilizacijskog otpada. Ne�asti-vi SEANUS im ponudi �lanstvo u konziliju zla ukoliko ALIJANSA IPHONE uspije da ovlada zemljom Dobrih Bošnjana. Zada�a tih džohara bijaše da osmišljaju zlo i spletke protiv svog naroda kako bi otvorili put ne�asti-vom SEANUSU da uništi miroljubive potomke Dobrih Bošnjana.
Štab za hitne reakcije Pokreta za oslobo�enje Dobrih Bošnjana presreo je neke od šifrovanih poruka dva agenta ALINASE IPHONE s kodnim imenima JAKAŠ MAG I ŠKICA GUMICA.
JAKAŠ MAG: Povodom dodele nagrade “Izopa�e-nje slobode” primite moje najiskrenije �estitke i molbe Uzvišenom za dobro zdravlje i uspešan rad. Mahsus se-lam sa Bosfora! Jakaš Mag.
ŠKICA GUMICA: Jakaš Mag, zahvaljujem na �estitka-ma i vidimo se kad do�eš iz Turske! Škica G.
****
JAKAŠ MAG: Selam Škica-hanum! Rekoh da se javim, jer sam tek sada izašao iz gužve.
ŠKICA GUMICA: U Tutinu sam, na nekom sastanku, pa ti se javim!
JAKAŠ MAG: Ako, ako, ja sam u BG, pijem kahvu sa crnim magom Barjakli mla�im.
ŠKICA GUMICA: E, mnogo mi poselami najzgodnijeg crnog maga na dunjaluku, a ja ti se javim kad oposlim ovde!
***
ŠKICA GUMICA: Jakaš Mag, ja se ne javih, bila sam i sama u gužvi, a danas idem u Beograd. Kad �emo se videt’, da ne�eš i ti do Beograda ovih dana, pa da se vidimo s crnim magom Barjakli mla�im?
JAKAŠ MAG: OK. Ja sam u Pazaru i trenutno je sednica u vezi aktuelne si-tuacije. A ako se desi da budem išao za BG, javi�u se. Me�utim, ako budeš u prilici danas ili ovih dana cimni me da pijemo kafu.
ŠKICA GUMICA: Ja se tek u sredu vra�am iz BG i tek tada �u mo�i da svratim do tebe. �ujem neke zanimlji-ve haberove iz Stambola, �ujem da sti-že katul ferman za Muamera!
JAKAŠ MAG: Da, i ja �ujem da je car do duvara, iako on misli da �e se sa sedmog sprata do�ekati na noge. Mislim da smo ga svi zajedno isterali na livadu.
***
JAKAŠ MAG: Upravo gledam emisiju od sino�, ti si ga uništila. Koje je to tele.
ŠKICA GUMICA: Ma, idiot primitivni! Otera�u ga na sud i to uz fanfare, pa �u da vidim ho�e li smeti da ste-gnu guzicu iz pravosu�a, pa da opstruiraju kao do sad.
***
JAKAŠ MAG: Mislim da je ovaj nacrt – idejno rešenje o pomirenju jako nepovoljno za nas! Šta ti misliš?
***
ŠKICA GUMICA: Na sastanku sam.
JAKAŠ MAG: Nema veze, �ekam.
ŠKICA GUMICA: Ma, ne valja Jakaš da Muamer bilo kako ostane bez „opozicije“. Mislim da vernici treba da kažu da ne�e kriminalca i siledžiju za vo�u. Zva�u veli-kog maga Adama Zliki�a, pa �emo pri�at.
JAKAŠ MAG: To je intencija svega što radimo.
ŠKICA GUMICA: Treba svi da sko�imo! Ja �u imati sa-stanak sa Tadi�em i to �u mu preneti! Ili pošten �ovek ili katastrofa, Muamer ni slu�ajno!
ŠKICA GUMICA: Zovi me �im budeš imao signal, da se kratko dogovorimo!
***
ŠKICA GUMICA: Jakaš, �ula sam se sa velikim magom Zliki�em. Trebalo bi da se vidimo ve�eras ili sutra.
JAKAŠ MAG: Super, trebao bi malo da spusti loptu, jer ako nas SDA šutne mali su izgledi za bilo �ime.
ŠKICA GUMICA: Samo sabor, vi nemate razloga za paniku i trku s vremenom. Muamer treba da brine, ne vi! Samo ponavljajte da je najvažnije opšte dobro za Boš-njake i muslimane!
JAKAŠ MAG: I ja sam tog mišljenja.
ŠKICA GUMICA: Odli�no!
Zlim silama ALIJANSE IPHONE nijedna se želja nije ostvarila. Jakaš mag, Crni mag i Veliki mag potpomo-gnuti Škicom Gumicom i druge utvare iz svijeta pod-zemlja povla�e se u tamu, jer svjetlo polahko po�injenje obasjavati zemlju Dobrih Bošnjana. Me�utim, ne�astivi SEANUS ne odustaje od svojih intriga, zato �e Štab za hitne reakcije Pokreta za oslobo�enje Dobrih Bošnjana nastaviti razbijati spletke sila mraka. U sljede�em na-stavku donosimo šifrovane poruke drugih agenata ALI-JANSE IPHONE.
Izvor: SandzakPRESS.net
DOJAVA
ALIJANSA iPhone- P R V I D I O -
Razgovarali smo sa Mirsad-ef. Be�iro-vi�em, direktorom najuspješnije huma-nitarne organizacije u šireme regionu, Centra za humanitarni rad „Hajrat“, o akcijama, stalnim i ve� realiziranim pro-jektima i planovima ove organizacije. Ekskluzivno za reviju „Sandžak“ gospo-din Be�irovi� govori o izgradnji Doma za jetime u Novome Pazaru.
RODITELJI SU ME NAU�ILI DA POMAŽEM DRUGIMA
Vašim dolaskom u CHR „Hajrat“ ova institucija je postala jedna od najja�ih institucija op�enito koje Bošnjaci San-džaka imaju?
Trudimo se, dajemo sve od sebe da bi pomogli ljudima. Onaj ko nije bio ne terenu ne zna šta su problemi i sa
kakvim se sve problemima ljudi suo�avaju.
Možda �u biti malo neskroman, ali meni je ovaj posao išao od ruke od djetinjstva. Roditelji su me u�ili da pomažem, da budem na usluzi drugima, kako babo tako i majka. Na tome sam im mnogo zahvalan, jer sam imao veliki temelj sa koga sam se relativno lahko nadogra�i-vao. Kada sam bio student u Izmiru trudio sam se da pomognem našim
studentima. Tražio sam im stipen-dije u više institucija. Me�utim, za sve ovo dugujem zahvalnost roditeljima, babu, djedu i majci. Ovom prilikom �u spomenuti da je moj rahmetli djed bio muslihun. U Sandžaku su skoro svi poznava-li rahmetli Ljaka Be�irovi�a. Bio je velika i cijenjena li�nost. Isto tako i moji roditelji - svi koji ih poznaju znaju da su �inili dobro drugima, tako da je taj miraz od njih.
GRADIMO KU�U ZA JETIMSKU PORODICU U SREBRENICI
Ono što CHR radi u Sandžaku, pa sad i izvan Sandžaka, može se mjeriti sa ne�im što državne institucije sa držav-nim budžetima teško postižu?
Radimo koliko možemo. Nažalost, velika je potreba, kako u Sandžaku i Srbiji tako i u okruženju. Radimo na više polja. Recimo, pomažemo
izgradnju ku�a onima koji su po-trebni tu�e pomo�i ili kojima ku�a izgori u požaru. Nekome smo po-mogli izgradnju cijele ku�e, neko-me pola, nekome krov, nekome vrata, nekome laminat, nekome namještaj... Zaista smo u tim stva-rima, hvala Allahu dž.š., do sada dosta uspjeli i tako �emo nastavi-ti. Pomogli smo izgradnju nekoli-ko ku�a u Novom Pazaru, Sjenici, Prijepolju, Rožajama i, inšallah, u aprilu �emo zapo�eti izgradnju ku�e u Srebrenici jednoj sedmo�la-noj porodici koja trenutno živi u jednoj sobi. Na zahtjev nekoliko mještana i ljudi iz Srebrenice obišli smo ovu porodicu. Dobio sam �vr-sto obe�anje od naših ljudi iz Graca da, uz Božju pomo�, otpo�nemo iz-gradnju ove ku�e u Srebrenici. To su djeca, jetimi bez roditelja. Nji-hov roditelj je nestao u ratu, tako da osje�amo moralnu obavezu da im pomognemo.
GRADIMO DOM ZA JETIME
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
INTERVJU
Mirsad-ef. Be�irovi� ro�en je u selu Škrijelje 1968. Osnovnu školu je završio u Moranima, a nakon toga Alaudin medresu u Prištini. Po završetku medrese upusuje se na Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Zbog rata u BiH prebacuje se na Ilahijat u turskom gradu Iz-mir, gdje okon�ava studije.
Po završetku studija stavlja se na raspolaga-nje Islamskoj zajednici. Prvi posao mu je bio imamski. Godinu dana je radio kao imam u Potok džamiji u Novom Pazaru, a nakon toga u dva mandata obavljao funkciju glavnog imama pri Medžlisu Islamske zajednice Novi Pazar. Jedno vrijeme je radio kao rukovodilac vaspitne službe u Medresi „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru, da bi nakon toga, odlukom Mešihata, bio postavljen za direktora Centra za humanitarni rad „Hajrat“, gdje se i sada nalazi. Oženjen je, otac �etvero djece.
Razgovarao: Ja
hja FE
HRAT
OVI�
48
NEMAMO PRAVO DA STANEMOIz transparentnosti Vašeg rada, prije svega Hajrat TV, vrlo �esto smo u pri-lici da gledamo kako Vi i Vaši aktivisti krstarite Sandžakom i obilazite stare i bolesne osobe kojima udjeljujete pomo�?
Hvala Allahu dž.š., ve� preko dvije i po godine realiziraju se naše Hajrat emisije. Za to ima zaslugu Nejra Ra-kovi�, koja je autor i voditelj te emi-sije. Nije lahko svake ili svake druge hefte imati novu emisiju. Treba to sve izdržati.
Me�utim, zbog �ega imamo toliku snagu, zbog �ega to radimo? Kada odemo na teren i vidimo kako ljudi teško žive, nemamo pravo da stane-mo, jer �isto se bojim kazne Allaha dž.š. da nas ne stigne kada vidimo da, recimo, ljudi žive u neadekvat-nim uslovima, da su bez hrane, obu-�e, odje�e, da su bez krova nad gla-vom, da nemaju da školuju djecu.
„GAZDA �E DA ME ISTJERA IZ STANA“Pored pomo�i bolesnima, ono što je ma-nje poznato, a što Vi i Vaša institucija veoma �esto radite jeste pomo� manje imu�nim ljudima da izi�u na kraj sa ki-rijama i podjela paketa siromašnim oso-bama?
Nažalost, puno je ljudi koji nemaju krov nad glavom. Mnogo osoba nam se obrati, kaže: „Sad �e prvi, gazda �e da me istjera iz stana ukoliko ne platim...“ Onda se mi nekako snala-zimo, tražimo od dobrih ljudi, na�e-mo nekog donatora koji plati neko-me kiriju. Vidite i sami da je velika ekonomska kriza. Ona nikada ne pogodi one najve�e, nego sna�e one najsiromašnije koji ni u bolje vrijeme nisu imali. Nažalost, to se prelomi preko njih. Zato i u tom pogledu izlazimo ljudima u susret, normalno, onoliko koliko možemo.
Imali smo par slu�ajeva ove zime. Neki ljudi su ostali u sred zime na ulici, pa smo im u nekoliko navrata u Sjenici izlazili u susret kako bi lak-še prebrodili ovu zimu. Oni sigurno u tim ku�ama ni kada se izljepša vri-jeme ne�e mo�i stanovati. Nadamo se, ako Boga da, da �emo zajedno tim ljudima napraviti adekvatne do-move.
NA MINUS TRIDESET BEZ OGRJEVASpomenuste ovu tešku zimu. Jedna od zadnjih ve�ih akcija CHR „Hajrata“ bila je u ovim teškim danima kupovina ogrjeva onima koji nisu mogli da izna�u
na�in da ga sebi obezbijede?
Da, mnogi su nam se obratili po tom pitanju. Ne samo iz Novog Pazara, nego i Priboja, Prijepolja, Sjenice, Tutina i drugih mjesta. Jednostav-no, �ovjek živi sa troje-�etvero djece, ostao je bez ijednog drveta na -25 ili -30 stepeni! Možete zamisliti da neko zano�i u takvoj prostoriji! Potrudili smo se da u cijelome Sandžaku na destine porodica dobiju prijeko po-trebni ogrjev.
IMA STUDENATA KOJI NE BI MOGLI STUDIRATI BEZ NAŠE POMO�I
U CHR „Hajrat“ postoji Fond za sti-
pendiranje u�enika i studenata?
Obzirom da imamo veliki broj �aka i studenata koji bi željeli da se školuju, a nisu u mogu�nosti, odlu�ili smo da i tu ta�ku uvrstimo u naš rad kako bi pomogli u�enicima i studentima koje roditelji nisu u stanju da �nan-siraju. Zaista, ima studenata koji ne bi mogli studirati da nije naše ili po-mo�i drugih institucija i pojedinaca.
Ono što je najkrupnije i što cijeli San-džak fascinira, kada je u pitanju CHR „Hajrat“, jesu vakufske kuhinje.
NIJE LAHKO HRANITI LJUDE SVAKODNEVNO
Vakufske kuhinje su mega projekt koji smo zapo�eli prije dvije i po go-dine. U po�etku sam malo i ja bio skeptik da li može da uspije, jer nije lahko hraniti ljude svakodnevno. Lahko je dva-tri dana, pet, deset... Me�utim, svakodnevno hraniti toli-ki narod nije lahko. Ali, uz podršku uvaženog muftije Muamer-ef. Zu-korli�a krenuli smo u ovaj projekt prvo sa otvaranjem Vakufske kuhi-nje u Novom Pazaru, zatim Sjenici i Tutinu. U Prijepolju nam je centralna kuhinja za zapadni Sandžak, gdje se sprema hrana i razvozi do trpezarija u Novoj Varoši, Priboju i Brodarevu. Trenutno se u vakufskim kuhinjama hrani preko 2.500 ljudi.
NAJVIŠE ME STRAH GLADNIH USTAAko mogu na nešto biti ponosan u svom radu jeste to što možemo na-hraniti gladna usta. Ono što me naj-više brine i boli i �ega me strah jesu ta gladna usta. Sit gladnom, niti zdrav bolesnom ne vjeruje. Ja sam, naža-lost, nailazio na strašne situacije. Ljudi su me zvali u pola no�i, kažu: „Efendija, mi dva dana nismo jeli...“ Kada �ujete tu rije� i doživite taj osje-�aj, to vas zaboli i ne možete rahat da živite i spavate. Upravo nam je to bio motiv da otvorimo vakufske ku-hinje i, hvala Allahu, do sada su one uspješne.
NAROD SANDŽAKA ODRŽAVA VAKUFSKE KUHINJE
Iz sveg srca se zahvaljujem narodu Sandžaka i dijaspore koji održava te vakufske kuhinje. Svakodnevno lju-di donose namirnice: krompir, pa-sulj, pirina�, makaronu - ono što se ina�e koristi za ishranu.
BEREKET KURBANSKOG MESAKorisnici svaki dan imaju kuhanu hranu zahvaljuju�i kurbanskom mesu koje su ljudi darivali Mešihatu. U toku cijele godine se ljudi u vakuf-skim kuhinjama hrane kurbanskim mesom i to je veliki bereket i sre�a. Onaj ko daruje kurban Islamskoj zajednici ili vakufskim kuhinjama neka zna da to zaista ode onima koji-ma je najpotrebnije.
Želim da kažem onima kojima možda još nismo mogli da iza�emo u susret, jer su potrebe velike. Koliko god se trudimo da pomažemo i mi i ostali, ne može da bude dovoljno. Zato neka se strpe, mi �emo se truditi da svakome iza�emo u susret. Nekada iza�u izne-nadni slu�ajevi, na primjer �ovjeku izgori ku�a, i u tom trenutku, ako smo planirali da nekom nešto pomogne-mo, a ovamo je ku�a izgorjela, prioritet nam nalaže da prvo pomognemo ovom �ovjeku da smjesti porodicu i napravi dom. Ali, mislim da u 99% slu�ajeva ko je došao kod nas da zatraži pomo� da smo mu pomogli, ne možda u mjeri u kojoj je njemu bilo potrebno, ali nasto-jali smo da �ovjeka lijepo primimo, da progovorimo sa njim i da mu pomogne-mo onoliko koliko smo kadri.
49
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
INTERVJU
BEZOBRAZLUK JE GLADNOG PITATI KOJOJ VJERI I IDEOLOGIJI PRIPADA
Spomenuste Mešihat. CHR „Hajrat“ djeluje u okviru Mešihata. Me�utim, ono što se vidi kroz vakufske kuhinje i sve akcije, pogotovu akcije prilikom ele-mentarnih prirodnih nepogoda, poplava, zemljotresa, korisnici CHR „Hajrata“ nisu samo Bošnjaci ve� i pripadnici dru-gih nacionalnosti?
Pomažemo svima kojima je to po-trebno. Nismo pitali nikog da li je musliman Bošnjak, da li je Srbin pravoslavac, da li je Rom ili pripad-nik nekog drugog naroda. Svi se oni hrane u vakufskim kuhinjama. Ni-kada nikoga nismo pitali: „Ko si, šta si?“ Jedino što pitamo jeste da li ti treba ili ne treba.
Kada su bile poplave u Novom Pa-zaru, u Trnavi, u Pljevljanima, dijeli-li smo pomo� i Srbima i Bošnjacima. Isto tako u Prijepolju, Brodarevu, kada su bile poplave, podijelili smo svima onima kojima je bilo najpo-trebnije, bez obzira da li su Bošnjaci ili Srbi. Nikada to nismo pitali i, ako Bog da, nikada ne�emo ni pitati. U tome je naše veliko bogatstvo, jer pi-tati �ovjeka koji je gladan ko je, šta je, veliki je bezobrazluk. Na kraju kra-jeva, nas tako u�i Božji Poslanik a.s. kada kaže: „Niko od vas ne�e biti pravi vjernik dok mu komšija bude gladan, a on bude sit.“ Tu nije u pitanju odnos musliman nemusliman, ve� komšij-ski hak, tako da se mi rukovodimo ovim principima vjere. Zato �ak ni-kada nikoga nismo pitali ni kojoj po-liti�koj opciji pripada.
NEMA SANDŽAKA NA DALEKOPobrojani projekti iziskuju velika sred-stava. Vi ste ve� spomenuili da vakufske kuhinje �nansiraju ljudi iz Sandžaka i dijaspore. Ko još �nansijski pomaže rad CHR „Hajrat“?
Pa, pomažu mnogi ljudi, naro�ito iz Sandžaka sa težištem na Novi Pazar. Ja sam i prije govorio da Novog Pa-zara i Sandžaka nema nadaleko, da u njima ima bereketa, jer ovdašnji ljudi imaju sluha, smisla za pomo�
drugima. U ve�ini slu�ajeva su to donacije u obu�i, odje�i i namirnica-ma.
PRED VAKUFSKE KUHINJE STIŽU HRPE NAMIRNICA
Tako�er želim da se zahvalim san-dža�koj dijaspori. Kada ti ljudi do�u na odmor da obi�u roditelje i zavi-�aj, pred vakufske kuhinje stižu hrpe namirnica. Ne znamo ko ih je donio. Samo kažu tamo neki iz Njema�ke došao, donio namirnica za vakufsku kuhinju. Znate kakav je osje�aj kada nekome ne tražite, a on donese.Drago mi je što narod u Sandžaku ima tu svijest, što Bošnjaci imaju tu svijest. Možda �u nekoga uvrijediti, ali mislim da tu imamo najizgra�e-niju svijest na Balkanu. Odlaze�i na Zapad i obilaze�i region, vidio sam da prevladava neka hladno�a. Kažu: „Ima neko drugi da se brine za siro-mahe, što moramo mi!“ Me�utim, zahvaljuju�i upravo tim dobrim Bošnjacima, tim humanim ljudima, uspijevamo za 2.500 ljudi svakod-nevno pripremiti hranu. Maloprije nisam spomenuo za cen-tralnu kuhinju za zapadni Sandžak da auto svakodnevno putuje 190 km raznose�i hranu za Novu Varoš, Brodarevo i Priboj. Treba obezbije-diti sredstva za gorivo. Zahvalju-ju�i dobrim ljudima i povjerenju u Islamsku zajednicu, mi uspijevamo da to osiguramo.
DOVOLJNO JE DA ALLAH ZNANekada je bilo u našem narodu kada �o-vjek udijeli da mu se ne zna da je dao. Da li ljudi sa kojima Vi komunicirate isti�u to što daju ili žele da sakriju?Ima dosta ljudi koji žele da ostanu anonimni iz više razloga. Kažu: „Ne
mora niko da zna, dovoljno je da Allah dž.š. zna.“ Oni žele sevap, do-bro za sebe i porodicu na Sudnjem danu. Imaju i onih koji kažu: „Dali smo, pomogli smo...“ Meni je drago da svima pomognemo.
LJUDI SE NE TREBAJU STIDJETI DA ZATRAŽE POMO�
Obilaze�i teren vidimo da ima dosta ljudi kojima je potrebna pomo�, ali se stide da potraže. Imali smo ne-koliko slu�ajeva da ja porodica bila jedno vrijeme u �nansijskim proble-mima, obra�ali su nam se nekoliko puta. Me�utim, kada je neko otišao van i zaposlio se, kažu: „Efendija, hvala Vam puno, više nam ne treba pomo�.“ Vidite to poštenje i iskre-nost. U zadnje vrijeme je puno porodica koje je stid da zatraže i stvarno nije lahko do�i pred i�ija vrata i pred neku instituciju i tražiti pomo�. Ali, nažalost, ljudi su nužni i jednostav-no moraju. Koristim priliku da po-zovem takve da slobodno do�u u CHR „Hajrat“.
„DVADESET GODINA MI NIKO NIJE OTVORIO VRATA“
Šta Vas je od svih proživljenih situacija najviše ganulo?Ve� sam spomenuo situaciju kad me je jedna osoba prije godinu dana zvala u pono� i rekla: „Efendija, mi dva dana nismo jeli...“ Ve� sutradan sam pripremio ekipu. Napravili smo namirnica tri-�etiri paketa i odnije-li. Hvala Bogu, pomogli smo im. A imali smo slu�aj gdje jednu staricu dvadeset godina niko nije obišao. Kaže: „Sinovi su neki preselili, neki su vani, ne mogu da do�u.“ Kada smo otišli da je obi�emo, vidjeli smo joj suze u o�ima. Kada nas je isprati-la, opet suze. „Tetka, šta je?“ Kaže: „Sine, Vi ste u zadnjih 20 godina prvi koji ste došli da nas posjetite...“ Na-kon toga nekoliko puta smo odlazili da posjetimo tu staricu, da ne bi bila sama, da joj damo moralnu podršku.
TEŠKO JE KOD VELIKIH BOLESTIIma dosta teških situacija. Dosta je teško kada nekome treba velika po-mo�, kad ne možemo da mu pomo-gnemo. Nekada je u pitanju bolest, gdje lije�enje košta po više stotina hiljada eura. Porodica nije u stanju da to sama prikupi. Ima slu�ajeva gdje po 20 godina roditelji gledaju dijete kako se pati, kako je nepokret-no, kako ne smije ni jednog trenutka
Ovom prilikom bih se zahvalio i Medresi „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru, koja je u nekoliko navrata uzela u�eš�e u pomo�i bolesnim osobama u Prijepolju, Tutinu i drugim mjestima. Drago mi je što u�enici i cijela institucija imaju sluha za pomaga-nje. Upravo su u�enici i u�enice Medrese, kada je bilo potrebno da se ljudima na�e novac za lije�enje i sli�no, dali veliki do-prinos kroz akcije prikupljanja sredstava. Molim Allaha,dž.š. da ih nagradi.
Njih trebaju da slijede i studenti Fakulteta za islamske studije i ostalih fakulteta, jer ljudi mogu na razne na�ine pomo�i. Neka u�enica ili studentica, ili bilo koji drugi insan, može nekoj staroj osobi pomo�i da opere prozore, po�isti sobu, kaže nešto li-jepo, druži se sa njom... Za sve koji žele da se uklju�e ima mjesta.
50
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
INTERVJU
Centar za humanitarni rad „Hajrat“ je u saradnji sa Beo-gradsko-novosadskim muftijstvom posjetio Vojvodinu i podijelio adekvatnu pomo� stavnovnicima Velikog Rita. Veliki Rit se nalazi na sjevero-isto�noj periferiji Novog Sada. Sjeverni dio Velikog Rita je urbaniziran i mnogo ra-zvijeniji od južnog, koji to nije samo zato što ga naseljava isklju�ivo romsko stanovništvo. U Velikom Ritu živi oko 2.500 stanovnika za koje se slobodno može re�i da su na rubu egzistencije. Stanovnici ovog naselja isklju�ivo žive u trošnim ku�ama izgra�enim od �erpi�a, lima ili �ak od kartona, naravno, bez vode i grijanja. Ve�ina tih ku�a je po-krivena kartonskim ili plasti�nim krovom ili nekim drugim materijalom gradskog otpada. CHR „Hajrat“ je i ovaj put kao i godinama unazad žiteljima ovog naselja pružio naj-nužniju pomo�. „Hajrat“ je tom prilikom podijelio preko tonu kurbanskog mesa, kao i pakete odje�e, obu�e i namir-nica za preko 300 porodica ovog naselja. U ovom ekonomski slabo razvijenom, ali zasigurno lije-pom naselju od 2005. godine postoji mesdžid koji djeluje pri Medžlisu Islamske zajednice Novi Sad u kojem žitelji
ovog naselja obavljaju islamske obrede onako kako to vjera islam od njih traži. Stanovnici ovog vojvo�anskog naselja su se zahvalili gostima na pruženoj pomo�i i na tome što blagonaklonost Mešihata Islamske zajednice i CHR „Haj-rat“ u njima stvara osje�aj sigurnosti i pripadnosti musli-manskom ummetu. Direktor CHR „Hajrat“ Mirsad-ef. Be�irovi� tako�er je apelirao na sve gra�ane da pomognu žitelje Velikog Rita i druge kojima je pomo� potrebna, jer Uzvišeni Allah dž.š. iskušavaju�i njih neimaštinom iskušava i sviju nas, podvla-�e�i da ne�ije malo zaista nekom zna�i mnogo.
ostati samo. Ta �e se porodica cije-loga života mu�iti. Kada pogledamo lice majke i baba tog djeteta, drago mi je da su nasmijani, muhabete lije-po, kažu: „Šta �eš, Allah je tako dao. Moramo se pomiriti sa Njegovom odredbom.“ Zaista u narodu ima raznih iskuše-nja, nije lahko raditi ovaj posao. Me-�utim, znaju�i da �e sve ovo pro�i, da �emo jedino ono što uradimo imati na Sudnjem danu, zbog toga i sve ovo �inimo. Nadam se, ako Bog da, da �e ovo pristati meni i mojoj porodici na Sudnjem danu.
AKCIJE ZA TRANSPLANTACIJE BUBREGA
Pored najizraženijeg djelovanja u San-džaku, CHR „Hajrat“ djeluje i na dru-gim prostorima?U toku protekle godine smo na po-ziv nekoliko porodica iz Rožaja, Ba�a i Petnjice dijelili obu�u, odje�u i namirnice tamošnjem stanovništvu. Povodom bolesne osobe u Rožajama zvali nas da im pomognemo i, hva-la Allahu, ta akcija je uspjela - jedan momak je izvršio transplataciju bu-brega. Isto tako pomagali smo iz-gradnju ku�e jednom jetimu kome je majka preselila na ro�enju. Ljudi
koji su pokrenuli akciju zvali su nas i mi smo se odazvali. Nekima su bile ku�e izgorjele tako da smo i tu po-magali. Pored toga, pomagali smo i porodi-cama u BiH. Jednoj ženi iz Goražda, Ramizi Šundo, trebala je transplata-cija bubrega. Ovih dana treba da ide za Pariz da izvrši tu operaciju. Bila je još teža situacija: djevoj�ici od se-dam godina su oba bubrega otkazala i ona treba da se lije�i. Obišli smo porodice šehida u Sa-rajevu, nosili im namirnice i ku�ne potrepštine. Imali smo dvije podjele namirnica u Srebrenici za vrijeme Bajrama.
DJELUJEMO ŠIROM SRBIJE
Kada je u pitanju Srbija?Redovno pomažemo ljudima u Be-ogradu, Novom Sadu i širem dijelu Vojvodine. U posljednje vrijeme su otuda sve u�estaliji pozivi za pomo�. Krajem februara smo imali podjelu namirnica u Velikom Ritu u Vojvo-dini. U tom naselju ljudi zaista teško žive. Nekako se snalaze od nekakvih sirovina koje uzimaju iz kontejnera, prodaju, preprodaju, žive bez krova nad glavom, polomljenih prozora, bez patosa, na zemlji... U nekoliko navrata smo im izlazili u susret. Po-mažemo u Medžlisu IZ-e Beo�in, u skladu naših mogu�nosti.
KUPILI SMO KRAVE SIROMAŠNIM LJUDIMA NA SELU
Potrebe su velike, a mi se trudimo koliko možemo. Obi�no ljudi sa sela nisu u prilici da do�u i uzmu hranu u vakufskim kuhinjama. Onda im mi podijelimo pakete, jer ne smijemo
ni njih zaboraviti. Prošle godini smo imali nekoliko slu�ajeva da su neki imu�niji ljudi na moje insistiranje kupili krave porodicama koje živi na selu sa troje-�etvero djece, a nemaju nigdje ništa.
USKORO TEMELJ DOMA ZA JETIMEOno što tako�er spomenuste, a �ini mi se nikada institucionalno u Sandžaku nije tretirano, jeste položaj jetima. Imam neka saznanja da �e CHR i na tom polju raditi?Samim tim što je Allah dž.š. htio da uzme roditelje nekome, slijedi mu težak život. Mi mu ne možemo povratiti baba ili majku, ali može-mo mnogo olakšati. Ono što mislim da je obaveza, ne da je lijepo, nego obaveza, jeste da pomognemo tim osobama. Nadamo se da �emo ubr-zo zapo�eti temelj i izgradnju Doma za jetime, tj. za siro�ad, kako bi ona imala adekvatan smještaj, hranu, pi�e, odijevanje i sve što je potrebno za koliko-toliko normalan život. Možemo li iskoristiti ovu priliku da i za taj, kao i za sve ostale projekte, još jed-nom pozovemo sve ljude dobre volje da se uklju�e u akciju „Hajrata“?Nadam se, ako Bog da, da �e se ljudi odazvati kao i uvijek. Naši ljudi kada vide gdje daju, zbog �ega i kome daju, ho�e da se odazovu. Tako da uop�e ne sumnjam u to. Postoji li nešto što smo možda propustili kazati za naše �itaoce?Ovom prilikom želim da se zahva-lim TV Jedinstvo i TV Sandžak koje su od po�etka emitirali naše emisi-je. Želim da se zahvalim svima koji nam pomažu i molim Allaha dž.š. da im to bude od koristi kada im bude najpotrebnije.
Važno je spomenuti da su Islamska zajed-nica i CHR „Hajrat“ sproveli akciju nakon zemljotresa u Kraljevu koja je bila naju-spješnija na nivou Srbije, kada se uzme u obzir pojedina�na pomo�. Mi se ponosimo time. Mislim da bi ovo pravoslavci trebali znati. Isto tako, akcija „Bitka za bebe“. Je-dina vjerska zajednica koja je uzela u�eš�e jeste Mešihat Islamske zajednice. Mešihat je potpisao protokol sa B92 i evo upravo smo prije neki dan predali Zdravstvenom centru Novi Pazar jedan najsavremeniji in-kubator.
51
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
INTERVJU
HAJRAT PRUŽIO POMO� ŽITELJIMA VELIKOG RITA
52
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
Bošnjaci Crne Gore, kako je to op�e poznato, žive u najve�em broju u sje-vernom dijelu Crne Gore,
odnosno u Sandžaku, dok znat-no manji broj živi u Podgorici, Baru, Nikši�u… Popis stanov-ništva iz 2011. godine je pokazao da Bošnjaci sandža�kog dijela Crne Gore �ine 79% od ukupnog broja Bošnjaka u Crnoj Gori, a u ukupnom stanovništvu u ovom dijelu Sandžaka u�estvuju sa ne-što više 40%.
„Istraga poturica“ sa teritorije današnje Crne Gore traje od Nje-goša, i to je uglavnom poznata i dokazana historijska �injenica. Vremenom su se samo mijenja-le metode i sredstva, a intenizet „istrage“ skoro da ne jenjava. „Osloba�anja“ gradova i sela, od Herceg Novog, Nikši�a, pre-ko Podgorice, Kolašina, Šahovi�a, osvajanja Plava i Gusinja uz ma-sovna ubistva, te nasilno pokršta-vanje porobljenog stavnovništva, zlo�ina�ko masovno ubijanje Boš-njaka u Limskoj dolini 1943. godi-ne, kada je za samo nekoliko dana pobijeno oko 9.200 golorukog sta-novništva, zatim ekonomsko ra-seljavanje bihorskog kraja, nakon ukidanja opštine Petnjica pede-setih godina, do raseljavanja pod okolnostima ratova devedesetih godina dvadesetog vijeka, u ko-jim Crna Gora „nije u�estvovala“, kada su na hiljade porodica san-dža�kih Bošnjaka potražile spas u mnogim zapadno-evropskim ze-mljama, ali i u drugim dalekim ze-mljama diljem dunjaluka, period je u kojem je uz zlo�ina�ku podršku države, od bošnja�kog stanovniš-tva, pljevaljska Bukovica potpuno o�iš�ena. Ali, „istraga“ se time ne završava.
Ovdašnji Bošnjaci su se skoro saži-vjeli sa „istragom“ kao ne�im što ih ne može mimoi�i… Na nadimak Turci odazivaju se, doživljavaju-�i ga uvredom samo u �itanju na-mjere sagovornika. Bošnjaci Crne Gore svakog dana postaju svjesniji da, koliko god se trudili, ne mogu biti Crnogorci, a muslimani su ve� po vjeri, i kao takvi samo mogu
biti Bošnjaci. Procjenjuje se da ovaj proces bošnjakiziranja Bošnjaka ide uzlaznom putanjom i da �e ga, unato� ustavnom cementiranju Muslimana kao posebnog naroda, u budu�em vremenu biti teško za-ustaviti. Objedinjavanje Bošnjaka u Crnoj Gori te njihovo duhovno po-vezivanje sa Bošnjacima iz sjever-nog dijela Sandžaka, kao i sa Sara-jevom kao bošnja�kim etni�kim i duhovnim centrom, za crnogorsku (crnogorsko-srpsku) nacionalnu elitu neprihvatljivo je. Crnogorska politi�ka elita �ini sve da ovdašnji Bošnjaci prekinu postoje�e veze sa Bošnjacima izvan Crne Gore i da se istovremeno usmjere prema ne-kom drugom duhovnom, ali i naci-onalnom centru.
„Istraga“, kao primjer �avoljeg zavjeta, donosi uvijek nešto novo. No, sada nas u tom horor „novite-tu“ iznena�uje darivanjem, umje-sto kame, novim, „turskim“ iden-titetom. Crnogorska politi�ka elita, onako državni�ki uozbiljena, rije-šena je da kona�no od „poturica“ napravi prave Turke. Shvatilo se da bi taj „vjekovni uljez“, ta „guba iz torine“ mogao biti resurs, koji se, uz malo njege, šminke i brendira-nja, može �ak i unov�iti i od obi�-nih „mobaša“ napraviti „roba“ za ciljano isto�no tržište.
U �emu se sastoji ova crnogorska
rebusnica? Bošnjaci su „Turci“ u emociji islamskoga bratstva. To je ono što ih vjekovima spa-ja u „rodbinskoj“ vezi, ali pored toga, tu je i pola milenijuma za-jedni�ke historije, obi�aja, kultu-re… No, to je op�enita pri�a za sve Bošnjake i otkuda su sada ovi crnogorski pre�i Turcima od Boš-njaka iz Bosne ili Srbije? Naravno da nisu, ali ovo nije prvi put da se crnogorski Bošnjaci vješto ko-riste u podupiranju crnogorskih nacionalnih interesa na svoju šte-tu. Ovog puta se pripremaju kao mamac za Turke, koji su opet, u toj politi�koj �kciji, mamac Boš-njacima. Turcima se nudi „rod-binska“ ruka i Evropska unija, a Bošnjacima nada zvana Tur-ska. Ali mamac je samo mamac. Turci su ga, naravno, svjesni i hladno �ekaju da jasno vide šta
se to „nudi“, kao što hladne glave �ekaju i Evropsku uniju. Jedina na-cionalna stranka Bošnjaka u Crnoj Gori, Bošnja�ka stranka, sebi ve� ka�i ordenje za uspješno poprav-ljanje diplomatskih odnosa Crne Gore sa Turskom, prisvajaju�i to kao svoj politi�ki kapital. Sa ove adrese se najavljuju (i samo što ve� nisu zapo�ele) turske investi-cije u Crnoj Gori, koje su, dakako, „plod ove uspješne diplomatije“. Islamska zajednica je novim Spo-razumom sa Vladom Crne Gore, kroz de�niranost procedure izbora reisa, ve� „obezbijedila“ tutorstvo Vlade, koja �e, kad joj je ve� data tako „teška“ uloga, u znak povje-renja i dobrih diplomatskih od-nosa sa Turskom, u eventualnim sporovima (koji �e se pojaviti !?) u Islamskoj zajednici, prizvati upra-vo Tursku kao arbitra. O�ekivano, Sarajevo se u tom Sporazumu i ne spominje, uprkos �injenici da Boš-njaci u Islamskoj zajednici Crne Gore brojem, ali i imovinom i du-hovnim naslje�em, u�estvuju sa preko 90%. Bošnja�ki politi�ari ras-pore�eni u crnogorskim politi�kim partijama ve� revnosno prihvataju potur�avanje Bošnjaka kao unosan politi�ki trend. Predsjednik Rožaja, „najturskije“ op�ine u Crnoj Gori, zajedno sa njegovim kolegom iz „najalbanskijeg“ Ulcinja, nedavno, 52
POTUR�AVANJE BOŠNJAKA NOVA CRNOGORSKA STRATEGIJA
ODNARODNJAVANJA BOŠNJAKA CRNE GOREHazbija KAL
A�
Hazbija KALA�
TABIRENJA
Kako nas podu�ava crnogorska Islamska
zajednica, mi treba da pomažemo da se kantonalna vladavina mileševskog eparha ne dovodi u pitanje, a da se oko Sandžaka ne postavlja ni pitanje.
Nije to ništa neobi�no kod crnogorskih muslimana koji pred-stavljaju islamski svijet u Crnoj Gori, ili bar misle da ih pred-stavljaju, jer ne zastupaju mišljenje nijednog samosvjesnog Bošnjaka i pripadnika islama u Crnoj Gori, a naro�ito u San-džaku, te sklapaju ugovore sa državom da im garantira nad-ležnost u okviru crnogorskih državnih granica, ko biva: „Kad ve� nemamo punu podršku od muslimana, daj barem neka nas režim podrži.“
Željni vlasti u što ve�oj oblasti, vrhovni �lanovi ovih „pred-stavnika muslimana u Crnoj Gori“ u korijenu žele suzbiti svijest da je u Sandžaku Muftija sandža�ki. Da nije njihovo sjedište u Novom Pazaru i duhovni centar u Sarajevu, ve� žele da nam nametnu da je nama sa ove strane granice centar u Podgorici ili na Cetinju, a sandža�koj bra�i sa one strane gra-nice u Beogradu ili na Dedinju.
Opet dvojni standardi. Mileševska eparhija može biti preko-grani�na, a Muftijstvo sandža�ko ne može.
Nisu Bošnjaci protiv ure�enja SPC o podru�noj nadležnosti, niti prekograni�noj Mileševskoj eparhiji. Niti imaju pravo da se miješaju u rad SPC-a, niti bilo �ije druge vjerske zajednice. Ali isto tako o�ekuju da se ni pripadnici bilo koje druge zajed-nice ne miješaju u ono što je naše.
Me�utim, nama se „naši“ umiješali u ono naše, pa onima koji-ma mogu ne daju ni da se odazovu na iftar u Sandžaku na koji ih je pozvao Muftija sandža�ki, jer je on u Sandžaku gost, a ne doma�in. To je njihovo objašnjenje. A ako se odazove neki, na primjer, u�enik njihove medrese na iftar, dobit �e „keca iz vladanja“. Kao što su i dobili neki u�enici.
A šta treba da rade imami njihovi? Treba da odu na boži�ni ru�ak kod vladike mileševskog Filareta u prostorijama Plje-valjske crkvene opštine. To je po njihovom shvatanju pohval-no, a odazivanje na iftar je veliki prekršaj. Njihovi imami sva-kodnevno preko medija šalju podrške njihovim sve�enicima koji imaju probleme sa zakonom, a još nijednom nisu upu-tili podršku imamima i vjerou�iteljima Islamske zajednice u Srbiji ugroženim od strane beogradskog režima. E, tu su se malo kristalizirale stvari. Dakle, jasno je da CRNOGORSKA ISLAMSKA ZAJEDNICA PODRŽAVA EPARHIJU MILE-ŠEVSKU, ALI NE ŽELI SANDŽAK I SANDŽA�KO MUFTIJ-STVO UNUTAR CRNOGORSKIH GRANICA!
Sre�om, Bošnjacima na ovim prostorima je ve� odavno San-džak u duši, Muftija sandža�ki u srcu i zdrav mozak u glavi.
Danijal GELJI�
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
KAKO NAS PODU�AVA IZ CG
TABIRENJA
sinhroniziranom „istraživa�kom“ medijskom akcijom, promoviraše tursku i albansku zasta-vu, naravno pored crnogorske, kao sastavni element svog kabinetskog dekora. Politi�ki vo�e Bošnjaka su, kao što se vidi, ve� dobro zagrizli mamac, ali da sve to bude ozbiljnije i tržišno kurentnije, mamac je o�igledno progu-tala i Islamska zajednica. Cijena je ogromna: odvajanje od bošnja�kog nacionalnog korpusa i, reklo bi se, naizgled racionalno zaokretanje od nacionalnog i vjerskog centra Sarajeva pre-ma Istambulu. Ali cijena je pored toga i okreta-nje le�a pri�i o regiji Sandžak. Ovo zadnje još je i važnije, �ak je, �ini se, strateško pitanje cr-nogorske državne politike, za koju �e i srpski velikodržavni planeri, koji su se opredijelili na kartu politi�kih podjela i vješta�kog stvaranja paralelnih institucija me�u Bošnjacima u Srbi-ji, pozavidjeti „mudroj“ crnogorskoj bra�i.
Bošnja�ki akteri ovako „usaglašene“ državne politike, jasno je, dobijaju adekvatne konce-sije u nekoliko ravni. Najprije im se pomaže na stvaranju imidža dušebrižnika i pomaga�a osiromašenog naroda, što u ovim bremenitim vremenima siromaštva predstavlja mo�no po-liti�ko sredstvo. U drugoj, državni�koj ravni, promoviraju se kao proevropski, gra�anski orijentirani, umjereni i pouzdani predstavnici naroda. Naravno, uz sve to, pride se dodaje uloga pomaga�a za sticanje i ponekog radnog mjesta, ali najve�a koncesija tako „markiranih“ politi�ara, društvenih djelatnika i vjerskih pr-vaka, svakako je njihovo li�no boga�enje te iz njihovih redova stvaranje „nove“ bošnja�ke elite. Tako nastaloj eliti još se daje pravo da se pod okriljem državne bilaterale povezuje sa „srodnim“ institucijama i organizacijama u susjednim državama gdje žive njihovi su-narodnici. Time se preporu�uje poželjan in-tegristi�ki obrazac društvenog ponašanja, ali i jedini dozvoljen oblik borbe za nacionalna i op�a gra�anska i vjerska prava. Svi oni koji se druga�ije ponašaju postaju „nezadovoljni po-jedinci koji nemaju uporište u narodu“ te su samim tim „individualci sa društvene perife-rije“ i stoga „nebitni za državne, društvene i nacionalne projekte“.
Crnogorska politi�ka elita, s druge strane, kroz ovakvu kontrolu bošnja�ke politike i Islamske zajednice u Crnoj Gori, jasno pokazuje da se autohtoni bošnja�ki narod, skoncentriran do-minantno na svom životnom prostoru koji se zove Sandžak, ne vidi druga�ije ve� kao naci-onalna, turska manjina, odvojena od ostatka bošnja�kog korpusa. Istovremeno je ovo lek-cija ostatku Nebeskog bratstva kako se legalno dolazi do nove Velike Suverene.
Bošnjaci Crne Gore se tako, povedeni „mu-drim vo�ama“, kroz zatvorenu nacionalnu politiku, ali i „samostalnu“ Islamsku zajedni-cu, odri�u svojeg bošnja�kog korpusa, a time i Sarajeva kao svog duhovnog i vjerskog sre-dišta, �ežnjivim pogledom se okre�u�i prema dalekom Istambulu, �ekaju�i valjda da trava ozeleni… 53
Premijerno prikazivanje �lma „U zemlji krvi i meda“ poznate svjetske glumice An�eline Džoli
svakako da je obilježilo februar u regionu. Ono što budi pažnju obi�nog naroda jesu komentari i kritike srbijanskih glumaca, re-datelja, scenarista i drugih koji na sve mogu�e na�ine pokušava-ju diskreditirati �lm koji govori o zlo�inima koji su sigurno bili brutalniji u stvarnosti, a koji su po�injeni nad Bošnjacima. Koji je razlog ovome, vrijeme �e po-kazati, ali je vjerojatno proradio „usa�eni ideološki osje�aj“ kako je cijeli svijet protiv Srbije...
Druga vijest koja je direktnije ve-zana za nas Bošnjake Sandžaka i Srbije jeste iskopavanje i prona-laženje žrtava u jezeru Peru�ac (ubijenih u toku rata 1992-1995. sa teritorije Priboja, Goražda, Vi-šegrada), me�u kojima su Boš-njaci Prijepolja, Priboja, Crne Gore i jedna hladnja�a sa tijelima ubijenih Albanaca (slu�ajno ili
namjerno, zajedno u jezeru Boš-njaci, Hrvati i Albanci ubijeni od jednog neprijatelja), ukupno 162 osobe.
Mi u dolini Lima mjesec februar pamtimo po nemilom doga�aju iz
1993. godine kada su iz putni�-kog voza u stanici Štrpci, režim-ski planirano i vojni�ki izvedeno, oteti Bošnjaci i samo zbog toga ubijeni zajedno sa još jednim Hr-vatom.
NAŠANAŠA STRADANJASTRADANJA
U MIRUU MIRU
Retrospektiva doga�aja
54
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
TABIRENJA
OSOBE OTETE IZ VOZAAlomerovi� Adem (59), PrijepoljeBakija (Džanka) Fehim (43), Bijelo PoljeBaba�i� (Muja) Ismet Iko (30), PodgoricaHusovi� (Šu�ra) Rifat (26), Bijelo PoljeRastoder Samir (45), Pod-goricaKapetanovi� (Hasiba) Esad (19), Bijelo PoljeLi�ina (�amila) Iljaz (43), Bijelo Poljee�evi� (Biga) Senad (16), BarZup�evi� (Ahmeta) Halil
(49), izbjeglica iz Trebinja�ori� Rasim (40), selo Za-luga (Prijepolje)Nijazija Kajevi� (30), Prije-poljeMemovi� Fikret (40), Prije-poljeHani� Muhedin (27), Prije-poljeSofti� (Mula) Še�o (48), Bi-jelo PoljeTopuzovi� Džafer (55), PrijepoljePreljevi� Safet (22), Prije-poljeFevzija Zekovi� (54);Zvjezdan Zuli�i� (33)Tomo Buzov (53)
“
“
Alen R. DURA
KOVI
�
Alen R. DURA
KOVI
�
55
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
TABIRENJA
Ali stanovništvo Limske doline pamti još i druge zlo�ine koji su se desili bošnja�kom narodu i to samo zato što su Bošnjaci muslima-ni, a to su zlo�ini otmice u Sjeveri-nu 22.10.1992. kada je iz autobusa oteto 16 lica bošnja�ke nacionalnosti koji su tog dana putovali u školu ili na posao. Za ovaj i prethodni zlo�in optužen je Milan Luki�, komandant paravojne jedinice „Osvetnici“.
U Sjeverinu su ubijeni: Mehmed Šebo, Zafer Hadži�, Medo Hadži�, Medredin Hodži�, Ramiz Begovi�, Derviš Softi�, Modhad Softi�, Mujo Alihodži�, Alija Mandal, Sead Peci-koza, Mustafa Bajramovi�, Hajrudin Sajtarevi�, Esad Džahi�, Ramahudin atovi�, Ediz Gibovi� i me�u njima jedna žena Mevlida Koldži�.
Nekoliko mjeseci poslije Sjeverina, pripadnici Uži�kog korpusa Vojske Jugoslavije 18. februara 1993. godi-ne izvršili su minobaca�ki napad na selo Kukurovi�i kod Priboja (uz granicu sa BiH). U napadu je ubijeno troje staraca: Uzeir Bulutovi�, Mu-šan Husovi� i Fatima Sara�. Ostali stanovnici su u pobjegli, a njihova imovina je uništena i zapaljena. De-vet dana poslije Kukuruvi�a desila se otmica u Štrpcima. Donosimo dio svjedo�enja preživjelih mještana iz Kukurovi�a:
„U junu 1992. godine na izlasku iz autobusa u Kukurovi�ima me sa-�ekuju rezervisti i odvode u školu. Tukli su me i onesvijestili. Kapetan Drago Pivljakovi�, koji je bio iz Ko-kinog Broda kod Nove Varoši, pso-vao mi je balijsku i tursku majku i govorio: ‘Vide�eš šta je Srbin, Tur�i-ne!’ Sjetivši se da je jedan novopri-došli vojnik prije 20 dana pri�ao da je njima re�eno da se mora od granice do Prijepolja sve o�istiti od muslimana, odlu�io sam da bježim ve� sutradan.“ – Meho Džanovi� (u vrijeme doga�aja imao 55 godina).
„Ova vojska je bila iz Iva-njice, Nove Varoši, Bijelog Polja i Zlatibora. To mal-tretiranje je trajalo od maja 1992. do februara 1993. go-dine (...) Vidio sam da naše ku�e gore, a jedan vrisak muškarca �uo se do neba. U ranu zoru sam stigao u Pljevlja. Tre�i dan sam se vratio u selo. U mene je sve
sagorjelo. Došao sam do Uzeirove ku�e i vidio ga bez glave, bez nogu, a utroba je još gorjela. Na zgarištu ku�e Mušana Husovi�a, dvije-tri krupne kosti. Bile su Mušanove. Fa-tima, njegova žena, leži u jednoj šupi potpuno gola. Po grudima i stoma-ku izrešetana mecima. Ruke polo-mljene...“ - Džafer Kaltak (u vrijeme doga�aja imao 57 godina).
Sli�na dešavanja i u Pljevljima, mje-stu Bukovica. Nakon punih 17 godi-na crnogorsko tužilaštvo je podiglo optužnice (2009.) protiv sedam biv-ših pripadnika Vojske Jugoslavije i policije zbog zlostavljanja i protjeri-vanja Bošnjaka muslimana iz Buko-vice u blizini Pljevalja tokom ratnih devedestih.
Stavljaju�i im na teret krivi�no djelo “zlo�in protiv �ovje�nosti” crnogor-sko tužilaštvo je podiglo optužnicu i zatražilo odre�ivanje pritvora za sedam bivših pripadnika Vojske Ju-goslavije i Ministarstva unutrašnjih poslova koji se terete da su tokom 1992. i 1993. godine za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, krše�i pravila me�unarodnog prava, sistematski zlostavljali i zastrašivali bošnja�ko muslimansko stanovništvo u reonu Bukovice na sjeveru Crne Gore, pri-moravaju�i ih na prinudno iseljenje. Za ovaj zlo�in se terete: Radmilo ukovi�, Radiša ukovi�, Slobodan Cvetkovi�, or�e Gogi�, Milorad Brkovi�, Slaviša Svrkota i Radovan Šurabi�…
U maju 1992. godine dolazi naredba od Pavla Bulatovi�a, ministra poli-cije u Vladi Crne Gore, da se uhap-se svi muslimani u op�ini Herceg Novi. Kona�an spisak osoba koje su
deportirane po zahtjevu “Republike Srpske” još se ne zna, ali se navodi brojka od 82 osobe. Pomo�nik na�el-nika Centra bezbjednosti u Herceg Novom u vrijeme deportacije bosan-skih izbjeglica bio je Damjan Tur-kovi�. U me�uvremenu se (1996.), kao komandant specijalne jedinice MUP-a, proslavio prebijanjem boš-nja�kih navija�a u Plavu…
Da napomenemo, u vrijeme 1992-1993. traju batinjanja po sandža�kim op�inama od �ijih posljedica mnogi umiru. Kada bi neko snimio �lm o svim ovim doga�ajima, vjerovatno bi se našao neko da kaže do to nije tako bilo i da se radi o „zavjeri“.
��� �������� �� �� ��� ������������� ����� �� ���������������� ��� ��� � ���������������������������������� �� ������� ��� ���� ��������� ������ ���� ���� �������������� �� ���� �� �������� ������������������������� ���������� ��������� �� ���������� �� ������� ������������� ������� �� ������������������������������������� ���� �� ��������������������� ������� ������ �� ���������� �� ������������� ����� ��� ���� ���� ��� �� ������ �������� �� ��������� ������ !�"#�#" #��� ����� $� ��������� �������� � ��������������%�&���������������������'
Ako uzmemo u obzir istraživanja javnog
mnijenja u Srbiji dolazimo da zaklju�ka da �e i na narednim izborima na
prolje�e 2012. godine biti mnogo bira�a koji ne�e
iza�i na glasanje.
Sead TRTO
VAC
SSSSSSSSS
56
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
TABIRENJA
KAKAV NAM JE IZBORNI SISTEM POTREBAN
Kada objektivno sagleda-mo cjelokupnu situaciju u proteklih deset godina nazovi demokratije i veli-
kih obe�anja, nemamo pravo da se ljutimo na te ljude. To je kategorija stanovništva koji su najve�e žrtve tranzicije u kojoj se Srbija nala-zi ve� više od jedne decenije. Bez posla, bez egzistencije, bez budu�-nosti, bez perspektive da se bilo šta promijeni na bolje. Samo da ne bude još gore. A može li gore? To više niko ne zna. Napatio se ovaj jadni narod mnogo tako da mu se �ini da za bolje i ne zna. Šuti i trpi. Ipak, bez izbora se ne može, valjda je to najvažnije obilježje demokra-tije, samo je pitanje kakav nam je izborni sistem u ovom trenutku potreban.
Imaju�i u vidu trenutno stanje u našem politi�kom životu, dolazi-mo do zaklju�ka da bi trebalo pro-mijeniti izborni sistem u ve�inski kako bi se uvelo personalno gla-sanje za pojedinca. Ukoliko ovaj sistem bude uveden, a obzirom na �injenu da Skupština Srbije ima 250 narodnih poslanika, dolazi se do zaklju�ka da bi cijelu Srbiju trebalo podijeliti na 250 jednomandatnih izbornih jedinica. E samo u takvom sistemu glasanja persona koja do-bije najviše glasova može se sma-trati pravim pobjednikom izbora i sa punim legitimitetom predstav-ljati narod koji ga je glasao. A da li smo kao zemlja stvarno spremni za ve�inski sistem glasanja?
Nakon par održanih izbora po ve-�inskom izbornom sistemu, Srbija bi de�nitivno postala dvopartijska
država koju bi u ovom trenutku �i-nile SNS Tomislava Nikoli�a i DS Borisa Tadi�a. Sve ostale nacional-ne stranke su još uvijek daleko od mogu�nosti da budu na pozicijama jedne od ove dvije stranke. Jedno-stavno, u ovim okolnostima njih dvije su uspele da akumuliraju naj-ve�i broj glasa�a.
Ve�inski izborni sistem svakako ima za cilj glasanje za pojedinca, a ne za partiju, što bi u mnogome oslabilo utjecaj politi�kih partija, a oja�alo utjecaj pojedinca. Me�u-tim, svjesni smo da je u praksi to druga�ije. Za pobjedu na izborima potrebna je, prije svega, dobra i kvalitetna kampanja, mnogo nov-ca, lobiranje, logisti�ka podrška, grupe, pojedinci, društvene mreže kako bi se ona i ostvarila, a što je-dino politi�ka partija može u ova-kvim okolnostima da obezbijedi.
Me�utim, nastanak dvopartizma koji bi, bez sumnje, uveo ve�inski izborni sistem doveo bi i do nestan-ka mnogih politi�kih partija i stra-naka koje ipak podržava gotovo 25 do 30% bira�a u Srbiji, što zna-�i da bi se ignoriralo preko milion glasa�a koji podržavaju ideologiju i programe tih stranaka. Tako�er, došlo bi do sukoba i politikanstva izme�u elita te dvije stranke koje �esto imaju iste ciljeve. Lobiji koji bi cirkulirali u obje partije u potpu-nosti bi onemogu�ili da neka nova stranka ili partija u�e u igru tako da bi došlo do stalnog statusa quo i najvažnije - i jedna i druga stranka bi držale dobre odnose sa stranka-ma nacionalnih manjina, ne zbog pretjerane ljubavi ili sli�nih progra-
ma i ideologija, ve� zato što bi se obje predstavljale kao proevropske koje u koalicioni zagrljaj uzimaju stranke manjina. A programi u tom slu�aju padaju u drugi plan…
Ve� je sasvim izvjesno da bi uvo-�enjem ve�inskog izbornog siste-ma bilo eliminirano u�eš�e velikog broja žena u politici. �ak vrlo lahko bi se desila mogu�nost da od 250 poslanika nemamo ama baš nijed-nu ženu. Zamislite kako bi to izgle-dalo. U patrijarhalnoj i konzerva-tivnoj sredini kakva je Srbija teško da bi glasa�i birali ženu, uvijek bi prije birali muškarca, jer se još uvi-jek smatra da žena ne može uraditi više od muškaraca, posebno ne u takvoj vještini kakva je politika. To bi u potpunosti destimuliralo žene da u�u u politiku i uop�e se ne bi više upuštale u izborne trke. Pro-porcionalni sistem koji je na snazi u Srbiji svakako da omogu�ava i nalaže partijama da prilikom sa-stavljanja izborne liste 30% moraju da budu žene.
Da ne bi bilo da ve�inski izborni sistem donosi samo nove kom-plikacije, možemo sa sigurnoš�u re�i da bi u dvopartijskom siste-mu vladu �inile jedna, eventual-no dvije stranke, što bi je, itekako, �inilo sigurnijom i odgovornijom, bez ucjena i velikih zahtjeva malih stranaka, kakva je situacija danas. Ne možemo ignorirati �injenicu da je ve� postala uobi�ajena praksa da male stranke imaju najve�e apetite i da prosto ucjenjuju velike stranke, a da za to na izborima nisu dobile ni blizu potrebnu ve�inu.
Hakod DULJEVI�
Hakod DULJEVI�
57
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
NACIJA
Bože, kako ih se rado prisje-�am…, rado jer kada god mi �na i mudra muhabeta ponestane, sjetim se njih.
Adžo – kako je on znao i umio sa mladim i starim muhabet da otvo-ri. Nedostaje mi Adžo, kao nikada prije…, kao nikada prije zato što sam se samo sa njim bio sporazu-mio. Sa ovim današnjim nikako da se sporazumim. A hajd’ se i spo-razumi, kada je njima, Adžu ni do koljena, uzor Brad Pitt i sli�ni, ona-ko goli i neraš�ešljani.
Eeee, naši Adžovi…, da im je samo svoje unuke pogledati, ni imena im dobro ne znaju, a kamoli da se njima ponose. Baš ništa oni o njima ne znaju!
Hvala Allahu pa još uvijek mogu da ih se prisjetim i, valjda od preve-like želje, kao da ih uživo vidim… Sjeli, kaput prigrnuli i onako lijepi, uljudni, �isti, odvažni, mera�e li, mera�e… Iz njihovih o�iju vedrina kao sve vedro, a obla�ina kao sve obla�no. I danas, ništa me na nji-hova lica tako ne podsje�a, kao ra-mazanska lepinja…, topla, rumena i mehka.
Pokušavao sam ih dešifrirati, o �emu li to oni tako duboko razmi-šljaju? Ni o �emu plitko, ve� o sve-mu duboko… Njihov lakat na ko-ljenu, palac pod bradom, a kažiprst povijen ispod donje usne, meni je govorio da lagahnu temu tabire. Sve to isto, samo kažiprst ispod nosa je ve� bila teža briga… Dugo, dugo su znali tako sjediti…, samo ponekad bi se za sebe nasmijali…, ili samo: „Hmm…“ kroz nos pro-tjerali. Satima su šutjeli, al’ bi sve rekli i sporazumjeli se.
I dan-danas sebe, po njima, poku-šavam da revidiram. Samo �emu bi se i oni smijali, smijem se. Samo �emu bi se i oni �udili, �udim se. Nekako najviše njihovom kantaru vjerujem. Jesmo li mi i zašto zabo-ravili vaš muhabet?
Bože, kako su bili sli�ni! Adža je sve moglo pasirati, ali mu nije sve pod kapom moglo stati. Adžo je
skoro pa zaboravljen, kao da nije ni postojao. Ponosili se mi njime ili ne, on je naš. Bio je pomalo ne-obi�an, ali je i doživotno stajao na braniku �asti, ljudskosti, ta�nosti i obraza svoga i svojega. Bio je �esto zamišljen, od mnogih zaboravljen i ostavljen, od svih zaobilažen, osim režima i neljudi. Mnogi su njemu na glavi vrhli. I vojne i paravojne jedinice, sve su njemu paravojne bile. Jedni, pa drugi, pa tre�i nai-lazili…, smjenjivali se i svi poreze uzimali. Poreze i prireze su �as onako, �as ovako zvali. No, kako god, svi su samo uzimali, a ništa davali. Njegovu o�evinu otima-li, njive poharali, a on ponovo od nule, od svojih usta štede�i iz ka-mena hljeb vadio. Imovina im ni-kada nije sa prve na tre�u genera-ciju stizala, a po�esto, Boga mi, ni sa prve na drugu. „Ooo, Allahu, zemlja tvrda, a nebo visoko…“ I taman sku�i, sve to sinovima svo-jim i k�erima da ostavi, kad eto ti ponovo onih koji su mu zalogaj iz usta i prije vadili – pas pasji, a za njim zla hr�a i neljudi. Bez nacio-nalne države, nezašti�en, negiran, ni�iji, i slova iz imena i prezimena mu izvadili, bez njega o njemu od-lu�ivali, zakone i ustave usvajali, grbove, himne, zastave mijenjali i državi ime davali.
Sve mu halalim. Halalim mu i što nije �lmove snimao i knjige pisao, naukom se bavio, strane jezike u�io, na more išao, kule i vile gra-dio… Halalim mu jer u njegovim �lmovima niko glumio nije, pisa-nje i strani jezici su njegova šutnja, a njegove kule i vile su �ardaci bili.
I njemu su diplome nudili, ali mu za uzvrat obraz tražili, pa je odbi-jao. Halalim mu i zato što psu, hr�i i ne�ovjeku halalio nije, dovu im u�io nije, niti je amin rekao.
U vremenu kada je Adžo i na svoju zemlju popašu pla�ao, zatvor je po po’ godine ležao samo za nekoli-ko, u svojoj šumi, odsje�enih drva. Adžo, sa Pešteri, iz šume je dovu-kao jedna kola drva i da ne bi zbog toga na robiju otišao, sakrio je drva na tavanu �ardaka. Vidio to neko ko je za državu radio i šumara pravo kod Adža poslao. Sjedio šu-mar sa Adžom, kahvu pio, pa re�e: „Došao sam kod tebe službeno!“ „Kojim dobrom?“ – upita Adžo. „�uo sam da si kola drva osjek’o?“ „A jok sine, to je tebe neko lag’o...“ „Ne lažu, �ak su mi rekli i da si ih na tavan sakrio.“ „Uuuuuh, sine, što te neko nalag’o!“ – re�e Adžo „Nije lag’o, ovaj je �ovjek od obra-za!“ – re�e šumar. „Sine, taj ti nije dost, hadžamija si još, ti bi treb’o više da meni vjeruješ i mojim godi-nama, nego njemu.“ „Onda �u ja da provjerim, za svaki slu�aj.“ – re�e šumar i samouvjereno krenu da se penje uz merdevine ka tavanu.
A kada je šumar na tre�oj ili �etvr-toj stepenici bio, Adžo mu stalože-no re�e: „Slušaj mladi�u…, stani! Prvo se moramo nešto dogovorit’. Vidiš li ti onu pušku?“ „Vidim!“ – re�e šumar. „Pošto si tako pametan i mojim godinama ne vjeruješ, mo-ramo se kladit’ ovako: Ako na�eš drva na tavanu, onda me moraš ubit’!“ „A šta ako ih ne na�em?“ – upita šumar. „E Boga mi, ako ih ne na�eš, onda ti ja besu dajem da živ sa tavana ne�eš si�i.“ „A mora li to baš tako, Adžo?“ – upita šu-mar. „Pa, izgleda da baš tako mora, jer ti meni ne vjeruješ na rije�, a tome tvom dostu vjeruješ, pa tako ti se i Bog danas smilov’o, penji se što prije!“
Zastade šumar, po glavi se po�eša, skide šapku i sve su prilike u dr-žavnog službenika posumnja, pa re�e: „A jok Adžo, mi se izgleda nismo sporazumjeli…, ja ipak više tvojim godinama vjerujem“ – i si�e sa merdevina.
Adžo
Kosovski Bošnjaci su u ovu godinu ušli sa aktuelizi-ranim pitanjem
decentralizacije i mogu�-nosti koju ona pruža za stvaranje novih op�ina sa ve�inskim bošnja�kim stanovništvom.
Stvaranje op�ina sa ve�in-skim bošnja�kim življem je dobra osnova da naša zajednica do�e do više mogu�nosti upravljanja i time lakšeg ostvarenja povoljnijih uvjeta za op-stanak na ovim prostori-ma. Ovdje je rije� o loka-cijama Župa i Gora koje ispunjavaju sve propisa-ne uvjete i naravno Vito-mirica koja je donedavno bila ve�inski bošnja�ka, a po svim pokazateljima, koje �e potvrditi i prošlo-godišnji popis, albanska zajednica je u protekloj deceniji ipak majorizira-la naš živalj u ovom pe�-kom selu.
Na proteklim izborima svi politi�ki subjekti su najviše manipulirali tim našim nacionalnim prio-ritetom, a nedavno su naši parlamentarci iz vladaju-�e Koalicije VAKAT, kao najja�i politi�ki subjekt, predali zahtjev za stva-ranje op�ine Re�ane koja bi obuhvatila prizrensku Župu i Podgoru. Ta ak-tivnost je propra�ena i adekvatnom medijskom kampanjom svih glasila na bosanskom jeziku. Tu se najžeš�e istakla SDA Kosova. Njeni predstav-nici su žustro uvjeravali javnost da je rije� o njiho-voj, prije nekoliko godina zapo�etoj, inicijativi, odr-žavaju�i tako vlasni�ki odnos prema tom pitanju. Istodobno naglašeniji ton je bio i histeri�no optuži-vanje bivše vakatovske
vrhuške za izdajstvo te ideje, a što agrantno ima za cilj obezbijediti alibi za mogu�i totalni krah ideje o stvaranju op�ine Vito-mirica i tako politi�kim poenima pro�tirati od tog projekta bez obzira na njegov krajnji ishod. Da je opozicionoj SDA Kosova važnije konsolidiranje sopstvenih redova i pri-prema za povratak na vlast od „nove op�ine“ pokazuje i fakat da umje-sto da se najprije preda zahtjev za op�inu, pa tek da uslijede prosvjedi kao potpora zahtjevu i priti-sak za ozbiljniji tretman, konzervativna SDA je zapravo najprije prosvje-dovala u jednom evrop-skom centru, a zakonske forme i obaveze obavit �e, k’o vazda, „posthu-mno“.
S tim ciljem je stvorena i facebook grupa „Opština Vitomirica“, koju uglav-nom �ini naša dijaspora diljem Evrope, a gdje se posebice isti�u biznisme-ni Ervin Hodži� i Senad
Daci�, bliski SDA-u. Ta se fb-grupa zbog pristrasno-sti ka spomenutoj stranci podijelila, a drugo krilo �ini tabor okupljen oko ovdašnje udruge bošnja�-ke dijaspore u Njema�koj koju predvodi Osman Destanovi�. Ovu drugu grupu, tako�er, karak-terizira antivakatovska politika, ali i netrpeljivost prema ovdašnjem vo�i SDA kome mati�na stran-ka nema alternative kao lideru projekta, po svaku cijenu. Ostali politi�ki su-bjekti su se oglasili samo toliko da izraze nesebi�-nu potporu projektu triju op�ina, ali osim rijetkih pojedinaca nema zna�aj-nijeg involviranja u dis-kusiju koja je uveliko i devijirana me�usobnim prepucavanjem i razno-vrsnim digresijama, na facebooku.
Planom Martija Ahtisari-ja je realizirano nekoliko pilot-op�ina sa srpskom, albanskom i turskom ve-�inom, a ta ostvarenja su se pokazala kao veoma
uspješna. Nakon progla-šenja neovisnosti i usva-janja Ustava Republike Kosova propisani kriteriji su ovim aktom jasnije i strožije de�nirani, poput uvjeta da potencijalna op�ina mora imati preko 5.000 stanovnika, a od toga da doti�na manjin-ska zajednica sa�injava najmanje 70% te popu-lacije. Zbog spomenutih ograni�avaju�ih pravnih klauzula, u ovdašnjem SDA-u se najavljuje dru-ga opcija zahtjeva, a ne takva na jednonacional-noj osnovi, no sve te naja-ve su nejasno de�nirane, iako se od za�e�a ove ide-je �esto podrazumijeva, a ne baš rijetko i spominje, da treba uklju�iti i druga okolna sela i naselja sa neve�inskom populaci-jom. A ima i predlaga-nih modela koji uop�e ne korespondiraju sa real-noš�u na terenu gdje se prenebregavaju fakti da su neka bošnja�ka naselja �zi�ki drasti�no razdvo-jena od Vitomirice, pa i neuklopiva u toj zami-
hit KANDI
�
Sahit KANDI
�
SSSSS
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
TABIRENJA
BOŠNJA�KE OP�INE NA KOSOVU
58
revij
a SA
NDŽA
K |
10. m
art 2
012.
| b
r. 16
2 |
Sand
zakP
RESS
.net
šljenoj, a obavezno terito-rijalno kompaktnoj, op�ini Vitomirica. U prizrenskoj regiji iz NDS-a idu optužbe na ra�un najja�eg subjekta, no vakatovce to ne tangira dovoljno, osim što je �erim Bajrami, zamjenik ministra u Ministarstvu za dijasporu Kosova, u par navrata oš-trije reagirao, i to toliko da upozori na pojedine pretje-rane politi�ke manipulacije ovim veoma važnim i oz-biljnim bošnja�kim nacio-nalnim pitanjem.
Bajrami je na posljednjim iz-borima na izbornoj listi ove koalicije ušao kao neovisni kandidat i zbog enormno velikog broja pojedina�no osvojenih glasova dobio je ovu politi�ku poziciju. Ina-�e, zbog konstantno preve-like osobne angažiranosti i eksponiranja ispred Mini-starstva i brojnih osobnih inicijativa sve više se od bošnja�ke javnosti vidi kao oli�enje iliti neprikosnoveni lider ovog bošnja�kog poli-ti�kog subjekta.
Ne nazire se mogu�a tole-rantnost koja bi ujedinila sve faktore, kako politi�ke subjekte, a tako�er i ovdaš-nje iskusne NVO-e i ugled-ne intelektualce, koji bi slogom oko klju�nog naci-onalnog prioriteta, sinergi-jom i valjanom strategijom umreženi, izradili Studiju održivosti te Akcioni plan dobijanja triju op�ina, a i trasiranje njihove budu-�e e�kasne i funkcionalne istrajnosti.
Za sada na Kosovu imamo devet registriranih strana-ka bošnja�ke provenijencije i dvije sa goranskim pre�k-som, a istovjetan prioritet po pitanju stvaranja novih op�ina za naš nacionalni korpus. Ima sve potencija-le, ali nikakvih konkretnih rezultata. Svi procesi miru-ju, vjerovatno što ovdašnji Bošnjaci previše bukval-no shva�aju onu narodnu: „Vakat kule po primorju gradi, vakat gradi – vakat razgra�uje…“
TABIRENJA
Od 2004. do danas broj radnika u lokalnoj samoupravi na Kosovu i Metohiji koji su pla�eni iz srpskog budžeta uve�an je za gotovo 30 odsto, odnosno 1.000 ljudi, pa ih na KiM trenutno ima više od 5.300. Ovo je samo jedan od na�ina na koji je godinama iz budžeta ispumpavan i olahko trošen novac namijenjen za Kosmet, piše „Press“.Po navodima lista, velike sume novca utrošene su na ljude koji više ne žive tamo, na višestruke plate državnih službenika, sa foteljama u Beogradu, kao i na izgradnju i rekonstrukciju raznih objekata u projektima koji uop�e nisu realizirani.Ima nelogi�nosti po pitanju zaposlenih u javnim preduze�ima, pa tako EPS pla�a kao svoje radnike �ak 6.000 ljudi koji žive u Srbiji, a sa Kosova su. To su uglavnom bivši radnici TE „Obili�“ koji sada nemaju nikakav posao, ali primaju plate kao da rade. Za njihove je plate za 11 godina izdvojeno �ak 240 miliona eura.U Gra�anici i lokalnim selima, gdje ne živi više od 30.000 ljudi, u lokalnoj administra-ciji radi gotovo 900 zaposlenih, dok Novi Sad, sa 360.000 stanovnika, što je 12 puta više, ima 1.050 zaposlenih u gradskoj administraciji i sasvim dobro funkcionira.Drugi primjer je Kosovska Mitrovica, u kojoj živi nešto više od 20.000 stanovnika, a ima 611 zaposlenih, dok u Kruševcu, na 127.000 stanovnika ide 290 radnika zaposle-nih u administraciji.Pored toga, zaposleni koji žive i rade na teritoriji Kosova primaju zaradu uve�anu za 50 odsto. Oni koji žive na podru�ju Srbije, a rade na KiM dobijaju uve�anje od 12,5 odsto.Ekonomski analiti�ari izra�unali su da bi budžetska kasa Srbije, ukoliko bi se ukinuo procenat uve�anja plata, uštedjela oko 3,7 milijardi dinara godišnje, naveo je „Press“.
Autor: MP Izvor: Press/Novi magazin
Proteklih 11 godina za Srbe na Kosovu je Proteklih 11 godina za Srbe na Kosovu je izdvojeno šest milijardi eura. Veliki dio novca, izdvojeno šest milijardi eura. Veliki dio novca,
me�utim, nije stigao njima ve� se sumnja da je me�utim, nije stigao njima ve� se sumnja da je završio u džepovima pojedinaca.završio u džepovima pojedinaca.
59
KAKO SE TROŠIO NOVAC ZA KOSOVO
IZBORNA SKUPŠTINA GRADSKOG ODBORA BDZ NOVI PAZAR
10. MART 2012.
Recommended
