VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE

DEMOKRATSKE ŠKOLEDEMOKRATSKE ŠKOLESarajevo, 14.-15.02.2015.

Svrha i cilj inicijative

U koje svrhe nam je potrebno da procijenimo demokratičnost škole? Naš konačni cilj je učinkovitije postići obrazovne ciljeve i omogućiti učenje demokratskih koncepata i vježbanje demokratskih vještina u praksi.

Kulturne norme poboljšanja škole:

1. ZAJEDNIČKI CILJEVI ZNAMO KAMO IDEMO

2. ODGOVORNOST ZA USPJEH MORAMO USPJETI

3. KOLEGIJALNOST ZAJEDNO NA TOME RADIMO

4. STALNO POBOLJŠAVANJE MOŽEMO BITI BOLJI

5. CJELOŽIVOTNO UČENJE UČENJE JE ZA SVAKOGA

6. PREUZIMANJE RIZIKA UČIMO POKUŠAVAJUĆI NEŠTO NOVO

7. POTPORA NEKOME UVIJEK TREBA POMOĆ

8. UZAJAMNO POŠTOVANJE SVAKO IMA NEŠTO ZA PONUDITI

9. OTVORENOST MOŽEMO RAZGOVARATI O NAŠIM RAZLIKAMA

10. SLAVLJE I HUMOR DOBRO SE OSJEĆAMO

ŠKOLA KAO OBJEKT ANALIZEŠKOLA KAO OBJEKT ANALIZE

ŠKOLA

PRIKUPLJANJE PODATAKA

ODLUČIVANJEOBRADA

INTERPRETACIJA DISEMINACIJA

Samovrednovanje i vanjsko vredovanje su dva aspekta koja trebaju pridonijeti

konsolidaciji sistema osiguranja kvalitete kako bi se doprinijelo stalnom poboljšanju

obrazovne ponude škole.

U koje svrhe nam je potrebno poboljšanje škole?

Konačni cilj je učinkovitije postići obrazovne ciljeve!

SAMOVREDNOVANJE ŠKOLESAMOVREDNOVANJE ŠKOLE

samoevaluacijasamoplaniranje i samorazvoj

međunarodni / europski / nacionalni standardi / kriteriji

potrebe i interesi lokalne zajednice

ustanova / organizacija

PROCES SAMOVREDNOVANJA TEMELJEN NA ŠKOLI PROCES SAMOVREDNOVANJA TEMELJEN NA ŠKOLI

PREDPLANIRANJEPREDPLANIRANJE- informirati - motivirati- anticipirati i - umanjiti prijetnje

PLANIRANJEPLANIRANJE- prepoznati razloge - prepoznati teme za vrednovanje- odrediti prioritetne teme - fokusirati vrednovanje- odlučiti o publici - prepoznati ograničenja

DOBIVANJE INFORMACIJADOBIVANJE INFORMACIJA- napraviti instrumente za prikupljanje podataka- obraditi podatke - formulirati komentare i preporuke

UPOTREBA INFORMACIJAUPOTREBA INFORMACIJA- oblikovati prosudbe - odlučiti- izvijestiti - provesti odluke- nadzirati tekuću provedbu

SAMOVREDNOVANJE ŠKOLESAMOVREDNOVANJE ŠKOLESamovrednovanje nije cilj za sebe. Temeljni cilj je pridonijeti stalnom poboljšanju kvalitete škola (svake škole) i postići obrazovne ciljeve koje slijedi svaka škola unutar općenijiteg referentnog okvira koji predstavljaju nacionalne obrazovne politike.

Neke europske zemlje postupno se odmiču od sistema vanjskog vrednovanja škola ka uspostavi sistema osiguranja kvalitete u kojemu vanjsko vrednovanje mijenja svoju kontrolnu funkciju u funkciju potpore aktivnostima samovrednovanja škole.

U ovom postupnom pomaku perspektive, čak i samovrednovanje nalazi, ili može naći, novo svrstavanje unutar sistema u kojem:

• Škole postaju temeljna obrazovna jedinica za osiguranje značajki kvalitete sistema.

• Škole dobivaju nužnu potporu za izradu nacrta i provedbu vlastitih planova razvoja i poboljšanja.

• Definicija ciljeva obrazovnog sistema izravno uključuje škole.

• Škole su opskrbljene nužnim metodološkim alatima za samovrednovanje i učinkovitom potporom za njegovu provedbu.

• Profesionalno usavršavanja nastavnika se posebice referira na potrebe utvrđene na razini škole i s pogledom na profesionalno usavršavanje utemeljeno na školi koje uzima u obzir i potrebu izgraditi nužno znanje i vještine za provedbu samovrednovanja.

• Indikator br. 1: Prioriteti i razvojni plan škole • Indikator br. 2: Kurikulum• Indikator br. 3: Proces poučavanja i učenja • Indikator br. 4: Praćenje, vrednovanje i

izvještavanje• Indikator br. 5: Klima u razredu i školi• Indikator br. 6: Rukovodstvo i menadžment škole• Indikator br. 7: Kompetencije i motivisanost

nastavnika • Indikator br. 8: Resursi• Indikator br. 9: Saradnja sa roditeljima i lokalnom

zajednicom• Indikator br. 10: Saradnja sa profesionalnim

organizacijama i istraživačkim institucijama

PRIMJER OSIGURANJA KVALITETAPRIMJER OSIGURANJA KVALITETA

OSNOVNI MODEL I FAZE SAMOVREDNOVANJAOSNOVNI MODEL I FAZE SAMOVREDNOVANJAPripremni koraci u samovrednovanju:

FILOZOFIJAMora se prihvatiti sljedeće:

- Žarište mora biti na učenju i na nastavi- Povratna informacija je odlučujuća za stalno poboljšanje- Ljudi su posvećeni onomu u čemu se dragovoljno aktivirali- Suvisla promjena i razvoj dolaze iznutra

DOKAZInformacije potrebne za mjerenje uspješnosti:- Odlučite kakvu informaciju trebate – dvije vrste:- Kvantitativne - Objektivne, opći trendovi- Kvalitativne – Subjektivne, detaljna informacija- Odlučite kako prikupiti informacije

KRITERIJI- Izjave kakve bi stvari trebali biti koje se koriste kao mjera uspješnosti.- Kriteriji uspješnosti utvrđuju vezu između informacija o tome kakve bi stvari trebale biti i informacija kakve stvari jesu. Kriteriji su katkada znani kao pokazatelji.

POSTUPCIUtvrđuju se fokusiranjem na sljedeće:- Ciljevi – Za koga je to? Što time dobivaju učenici / nastavnici?- Ozračje – Uključiti samovrednovanje u akcijske planove. Promislite o nalazima. Osigurajte praćenje. - Tajnost – Zajamčite ju. Samovrednovanje se ne fokusira na pojedince.- Rezultati su samo za unutarnju upotrebu.- Kritički prijatelj – Pomaže objektivnosti. Pita ključna pitanja. Nudi savjet i podršku.

PRIPREMNI KORACIPRIPREMNI KORACI

Odlučiti što će biti vrednovano:

• Prepoznati fokus vrednovanja – cijela škola/ razred/pojedinac

• Utvrditi kriterije uspješnosti, dokaze i alate za samovrednovanje (instrumentarij)

• Prilagoditi alat kako bi se osiguralo fokusiranje

PODUZIMANJE SAMOVREDNOVANJAPODUZIMANJE SAMOVREDNOVANJA

PRIPREMNI KORACIPRIPREMNI KORACI

• Odrediti raspored• Dati uputstva skupljačima informacija• Odvojiti vrijeme za prikupljanje

PRIKUPITI INFORMACIJEPRIKUPITI INFORMACIJE

• Razviti metode za prikupljanje, obradu i analiziranje informacija• Odvojiti vrijeme za svaki zadatak• Odvojiti vrijeme za prikupljanje

SLOŽITI, ANALIZIRATI I INTERPRETIRATISLOŽITI, ANALIZIRATI I INTERPRETIRATIPRIKUPLJENE INFORMACIJEPRIKUPLJENE INFORMACIJE

Upotrijebite sljedeće naslove za završni izvještaj:• Svrha samovrednovanja, upotrebljeni alati, analiza informacija, zaključci i preporuke

PREDSTAVITI NALAZEPREDSTAVITI NALAZE

PRIPREMNI KORACIPRIPREMNI KORACI

• Predstavite i predajte izvještaj svim zaposlenicima na razmatranje• Odvojite vrijeme za određivanje sljedećih koraka u skladu sa preporukama• Uzmite u obzir mišljenje zaposlenika i drugih korisnika

PROMISLITE O IZVJEŠTAJUPROMISLITE O IZVJEŠTAJU

• Uspješne stvari su sada učvršćene i integrirane u život škole• U sljedećem planiranom razdoblju nastaviti raditi na nedovršenim stvarima• Neuspješne stvari se revidiraju ili zamjenjuju novim akcijskim planovima kako bi se radilo na dogovorenim prioritetima

OSIGURAJTE PRAĆENJEOSIGURAJTE PRAĆENJE

USPJEŠNA ŠKOLA I SAMOVREDNOVANJEUSPJEŠNA ŠKOLA I SAMOVREDNOVANJE

Šta čini školu uspješnom? Koji su uslovi potrebni da dobijemo općenito dobre rezultate?

• Jasna slika o temeljnim zadacima škole i svijest o njenim ciljevimaObrazovni ciljevi i njihova bit moraju biti jasni nastavnicima, učenicima, drugim članovima školske zajednice i roditeljima. Škola mora prodiskutirati obrazovne ciljeve kako bi ih pojasnila svima, primjerice na sastancima nastavnika posvećenim planiranju, u školskim brošurama itd. Direktor škole ima najveću odgovornost za stvaranje i pojašnjenje zajedničkih ciljeva. On mora biti sposoban voditi diskusiju o obrazovnim ciljevima i stvoriti očekivanja o postizanju tih ciljeva.

• Jako pedagoško vođstvoVođstvo škole (školski odbor i direktor) daju prioritet obrazovanju. Direktor treba imati jasnu sliku o temeljnim zadacima škole i žarišnim razvojnim tačkama kurikuluma/NPP. Direktor ima ključnu odgovornost za rast i razvoj učenika, ali i za profesionalni razvoj školskog osoblja. Stalno se mora odvijati diskusija, npr. Radi poboljšanja odnosa nastavnika i učenika. Mora se osigurati i stalno profesionalno usavršavanje osoblja.

JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOJAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOIzazov očekivanjima o učenju i kvaliteti učenjaŠkola stvara u učenicima očekivanja koja ih aktiviraju i ima velika očekivanja o rezultatima učenja i postignuću obrazovnih ciljeva. Nivo zahtjeva je izjednačen i veoma visok. Uspostavljena je veza između nivoa zahtjeva i učenikovog-icinog kapacitet učenja. Zadaci učenja i situacije su oblikovani tako da zahtijevaju intelektualno razmišljanje.

Osiguranje mogućnosti učenja i posvećenosti učenjuNemir tokom rada u razredu se smanjuje na minimum kako bi se osigurala koncentracija. Pridaje se stalna pažnja faktorima koji osnažuju učenje, a ti faktori mogu biti promjenjivi. Školski raspored je primjereno planiran s aspekta učenja. Unutrašnjoj motivaciji učenika pridaje se posebna pažnja.

Neprekidni monitoring učeničkog napretkaUčenički napredak se monitorira sa nivoa škole, razreda i predmeta. Pedagoški monitoring je središnji dio školskih aktivnosti. On je temelj odluka o fokusu aktivnosti i razvojnim potrebama. I metode ocjenjivanja su predmet stalnog razvoja kako bi se pružila bolja potpora vrednovanju rezultatskih postignuća.

Sigurno i dobro organizirano okruženjeMir je središnji preduslov djelotvornog učenja. Sve strane moraju razumjeti i slijediti radna pravila škole. Učenici trebaju biti uključeni u donošenje iodržavanja školskih pravila. Još važnije je obratiti pažnju na kvalitetu odnosa nastavnik - učenik. Dobri odnosi povećavaju osjećaj sigurnosti. Školsko okruženje treba biti pozitivno i ohrabrujuće.

JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOJAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO

Saradnja između škole i domaŠkola ima dobro organizirane načine komunikacije na nivou škole, razreda i učenika. Roditelji dobivaju i mentalnu i tehničku podršku pri pomaganju učenikovom učenju. Roditelji znaju obrazovne ciljeve škole i diskutiraju o njima sa školom. Saradnja je međusobna i višestrana.

Stalan razvoj osobljaDobra metoda brige o poboljš anju škole je organizovati sistemsko profesionalno usavršavanje zaposlenika usmjereno ka cilju. I za ovo je najodgovorniji direktor.

JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOJAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO

►Obrasci komunikacije između direktora i nastavnika i saradnika postaju modeli ponašanja u procesima socijalizacije u školi.

►Ostvarivanjem demokratskih principa i vrijednosti u školi učenici stiču znanja o demokratiji i pripremaju se za život u demokratskom društvu, na najbolji mogući način.

DEMOKRATSKA KLIMA U ŠKOLI

ŠTA JE DEMOKRATSKO UPRAVLJANJE ŠKOLOM?

Participacija (uključivanje, učešće)

Kao put za stvaranje dobre pedagoškeklime u školi

Nastavnika Učenika RoditeljaLokalne zajednice

PLANIRANJE

ORGANIZACIJA

VOĐENJEKOORDINIRANJE

KONTROLA

ČETIRI FUNKCIJE MENADŽMENTA

►Komunikatora►Pregovarača►Motivatora►Informatora►Koordinatora

Dakle, savremeni rukovodioci u obrazovanjutreba da budu menadžeri - lideri.

OVE FUNKCIJE SE OBAVLJAJU KROZ ULOGE

NOVE ULOGE EDUKATORA

1. EKSPERTI ZA SADRŽAJ I PRENOŠENJE ISTOG

2. KONTINUIRANO SE PROFESIONALNO NADGRAĐUJU I UČE

3. EVALUIRAJU I SEBE I SVOJE KOLEGE

4. STRATEŠKI PLANIRAJU I UTIČU NA MJERE JAVNE POLITIKE

5. VOĐE

6. MENADŽERI

7. SAVJETNICI

8. MEDIJATORI (FACILITATORI)

9. RADE U TIMU

10. ISTRAŽIVAČI

NOVE ULOGE EDUKATORA

1. EKSPERTI ZA SADRŽAJ I PRENOŠENJE ISTOG

2. KONTINUIRANO SE PROFESIONALNO NADGRAĐUJU I UČE

3. EVALUIRAJU I SEBE I SVOJE KOLEGE

4. STRATEŠKI PLANIRAJU I UTIČU NA MJERE JAVNE POLITIKE

5. VOĐE

6. MENADŽERI

7. SAVJETNICI

8. MEDIJATORI (FACILITATORI)

9. RADE U TIMU

10. ISTRAŽIVAČI

ZNANJA I VJEŠTINE EDUKATORA

• Kritičko mišljenje• Interkulturalna osjetljivost/kompetencija• Rad u manjim grupama i timski rad• Mirno rješavanje sukoba• Obrada kontraverznih tema• Akciona istraživanja • Zastupanje i prezentovanje svog mišljenja/stava• Preuzimanje različitih perspektiva• Praćenje, vrednovanje i samovrednovanje• Razvojno planiranje• Kroskurikularna suradnja• Obuka kolega• Osvještavanje vlastitih stereotipa i predrasuda

ZNANJA I VJEŠTINE EDUKATORA

• Kritičko mišljenje• Interkulturalna osjetljivost/kompetencija• Rad u manjim grupama i timski rad• Mirno rješavanje sukoba• Obrada kontraverznih tema• Akciona istraživanja • Zastupanje i prezentovanje svog mišljenja/stava• Preuzimanje različitih perspektiva• Praćenje, vrednovanje i samovrednovanje• Razvojno planiranje• Kroskurikularna suradnja• Obuka kolega• Osvještavanje vlastitih stereotipa i predrasuda

PRIMJER INDIKATORA OSIGURANJA KVALITETA

Indikator br. 1: Prioriteti i razvojni plan škole

Indikator br. 2: Kurikulum/NPP

Indikator br. 3: Proces poučavanja i učenja

Indikator br. 4: Praćenje, vrednovanje i izvještavanje

Indikator br. 5: Klima u razredu i školi

Indikator br. 6: Rukovodstvo i menadžment škole

Indikator br. 7: Kompetencije i motivisanost nastavnika

Indikator br. 8: Resursi

Indikator br. 9: Saradnja sa roditeljima i lokalnom

zajednicom

Indikator br. 10: Saradnja sa profesionalnim organizacijama,

istraživačkim institucijama i NVO

INDIKATORI I ATRIBUTI

STATUS ODG NA NIVOU SISTEMA: CILJEVI, ZAKONI I PROPISI, STRATEŠKI DOKUMENTI/DOKUMENTI OBRAZOVNE POLITIKE, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI, UDŽBENICI

ODG NA NIVOU ŠKOLE: ŠKOLSKA KULTURA,

ODG NA NIVOU RAZREDA: SADRŽAJI I METODE UČENJA I POUČAVANJA, RAZREDNA ATMOSFERA

OSPOSOBLJENOSTI UČENIKA/CA ZA DG:

RAZUMIJEVANJE POJMOVA, VJEŠTINE

Vrijednosti KOGNITIVNE VRIJEDNOSTIudska i građanska prava

zastupljena u većini udžbenika viših razr Opšta ljudska i građanska pravazastupljena u svim znacajnijim dokumentima;većini udžbenika, nastavnim i vannastavnim aktivnostima Dječja prava sadržaji zastupljeni

Pravda i društvena odgovornost

Mir i nenasilno rješavanje sukobaInterkulturalizam, uvažavanje različitostiSocijalna inkluzija

da, a u manje od polovine udžbenika nižih razreda

Mogući indikator: zastupljenost u svim značajnijim dokumentima; NPP, većini udžbenika, nastavnim i vannastavnim aktivnostima

ŠKOLSKA KULTURA (1-5) – jedan od moguŠKOLSKA KULTURA (1-5) – jedan od moguććih ih primjera upitnikaprimjera upitnikanavikava učenike/ce na savjesno izvršavanje školskih obaveza 3,92

pobuđuje interes učenika/ca za zbivanja u školi 3,92

jača spremnost učenika/ca da stanu u obranu osobe kojoj se nanosi nepravda 3,91

razvija učenički osjećaj odgovornosti za vlastite postupke 3,90

razvija učeničku sposobnost uživljavanja u probleme drugih 3,89

jača učeničku sigurnost pri samostalnom donošenju odluka 3,85

navikava učenike/ce na samokritiku 3,84

pobuđuje interes učenika/ca za zbivanja u društvu 3,80

potiče učenike/ce na poštivanje drugih religija 3,78

potiče učenike/ce na poštivanje drugačijih svjetonazora i kultura 3,67

jača osjećaj nacionalnog ponosa kod učenika/ca 3,59

potiče učenike/ce na poštivanje prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama 3,52

razvija učeničku potrebu da pomogne socijalno ugroženim osobama 3,41

potiče učenike/ce na dobrovoljni rad u lokalnoj sredini 3,26

jača kod učenika/ca osjećaj pripadnosti evropskom i globalnom gradjanstvu 3,16

nenasilno rješavanje sporova 3,33

rješavanje zajedničkih problema u saradnji s drugima

3,31

argumentirano zastupanje vlastitog mišljenja i stava

3,21

donošenje odluke uz poštivanje drugačijih mišljenja i stavova

3,12

planiranje i upravljanje svojim vremenom 3,07

kritičko ispitivanje informacija 2,89

OSPOSOBLJENOST UČENIKA/CA ZA DEMOKRATSKO OSPOSOBLJENOST UČENIKA/CA ZA DEMOKRATSKO GRA[ANSTVO (1-5)GRA[ANSTVO (1-5)

POSJEDOVANJE VJEŠTINAPOSJEDOVANJE VJEŠTINA

GDJE JE NAŠA ŠKOLA?

Škola u kojoj živi demokratija

Škola koja prihvata autoritarne vrijednosti

Otvorena vrata- zatvoren duh

Otvorena vrata- otvoren duh

‘’Ja znam najbolje’’

‘’Svi smo odgovorni za donošenje odluka’’