L k ik i L k ik i Lekenik i Lekenik i PešPešććenicaenicaod prvih spomena do od prvih spomena do

kraja 16. stoljeća(predavanje u čast 675. godišnjice prvog spomena 

Župe uznesenja BDM Pešćenica)

Naši krajevi u prapovijesti i anticiNaši krajevi u prapovijesti i anticiNaši krajevi u prapovijesti i anticiNaši krajevi u prapovijesti i antici

Ši k li ših j l lj ć Šira okolica naših mjesta stalno naseljena već u prapovijesnim vremenima od strane ilirskih i keltskih plemena.Nakon rimskih osvajanja i postupnog Nakon rimskih osvajanja i postupnog stvaranja romansko-ilirske simbioze dolazi do procvata rimskih gradova na prostoru čitave procvata rimskih gradova na prostoru čitave današnje Hrvatske te vjerojatno perioda mira koji je trajao sve do početka velike seobe naroda.

Arheološki nalazi iz vremena Arheološki nalazi iz vremena prapovijesti i antike s prostora naše prapovijesti i antike s prostora naše prapovijesti i antike s prostora naše prapovijesti i antike s prostora naše

župežupe

Prapovijesna kamena ž

Zlatnik s likom cara sjekira (dužine 54 milimetra) pronađena u

Valensa (364.-378.) nađen u Pešćenici.) p

šumi Kalje nedaleko Lekenika – načinjena Lekenika načinjena od kamena serpentina sa lijepo načinjenom sa lijepo načinjenom oštricom.

Rimska cestaRimska cestaRimska cestaRimska cesta• Cesta Petovij (Ptuj, SLO) – Siscia (Sisak) koja j ( j, ) ( ) j

je bila jedna od glavnih prometnica rimske pokrajine Panonije.p j j

• Svojim putem od Andautonije (Šćitarjeva) do Siscije prolazi i kroz našu župu – išla je Siscije prolazi i kroz našu župu išla je dobrim dijelom paralelno, ali nešto zapadnije od današnje državne ceste Zagreb-Sisakod današnje državne ceste Zagreb-Sisak.

• Kroz našu župu cesta se spušta sa sjevera od t B š l i bli i B ž i strane Buševca, prolazi blizinom Brežana i

Pešćenice te ne ide kroz sam Lekenik, već ide š dj d l Ž žišumom sve negdje do ulaza u Žažinu.

• Matija Petar č ć Katančić

koncem 18. st. ć prateći trasu

ove ceste kroz š k naš kraj opisuje

kako je cesta i d l dl “ dalje vidljiva “po polju i trnjacima. T To je ona cesta što je žitelji i d j danas poznaju pod imenom Ri ki ”Rimski put.”

Rani srednji vijekRani srednji vijekRani srednji vijekRani srednji vijekVrlo nestabilno vrijeme.jNa početku srednjeg vijeka nestaje mnogih većih naselja iz prijašnjih vremenavećih naselja iz prijašnjih vremena.Česta doseljavanja i raseljavanja raznih etničkih skupina na naše prostore (Langobardi, Goti, Avari, Slaveni, Hrvati…).( g , , , , )Malen broj materijalnih ostataka iz ovoga vremena a vjerodostojnih pisanih izvora nema vremena, a vjerodostojnih pisanih izvora nema za naše prostore sve do 13. stoljeća.

Prvi spomen PešćenicePrvi spomen PešćeniceppPočetkom 1211. godine Ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. daje Cistercitskom redu Topusko i veliki posjed koji je daje Cistercitskom redu Topusko i veliki posjed koji je obuhvaćao dobar dio tadašnje Gorske županijeU t j d i i i j U toj darovnici spominje se posjed “Toplica”(Topusko) kojem međe idu i do “Pešćenice,,koja je selo braća Hospitalaca” (“Pescenyce Hospitalaca ( Pescenyce, que est villa fratrumh pit li ”)hospitalis”).

Jedna darovnica Andrije II. (iz 1220. godine)

Tko su Ivanovci?Tko su Ivanovci?Tko su Ivanovci?Tko su Ivanovci?Karitativni viteški red osnovan koncem 11. stoljeća u jeruzalemskom konačištu (Hospitiumu); njihova je primarna dužnost bila ( p ) j j pkaritativna i dušobrižnička.Dobivali bi od vladara ili plemića zemljišne Dobivali bi od vladara ili plemića zemljišne posjede na kojima bi onda organizirali svoje preceptorate. Više preceptorata bi činilo jedan preceptorate. Više preceptorata bi činilo jedan priorat. Svaki preceptorat morao bi imati kuću (domus; nešto poput današnjeg samostana), (domus; nešto poput današnjeg samostana), kapelu, staju, ponekad i groblje te zemlju za obrađivanje obrađivanje.

IvanovciIvanovci u Pešćenici i u Pešćenici i LekenikuLekenikuIvanovciIvanovci u Pešćenici i u Pešćenici i LekenikuLekenikuU naše krajeve vjerojatno dolaze na nagovor U naše krajeve vjerojatno dolaze na nagovor kraljevske obitelji Arpadovića (podupiru ih GezaII i njegova žena Eufrosina kasnije II. i njegova žena Eufrosina, kasnije kraljevi Emerik i Andrija II.).Ivanovci ostaju vlasnici imanja u Pešćenici i a ja u ešće c Lekeniku do 1328. godine k d ih j j j kada ih zamjenjuju sa kraljem za neke posjede u Slavoniji. Odjeća

Ivanovca

Prvi spomen LekenikaPrvi spomen LekenikappSredinom 1217. na putu u križarski pohod kralj Andrija II. zastaje u Zagrebu kako bi na nagovor kaptola zastaje u Zagrebu kako bi na nagovor kaptola Zagrebačkoj biskupiji potvrdio sve prijašnje darovnice.Spominjući biskupski posjed Dužicu navodi se da Spominjući biskupski posjed Dužicu navodi se da započinje prema istoku u šumi na Odri i odatle da ide prema Lekeniku odanle kroz šumu prema zapadu po prema Lekeniku, odanle kroz šumu prema zapadu po putu gdje je brdašce, a odanle prema močvari što se zove Obed (“Prima meta Dolsiza cum silva incipit versus orientem ab Odra Obed ( Prima meta Dolsiza cum silva incipit versus orientem ab Odra et vadit per Lihcinnihc, deinde per silvam ad semitam ubi est monticulus, inde directe ad paludem que Obed dicitur…”)., p q )

Iste 1217. Andrija II. potvrđuje posjede nekom Egidiju; među tim posjedima spominje se i Quiquinik koji bi među tim posjedima spominje se i Quiquinik koji bi možda mogao odgovarati našem Lekeniku.

Ime LekenikIme Lekenik-- biljka biljka LekenLekenjjLaszowski u svojoj knjizi Povijest Plemenite općine Povijest Plemenite općine Turopolje navodi kako je mjesto dobilo ime po mjesto dobilo ime po potoku, a ovaj da je dobio ime po biljci “Leken” (lat. ime po biljci Leken (lat. nymphaea alba) što raste u močvarama.

Laszowski se u onomastici

u močvarama.Leken – bijeli lotus, lokvanj.

U čistoj vodi može ga se i toponomastici vjerojatno služio Šulekovim

U čistoj vodi može ga se naći po gotovo čitavoj Europi Sjevernoj Africi i rječnicima.Europi, Sjevernoj Africi i dobrom dijelu Azije.

Ime Lekenik Ime Lekenik –– onomastikaonomastikaRiječ “Leken” – teško joj je odrediti korijen; možda ima i stariju predslavensku (ilirsku ili možda ima i stariju, predslavensku (ilirsku ili romansku) komponentu.M žd j d ij tki ki j ič i t t k Možda jedan rijetki germanski jezični ostatak, iz vremena velikih seoba naroda ili perioda l iš I d ši i vlasništva Ivanovaca nad našim prostorima;

usporediti sa Leken (jezero u Švedskoj) ili L kk ( d D k j)Løkken (grad u Danskoj).Zbog svog prefiksa (Lek-ili Lok-) sama riječ u g g p ( ) jsvom korijenu vjerojatno ima neku hidrografsku osnovu.g

Drugi spomeni Lekenika i PešćeniceDrugi spomeni Lekenika i Pešćeniceg pg p1242. spominje se u opisima međa Topuskog cistercitskog samostana “villa Peschena” što bi možda moglo odgovarati selu Pešćenici.g g

1249. Slavonski ban Stjepan vraća nekim Turopoljcima šumu i određuje granice; granica Turopoljskih posjeda ide šumu i određuje granice; granica Turopoljskih posjeda ide i po sredini Odre prema jablanovoj šumi, odanle od utoka Lekenčice ide tim potokom, pa prelazi kod utoka Lekenčice ide tim potokom, pa prelazi kod Lekenika i izlazi prema vodama Obdine, itd. (“…per mediumOdre ad arborem populeam, inde iuxta Odra superius transisens caditp p , pin fluvium Leckennuc, inde autem per Lekennuc superius transiens exitad aquam Obonyn…”)

Ban Stjepan 1255. ponovno potvrđuje iste posjede (tj. šumu) Turopoljcima, spominju se iste granice kao i one iz ) p j p j g1249. (jedna od njih je i lekenički potok)

Drugi spomeni Pešćenice i LekenikaDrugi spomeni Pešćenice i LekenikaDrugi spomeni Pešćenice i LekenikaDrugi spomeni Pešćenice i LekenikaIvanovci 1275. zbog nekih zasluga (možda g g (novčanog pomaganja reda) daruju neke svoje posjede mlečaninu Perčinu predstojniku posjede mlečaninu Perčinu, predstojniku Zagrebačke kovnice novca i njegovom bratu AndrijiAndrijiIvanovci daruju “nekadašnje zemlje našeg doma Pešćenicu i Lekenik, upražnjene i poluzapuštene, sa svim tamošnjim zgradama i pokretninama” sv ta oš j g ada a po et a a (“quasdam terras domus nostre, vacuas et quasi desertas, mynorPeschenycha et Lykenik vocatas, cum omnibus utilitatibus etpertinenciis earundem.”).

Drugi spomeni mjesta u našoj župiDrugi spomeni mjesta u našoj župig p j j pg p j j p1328. godine nadbiskup kaločki Ladislav na molbu bana Slavonije Mikića daje opis međa nekih posjeda; Slavonije Mikića daje opis međa nekih posjeda; spominju se imanja koje su Ivanovci prepustili kralju Karlu Anžuvincu tu su i Pešćenica i LekenikKarlu Anžuvincu – tu su i Pešćenica i Lekenik.Iste 1328. ova imanja obilaze i predstavnici zagrebačkog kaptola te opisuju lekenički potok kao granicu prema posjedima Ivana Viteza, sina Ivana; spominje se posjed “Polona” koji vjerojatno odgovara današnjoj Poljani Lekeničkoj.Nakon prepuštanja imanja kruni od strane Ivanovacaona mijenjaju više vlasnika sve do početka 16. stoljeća j j j p jkad im vlasnikom postaje Ivaniš Korvin.

Drugi spomeni mjesta u našoj župiDrugi spomeni mjesta u našoj župiDrugi spomeni mjesta u našoj župiDrugi spomeni mjesta u našoj župiVeć 1334. u prvom popisu župa zagrebačke biskupije

i j C k Bl ž Dj i P šć i i spominje se Crkva Blažene Djevice u Pešćenici (“ecclesia beate virginis de Pezchenicha”).1358 Z b čki k l lb b k j ik 1358. Zagrebački kaptol na molbu banskog zamjenika Leustahija sudjeluje kao posrednik u sporu oko

ič j j d P t d ži (“P t d l h ” razgraničenja posjeda Pustadužica (“Puztadulsycha”, vjerojatno između današnje Dužice i Lekenika); uz Dužicu i Lekenik kao jedna od granica ovog posjeda Dužicu i Lekenik kao jedna od granica ovog posjeda spominje se i zemlja Poljana (“Polanya”).1574 i j i t i C j i t k 1574. spominje se po prvi puta i Cerje i to kao posjed blizu Kravarskog (“Czerye possessio prope Krawarzkam”)Krawarzkam ).

Pešćenica i Lekenik u poreznim popisima Pešćenica i Lekenik u poreznim popisima 16 lj ć16 lj ć16. stoljeća16. stoljeća

12 ) Posjed i vlasnik:

10

12Pešćenica (župnik)

forin

tam

a) Posjed i vlasnik:

8Lekenik  (Turopoljska po

reza

(u f

6

p jplem. općina)Lekenik (Juraj Brandenburški)

Izno

s p

2

4Brandenburški)

Lekenik (Matija l k )

0

2 Slatinski)

Lekenik Godina uplate

1509

.15

20.

1553

.15

54.

1555

.15

59.

1560

.15

66.

1567

.15

68.

1570

.15

73.

1574

.15

76.

1578

.15

82.

1588

. (Gregorijanci)

Kako se navode imena naselja u župi do konca 16. stoljećaKako se navode imena naselja u župi do konca 16. stoljećaL k ik O t l lj žLekenik Ostala naselja župe

LIHCINNICH (1217.) PESCENYCE (1211.)QUIQUINIK (?; 1217.) PESCHENA (?; 1242.)LEKENUC (1249.-ime za potok Lekenčicu) PESCHENYCHA (1275.)LEKENNYK (1255.-ime potoka, 1358., 1487., 1509., 1510.,1566.)

PEXENYCZA (1328.)1509., 1510.,1566.)LYKENIK (1275.) PEZENYCZA (1328.)LEKELNYK (1328.) PESCHENYCZA (1328., 1520., 1573.,

1574 1576 1578 1582 1588 1592 )1574., 1576. 1578., 1582., 1588., 1592.)LEXYZYCZA (?; 1328.-ime potoka) PESCHENICHA (1334.)LYQUENYK (1328.-ime potoka) PESCHIENYCZA (1566.)LEKANUCZ (1509.) PESCHENYCZE (1570.)LEKENIK (1520., 1553., 1588., 1595.) * * *LEKENYK (1553., 1554., 1555., 1566., 1567., POLONA (?; 1328.)( , , , , ,1568., 1573., 1574., 1576., 1578., 1582.)

( ; )

LAKYNYK (1555., 1560.) POLANYA (1358.)

LEKENEK (1567.) * * *LEBENYCK (1570.) CZERYE (1574.)

Doba osmanskih provalaDoba osmanskih provala

Osmanske provale u naše krajeve započinju u 15 stoljeću; Osmanske provale u naše krajeve započinju u 15. stoljeću; vrhunac dostižu u zadnja dva desetljeća 16. stoljeća.Naša neposredna okolica nema jakih fortifikacijskih Naša neposredna okolica nema jakih fortifikacijskih sustava pa je lak plijen za česte pljačkaške pohode.

Doba osmanskih provalaDoba osmanskih provalaDoba osmanskih provalaDoba osmanskih provalaZagrebački biskup Gašpar u pismu štajerskim staležima 14. rujna 1592. piše kako je dva dana ranije “neprijatelj Kravarsko, Cerje, Šiljakovinu, Pešćenicu i druge p j j , j , j , gmačem i ognjem zauzeo.” Osmanlije su odveli mnoštvo ljudi i stoke a kako ih Osmanlije su odveli mnoštvo ljudi i stoke, a kako ih nema tko braniti ljudi su se sami predavali.Ž ik I k 1934 iš ći k k ij ž di Župnik Iskra 1934. pišući kratku povijest župe navodi kako se zbog osmanskih napada “narod župe Pešćenica zaklonio u staru drvenu crkvu, u crkvi živio i spavao.”Spominje se i jedan turski turban, dar grofa Vuka p j j , gErdödyja, koji je služio kao stolnjak za oltar.

Bitka kod SiskaBitka kod SiskaBitka kod SiskaBitka kod Siska

Kršćanska vojska se skupljala po TuropoljuKršćanska vojska se skupljala po Turopolju.22. lipanj 1593. – dan bitkeZagrebački kanonik Krčelić pišući o bitci u 17. stoljeću navodi kako je uz carevu pomoć ban stoljeću navodi kako je uz carevu pomoć ban Toma Erdödy “vudril na Turke pri Peschenicze, koje je szrechno razbil y vu Kupu vodu natiral ”koje je szrechno razbil, y vu Kupu vodu natiral.Nakon ove pobjede postupno se stišavaju osmanski pljačkaški pohodi na naše krajeve.

Odjeci sisačke bitke u našem krajuOdjeci sisačke bitke u našem krajuj jj jU Osmanskim prodorima nestaje potomaka Matije Slatinskog i p j gGregorijanaca; njihova imanja ostaju opustošena.Od starih vlasnika ostaju samo turopoljski plemići kao vlasnici

š ć d l ći onog što će u nadolazećim stoljećima biti Turopoljski Lekenik.N dj ij bi k k d Si k Negdje u vrijeme bitke kod Siska obitelj Erdödy kupuje opustošena imanja i njihov posjed postaje imanja i njihov posjed postaje temelj onoga što će kasnije biti poznato kao Erdödski Lekenik.poznato kao Erdödski Lekenik.

Toma Erdödy – zagrebačka katedrala

Kolonizacija Lekenika Kolonizacija Lekenika ErdödskogErdödskogjj gg

1595. spominju se imena trojice braće Zimica (M k Di i ij i F j ) bj i (Marka, Dionizija i Franje), prebjega iz osmanskih krajeva koji su zbog glasa o

š E d d d šl ž d h b l junaštvu Erdödyja došli zatražiti da ih obitelj naseli na svom dobru u Lekeniku.Petar Erdödy im stoga u Lekeniku daje dva selišta (“zelo Gerdachichevo” i “zelo Marka (Novachicha”) te se obvezuje da ih neće opterećivati nikakvim novčanim davanjima ni p jtlakom (vjerojatno u zamjenu za vojnu dužnost novopridošlih kolonista).p )

Kolonizacija Lekenika TuropoljskogKolonizacija Lekenika Turopoljskogj p j gj p j g1487., već prije većih osmanskih provala spominju se kmetovi Gašpara Kiša iz Kuča i Lomnice koji je u kmetovi Gašpara Kiša iz Kuča i Lomnice koji je u Turopoljskom Lekeniku imao jedan dio šume. 1509 i j Stj L k č ić i L k ik k 1509. spominje se Stjepan Lukačević iz Lekenika kao podložnik čuvene Beatrice Frankopan (udovice Ivana K i k j d l J j B d b šk ) j Korvina koja se udala za Jurja Brandenburškog); njega su na povratku sa sajma u Metlici ubili i opljačkali za č k 60 l t ih f i ti lj di G š Al ićčak 60 zlatnih forinti ljudi Gašpara Alapića.I turopoljska plemenita općina radi na kolonizaciji

l 1625 G P č d š d naselja pa 1625. Grguru Prerovčanu dopušta da sagradi kuću u njihovom Lekeniku i dodjeljuju mu d l k č k ć ć b đdvije parcele krčevine koje će moći obrađivati.

Život seljaka na našim prostorima u Život seljaka na našim prostorima u srednjem vijekusrednjem vijekuSeoska ekonomija - proširene obitelji zajedno Seoska ekonomija - proširene obitelji zajedno rade gotovo sve (seoske) poslove.P d j f d l i d i t j l Podavanja feudalnim gospodarima sastojala su se u davanju desetine od žitarica, davanja riba, vina i k j d bl d ( ti j j j itd ) kopuna o jedan blagdan (martinje, jurjevo, itd.), davanja prijevoza, daća za korištenja mlinova, daća d k č i d đ b j d k diš j ( od krčevina, određenog broja dasaka godišnje (za

održavanje utvrde Lukavec), itd.Kmetovi u Turopoljskom Lekeniku morali su jedanput godišnje ugostiti plemićke izaslanike koji j p g j g p jbi došli pobrati desetinu.

Turopoljska svinja i njena važnost u Turopoljska svinja i njena važnost u d k kd k ksrednjovjekovnoj ekonomijisrednjovjekovnoj ekonomiji

Svinjogojstvo u Turopolju Svinjogojstvo u Turopolju je bilo vrlo unosan posao pa je plemenita općina pa je plemenita općina posebno tražila “svinjsku desetinu” tj uzimala desetinu , tj. uzimala desetinu svinja kao daću u ovim krajevimau ovim krajevima.Uzgojem svinja u našim k j im b ili i

Kao pasmina nastala već u krajevima bavili su se i kmetovi i plemići, pa i župnici

p6. ili 7. stoljeću na prostoru današnjeg Turopolja.

župnici.Danas gotovo izumrla.

Naselja naše župe na starim kartamaNaselja naše župe na starim kartamaNaselja naše župe na starim kartamaNaselja naše župe na starim kartamaNaselja naše župe susrećemo na prvim Naselja naše župe susrećemo na prvim cjelovitim kartama hrvatskih prostora koje su đ k 17 t lj ćrađene koncem 17. stoljeća.

Današnji Vukojevac (kao “Vukoievtzi”) nalazimo po prvi puta uopće spomenut na Glavačevojkarti iz 1673. godine; na istoj karti je ucrtan i karti iz 1673. godine; na istoj karti je ucrtan i Lekenik.V k j ( ) i P šć i i t Vukojevac (ponovo) i Pešćenicu po prvi puta nalazimo na Valvasorovoj karti iz 1689. godine.

Karta Stjepana Karta Stjepana GlavačaGlavača iz 1673. godineiz 1673. godine

Karta Karta JohannaJohanna WeichardaWeichardaValvasoraValvasora iz 1689. godineiz 1689. godine

Hvala na pozornosti!Hvala na pozornosti!Hvala na pozornosti!Hvala na pozornosti!