Rimski forumi

Poeci i nastanak foruma

Forum (lat.), u antiko doba kod Rimljana, prvobitno prostor oko kue i groba, kasnije administrativni, trgovaki, politiki, kulturni i religijski centar grada. Vei gradovi imali su i vie foruma. Vitruvije je u svom djelu o arhitekturi dao opis za gradnju foruma; treba okruivati baziliku-sudnicu, dravnu riznicu, kuriju i zatvor. Pored foruma u Rimu, uveni su forumi i u Ostiji, Pompejima, Timgradu i Cuiculu (Alir), Leptis Magni (Libija) i Gerasi (Jordan). Meu najvanije zadae gradova spada zadovoljavanje trgovakih funkcija. Ve u rano doba s trnicom se osim gospodarskog povezuje i veliki dio politikog i religioznog ivota, i to utoliko bre i intenzivnije to je vie graana koji sudjeluju u politikom ivotu i to je vea povezanost gospodarstva i politike. Tijekom vremena trnica se preobraava u pozornicu drutvene i dravne reprezentacije, a samo trgovanje premjeta se na druga mjesta. U Grkoj taj razvitak vodi k oblikovanju agore, u kod Rimljana do foruma.Italsko-rimski forum isprva se oblikuje po uzoru na grku agoru. Utjecaj gospodarski i kulturno nadmonih gradova grke civilizacije preklapa se u srednjoj Italiji s utjecajem etruanskih gradova. U Rimskom Carstvu svaki grad, svaka utvrda ima prostor namijenjen forumu.

Forum Romanum

Rimski forum, poznatiji po svom izvornom latinskom nazivu, (Forum Romanum) nastao je otprilike 509. godine pr. Kr. u doba rane rimske republike, a smjeten je izmeu brda Palatina i brda Kapitolija u gradu Rimu. To je sredite iz kojeg se razvila rimska civilizacija, a smatra se jo i sreditem republike i Carstva. Forum je sluio kao gradski trg i centralno mjesto okupljanja gdje su se stanovnici Rima, a kasnije i cijelog Carstva, okupljali i raspravljali o vjeri i politici, trgovali, brinuli o gospodarskim i ekonomskim pitanjima.

To je podruje u poetku bilo travnata movara, koja je u 7. st. pr. Kr. bila isuena, te je tako novonastala dolina bila pogodna za naseljavanje. Nakon isuivanja forum postaje ljunkom prekrivena trnica sa redom trgovina, starih na junoj (Tabernae veteres) i novih na sjevernoj strani (Tabernae novae), mjesto trgovine u Rimu. Podruje iz kojeg e niknuti Forum Romanum poploeno je negdje oko 600. pr Kr. (Tarquinius Priscus). Oko 550. nestaju stambeni objekti na forumu i on postaje javni centar grada, mjesto odravanja skupova, igara, obavljanja ceremonija, administracije, zakona, mjesto odvijanja religioznog ivota, trijumfa pobjednika i nadmetanja govornika.. Kralj Numa Pompilius gradi svoju kuu, Vestim hram, te Regiu, sjedite najvieg rimskog sveenika (Pontifex Maximus) koja e izgorjeti u poaru 148. pr. Kr. i biti ponovo sagraena od mramora 36. pr. Kr.

Kako se Rim razvijao, pojavila se potreba za irenjem, pa se na forumu poslije kraja drugoga punskog rata poinju graditi bazilike u funkciji trgovine i sudstva. Tokom vremena trgovina se premjeta s foruma na trnicu Maxellum i druga mjesta u gradu, a na forumu ostaju duani zlatara i mijenjaa.

Rastom populacije pred kraj republike forum vie nije mogao zadovoljiti potrebe grada. Cezar tako radi niz promjena s krajnjim ciljem rjeavanja tog problema. Planira velike graevinske zahvate u Rimu, ukljuujui i izgradnju novog monumentalnog foruma pokraj Foruma Romanuma, projekt koji nije uspio realizirati. Meutim, on zapoinje transformaciju foruma u monumentalni dodatak svome novome, realiziranome, carskom forumu, Cezarovom forumu. Poetkom principata i izgradnjom novih carskih foruma, politiko teite i vanost se premjeta sa Foruma Romanuma, kao politikoga sredita grada i Carstva, te se seli na novoizgraene Carske forume.August, za kojega slobodno moemo rei da je Rim od cigle i blata ostavio u mramoru, nastavlja transformaciju foruma izgradnjom Hrama boanskog Julija (Cezarov hram) 29. pr. Kr. i novom Rostrom ispred Cezarovog hrama, nasuprot staroj. Septimije Sever gradi slavoluk 203. g. nasuprot Augustovom Partskom slavoluku (nije sauvan). Zadnje znaajnije izgradnje na forumu su izvedene u 6. st. Maksencijeva bazilika i Hram Romula. Zadnja izgradnja na forumu je stup bizantskoga cara Foke 608. g.

Tokom Srednjeg vijeka podruje foruma je naputeno. Forum Romanum sluio je kao skladite graevnog materijala i panjak (Campo vaccino). Tek od poetka 19. st. poelo se otkrivati i otkapati. Neki arhitektonski spomenici privedeni su kasnije drugim svrhama, hram Antonina i Faustine pretvoren je u crkvu S. Lorenzo in Miranda, a Romulov hram postao je predvorje crkve SS. Cosma e Damiano.Najstarija ulica u Rimu, Via Sacra, koja je prolazila kroz Forum Romanum protezala se od mjesta gdje e 72. biti zapoeta gradnja Koloseja, pa sve do brda Kapitolija. Put je pratio prekriveni potok od jugoistoka prema sjeverozapadu.

Comitium je bio otvoreni prostor za sastanke na Rimskom forumu. U svom je sastavu imao i jednu fontanu krunog oblika.

Umbilicus Urbis (Umbilicus Romanae) je mjesto krunog hrama na sjeverozapadnom kraju Rimskog foruma koji je bio simbolian centar grada u 6 st.pr. Kr. U etvrtom stoljeu nae ere na mjestu Umbilicus Urbisa izgraen je trodijelni hram. (Pogled na Via Sacra (iznad), pogled na Curiu Iuliu (sl.3 dolje lijevo)

Curia (Hostilia, Secretarium Senatus) je kua rimskih senatora izgraena otprilike isto kad i sam Forum, za potrebe sastajanja senatora. Curia je bila sruena te ju je ponovo dao izgraditi Julije Cezar 44. pr. Kr. i od tada nosi naziv Curia Iulia. Saturnov Hram (lat. Templum Saturni ili Aedes Saturnus) nalazi se na zapadnom kraju rimskog foruma. Izgraen je 497. pr. Kr. Hram je bio etvrtastog oblika izgraen od kamena sa ulaznom stranom okrenutom prema sjeveroistoku. Na portalu se nalazilo stubite jonskog reda. Uz tovanje boga, hram je sluio i kao riznica.

sl.4 - dananji ostaci Vestinog hrama)

Vestin Hram (lat. Aedes Vestae) izgraen je u 6. st. pr. Kr. Hram je bio nekoliko puta uniten u poarima te ponovno izgraen. Dananja graevina ostatak je hrama iz 1. st. pr. Kr. Hram je zadnji puta restauriran u 3. stoljeu. Bio je krunog oblika sa dvostrukim stubitem i korintskim stupovima koji su obiljeavali ulaz. Titov slavoluk

Smjeten na istonom ulazu na forum (Forum Romanum) na Via Sacra, juno od hrama Amora i Rome u blizini Koloseuma. Slavi pobjedu careva Vespazijana i Tita u Judeji 70.g. koja je dovela do zauzea Jeruzalema. Slavoluk je najvjerovatnije podignut negdje nakon Titove smrti 81.g. poto se na natpisu Titisu daje atribut Divus, a ta se titula caru mogla dati jedino posthumno odlukom Senata. Vjerojatno ga je podigao Domicijan koji je svojeg brata naslijedio nakon smrti, ali neki predlau da ga je sagradio Trajan zbog stilskih slinosti sa Trajanovim slavolukom u Beneventu. Sam slavoluk sastoji se od jednog luka visokog 15.4 m, irokog 13.5 m i dubokog 4.75 m. Orginalno je bio sagraen od pantelijskog mramora (sa planine Pantelicus u Atici) sa etiri polustupa sa svake strane. Vanjski ukrasi su Viktorije s trofejima na nadlukovima (zaglavcima izmeu arhivolte i njene obuhvatne arhitekture)

Na vrhu su se nalazila trijumfalna kola sa statuom Tita koja su vukla etiri slona (etveropreg sa slonovima poast je koja se odavala samo mrtvim carevima podignutim u red bogova).

S desne strane slavoluka (kada se dolazi sa Via Sacra) nalazi se trijumfalni etveropreg s likom cara okruen liktorima. Ispred zaprege, u pratnji Senata i naroda, koraa Virtus - olienje hrabrosti i svih mukih vrlina. Viktorija je na mjestu carskog roba na dvokolicama iza cara i nad njegovom glavom dri vijenac. Boica Roma u amazonskoj odjei vodi konje za uzde. Tu su jo prikazani djelovi plijena i zaprega u trenutku prolaska kroz trijumfalna vrata koja su se nalazila na Marsovom polju, na mjestu na kojem je potoi obiljeavao granicu do koje je sezala vlast gradskih magistrata. Ovu granicu nije smio prekoraiti nijedan vojskovoa ako nije htio izgubiti pravo na trijumf. U Oktavijanovom portiku u blizini trijumfalnih vrata Senat bi odobrio trijumf koji je tu i poinjao, a zavravao je na Kapitoliju, pred hramom Jupitera Optimusa Maximusa, prinoenjem rtava. Trijumfator je bio odlikovan Jupiterovim znamenjem. U ruci je drao ezlo s orlom, bio je obuen u purpurnu odjeu i na glavi je imao vijenac od hrastovog lia. im bi stigao na Kapitolij to je znamenje morao poloiti u hram. U stvarnosti su Tit i Vespazijan zajedno stajali na etveropregu trijumfalnih kola (po Flaviusu Josephusu).

S lijeve strane nema nita alegorino. Prikaz velikih dostojanstvenika koji su u trijumfu nastupali u graanskom ruhu - togama. Oni prate svete posude iz hrama u Jeruzalemu koji je poruen 70. g. Po osam vojnika, sa lovorovim vijencima na glavi, nose posude na dvjema ferkulama - posudama koje su sluile u trijumfima za pokazivanje zapljenjenog vojskovoinog oruja (spolia opima), trofeja i plijena. Na prvoj se nalazi zlatni stol za obredni kruh te srebrne trube, a na drugoj sedmokraki zlatni svijenjak. Po jedan glasnik duge kovrave kose ispred njih nosi tablu na drci, s natpisom o kakvom se plijenu radi. Tabla noena iza svijenjaka prelazi na prikaz drugog djela povorke na desnom reljefu s etveropregom.

Na slavoluku se nalazio i natpis: Senatus Populusque Romanus divo Tito divo Vespasiani f(ilio) Vespasiano Augustus, to znai Senat i narod rima boanskom Titu, sinu boanskog Vespazijana, Vespazijana Augusta.

Carski forumi - Uvod(Raspored carskih foruma u vrijeme Carstva)

Kompleks foruma koji se oslanja na sjevernu stranu Foruma Romanuma, a sastoji se od foruma i zgrada koje su dali izgraditi rimski carevi po kojima su ujedno dobili i imena. Cezarov, Augustov, Vespazijanov, Nervin i Trajanov. Izgraeni su okvirno izmeu 51. pr. Kr. i 115.g. Nastali su zbog rastereivanja Foruma Romanuma, preuzimajui reprezentativne i komercijalne funkcije, sudske funkcije te obrazovni, kulturni i trgovaki sadraj. U kaosu starog grada oblikuju skupinu idealno pravilnih otvorenih prostora usporedno ili pod pravim kutom meusobno se spajaju poarnim zidovima, povezani samo uskim prolazima. Osnim simetrijama i proporcijama potuju se meusobno i zajedno ine organsku cjelinu, makar nije bilo konkretnih planova za to. I dok je Forum Romanum potpuno otvoren, svaki carski forum je okruen zidom i kolonadama te tvori malu samostojeu cjelinu. Forum Julija Cezara

Forum Julija Cezara (lat. Forum Iulium) je forum koji je kao takav prvi posveen jednoj osobi. Dao ga je izgraditi Cezar sebi u ast. Izgradnja ovog foruma zapoeta je 51. pr. Kr. a dovrena je 2. pr. Kr. Augustovim ureenjem zapadnog dijela trgovinama i uredima. Sam forum je izduenog pravokutnog oblika dimenzija 150x75m, okruen zidinama te dvobrodnim trijemom sa istone i zapadne strane. Na sjevero-istonom dijelu foruma nalazi se Hram Venere (Venus Genetrix). Na samom ulazu u hram postavljena je skulptura Julija Cezara na konju Aleksandra Velikog kao izraz apsolutne moi. Ovaj vizualni centralizam te stroga simetrija imala je i ideoloke karakteristike. ak je i mjesto na kojem je forum izgraen imalo carske konotacije kako je Julije Cezar htio biti blizu moi Rima tj. rimskog Senata. Forum se takoer koristio kao zamjena za Forum Romanum te za javna i privatna zbivanja.(sl.7 - Ostaci Foruma Julije Cezara i ostaci hrama Venus Genetrix)Augustov Forum

Nakon to je Cezar ubijen (15.3.44.g. pr. Kr.), August je 42.g. u bitci kod Filipa zajedno s Markom Aurelijem porazio Bruta i Kasija. Za vrijeme borbe zavjetovao se izgraditi hram posveen Marsu Ultoru Osvetniku. Izgradio je forum na kojem e se nalaziti hram,a sam je forum izgraen s ciljem kako bi osigurao dodatni prostor za javne potrebe rastueg stanovnitva. Arhitekt je bio Gaj Fibije Ruf.

Forum se sa svojom kraom stranom oslanjao na duu stranu Cezarovog foruma, dok mu je os okomita na sam Cezarov forum. Izduenog pravokutnog tlocrta dimenzija 125x118 m okruen je zidom visine 33 m, te je imao protupoarnu zatitu od drvenih privatnih objekata s druge strane. Imao je dva ulaza na sjevernoj strani, kasnije su tamo podignuti slavoluci u ast Germanija i Drusa mlaeg, te dva bona trijema na kat koji zavravaju atikom povrh kolonade karijatida (kopije s Erehteiona) koje nose kasetiranu trabeciju i uokviruju medaljone s glavama boanstva na sjeveru. Na sjeveru foruma nalazio se hram Marsa Ultora, a ispred njega skulptura Augusta. Ideja prostranosti, namjena i tlocrt foruma su rimski, dok su obrada mramora (bijeli i areni), reljefni meandar, kapiteli pilastra i karijatide na gornjem katu trijema preuzeti iz Grke.

(Rekonstrukcija Augustovog foruma sa hramom Marsa Ultora)Vespazijanov forum

Vespazian je bio general,rodonaelnik Flavijevske dinastije. Dolazi na vlast nakon Neronove smrti i u vrijeme graanskog rata u kojem se vrlo brzo izmjenjuje par careva.Vespazijan gradi svoj forum u produetku Augustovog Foruma. Forum ima kvadratni tlocrt,istraivai vjeruju da je graden po uzoru na jedan rimski vojni logor . Forum ima portike sa sve tri strane, a na kraoj se nalazio hram boice Pase,boice mira.Srednji dio dvorita bio je hortikulturno ukraen,sa zelenilom i stablima. U doba Severa je na stranjoj strani privrena karta Rima. Karta(Forma Urbis) je bila od mramora i prikazivala je cjeli Rim, sa svim tlocrtima,ulicama,graevinama itd. Sauvani su djelovi karte koja onoguuju maketu Rima.

(Rekonstrukcija Vespazijanovog foruma)

Forum Transitorium

Smjeten je izmeu Augustovog i Vespazijanovog Foruma, nastao je kao prijelazni forum.Zapoeo ga je gradit Vespazijan,ali kako je vie pozornosti poklanjao svom forumu tu je gradnja sporije ila. Nakon Vespazijanove smrti gradnju je nastavio njegov sin Domicijan,a nakon njegova ubojstva Nerva, koji ga je i dovrio. Nerva je bio senator tako da se ovaj forum jo naziva i Nervin Forum. Forum je smjeten na uskom prostoru, pa nije imao mjesta za trijemove, ve su oni zamjenjeni arhitektonskim kulisama. Arhitektonske kulise i hram imaju korintske stupove. Minervin hram je zbog malog prostora skoro izbaen izvan prostora samog foruma. Forum je zapoet 70-tih godina a zavren 96-7 godine.

Trajanov forumDao ga je izgraditi Car Trajan 107. godine. Uz izgradnju vlastitog, dao je obnoviti Augustov i nadograditi Cezarov forum. Trajanov forum je najvei carski forum povrine 300x180 metara. Projektirao ga je arhitekt Apolodar iz Damaska, a graen je po uzoru na Augustov forum, ali nadograen za potrebe velikih javnih ceremonija. Ulaz u forum predstavljao je slavoluk na ijem se vrhu nalaze bojna kola sa est konja koji su nosili carev kip, koji je posveen nakon Trajanove smrti, 117. g. 112. zavreni su forum i bazilika Ulpia koja se nalazila u sredini foruma, popreno postavljena, iza koje su se nalazile dvije biblioteke, latinska i grka. Izmeu njih u dvoritu nalazio se Trajanov stup, posveen 113., trijumfalni stup na Trajnovom forumu podignut oko 106.-113. u slavu pobjede cara Trajana u vojnom pohodu protiv Daana. Ureen je od baze do vrha narativnim reljefima koji u vidu spiralne trake obavijaju stup i u plitkom reljefu prikazuju pobjedonosni rat protiv Daana. Na kraju foruma na povienom poloaju smjestio se Hram u slavu boanskog Trajana (Divo Traiano). Korintski hram, oktastil, okruen trijemovima sa tri strane, koji je graen u slavu Trajana od 125 do 138. Na zapadnom dijelu nalazile su se Trajanove trnice.

(Dananji ostaci Trajanovog foruma)(Rekonstrukcija Trajanovog foruma sa bazilikom Ulpia, zgradama latinske i grke biblioteke, te Trajanovim stupom u sredini)

Trajanov stup

Trajanov stup smjeten je u sreditu malenog pravokutnog dvorita sjevernoistono od bazilike Ulpie na Trajanovom forumu. Konstukcija opisana na posveti Senatu i narodu te samom Trajanu koji ga je podigao da mu bude grobnica (za urnu). Posveta se nalazi na postolju. Sam stup je prikazan i na nekim Trajanovim noviima. Sagraen je od farskog mramora, a tip stupa nosi ime colcide, to znai puast. Visina stupa s postoljem je 38 metara. Na vrhu se prvo nalazio pozlaeni orao, a zatim Trajanova statua od bronce, no za nju ne postoji prikaz. Kip sv. Petra koja se sada tamo nalazi postavio je 1566. Sixtus V. Unutar upljeg stupa spiralne su stepenice koje vode do vrha, a svijetlo dolazi kroz 43 uska proreza u zidu. Samo postolje visoko je 5.4 m, povrine 5x5. Sa tri strane ukraeno je trofejima (barbarskim i rimskim), a na jugoistonoj strani su vrata iznad kojih su dvije Viktorije i posvetni natpis. Viktorije simboliziraju dvije Trajanove pobjede nad Daanima. U postolju se nalazi vestibul, hodnik i pravokutna grobna prostorija u kojoj je vjerojatno bila izloena zlatna urna sa Trajanovim ostacima (117.g.) U tu prostoriju svjetlo ulazi kroz prozor na jugozapadnoj strani.

Cijela povrina stupa prekrivena je reljefima u spiralnoj traci irokoj od 90, na poetku, do 125 cm na vrhu sa 23 zavoja. Reljefi prikazuju glavne dogaaje Trajanovog pohoda u Daciji izmeu 101. i 106. godine u 155 scena, te predstavljaju svojevrsnu enciklopediju organizacije i opreme rimske vojske u 2. st. Figure su u prosjeku visoke 60 cm, a ima ih oko 2500. Uklesane su nakon uspravljanja stupa tako da su mjesta gdje se blokovi spajaju potpuno sakrivena. Prikaz ratnih zbivanja prekinut je samo na jednom mjestu, izmeu dva rata, i to prikazom Viktorije. Prikazano je puno detalja ivota iz rata i za vrijeme predaha, neke graevine (npr. trajanov most), te likovi Daana, raznih Germana i Sarmata, a ima i mitolokih i simbolikih scena (npr. prikaz Danubija). Prethodnik ovog naina prikazivanja bi mogao biti opis doivljaja Telefa na zidovima dvorita, do kojeg se dolazilo penjui se otvorenim stepenitem oltara u Pergamu, koji ima karakter naslikane prie.

(Trajanov stup danas)

Rimski forumi na tlu dananje Hrvatske i okolice

Antologija foruma primorskih gradova veoma je skromna. Razlog tome je slaba ouvanost, te slaba istraenost tih povrina. Zasad podatke pruaju forumi u Doclei (Duklju, Crna Gora), Iaderu (Zadar), Asseria (Podgrae kod Benkovaca) i u Ekvu, dok forumi u Puli, Saloni, Parenciju i Aenoni (Nin) imaju samo neke naznake koje jedva omoguuju utvrivanje smjetaja i povrine foruma. Takoer se u vezi s naim antikim gradovima govori vrlo malo o opoj ulozi foruma.

Forum u Doclei (dananjem Duklju, Crna Gora)

Forum smjeten u srednjem dijelu grada. Sredinji plonik kvadratnog je tlocrta, omeen dvjema stubama. Ostaci baza stupova pokazuju da je bio okruem trijemom, najvjerojatnije sa svih strana. Portik s june, istone i sjeverne strane ima prostran hodnik izmeu stupovlja i stranjeg zida, dok je na zapadnoj strani stupovlje bilo prislonjeno uz sam bok bonog zida bazilike. Trg ima tri ulaza koji vode kroz portik do njegova plonika iz glavnog dekumana, te est prolaza koji komuniciraju s bazilikom. Kod foruma u Duklju postavlja se pitanje gdje se nalazilo trgovako sredite, poto su oblinje zgrade protumaene kao prostorije za sastanke i rekreacije, te time prvi i u najveoj mjeri upuuje na pojavu u kojoj ovaj javni prostor sve vie gubi svoj prvobitni smisao trgovakog sredita.

Forum u Saloni

Od foruma u Saloni poznati su samo smjetaj i dimenzije njegova zrcala. Bio je dugaak 70m, irok 45m. Trijem, izgraen u treoj fazi, nema izravnih odnosa sa forumom, ve bi to mogao biti ostatak trijema jedne ulice. U komunikacijskom povezivanju foruma sa sreditem grada vanu je ulogu imala ulica cardo koja se u padu sputala i flankirala forum sa zapadne strane.

Forum u Aequumu (itluk kod Sinja)

Sredinji prostor naselja te time najblii kanonskim shvaanjima rimskog urbanizma. Nalazi se na krianju dviju temeljnih gradskih komunikacija, carda koji ide u smjeru sjever-jug, i dekumana koji ide od istonih vrata prema cardu. Bio je okruen trijemom iza kojeg se nalazi niz prostorija koje su sluile kao taberne, dok je na sjevernoj strani bio kompleks kapitolija.

Forum u Asserii (Podgrae kod Benkovca)

Forum izgraen po sredini due osovine naselja, ali uz sam rub bedema na jugozapadnoj strani. To je dosad najmanji forum otkriven u istonojadranskim prostorima, irina mu iznosi svega 28 metara, s obzirom na kompoziciju i smjetaj, toliko bi mu mogla biti i duina. S oba boka dizao se dosta dubok trijem, vjerojatno je imao i krilo i na treoj strani uz gradski bedem. Gradsko svetite nalazilo se vjerojatno u sreditu sjeveroistonog krila, dok su ostale graevine bile najimenjene potrebama municipalne uprave. Unato skromnim dimenzijama, forumski kompleks u Asserii kao malo koji otkriva koherentnost arhitektonskih elemenata, ali i izvjesnu hermetinost u odnosu na ostali gradski areal.

Forum u Aenoni (Nin)

Forum u Aenoni jo je uvijek nedovoljno istraen. Organski se uklopio u veu inzulu koju zatvaraju gradske prometnice, od kojih glavne vode do Gornjih i Donjih gradskih vrata k sreditu. Istraivanja pokazuju da trijem nije iao oko foruma, ve da je bio prekinut na bokovima hrama, gdje su se izdizali objekti javne namjene. Aenona prua jedinstven primjer odnosa hrama prema forumu. Tu nije bilo kontrapozicija kompleksa kapitolija prema forumskom kompleksu kao u drugim gradovima, ve je hram izgraen na samom forumu, izdignut na povienom podiju te uokviren arhitektonskim okvirom.Biljeke i izvori:H. W. Janson, Povijest umjetnosti, Varadin, 2003., Stanek Varadin

Radovan Ivanevi, Od pretpovijesti do predromanike, Zagreb, 2001. Profil

Sui Mate Antiki grad na istonom Jadranu, Zagreb, 2003. Golden Marketing

http://www.greatbuildings.com/buildings/Arch_of_Titus.html

http://www.greatbuildings.com/buildings/The_Roman_Forum.html

PAGE 5