Mentor: Izradili: David DumenčićProf. dr. sc. Maja Lamza – Maronić Domagoj PoleDr.sc. Jerko Glavaš

U Osijeku, travanj 2013.

SADRŽAJ 1. UVOD 2. URBANIZACIJA I URBANA REGENERACIJA 2.1. Urbana regeneracija 3. URBANI TURIZAM 3.1. Strategija urbanog turizma 3.2. Odnos između kulture i turizma u procesu urbane regeneracije 4. PARTNERSTVO I SURADNJA KLJUČNIH SUDIONIKA U URBANOM

TURIZMU 5. OVISNOST KULTURE I TURIZMA 5.1. Kulturno nasljeđe i motivi kulturnog turizma 5.2. Turizam nasljeđa, povijesni turizam i turizam umjetnosti 5.3. Menadžment kulturnih resursa 6. ZAKLJUČAK Literatura

1. UVOD

Kultura i turizam sve se više zajedno promiču u okviru jedne šire strategije diversifikacije lokalnog gospodarstva

Svrha ovog seminarskog rada je rasvijetliti i razmotriti ulogu koju bi razvoj turizma i kulture mogao odigrati u kontekstu strategije urbane regeneracije

primjere najbolje prakse i dati preporuke za poduzimanje mjera

komplementarna djelatnost koja pomaže u transformaciji kulturnih resursa

2. URBANIZACIJA I URBANA REGENERACIJA

Posljedica stalno rastuće stope urbanizacije je urbano propadanje, evidentno na sljedećim pojavama:

nastajanje nekvalitetnih urbanih zona i geta uslijed socijalnog i ekonomskog isključenja;

slaba iskorištenost urbane infrastrukture u središtima i preopterećena infrastruktura na periferiji;

transformacija urbanog tkiva grada, uz nejasne obrise rubova grada, fragmentacija gradskog prostora mrežnom infrastrukturom;

stambena politika i javne usluge slabo prilagođene novonastalim potrebama;

nastajanje jednonamjenskih dijelova grada, razdvajanje stambenog i radnog dijela, što stvara prometne gužve i dovodi do zagađenja;

neodrživo iskorištavanje resursa zemljišta i poljoprivrednih područja;

ekološko propadanje koje se manifestira sve lošijom kvalitetom zraka, povećanim onečišćenjem bukom, gubitkom otvorenog prostora i povećanom ugroženošću prirodnih i izgrađenih javnih sadržaja

2.1. Urbana regeneracija

Zašto bi neki grad prihvatio turizam kao strategiju vlastite regeneracije?

većina gradova već ima različite resurse koji mogu poslužiti kao turističke atrakcije

turizam iziskuje skupa ulaganja u fizičku infrastrukturu

bavljenje djelatnostima vezanim za turizam

poboljšava sliku i percepciju grada

sveukupni rast gospodarskih aktivnosti

razvoj mnogih sadržaja

regeneracija gradskih zona i spomenika

3. URBANI TURIZAM

Svi oblici turizma kao i usluge koje se odvijaju u urbanim sredinama nazivamo urbani turizam

Razlozi te vrste turizma može se povezati sa velikim interesom za upoznavanje destinacije, njene povijesti, umjetnosti, stila života i baštine pa se ova vrst turizma naziva i kulturnim turizmom

ruralni turizam obuhvaća sve oblike turizma i usluga koje se odvijaju u ruralnom prostoru tako su i svi oblici turizma i usluga koje se odvijaju u urbanom prostoru urbani turizam.

3.1. Strategija urbanog turizmaSlika 1. Strategija urbanog turizma

Izvor: Law, C.M.: Urban Tourism, the Visitor Economy and the Growth of the Large Cities, Continuum, London, New York, 2002, str. 50.

3.2. Odnos između kulture i turizma u procesu urbane regeneracije

Dileme i rasprave oko toga što je kultura i koja je njezina veza s turizmom u znanstvenim krugovima ne prestaju

Williams definira tri široke kategorije suvremene uporabe termina „kultura“:

kao opći proces intelektualnog, duhovnog i estetskog razvoja;

kao pokazatelj određenog „načina života“; te

kao rad i praksa u okviru intelektualne i umjetničke djelatnost

termin „kultura“ u stručnoj literaturi može naći u dvojakom značenju: kultura kao proces i kultura kao proizvod. Kultura kao proces kroz turizam se transformira u kulturu kao proizvod.

Pod kulturnim industrijama misli se na „sve oblike aktivnosti povezane s onim što se tradicionalno podrazumijeva pod umjetnošću i pop-kulturom, uključujući izvedbe uživo te pojedinačnu umjetničku produkciju, zajedno sa snimkama i reprodukcijama na audio i vizualnim medijima“.

Postoje dvije kategorije europskih gradova u kojima je kulturni turizam primarni cilj kulturne politike:

1. gradovi u propadanju (Glasgow, Sheffield, Liverpool, Birmingham, Hamburg, Bochum, Rotterdam, Lille i Genova)

2.prijestolnice kulture(London, Edinburgh, Paris, Kopenhagen, Amsterdam, Berlin i Rim)

Paralelno s terminom „kulturne industrije“, još su se neki termini odnedavna uvriježili, primjerice „kreativni gradovi“, „kreativne ekonomije“ i „kreativne industrije“, dakle s terminom „kreativan“ kao temeljnim konceptom.

Izvanredan primjer kreativnog razvoja i iznimnih postignuća u regiji te grada pod čvrstim vodstvom je glavni grad Baskije, Bilbao

Slika 2. Muzej Guggenheim – Bilbao

Izvor:http://images.google.hr/images?hl=hr&q=Bilbao&btnG=Pretra%C5%BEi+slike&gbv=2&aq=f&oq(02.04.2013.)

4. PARTNERSTVO I SURADNJA KLJUČNIH SUDIONIKA U URBANOM TURIZMU

Sudjelovanje javnosti u odlučivanju i partnerski odnosi predstavljaju ključne elemente u svakom procesu suvremenog urbanog planiranja i upravljanja.

Proces urbane regeneracije bi se trebao bazirati na mobilizaciji lokalnih zajednica i njihovih ključnih subjekata koji bi trebali dati svoj obol i doprinos u zajedničkim naporima u cilju postizanja poboljšanja u urbanim područjima.

Slika 3. Suradnja ključnih sudionika u turističkoj destinaciji

Izvor: Jelinčid, D.A. Culture: A Driving Force for Urban Tourism – Applications of Experiences to Countries in Transition. Proceedings of the 1st international seminar on Culture. Dubrovnik, 2001. Institute for International Relations, Zagreb, 27-42

5. OVISNOST KULTURE I TURIZMA Često se turistička ponuda stvara za turiste i

zaboravlja na lokalno stanovništvo, čija kvaliteta života utječe na kvalitetu ponude i mora biti dio iste strategije.

Kulturni se turizam često razvija iz političkih i gospodarskih razloga koji nemaju puno veze s lokalnim stanovništvom i očuvanjem kulturnog nasljeđa.

Kulturni turizam može doprinositi zaštiti kulturnih tradicija kao i obogaćivanju kvalitete života u urbanim i ruralnim prostorima.

5.1. Kulturno nasljeđe i motivi kulturnog turizma

U kulturnom se turizmu radi o korištenju kulture i kulturnog nasljeđa kao kulturnih resursa u svrhu zadovoljenja turističkih potreba pa se u definiranju kulturnog turizma može početi od pojmova kultura, turizam i turističke potrebe.

U kulturnom se turizmu potrošnja kulturnih resursa ostvaruje tek kada se pripreme kao turističke privlačnosti koje se oblikuju kao proizvodi i nude na tržištu po određenoj cijeni.

Kulturni resursi su kao ponuda u turizmu oblikovani i prezentirani na tri načina:

1. kulturnim aktivnostima (obilazak i sudjelovanje u razgledima povijesnih područja, gradova, muzeja, galerija, kazališta, koncerata, izložbi, događaja i dr.)

2. mehanički (u emisijama i kinima)

Područja i privlačnosti za koje se smatra da mogu postati turističke privlačnosti i motivi u kulturnom turizmu su:

arheološka područja,

arhitektura (ruševine, poznati objekti, čitavi gradovi),

muzeji, umjetnost, skulpture, zanati, galerije, festivali , razni događaji,

glazba i ples ( klasični, folklor i suvremeni),

drama, kazalište, filmovi,

jezične i književne studije (ture i događaji),

vjerska slavlja, hodočašća,

cjelokupna (narodna i primitivna) kultura i subkultura.

5.2. Turizam nasljeđa, povijesni turizam i turizam umjetnosti Turizam nasljeđa temelji se na nostalgiji za

prošlošću i na želji za iskustvom različitih kulturnih predjela i oblika.

Povijesni turizam je jedan od glavnih oblika kulturnog turizma u kojem se ostvaruju putovanja u područja starih kultura Rimske kulture, Egipta ili inka.

Turizam umjetnosti usmjeren je na iskustva ljudi u slikarstvu, skulpturi, kazalištu i drugim kreativnim oblicima čovjekova nastojanja i izražavanja.

5.3. Menadžment kulturnih resursa

Menadžment kulturnih resursa uključuje koordiniranje djelovanja namjernih i nenamjernih čimbenika a da se ne nameće djelovanje menadžmenta.

U menadžmentu kulturnih resursa potrebno je usklađivati obim potražnje s marketingom turističkog proizvoda.

Istraživanja pokazuju da povijesni europski gradovi koji imaju bogatu kulturnu ponudu ipak ne mogu ostvariti profitabilan turizam.

6. ZAKLJUČAK Gradovi se u posljednje vrijeme susreću s

brojnim problemima vezanim za stalno rastući trend urbanizacije koja dovodi do ekološkog, prostornog i socijalnog propadanja. Istovremeno, globalna ekonomska kriza uništila je proizvodnu djelatnost i stvorila strukturalne probleme vezane uz nezaposlenost. Stoga gradovi moraju privući nove i rastuće djelatnosti koje će osigurati radna mjesta i potpomoći u njihovoj fizičkoj regeneraciji. Mnogima od njih „brak između turizma i kulture“ izgleda kao idealno rješenje za budući proces regeneracije.

Grad Nin kao primjer kreativnog korištenjapotencijala malih gradova

http://www.znet.hr/2012/10/grad-nin-kao-primjer-kreativnog-koristenja-potencijala-malih-gradova/

LiteraturaSlike:

Law, C.M.: Urban Tourism, the Visitor Economy and the Growth of the Large Cities, Continuum, London, New York, 2002, str. 50.

http://images.google.hr/images?hl=hr&q=Bilbao&btnG=Pretra%C5%BEi+slike&gbv=2&aq=f&oq (02.04.2013.)

Jelinčić, D.A. Culture: A Driving Force for Urban Tourism – Applications of Experiences to Countries in Transition. Proceedings of the 1st international seminar on Culture. Dubrovnik, 2001. Institute for International Relations, Zagreb, 27-42.

Ostala literatura:

Korištena iz seminarskog rada “Urbani turizam”, autora: Pole, Dumenčić