14
Analiza likovnog djela

Analiza likovnog djela

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Citation preview

Page 1: Analiza likovnog djela

Analiza likovnog djela

Page 2: Analiza likovnog djela

Što je prikazano?

Page 3: Analiza likovnog djela

Jan Van Eyck: Arnolfini i njegova

žena, ulje na dasci 82.2 × 60 cm, 1434, Nacionalna

Galerija, London

Page 4: Analiza likovnog djela

Slika prikazije bračni par Arnolfini u

enterijeru. Pripada žanru portreta uz

elemente enterijera. Prikaz je naznačen unutar planova koji

definiraju privid prostora i tematske

naznake

Page 5: Analiza likovnog djela

Planovi prate prikaz dubinskog prostora i temu. U prvom planu

prikazane su šlape i pas, u 2. planu paralelno i

simetrično su raspoređeni glavni akteri

radnje – Arnolfini i njegova žena, u 3 planu

sviječnjak, u 4. planu komoda(?) i šlape, te

ogledalo sa zidom u 5. planu. Lijevo i desno uz sam rub polja prikazani

su dijagonalno postavljeni elementi koji

povezuju 2, 3, i 4 plan.

Page 6: Analiza likovnog djela

Rekonstrukcija prostora

Page 7: Analiza likovnog djela

Prostor

• Prostor je definiran već navedenim planovima, prikazom unutarnjih stranica sobe koje definiraju 5 stranica geometrijskog tijela, dok je šesta stranica naznačena prikazom u ogledalu. Zbog prikazanih 6 stranica (zidovi i podovi) prostor ostavlja privid kubičnog prostora. Na slici su naznačeni elementi armature koji ukazuju na konstrukciju elemenata unutar polja, ali ne i linearnu perspektivu obzirom na to da nema konvergencije linija prema definiranom očištu. Armatura se temelji na rasporedu vertikala, horizontala i dijagonala koje se poklapaju s prikazima stranica sobe (prozor, strop, pod) i namještaja (krevet, ormarić, komoda(?)).

Page 8: Analiza likovnog djela

• Može se zaključiti da privid trodimenzionalnog prostora postoji, ali nije postignut sredstvima linearne perspektive, već konstrukcijom geometrijskih tijela čije linije konvergiraju prema različitim točkama oko središnje osi.

• Pozicija promatrača slike je vezana uz središnju os i poklapa se s prikazom ogledala, pa su stoga neki prikazani objekti sagledivi odozgo, što ukazuje na visoko očište.

• Privid prostornih odnosa postiže se također rasporedom objekata, te prividom trodimenzionalnog volumena u tri tona, koji možemo nazvati modelacijom.

Page 9: Analiza likovnog djela
Page 10: Analiza likovnog djela

• Format djela je vertikalno postavljen pravokutnik. Raspored unutar formata ukazuje na simetričnu raspodjelu lijeve i desne strane.

• Os prolazi kroz sviječnjak, ogledalo, psa, dok su neki djelovi pomaknuti od vertikalne osi kao spojene ruke para, ili tijelo psa. Os naznačuje podjelu unutar kolorističke skale:

Page 11: Analiza likovnog djela

• Na desnoj polovici formata dominiraju tonovi smeđe, tj. boje iz tercijalnog niza. U lijevoj polovici formata dominantna je boja primarnog niza – crvena, uz manju pojavu plave i sekundarnog niza – zelena. Zastupljena je i akromatska skala (npr. pokrivala za glave supružnika). Dominantni kontrasti su: svjetlo-tamni (desna polovica formata) i komplementarni (lijeva polovica formata), te toplo-hladni (lijeva polovica i detalji s voćem na desnoj polovici formata). Uočava se i kontrast akromatsko-kromatsko ravnomjerno raspoređeno na desnoj i lijevoj polovici formata u gornjem dijelu. Privid ulaska svjetla je na desnoj strani, a najosvjetljeniji su neki djelovi koji su i značenjski zanimljivi – prozor, glave, ruke, sviječnjak

Page 12: Analiza likovnog djela

Detalji• A – tematski; povezani su s temom, evociraju elemente

svakodnevnog, ali često nose simboličko značenje poput prisutnosti božjeg svevidećeg oka - svijeća, vjernosti – pas, obilja – voće, papuče – posvećenost tla (prostorije);

• B – tekstura; ukazuje na različite materijale, od uzorka drva, tkanine, metala do istočnjačkih tepiha

• C – modelacija (već spomenuto) što ukazuje na privid 3D, te tako definira prostorne odnose.

Page 13: Analiza likovnog djela

Detalj - ogledalo• Najzanimljiviji detalj

je prikaz konveksnog ogledala u pozadini koji definira scenografiju prizora zatvarajući 6 granicu geometrijskog tijela prostorije, te dodajući nove, skrivene likove u sam prizor. Pokraj prikaza ogledala nalazi se natpis goticom kojom Jan van Eyck potpisuje i datira sliku u 1434.g.

Page 14: Analiza likovnog djela

Razdoblje i stil

Slika pripada razdoblju između internacionalne gotike i renenesanse na sjeveru. Renesansni elementi i elementi internacionalne gotike su podjednko raspoređeni. Na renesansu ukazuje vrijeme nastanka, odabir teme (svjetovni portret u enterijeru), način prikazivanja (privid 3D prostora unutar 2D plohe slike), te tehnika ulja na dasci. Na internacionalni stil gotike ukazuju ikonografski elementi kroz tematske detalje i idealizacija bez naturalističkih elemenata u portretu, visoka pozicija promatrača, te neprimjenjivanje zajedničkog očišta.