Click here to load reader

Urbani turizam

  • View
    1.240

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of Urbani turizam

  • 1. Mentor: Izradili: David DumeniProf. dr. sc. Maja Lamza Maroni Domagoj PoleDr.sc. Jerko GlavaU Osijeku, travanj 2013.

2. SADRAJ 1. UVOD 2. URBANIZACIJA I URBANA REGENERACIJA 2.1. Urbana regeneracija 3. URBANI TURIZAM 3.1. Strategija urbanog turizma 3.2. Odnos izmeu kulture i turizma u procesu urbane regeneracije 4. PARTNERSTVO I SURADNJA KLJUNIH SUDIONIKA U URBANOMTURIZMU 5. OVISNOST KULTURE I TURIZMA 5.1. Kulturno nasljee i motivi kulturnog turizma 5.2. Turizam nasljea, povijesni turizam i turizam umjetnosti 5.3. Menadment kulturnih resursa 6. ZAKLJUAK Literatura 3. 1. UVOD Kultura i turizam sve se vie zajedno promiu uokviru jedne ire strategije diversifikacije lokalnoggospodarstva Svrha ovog seminarskog rada je rasvijetliti irazmotriti ulogu koju bi razvoj turizma i kulturemogao odigrati u kontekstu strategije urbaneregeneracije primjere najbolje prakse i dati preporuke zapoduzimanje mjera komplementarna djelatnost koja pomae utransformaciji kulturnih resursa 4. 2. URBANIZACIJA I URBANAREGENERACIJA Posljedica stalno rastue stope urbanizacije je urbanopropadanje, evidentno na sljedeim pojavama: nastajanje nekvalitetnih urbanih zona i geta uslijedsocijalnog i ekonomskog iskljuenja; slaba iskoritenost urbane infrastrukture u sreditima ipreoptereena infrastruktura na periferiji; transformacija urbanog tkiva grada, uz nejasne obriserubova grada, fragmentacija gradskog prostoramrenom infrastrukturom; 5. stambena politika i javne usluge slabo prilagoenenovonastalim potrebama; nastajanje jednonamjenskih dijelova grada,razdvajanje stambenog i radnog dijela, to stvaraprometne guve i dovodi do zagaenja; neodrivo iskoritavanje resursa zemljita ipoljoprivrednih podruja; ekoloko propadanje koje se manifestira sve loijomkvalitetom zraka, poveanim oneienjem bukom,gubitkom otvorenog prostora i poveanomugroenou prirodnih i izgraenih javnih sadraja 6. 2.1. Urbana regeneracijaZato bi neki grad prihvatio turizam kao strategiju vlastiteregeneracije? veina gradova ve ima razliite resurse koji mogu posluitikao turistike atrakcije turizam iziskuje skupa ulaganja u fiziku infrastrukturu bavljenje djelatnostima vezanim za turizam poboljava sliku i percepciju grada sveukupni rast gospodarskih aktivnosti razvoj mnogih sadraja regeneracija gradskih zona i spomenika 7. 3. URBANI TURIZAM Svi oblici turizma kao i usluge koje se odvijaju uurbanim sredinama nazivamo urbani turizam Razlozi te vrste turizma moe se povezati savelikim interesom za upoznavanje destinacije,njene povijesti, umjetnosti, stila ivota i batine pase ova vrst turizma naziva i kulturnim turizmom ruralni turizam obuhvaa sve oblike turizma iusluga koje se odvijaju u ruralnom prostoru takosu i svi oblici turizma i usluga koje se odvijaju uurbanom prostoru urbani turizam. 8. 3.1. Strategija urbanog turizmaSlika 1. Strategija urbanog turizmaIzvor: Law, C.M.: Urban Tourism, the Visitor Economy and the Growth of the Large Cities,Continuum, London, New York, 2002, str. 50. 9. 3.2. Odnos izmeu kulture i turizma uprocesu urbane regeneracijeDileme i rasprave oko toga to je kultura i koja je njezinaveza s turizmom u znanstvenim krugovima ne prestajuWilliams definira tri iroke kategorije suvremeneuporabe termina kultura: kao opi proces intelektualnog, duhovnog i estetskograzvoja; kao pokazatelj odreenog naina ivota; te kao rad i praksa u okviru intelektualne i umjetnikedjelatnost 10. termin kultura u strunoj literaturi moe nai udvojakom znaenju: kultura kao proces i kulturakao proizvod. Kultura kao proces kroz turizam setransformira u kulturu kao proizvod. Pod kulturnim industrijama misli se na sve oblikeaktivnosti povezane s onim to se tradicionalnopodrazumijeva pod umjetnou i pop-kulturom,ukljuujui izvedbe uivo te pojedinanuumjetniku produkciju, zajedno sa snimkama ireprodukcijama na audio i vizualnim medijima. 11. Postoje dvije kategorije europskih gradova ukojima je kulturni turizam primarni cilj kulturnepolitike:1. gradovi u propadanju (Glasgow, Sheffield, Liverpool,Birmingham, Hamburg, Bochum, Rotterdam, Lille iGenova)2.prijestolnice kulture(London, Edinburgh, Paris,Kopenhagen, Amsterdam, Berlin i Rim) Paralelno s terminom kulturne industrije, jo su seneki termini odnedavna uvrijeili, primjericekreativni gradovi, kreativne ekonomije i kreativneindustrije, dakle s terminom kreativan kaotemeljnim konceptom. 12. Izvanredan primjer kreativnog razvoja i iznimnihpostignua u regiji te grada pod vrstim vodstvomje glavni grad Baskije, BilbaoSlika 2. Muzej Guggenheim BilbaoIzvor:http://images.google.hr/images?hl=hr&q=Bilbao&btnG=Pretra%C5%BEi+slike&gbv=2&aq=f&oq(02.04.2013.) 13. 4. PARTNERSTVO I SURADNJA KLJUNIHSUDIONIKA U URBANOM TURIZMU Sudjelovanje javnosti u odluivanju i partnerski odnosipredstavljaju kljune elemente u svakom procesusuvremenog urbanog planiranja i upravljanja. Proces urbane regeneracije bi se trebao bazirati namobilizaciji lokalnih zajednica i njihovih kljunihsubjekata koji bi trebali dati svoj obol i doprinos uzajednikim naporima u cilju postizanja poboljanja uurbanim podrujima. 14. Slika 3. Suradnja kljunih sudionika u turistikojdestinacijiIzvor: Jelinid, D.A. Culture: A Driving Force for Urban Tourism Applications of Experiences to Countries in Transition. Proceedings of the 1st internationalseminar on Culture. Dubrovnik, 2001. Institute for International Relations, Zagreb, 27-42 15. 5. OVISNOST KULTURE I TURIZMA esto se turistika ponuda stvara za turiste izaboravlja na lokalno stanovnitvo, ija kvalitetaivota utjee na kvalitetu ponude i mora biti dioiste strategije. Kulturni se turizam esto razvija iz politikih igospodarskih razloga koji nemaju puno veze slokalnim stanovnitvom i ouvanjem kulturnognasljea. Kulturni turizam moe doprinositi zatitikulturnih tradicija kao i obogaivanju kvaliteteivota u urbanim i ruralnim prostorima. 16. 5.1. Kulturno nasljee i motivikulturnog turizma U kulturnom se turizmu radi o koritenju kulture ikulturnog nasljea kao kulturnih resursa u svrhuzadovoljenja turistikih potreba pa se u definiranjukulturnog turizma moe poeti od pojmovakultura, turizam i turistike potrebe. U kulturnom se turizmu potronja kulturnihresursa ostvaruje tek kada se pripreme kaoturistike privlanosti koje se oblikuju kaoproizvodi i nude na tritu po odreenoj cijeni. 17. Kulturni resursi su kao ponuda u turizmuoblikovani i prezentirani na tri naina:1. kulturnim aktivnostima (obilazak i sudjelovanje urazgledima povijesnih podruja, gradova, muzeja,galerija, kazalita, koncerata, izlobi, dogaaja i dr.)2. mehaniki (u emisijama i kinima) 18. Podruja i privlanosti za koje se smatra damogu postati turistike privlanosti i motiviu kulturnom turizmu su: arheoloka podruja, arhitektura (ruevine, poznati objekti, itavi gradovi), muzeji, umjetnost, skulpture, zanati, galerije, festivali, razni dogaaji, glazba i ples ( klasini, folklor i suvremeni), drama, kazalite, filmovi, jezine i knjievne studije (ture i dogaaji), vjerska slavlja, hodoaa, cjelokupna (narodna i primitivna) kultura isubkultura. 19. 5.2. Turizam nasljea, povijesniturizam i turizam umjetnosti Turizam nasljea temelji se na nostalgiji zaprolou i na elji za iskustvom razliitihkulturnih predjela i oblika. Povijesni turizam je jedan od glavnih oblikakulturnog turizma u kojem se ostvarujuputovanja u podruja starih kultura Rimskekulture, Egipta ili inka. Turizam umjetnosti usmjeren je na iskustva ljudiu slikarstvu, skulpturi, kazalitu i drugimkreativnim oblicima ovjekova nastojanja iizraavanja. 20. 5.3. Menadment kulturnihresursa Menadment kulturnih resursa ukljuujekoordiniranje djelovanja namjernih i nenamjernihimbenika a da se ne namee djelovanjemenadmenta. U menadmentu kulturnih resursa potrebno jeusklaivati obim potranje s marketingom turistikogproizvoda. Istraivanja pokazuju da povijesni europski gradovikoji imaju bogatu kulturnu ponudu ipak ne moguostvariti profitabilan turizam. 21. 6. ZAKLJUAK Gradovi se u posljednje vrijeme susreu sbrojnim problemima vezanim za stalno rastuitrend urbanizacije koja dovodi do ekolokog,prostornog i socijalnog propadanja.Istovremeno, globalna ekonomska kriza unitilaje proizvodnu djelatnost i stvorila strukturalneprobleme vezane uz nezaposlenost. Stogagradovi moraju privui nove i rastue djelatnostikoje e osigurati radna mjesta i potpomoi unjihovoj fizikoj regeneraciji. Mnogima od njihbrak izmeu turizma i kulture izgleda kaoidealno rjeenje za budui proces regeneracije. 22. Grad Nin kao primjer kreativnog koritenjapotencijala malih gradovahttp://www.znet.hr/2012/10/grad-nin-kao-primjer-kreativnog-koristenja-potencijala-malih-gradova/ 23. LiteraturaSlike: Law, C.M.: Urban Tourism, the Visitor Economy and the Growth of theLarge Cities, Continuum, London, New York, 2002, str. 50. http://images.google.hr/images?hl=hr&q=Bilbao&btnG=Pretra%C5%BEi+slike&gbv=2&aq=f&oq (02.04.2013.) Jelini, D.A. Culture: A Driving Force for Urban Tourism Applications ofExperiences to Countries in Transition. Proceedings of the 1st internationalseminar on Culture. Dubrovnik, 2001. Institute for International Relations,Zagreb, 27-42.Ostala literatura: Koritena iz seminarskog rada Urbani turizam, autora: Pole, Dumeni

Search related