SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I
UGOSTITELJSTVU
MEUNARODNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE SA EU SEMINARSKI RAD
Studij: Struni izvanredni
Opatija, 2009. SVEUILITE U RIJECI 1
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
MEUNARODNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE SA EUSEMINARSKI RAD
Opatija, listopad 2009.
2
SADRAJ
Uvod
.................................................................................................................................
Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske
............................................................
Struktura meunarodne razmjene Republike Hrvatske
..................................................... Dananja
pozicija Republike Hrvatske u odnosu na EU
.................................................. Ponovno jaanje
meunarodne razmjene
..........................................................................
Zakljuak
...........................................................................................................................
Literatura
...........................................................................................................................
2 3 7 9 11 12 13
3
Uvod
Globalna ekonomska kretanja ukazuju na znaaj vanjske trgovine u
gospodarskom razvitku i sve naglaeniju tendenciju integriranja
nacionalnih ekonomija. Ispravno ukljuivanje u meunarodnu podjelu na
osnovi konkurentnih prednosti omoguuje efikasnu alokaciju resursa,
a procesom prilagoivanja i postizanja poeljnih strukturnih promjena
i jaanje konkurentnosti subjekata, poveanje proizvodnje i bri
gospodarski rast i razvitak. Meunarodna razmjena roba i usluga na
globalnome planu jest ukupnost trgovine robama i uslugama meu
rezidentima razliitih zemalja svijeta i gotovo kontinuirano biljei
porast, uvjetujui sve veu meuovisnost nacionalnih ekonomija i
potrebu za koordinacijom i stvaranjem meunarodnog institucionalnog
okvira. Upravo o meunarodnoj razmjeni Republike Hrvatske sa EU
posvetiti emo ovaj seminarski rad. Da bismo bolje shvatili kolika
je robna razmjena Hrvatske sa EU, navesti emo i nekoliko podataka o
razmjeni nae drave i sa cjelokupnim europskim tritem, kao i
globalnim svjetskim tritem u cjelini. Zbog toga emo u nastavku se
upoznati sa osnovnim elementima meunarodne razmjene i nekim
statistikim podacima koji e nam pomoi da doemo do odgovarajueg
zakljuka.
4
Vanjskotrgovinska razmjena Republike HrvatskeVanjskotrgovinska
razmjena Republike Hrvatske dola je u stanje koje mora zabrinuti
svakog ozbiljnijeg ekonomista pa i ekonomski osvjetenog politiara.
Izvoz je u razdoblju od 1992. do 1997. Padao po prosjenoj godinjoj
stopi od 1,16 posto, a uvoz je rastao po stopi vie od deset puta
veoj odnosno 15,38 posto1. U pet godina nominalne stabilizacije
hrvatskog gospodarstva nakon stjecanja neovisnosti robni se uvoz
vie nego udvostruio dok se izvoz apsolutno smanjio te je posljedica
takve dinamike rekordan deficit robne razmjene sa svijetom u 1997.
godini koji je dosegao 4 782 milijuna USD. Istobno se vanjski dug
Republike Hrvatske pribliio rekordnom iznosu od gotovo est
milijardi amerikih dolara (prema podacima Hrvatske gospodarske
komore). Tendencija stagnacije meunarodne razmjene nastavlja se i u
treem tisuljeu, a prati ju gotovo neizmijenjena gospodarska
politika. U tablici 1. prikazane su stope udjela izvoza roba i
usluga u bruto domaem proizvodu Hrvatske i u odabranim malim
europskim zemljama. Tablica 1: Udio izvoza roba i usluga u bruto
domaem proizvodu odabranih malih europskih zemalja.
Izvor: L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene
Republike Hrvatske po upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8)
925-950 (2001) Kada devizni priljev od izvoza ne pokriva ni
polovicu vrijednosti robnog uvoza, to je u nacionalnoj i opoj
ekonomskoj povijesti ozbiljan znak upozorenja i potrebe reguliranja
opasnih tokova vanjske trgovine.
1
B. Kovaevi i D. Sabolovi: Stanje i razvojne tendencije
vanjskotrgovinske razmjene RH, EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 / IX
5
Republika Hrvatska, kao zemlja s malim nacionalnim tritem, ima
izraenu potrebu za jaim integriranjem u svjetsko gospodarstvo sa
ciljem ostvarivanja pobrojanih ekonomskih uinaka, ali je za njegovo
ostvarivanje potrebna visoka kvaliteta i prihvatljiva cijena
finalnih proizvoda i usluga. Ekonomski rast i razvitak ukljuuje
mnogo vei broj varijabli, nego to je to vanjskotrgovinska razmjena.
Udio izvoza roba i usluga u BDP Republike Hrvatske kretao se na
razini Danske, Finske i Norveke, ali daleko ispod Nizozemske,
Slovake i Slovenije, koje oko 60% domaih proizvoda i usluga
plasiraju na svjetsko trite. Iako je izraunani pokazatelj za
Hrvatsku na razini razvijenih europskih zemalja, potrebno je
istaknuti naglaen trend njegova opadanja, a jo je mnogo manje
povoljan kada se analiza usredotouje na udio iskljuivo robnog
sektora u BDP. Udio izvoza roba u BDP manje je povoljan uz
postojanje opadajueg trenda sa 24,6% (1995.) na 21,2% (1999.)2, to
ukazuje na relativno visoku ovisnost hrvatskoga gospodarstva o
kretanjima uslunog sektora, ponajprije turizma. Na osnovi udjela
robnog izvoza u BDP moe se zakljuiti da je Hrvatska slabo otvorena
zemlja, ponajprije zato to je rije o malom nacionalnom gospodarstvu
sa 4,7 milijuna stanovnika. Za mala je gospodarstva osobito znaajan
njihov stupanj otvorenosti. Naime, to je nacionalna ekonomija
otvorenija, to je vie inozemne konkurencije na njezinom domaem
tritu, pa je priljev inovacija vei, a ujedno su i domai gospodarski
subjekti primorani uvoditi nove tehnologije i suvremena dostignua,
pa to podie razinu konkurentnosti cjelokupne nacionalne privrede.
Veom izvoznom propulzivnou poveava se malo nacionalno trite i
ostvaruju se uinci ekonomije obujma. Izvozne mogunosti i uvozna
ovisnost nacionalne ekonomije odraz su dostignute razine
konkurentnosti njezinih gospodarskih subjekata i njihove
proizvodnosti. Poduzea koja ostvaruju natprosjenu proizvodnost
izvozno su usmjerena i predstavljaju izvozne mogunosti zemlje, a
ispodprosjeno proizvodna poduzea nisu izvozno usmjerena, pa svoje
proizvode plasiraju na domae trite, koje se ponekad mora tititi do
trenutka podizanja konkurentnosti takvih subjekata. Do sedamdesetih
godina ovog stoljea cijena se smatrala najznaajnijim i jedinim
bitnim elementom konkurentnosti, pa su i izvozne mogunosti, kao i
uvozna ovisnost, bile odreene relativnim trokovima i raspoloivou
pojedinog resursa (klasini obrazac komparativnih prednosti). Danas
su, meutim, koliina i struktura izvoza i uvoza posljedica primjene
tehnolokih dostignua, organizacijskih superiornosti i menaderskih
vjetina i po toj osnovi niih trokova s naglaskom na visoku
kvalitetu i diferenciranost proizvoda. Niske nadnice, kao osnovna
determinanta niih trokova u radno intenzivnoj proizvodnji, ili
deprecijacija nacionalne valute radi bolje cjenovne konkurentnosti
ne mogu biti imbenik dugoronih izvoznih mogunosti jedne nacionalne
ekonomije, ako se proizvodnja ne usklauje sa svjetskom potranjom i
sa suvremenim tehnolokim rjeenjima.
2
L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene
Republike Hrvatske po upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8)
925-950 (2001)
6
Istraivanja izvoznih i uvoznih robnih tijekova Republike
Hrvatske ukazuju nezadovoljavajua kretanja u vanjskotrgovinskom
sektoru, to zorno prikazuje i slika 1. Slika 1. Robni izvoz, uvoz i
trgovinski saldo Republike Hrvatske od godine 1995-2000.
na
Izvor: L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene
Republike Hrvatske po upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8)
925-950 (2001)
Kako se vidi iz slike 1., robni se izvoz Republike Hrvatske
kretao na razini oko 4,3 milijarde USD u razdoblju od godine 1995.
do 2000. uz veoma male oscilacije, a robni je uvoz rastao do godine
1997., pa je zatim opadao. Saldo trgovinske razmjene u cjelokupnom
promatranom razdoblju bio je negativan i kretao se izmeu 2,9
milijardi (1995.) i 4,9 milijardi (1997.), a u posljednjoj
analiziranoj godini iznosio je 3,5 milijarde USD. Mnogo vei uvoz od
izvoza robe ukazuje na negativan doprinos robnog vanjskotrgovinskog
sektora rastu bruto domaeg proizvoda Hrvatske, koji je u tome
razdoblju ostvarivao pozitivne stope rasta, s iznimkom godine 1999.
(-0,3%)3, to upuuje na zakljuak kako izvozna potranja nije bila
generator ekonomskoga rasta, ve je to bila domaa potranja koja se
financirala sredstvima iz inozemstva. Takva je situacija dugorono
neodriva, pa je proces jaanja konkurentnosti subjekata i snanije
izvozne orijentiranosti uvjet prosperiteta zemlje.
3
L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene
Republike Hrvatske po upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8)
925-950 (2001)
7
Pozitivni trendovi u kretanju robnog izvoza uoeni su u godini
2003., kada je robni izvoz povean sa 4,9 mlrd USD na 6,2 mlrd USD.4
Iako je ostvaren relativno visok rast robnog izvoza u posljednjoj
promatranoj godini, on je ipak bio manji od poveanja uvoza (uvoz je
porastao sa 10,7 na 14,2 mlrd USD), pa je defi cit trgovinske
bilance povean za 2,2 mlrd USD u odnosu na godinu dana prije. Saldo
trgovinske razmjene u godinama 2002. i 2003. biljeio je defi cit u
iznosu veem od vrijednosti izvoza (isto je ostvareno i u godini
1997.), odnosno pokrivenost uvoza izvozom pala je na 43,4%. Openito
promatrano, u posljednjih je 11 godina naglaeni trend breg rasta
uvoza od izvoza rezultirao visokim trgovinskim defi citima, ali i
visokim defi - citom na tekuem raunu platne bilance. Iako je
Hrvatska turistika zemlja, priljev na raunu usluga nije dostatan za
pokrivanje visokog trgovinskog defi cita, pa je i tekui raun platne
bilance u godini 2002. dostigao minus u iznosu od 8,5% bruto domaeg
proizvoda, a u godini 2003. on je smanjen na -7,2%5. Za malu i
otvorenu ekonomiju koja ima visok udio meunarodne razmjene u bruto
domaem proizvodu, a uz to je i zemlja u razvoju, defi cit robne
razmjene razumljiv je i prihvatljiv ako se uvoze jeftiniji i
kvalitetniji inputi i tehnologija kojima se unapreuje cjenovna i
kvalitativna konkurentnost vlastitog gospodarskog potencijala.
Proizvodnja i trgovina zasnovana na istaknutim principima postupno
e pridonijeti da zemlja mijenja odnos uvoza i izvoza u korist
izvoza, to u sluaju Hrvatske nije ostvareno i pokazat e se u
nastavku rada analizom uvozne i izvozne strukture. Izvozni
potencijal bio je relativno stabilan, s iznimkom posljednje
analizirane godine, a uvoz je oscilirao, ali ostvarivao i visoke
stope rasta u pojedinim godinama. to se tie ukupne robne razmjene s
inozemstvom za vremenski period 2007/2008 godine, moe se primjetiti
da Republiku Hrvatsku i dalje prati znaajan negativni trend robne
razmjene sa primjetnim rastom negativne stope uvoza naspram izvoza,
te vai ve naprijed reeno. Tablica 2: Ukupna meunarodna razmjena RH
za 2007 i 2008 godinu1.-12.2007. 1.-12.2008. Indeks IZVOZ UVOZ
12.363.930 25.838.828 14.111.662 30.728.437 114,1 118,9 123,3
SALDO -13.474.898 -16.616.775
(u 000 USD) Izvor: Dravni zavod za statistiku
4
L. kufli, N.Vlahini-Dizdarevfi: Koliko je hrvatska robna
razmjena intra-industrijska? Ekonomski pregled, 55 (9-10) 727-751
(2004)5
http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm
8
Struktura meunarodne razmjene Republike HrvatskeStruktura
vanjske trgovine Republike Hrvatske analizirat e se na osnovi
podataka o 99 proizvoda Kombinirane carinske tarife, pa se na
slikama 1. i 2. navode najei izvozni i uvozni proizvodi u razmjeni
Hrvatske sa svijetom. Slika 2. Struktura robnog izvoza Republike
Hrvatske od 1992. do 2002. godine
Izvor: L. kufli, N.Vlahini-Dizdarevfi: Koliko je hrvatska robna
razmjena intra-
industrijska? Ekonomski pregled, 55 (9-10) 727-751 (2004)
Brojevi sa gornje slike se odnose na sljedee elemente:
89-brodovi, amci i plovee konstrukcije; 27 mineralna goriva i
maziva; 85- elektrini strojevi, oprema i dijelovi; 62-odjea i
pribor osim pletenih i kakanih; 84- nuklearni reaktori, kotlovi
strojevi i mehaniki ureaji; 61 odjea i pribor osim pletenih i
kakanih; 44-drvo i proizvodi od drva; 39 plastine mase i proizvodi
od plastinih masa; 94 pokustvo, madraci, jastuci i svjetiljke; 64
obua i dijelovi za obuu
9
Proizvodi koji su u proteklom desetogodinjem razdoblju inili oko
1/3 hrvatskoga izvoza jesu brodovi, mineralna goriva i maziva i
elektrini strojevi. U hrvatskom su izvozu istodobno zastupljeni
tekstilni i obuarski proizvodi i drvo i plastine mase. Deset
najznaajnijih izvoznih proizvoda u proteklom desetogodinjem
razdoblju inili su vie od 60% hrvatskoga izvoza, a koefi cijent
robne koncentracije izvoza kretao se izmeu 21% i 24%.5 Generalno se
moe zakljuiti da se struktura nije znaajnije promijenila6, udjeli
su se kretali oko svoga prosjeka, a rast je evidentan kod
elektrinih strojeva, opreme i kotlova i kod odjee. Smanjenje udjela
zabiljeili su odjea i pribor pleteni i kakani, zatim plastine mase,
a za najpoznatiji je hrvatski izvozni proizvod - brod
karakteristina visoka uvozna komponenta i iznimno velika
nestabilnost. Vie od 1/3 uvoza predstavljaju kotlovi, mehaniki
strojevi i ureaji, a zatim mineralna goriva i maziva, kao i
cestovna vozila. Ako se usporedi struktura robnog uvoza i izvoza,
uoit e se da Hrvatska vie uvozi tehnoloki naprednije proizvode,
nego to ih izvozi. Slina situacija vai i za najznaajnije izvozne
proizvode u robnoj razmjeni RH za 2008. godinu. Tablica
3:Najznaajniji izvozni proizvodi za RH u 2008. godini
Rang 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Naziv Brodovi Naftna ulja Elektrini transformatori, pretvarai
Naftni plinovi i plinoviti ugljikovodici Lijekovi Drvo obraeno po
duini Sjedala Polimeri etilena Gnojiva Dijelovi za motorna vozila
UKUPNO PRIKAZAN IZVOZ UKUPAN IZVOZ
USD 1.478.416.437 1.212.703.552 423.365.427 417.000.697
284.884.463 253.136.906 229.607.423 198.599.340 185.347.222
178.441.751 4.861.503.218 14.111.661.923
Udjel 10,5 8,5 3,0 2,9 2,0 1,8 1,6 1,4 1,3 1,2
34,5100,0
Izvor: Dravni zavod za statistiku
I dalje su brodovi najznaajniji hrvatski izvozni proizvod sa
10,5 % od ukupne meunarodne trgovinske razmjene. Pored brodova,
znaajnu ulogu ima i izvoz razliitih naftnih ulja.
Ako pogledamo koji su to najznaajniji uvozni proizvodi za 2008.
godinu, onda prema sljedeoj tablici moemo vidjeti da je uglavnom
rije o uvozu nafte i osobnih automobila. 10
Tablica 4: Najznaajniji uvozni proizvodi za RH u 2008.
godiniRang 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Naziv Nafta Osobni
automobili Naftna ulja Brodovi Lijekovi Elektrina energija Naftni
plinovi Elektrini aparati Toplo valjani proizvodi od eljeza Motorna
vozila za prijevoz robe UKUPNO PRIKAZAN UVOZ UKUPAN UVOZ USD
2.572.020.468 1.621.147.464 1.345.296.371 730.784.094 640.133.013
605.724.093 563.305.912 494.274.934 434.687.031 389.034.994
9.396.408.347 Udjel 8,4 5,3 4,4 2,4 2,0 1,9 1,8 1,6 1,4 1,3
30,6
30.728.436.878 100,0
Izvor: Dravni zavod za statistiku
Dananja pozicija Republike Hrvatske u odnosu na EUHrvatska je
zemlja u razvoju, mala po svojoj zemljopisnoj veliini, politikom
znaenju, veliini trita, proizvodno-tehnolokom i izvoznom
potencijalu, utjecaju na formiranje cijena u svom trinom okruenju
itd., to sve uvjetuje da se RH treba selektivno razvijati i
specifino ponaati, slino kao i mnoge male naprednije europske
zemlje. Najznaajnije izvozno trite Hrvatske jest trite EU s vie od
50% udjela u ukupnom izvozu, a unutar EU to su trita Italije i
Njemake. Izvan EU Hrvatskoj su znaajni partneri Bosna i
Hercegovina, a donedavno je to bila i Slovenija (od 2004. Slovenija
je lanica EU). Promatrajui razdoblje od 10 posljednjih godina,
moemo uoiti stagnaciju izvoza na trite EU u apsolutnim iznosima,
odnosno relativno smanjenje udjela EU u zemljopisnoj strukturi od
50% u 1994. na 48% godine 1998. i postupni porast na 53% godine
20026. Za razliku od ostalih tranzicijskih zemalja, Hrvatska je
jedina smanjila svoju izvoznu usmjerenost prema EU. Kao to se zbog
robne strukture uvoza moglo i oekivati, Hrvatska najvie uvozi iz EU
(vie od 60% ukupnoga uvoza), a od ostalih su zemalja vane Slovenija
i neke druge bive lanice CEFTA (Maarska i eka), koje su godine
2004. postale punopravne lanice EU, ime e trina koncentracija
hrvatske vanjske trgovine znatno porasti.
6
L. kufli, N.Vlahini-Dizdarevfi: Koliko je hrvatska robna
razmjena intra-industrijska? Ekonomski pregled, 55 (9-10) 727-751
(2004)
11
Bitne strateke odrednice hrvatske politike i gospodarskog
razvoja su ulanjenje u NATO i EU, postizanje uvjeta za trinu
otvorenost i izvoznu orijentaciju, te realizacija vlastitih
komparativnih prednosti. Na alost, te svoje ciljeve i elje RH jo
nije realizirala, niti u potpunosti pretoila u svoju svakodnevnu
praksu. Europska unija je gospodarski i politiki od posebnog
interesa za RH jer je to veliko, bogato i razvijeno trite s kojim
RH najvie trguje i o kojemu najvie ovisi, te stoga to je to
prirodno okruenje i odredite hrvatskog gospodarstva. Zato je od
svih dananjih integracija u svijetu za RH najinteresantnija upravo
EU. Da bi ostvarila cilj ulaska u EU, RH treba zadovoljiti odreene
kriterije i standarde koje joj kao uvjete postavlja EU. Dvije su
bitne grupe gospodarskih kriterija koje RH na putu prema EU mora
zadovoljiti, a odnose se na: kupovnu mo po stanovniku (BDP po
stanovniku i stopa rasta BDP) i gospodarsku snagu zemlje (izvoz u
zemlje EU, uvoz iz zemalja EU, kretanje industrijske proizvodnje,
stopa nezaposlenosti i stopa inflacije). Neki osnovni
makroekonomski pokazatelji usporedivosti meu zemljama kandidatima
za ulazak u EU ukazuju da RH ve danas ostvaruje uvjete za ulazak u
EU; primjera radi, prema ostvarenom BDP RH bi bila meu 10 zemalja
iz prve grupe kandidata za prijam u EU, prema stopi inflacije RH bi
mogla zauzimati sam vrh rangliste zemalja kandidata za ulazak u EU,
a stopa rasta BDP je u vrhu meu tranzicijskim zemljama. Takoer i
ouvanost prirodnog okolia u RH jo je uvijek respektabilna u odnosu
na zemlje EU. Iako Hrvatska posjeduje relativno obrazovanu
populaciju, po indeksu ljudskog razvitka koji kvantificira
obrazovanje, prihod po stanovniku, oekivani ivotni vijek i sl., RH
je trenutno rangirana na nisko 477. mjesto u svijetu i nalazi se
iza gotovo svih zemalja u regiji, osim Bosne i Hercegovine te
Srbije i Crne Gore. Meu uvjetima i kriterijima za ulazak u EU prema
kojima RH takoer zaostaje za zemljama kandidatima za ulazak u EU
su, na primjer, najmanji omjer izvoz/uvoz u odnosu na EU, najvea
stopa nezaposlenosti, jo prilino neusklaena zakonodavna regulativa
sa zakonodavstvom EU, visoki trokovi javne potronje i sl. To sve
nas, uz neke nae specifine probleme i ne ba visok politiki rejting,
jo uvijek sputava i ne uvrtava meu zemlje prve grupe kandidata za
ulazak u EU.
7
D. Buka, Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i
dananja pozicija Republike Hrvatske, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU
Zadru, sv. 46/2004., str. 503512.
12
Ponovno jaanje meunarodne razmjeneOekivanje gospodarskog poleta
i prosperiteta nakon ratnih nevolja, razaranja i siromatine budi
optimizam kod puanstva. Tako je uglavnom bilo poslije svakog rata u
svakom dijelu zemaljske kugle. Taj se zanos treba popratiti i s
operativnim mjerama koje jame i stimulativne poslovne uvjete za
poduzea. Uz ar obnove gospodarstva nuan je sustavni pristup, pa
valja upozoriti i na opasnost ponavljanja greaka naih predaka iz
prethodnih poslijeratnih obnova u ovom podneblju. Razlog za
sumnjiavost je utoliko jaa to se meu kreatorima ekonomske politike
nalaze i oni to su ve prenijeli na leima, ili barem doivjeli, jednu
obnovu nakon Drugog svjestskog rata, a veina je ekonomista i
poslovnih ljudi stasala u vremenu nedjelotvorne ekonomske
koncepcije i tako se navikla na raznolike poteze kreatora ekonomske
politike te mirenje sa suboptimalnim i nestimulativnim stanjem na
tritu. Drastino pogoranje privrednih pokazatelja na poetku
devedesetih godina u Hrvatskoj ne bi se smjelo tumaiti iskljuivo
ratnim posljedicama, zaboravljajui strukturne razloge uvjetovane
prethodno desetogodinjim razdobljem estoke gospodarske i svekolike
krize i u Hrvatskoj, iako je razaranje gospodarskih uvjeta
najoitije i najizrazitije. Potrebno je uoiti i obrazloiti opadanje
gospodarstvenih aktivnosti, zaposlenosti, ivotnog standarda i
drugih pokazatelja kao nastavak opadanja po krivulji dugoronog
parabolinog trenda iz ranijih godina8. Rat je potencirao negativne
tendencije, ali ne bi smio maskirati bit uzroka nedjelotvornih
postojeih najveih poduzea i skromnih postignua u gospodarstvu i
vanjskoj trgovini. Rast proizvodnje treba biti zasnovan na
istraivanju strukture trokova, u kojoj e biti smanjeni visoki
materijalni trokovi, a povean udio rekapitalizacije ili formiranja
novog kapitala, te trinih osobina. postojeih proizvodnji kao
temelju za trinu selekciju uvjeta za razvoj djelotvornih
gospodarskih sektora. Preduvjet privredne uinkovitosti je
ispravljanje postojeih trokovnika sve dok se ne eliminira veliki
dio dosadanje i stvori znaajne nove, trokovno usklaenije
proizvodnje. Budui da se u naoj investicijskoj strukturi suvie dugo
oituje sustav potcjenjivanja kriterija trokova, opravdana je
pretpostavka da najvei dio postojee proizvodnje oituje trokovnu
neosjetljivost. Besperspektivni pogoni vjerovatno ponegdje u
Hrvatskoj rade i dalje. Dio njih e trite bez dravnih protekcija
vjerojatno zatvoriti ili preobraziti i u miru, dok se neke iz
stratekih razloga i politike zaposlenosti moda isplati i podravati
i tititi. U uvjetima nekoordiniranog reguliranja trita postoji
opasnost da zbog nesavrene konkurencije i raznih moguih monopolskih
tendencija nestanu s trita perspektivna poduzea, a preive u osnovi
trokovno i tehnoloki besperspektivna. Rast proizvodnje treba biti
zasnovan na saznanjima istraivanja strukture, dispariteta trokova i
cijena, te trinih osobina postojeih proizvodnji, kao temelju za
trinu selekciju uvjeta za razvoj gospodarskih sektora. Preduvjet
makroekonomske efikasnosti je ispravljanje postojeih trokovnika sve
dok se ne eliminira veliki dio dosadanje i stvori znaajna nova
trokovno usklaena struktura proizvodnje.
8
B. Kovaevi i D. Sabolovi: Stanje i razvojne tendencije
vanjskotrgovinske razmjene RH, EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 / IX
13
Zakljuak
Vanjska trgovina ili meunarodna robna razmjena predstavlja
promet roba izmeu zemlje i inozemstva. Taj ui pojam u meunarodnoj
ekonomiji, jednako kao i cjelina ekonomskih transakcija s
inozemstvom ili meunarodna razmjena roba, usluga i kapitala,
pokazuje s koliko je vie ili manje roba, usluga ili kapitala
raspolagala nacionalna privreda u odeenom razdoblju, nego to je
sama proizvela. Meunarodna razmjena svake zemlje u osnovi je odraz
prvenstveno unutranjih zbivanja u privredi, proizvodnje i potronje,
ponude i potranje vikova i manjkova trinih dobara u gospodarstvu
otvorenom prema svjetskom tritu. Objektivne materijalne i trokovne
trine okolnosti reguliraju se ekonomskom intervencijom i tako
odreuju trini uvjeti za kretanje roba usluga i kapitala izmeu
domaeg i svjetskog trita. Od pripreme za ulazak u EU i od lanstva u
EU RH oekuje brojne pozitivne efekte, npr. snaan poticaj provoenju
unutarnjih politikih i gospodarskih promjena te rastu i razvoju
vlastitog drutva, jaanje konkurentske sposobnosti vlastitog
gospodarstva i vlastite politike pozicije u suvremenom svijetu,
bolju vanjskotrgovinsku bilancu, bri rast BDP i ivotnog standarda
svih graana RH itd. Za razvoj RH osobito je znaajna mogunost da RH
s razvijenim zemljama iz EU moe liberalnije razmjenjivati robu,
tehnologiju, kapital, radnu snagu i know-how, ime bi dodatno
osnaila vlastito gospodarstvo i vlastitu bazinu i primijenjenu
znanost. Isto je tako za RH znaajno da se ukljui u meunarodnu
ekonomsku razmjenu bez elemenata i mjera ograniavajue
protekcionistike ekonomske politike, a kakvu vode zemlje lanice
gospodarsko-politikih asocijacija prema treim zemljama.
14
Literatura:
L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene
Republike Hrvatske po upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8)
925-950 (2001) D. Buka, Integracijski procesi u svjetskom
gospodarstvu i dananja pozicija Republike Hrvatske, Rad. Zavoda
povij. znan. HAZU Zadru, sv. 46/2004., str. 503512. B. Kovaevi i D.
Sabolovi: Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene
RH, EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 / IX L. kufli, N.Vlahini-Dizdarevfi:
Koliko je hrvatska robna razmjena intraindustrijska? Ekonomski
pregled, 55 (9-10) 727-751 (2004)
http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm
15
