Embed Size (px)
Citation preview
Zelene knjižniceu HrvatskojEdukacijom do održivog društva
Ivan Kraljevićviši knjižničar
Sveučilište Jurja Dobrile u PuliSveučilišna knjižnica
Petar Lukačićdipl. knjižničar
Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica
Trebamo li se zabrinuti? Od polovice 20. stoljeća bilježimo izrazito nepovoljne promjene u okolišu
uzrokovane golemim porastom ljudske populacije, industrijalizacije i agrarizacije.
Trebamo li se zaista zabrinuti? Privreda se u pravilu zasniva na neetičkoj i dugoročno neodrživoj proizvodnji
koja gomila otpad, zagađuje i ugrožava život na planetu.
Odgovorni sigurno nešto poduzimaju Javni interes je sve slabije zaštićen pred privatnim što uzrokuje probleme koji se očituju na
planetarnom nivou. Brojne su vrste ugrožene do propadanja. Ugroženo je i ljudsko zdravlje, ali i zdravlje društva kao takvog. Čovjek je vlastitim djelovanjem radi profita i neodrživog komfora ugrozio vlastitu, ali i budućnost svojih potomaka.
I što sad? Da bi se sanirala šteta, potrebno je hitno i mudro djelovati. Nužna je edukacija koja će
mijenjati obrasce ljudskog odnosa prema prirodi iz parazitskog u simbiotski, tj. iz neodrživog u održivi.
Zašto knjižnice? Svatko od nas može doprinijeti, a knjižnice kao i
uvijek, trebaju biti svjetionici i rasadnici znanja koji će sijati sjeme novih ideja za održivo i zdravo društvo, društvo koje će voditi brigu o našem jedinom staništu - planeti Zemlji.
Povijest zelenih knjižnica počinje u Puli Ideja zelenih knjižnica krenula je iz Pule 2011. godine kao istoimeni projekt Društva
bibliotekara Istre. U projekt su bile uključene narodne knjižnice iz: Pazina, Pule, Umaga, Novigrada, Labina, Poreča, Buzeta i Rovinja, Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, ali i mnoge druge institucije.
Cilj projekta Cilj projekta je edukacija javnosti i širenje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite
okoliša i to kroz: mrežne stranice Zelene knjižnice, projekcije dokumentarnih filmova, stručna predavanja, tribine i promocije knjiga ekološke tematike.
Pregršt aktivnosti Od 2011. do kraja 2015. godine održano je 125 aktivnosti na kojima je sudjelovalo
6000 korisnika. U prosjeku, radi se o dvije do tri aktivnosti mjesečno. Sve o aktivnostima objavljuje se na mrežnim stranicama www.zk.dbi.hr te na Facebook stranici www.facebook.com/zelenaknjiznica .
Ideja se širi Nakon prezentacije projekta Zelena knjižnica na 38. Skupštini Hrvatskoga
knjižničarskog društva u Osijeku u projekt se uključuje Knjižničarsko fruštvo Šibenik i Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik koji prvu aktivnost organiziraju 2012. godine.
Koprivnica kreće sa svojim sloganom i logom Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica 2013. godine pokreće program
nazvan Zelena knjižnica pod sloganom Zajedno u brizi za okoliš u suradnji s Udrugom za održivi razvoj Hrvatske (UZOR HRVATSKE).
Radna grupa za zelene knjižnice
Na 39. Skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva održanoj u Splitu u 2014. godini formirana je Radna grupa za Zelene knjižnice sa sljedećim članovima: Edita Bačić (Pravna knjižnica Sveučilišta u Splitu), Melinda Grubišić Reiter (Knjižnica Juraj Šižgorić, Šibenik), Dijana Sabolović-Krajina i Petar Lukačić (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica) te u svojstvu predsjednika Ivan Kraljević (Sveučilišna knjižnica Juraj Dobrila u Puli).
Radna grupa je postavila cilj stvoriti mrežu knjižnica zainteresiranih za sudjelovanje u već pokrenutom uzorku rada projekta Zelena knjižnica.
Ciljevi radne grupeZa 2015. godinu Grupa je odlučila ostvariti sljedeće ciljeve: napraviti online anketu među hrvatskim knjižničarima kako
bi pronašli zainteresirane knjižničare za sudjelovanje u projektu
održavati predavanja o projektu Zelena knjižnica stvaranje mreže zainteresiranih knjižničara kroz društvene
mreže
1. Anketa
U veljači 2015. godine online anketa poslana je svim Matičnim službama u Hrvatskoj koje su proslijedile anketu svim knjižnicama na svom području te je ispunjavanje iste završilo u travnju.
Glavni cilj bio je ustanoviti koje su knjižnice zainteresirane za sudjelovanje u postojećem obrascu rada projekta Zelena knjižnica.
školske kn-jižnice58%
narodne kn-jižnice29%
visokoškolske knjižnice
10%
specijalne knjižnice3%
Obuhvaćeno 10% knjižnica
Anketu je ispunilo 174 knjižničara iz raznih knjižnica što bi značilo da je anketom obuhvaćeno 10% svih knjižnica u Hrvatskoj.
Na anketu je najviše odgovorilo knjižničara iz: školskih knjižnica (58%) narodnih knjižnica (29%) visokoškolskih knjižnica (10%) specijalnih knjižnica (3%)
Jeste upoznati s projektom Zelena knjižnica u Hrvatskoj?
23% knjižničara odgovorilo je da su upoznati s projektom
37% je djelomično upoznato 36% nikad nije čulo za projekt 4% neodgovorenih
upoznati23%
djelomično upoznati
37%
nikad čulo36%
neogovorenih4%
Jeste upoznati sa sličnim projektima u Hrvatskoj?
57% knjižničara odgovorilo je da nisu upoznati sa sličnim projektima
30% ih je djelomično upoznato 10% je upoznato 3% bez odgovora.
upoznati10%
djelomično upoznati
30%
nisu upoznati57%
neogovorenih3%
Jeste upoznati sa sličnim projektima izvan Hrvatske?
86% knjižničara odgovorilo je da nisu upoznati sa sličnim projektima izvan Hrvatske
10% ih je djelomično upoznato 3% bez odgovora.
djelomično upoznati
14%
nisu upoznati81%
neogovorenih4%
Smatrate li da knjižnice trebaju biti uključene u edukaciju javnosti i podizanje svijesti o ekološkoj problematici?
93%, odgovorila je da knjižnice trebaju biti uključene u takve edukacije
6% nije sigurno u to 1% bez odgovora
DA93%
nije sigurno6%
neogovorenih1%
Jeste li već uključeni u neki projekt koji spaja knjižničarstvo i ekologiju?
30% knjižničara je odgovorilo da su uključili „zelene teme“ u svoje redovite programe
66% nije uključeno 4% bez odgovora
uključeni30%
nisu uključeni
66%
neogovorenih4%
Ako još niste, želite li u svojoj knjižnici pokrenuti projekt Zelena knjižnica?
73% zainteresirani za sudjelovanje u projektu
14% nije zainteresirano 13% bez odgovora
zaintere-sirani73%
nisu zain-teresirani
14%
neogovorenih13%
Imate li posebnu mrežnu stranicu vezanu uz projekt?
4% knjižnica ima posebnu mrežnu stranicu
90% nema 6% bez odgovora
ima stranicu4%
nema stranicu90%
neogovorenih6%
Sadrže li mrežne stranice vaše knjižnice poveznice na mrežne stranice koje se odnose na ekologiju?
5% knjižnica je odgovorilo pozitivno 85% negativno 10% bez odgovora
DA5%
NE 85%
neogovorenih10%
Analiza ankete Nakon analiziranja ovih rezultata možemo zaključiti da
su knjižničari zainteresirani za umrežavanje u sklopu projekta Zelena knjižnica te da je svijest o zaštiti okoliša već razvijena među knjižničarima zajedno sa željom da sudjeluju u razvijanju i ponudi tema o zaštiti okoliša za svoje korisnike
Stoga će, u svojem budućem radu, Radna grupa za Zelene knjižnice nastaviti nuditi informacije i poduku za knjižničare
Informacije će se sastojati od predavanja i radionica te promocije održivog razvoja u društvu
2. Predavanja
Do sada je održano nekoliko predstavljanja koncepta projekta Zelena knjižnici i to u Puli, Osijeku, Splitu, Slavonskom Brodu, Cape Townu, Karlovcu i Zagrebu.
Svrha predavanja je podizanje svijesti o nužnosti uključivanja u ovakve projekte, motiviranje knjižničara i dijeljenje iskustva i znanja o provedbi projekta.
3. Pokrenimo zelene knjižnice U svibnju 2015. Radna grupa započinje Zajedničku akciju Pokrenimo zelene
knjižnice kao svojevrsnu motivaciju knjižnicama da po uzoru na postojeći projekt planiraju svoje daljnje samostalne aktivnosti.
Akcija započinje projekcijama filmova s ovogodišnjeg E?! - Okolišnog film festivala, čije je prikazivanje omogućila Zelena akcija.
Do rujna 2015. godine u akciju se uključilo 66 knjižnica, a očekivanja su da će se do kraja godine taj broj povećavati.
Prekid, 52 min Poslije izljeva, 35 min Sjemenke permakulture“, 90 min Obrisi održive budućnosti - energetika“ 30 min Frakiranje Patagonije“ 45 min
Zaključak
Lyonska deklaracija (2014.) naglašava da je povećani pristup informacijama i znanju, podupirući univerzalnu pismenost, osnovni stup održivog razvoja.
Projekt Zelena knjižnica omogućava pristup „zelenim“ informacijama i kritičkom pogledu na „zelene“ teme.
Širimo ideju dr. sc. Dražen Šimleša se još 2012. godine nakon
gostovanja u Puli u sklopu Zelene knjižnice zapitao zašto se nešto tako ne organizira i drugdje u Hrvatskoj?
isto pitanje su postavljali i mnogi drugi predavači i korisnici projekta Zelena knjižnica.
Djelujmo odmah Živimo u presudnom trenutku kada sustav ne čini dovoljno na osvještavanju i
poduzimanju mjera koje bi barem ublažile štetu koju činimo na planetarnom nivou.
Dobre planete je teško pronaći Nepobitna je činjenica da imamo samo jednu planetu za
život i djelovanje te je prioritet i dužnost, ali i pitanje opstanka da mijenjamo trenutnu štetnu paradigmu i naučimo živjeti održivo i planetarno odgovorno.
Doprinos takvoj promjeni bi trebao postati misija knjižnica, a hrvatske knjižnice su upravo na tom putu umrežavanjem u lanac zelenih knjižnica.
Presjek kroz aktivnosti
Aktivnosti, 2011.
Projekcija filma DOM, Yanna Arthusa Bertranda iz 2009. god.
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam, prosinac 2010. Kino Valli, tri projekcije, travanj 2011. 600 korisnika
“Djelovati” - u toj se riječi krije čitava ambicija filma Dom.
Preostaje nam jedva 10 godina da okrenemo trendove i prihvatimo činjenicu da nas prekomjerno iskorištavanje resursa vodi u propast te da trebamo mijenjati način na koji ih trošimo.
Aktivnosti, 2011.
Dražen Šimleša - Ekološki otisak: Kako je razvoj zgazio održivost
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; travanj Gradske knjižnice Umag i Pazin; svibanj
Ekološki otisak je indikator kojim mjerimo utjecaj ljudi na planet.
Računa se u globalnim hektarima pri čemu tragamo za odgovorom koliko je potrebno površine da zadovoljimo sve naše potrebe (energija, transport, hrana, otpad, infrastruktura, voda i drugo).
150 korisnika
Aktivnosti, 2011.
Projekcija filma Priča o stvarima s Annie Leonard, 2007.
Knjižnice: Pula, Buzet, Labin, Pazin; svibanj - 200 korisnika
Film govori o našoj opsjednutošću stvarima, odnosno o neodrživom razvoju potrošačkoga društva u kojem živimo.
Aktivnosti, 2011.
Irena Vukmanov Šimokov & Kristina Afrić Rakitovac: Fair Trade - sustav pravedne trgovine
Sveučilišna knjižnica u Puli; svibanj - 20 korisnika
Fair Trade jamči bolju pogodbu za proizvođače iz zemalja trećeg svijeta.
Vizija Fair Trade-a je svijet u kojem su pravda i održivi razvoj okosnica trgovine, a krajnji cilj je ukidanje siromaštva.
Aktivnosti, 2011.
Vjeran Piršić – Sukob neoliberalne paradigme i koncepta održivog razvoja – trajni generator devastacije Hrvatske
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; lipanj - 50 korisnika
U predavanju je bilo riječi o sukobu javnog i privatnog interesa, pri čemu javni interes sve češće brani samo slabašno civilno društvo, a političke elite sve više brane primarno privatne interese pogotovo kada im kapital plaća troškove izbornih kampanja.
Aktivnosti, 2011.
Zoran Skala – Kako se lokalno nositi s krizom?
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; lipanj - 50 korisnika
Bez razumijevanja korijenskih uzroka krize, prema njoj se ne možemo ni racionalno postaviti.
Ukoliko shvatimo situaciju i prihvatimo realnost nekih fizičkih ograničenja u koja se moramo uklopiti, vidjet ćemo da su nam rješenja na dohvat ruke i prvenstveno su lokalna. Možda više ne možemo živjeti raskošnije, ali sigurno možemo kvalitetnije.
Aktivnosti, 2011.
Valter Buršić : Šuma i biološka raznolikost
Sveučilišna knjižnica u Puli; rujan - 50 korisnika
Krčenje kišnih tropskih šuma je gorući problem jer se nestankom drveća plodna zemlja brzo pretvara u pustinju koja se širi. U čitavom svijetu šume nestaju deset puta brže nego što ih uspijemo pošumiti.
Na sreću, Hrvatska se ne uklapa u ovu statistiku, a za to je zaslužna i šumarska struka te dobra pravna regulativa.
Aktivnosti, 2011.
Emir Komić: Zdravo, besplatno i nužno: preživjeti u šumi
Projekcija filma Istina o mesu (2007.)
Sveučilišna knjižnica u Puli; listopad - 60 korisnika
Svjetski dan vegetarijanstva obilježava se s ciljem poticanja ljudi da razmisle o etičkim, ekološkim, zdravstvenim i humanitarnim prednostima vegetarijanskog načina života.
Aktivnosti, 2011.
Mladen Domazet: Klima 2047.g.
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; studeni - 80 korisnika
Jedan od ciljeva predavanja je potaknuti pojedinca da osvijesti projicirana očekivanja stanja bio-fizikalne okoline u kojoj će živjet 2047.g., uz moto: klimatski sam skeptik, hoću li imati prijatelja 2047.g.?.
Aktivnosti, 2011. Zoran Skala: Postkarbonski gradovi – Planiranje za
doba energetske i klimatske neizvjesnosti Predstavljanje priručnika Postkarbonski gradovi autora Daniela Lercha Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; studeni - 75 korisnika
Smanjimo potrošnju i proizvodimo lokalno!
Što više energije, hrane i ostalih osnovnih dobara zajednica bude mogla osigurati iz vlastitih izvora,
to će biti manje osjetljiva na nestabilne i rastuće cijene
energije, a i manje će pridonositi klimatskim promjenama.
Aktivnosti, 2011.
Projekcija filma U tranziciji (GB, 2009) i rasprava o tranzicijskom pokretu
Sveučilišna knjižnica u Puli; studeni - 20 korisnika Početak Inicijative Pula u tranziciji!
Tranzicijski pokret je odgovor zajednica diljem svijeta na globalne probleme naftnog vrhunca i klimatskih promjena.
“U tranziciji” prikazuje zajednice koje su stvorile vlastite lokalne valute, započele sadnju drveća, koje uzgajaju hranu, dijele zemlju, surađuju s lokalnim vlastima u donošenju odluka itd.
Aktivnosti, 2011.
Vjeran Pirić : Električni i elektronički otpad
Sveuč. knjiž. u Puli / Gradska knjiž. Labin; prosinac - 25 korisnika
EE otpad nije obično smeće nego opasan otpad. Elektronika, kao što su mobilni telefoni, računala i televizori, sadrži mnoge toksične tvari kao što su olovo, kadmij i živa.
Preporuka:• kupujte manje elektronike• omogućite ponovo korištenje funkcionalne elektronike• reciklirajte opremu koja više nije funkcionalna
Aktivnosti, 2011.
Zelena knjižnica je u 2011. povezala neke udruge i aktiviste koji su počeli zajednički djelovati pod nazivom Inicijativa Pula u tranziciji
Društvo bibliotekara Istre, Tranzicijska Pula, Gradska radionica, Istarski eko proizvod, Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva
Budemo li čekali državu, možda bude prekasno.
Budemo li djelovali sami, možda bude premalo.
Budemo li djelovali zajedno, možda bude dovoljno i na vrijeme.
P U T
Aktivnosti, 2012.
Tribina Pula na solarni pogon
Zoran Skala, Vjeran Piršić i Ljubomir Miščević predstavnici Sveučilišta, Grada, Županije, udruge i dr.
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; siječanj - 70 korisnika
Zašto je solarna energija budućnost Pule?
• pulski studentski kampus i sveučilišna knjižnica kao pametne
zgrade sa solarnim ćelijama i kolektorima
• solarna elektrana na Rojcu
Aktivnosti, 2012.
Projekcija filma Crno zlato (režija: braća Francis, SAD, 2006.)
Sveučilišna knjižnica u Puli; veljača - 40 korisnika Gradske knjižnice: Pazin, Buzet, Labin; ožujak – 17 korisnika
Najprovokativnij dokumentarni film 2006. godine!
“Crno zlato” razotkriva istinu iza svakog cappuccina i zahtijeva od svakoga od nas da se probudimo i pomirišemo
istinu o kavi.Nakon ovoga filma kava više
nema isti okus!
Aktivnosti, 2012.
Nenad Kuftić: Zeleno poduzetništvo
Ivan Mihovilović: Korak do eko markice
Sveučilišna knjižnica u Puli, veljača, 50 korisnika
Ekološka poljoprivreda: • samozapošljavanje
• projekt grupe solidarne razmjene kao zatvoreni
krug proizvođača i potrošača.
• eko markice
Aktivnosti, 2012.
Moć zajednice: Kako je Kuba preživjela naftnu krizu (53 minute, režija: Faith Morgan, SAD, 2006.)
Sveučilišna knjižnica u Puli, ožujak (30 korisnika)
Slomom Sovjetskog saveza ’90-tih, gospodarstvo Kube doživljava šok. Uvoz nafte smanjen je za više od
polovice, a hrane za 80%. Kriza koju su Kubanci prozvali “Posebno razdoblje”
natjerala ih je da se hrane zdravije i žive održivije.
Film govori o budućnosti koja nas sve čeka nakon što se potroši veći dio
svjetskih zaliha nafte.
Aktivnosti, 2012.
Plaćamo li svojim zdravljem tehnološki napredak i primjenu znanstvenih otkrića?
Imamo li potpune informacije o svemu što konzumiramo
kao potrošači svakoga dana?
Koliko smo uistinu svjesni opasnosti koje nam donose rješenja za lakši i ugodniji život?
Zatvaramo li svjesno oči pred drugom stranom napretka?
Valerije Vrček: Druga strana potrošačkog raja: u klopci između bolesti i zdravlja
FET, travanj (40 korisnika)
Aktivnosti, 2012.
Predavanje se održava 17.04., na Svjetski dan borbe seljaka, upravo zato da bi im se pružila simbolična
podrška. Oni se bore protiv otimanja zemlje, za sustav prehrane na
principima agroekologije (da našim potrebama prestanemo uništavati planet) i za suverenitet u prehrani (imamo li ikakav suverenitet, ako ga nemamo barem u
prehrani?!).Današnji globalni sustav prehrane uvjetovan energijom, klimom, vodom, privatizacijom sjemena, privatizacijom
čitavog prehrambenog lanca i otimanjem zemlje puca po šavovima..
Zoran Skala: Problematika proizvodnje hrane u 21. stoljeću
FET, travanj (90 korisnika)
Aktivnosti, 2012.
Vladimir Lay: Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja
Sveučilišna knjižnica u Puli, svibanj - 18 korisnika
Knjiga je posvećena sociologijskoj interpretaciji nacionalnih interesa razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog
razvoja.
Aktivnosti, 2012. Zoran Skala: Postkarbonski gradovi – Planiranje za
doba energetske i klimatske neizvjesnosti Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; studeni - 75 korisnika
Ratnik smeća (2007.) je dugometražni dokumentarni film koji donosi epsku priču američkog arhitekta Michaela
Reynoldsa o njegovoj borbi za uvođenje radikalno održivog stanovanja.
Zamislite kuću koja se sama zagrijava, koja ima vlastitu vodu i na kojoj uzgajate vlastitu hranu. Zamislite da ne trebate skupu tehnologiju, da se sav otpad reciklira i da kuća ima vlastiti izvor energije. A sada zamislite da takvu
kuću može graditi bilo tko, bilo gdje i to od materijala koje društvo baca u smeće.
Aktivnosti, 2012.
Dražen Šimleša: Kako nahraniti svijet?
Sveučilišna knjižnica u Puli; listopad - 120 korisnika
Predavanje o odnosu hrane i čovjeka, kontrolorima proizvodnje hrane, ciljevima
kontrole hrane, problemu gladi usred obilja proizvedene hrane te poziciji Hrvatske u odnosu
na navedenu problematiku.
Aktivnosti, 2012.
Mirela Holy: Održivi razvoj u Hrvatskoj s naglaskom na Istru FET; listopad - 150 korisnika
predavanje iz područja održivog razvoja izuzetno dobre posjećenosti javnosti i medija te
jako zanimljive završne rasprave.
Aktivnosti, 2012.
Mladen Šolić - Umijeće življenja: Iz kuta jednog ekologa Sveučilišna knjižnica u Puli; studeni - 8 korisnika
Sve vrste koje danas žive na Zemlji ili su na njoj živjele tijekom nekih ranijih razdoblja njene 4,5 milijarde duge
povijesti imale su nešto zajedničko – ovladale su umijećem življenja. Umijeće življenja podrazumijeva uspješnost u dvjema vještinama – preživljavanju i razmnožavanju, jer samo ova kombinacija vještina
osigurava ostvarivanje krajnjeg cilja – prosljeđivanje vlastitih gena u budućnost..
Aktivnosti, 2012.
Mladen Domazet. Održivi razvoj: može li se obrazovati za promjenu?
FET; prosinac - 75 korisnika
Dok potreba za promjenom razvojne putanje na globalnoj razini postaje sve očiglednija kako se
nejednakosti među dijelovima svijeta povećavaju, a promjena globalnih klimatskih uvjeta približava
tmurnim upozorenjima znanstvenika, u široj javnosti u Hrvatskoj izostaje razumijevanje i sudjelovanje u
promjeni političke orijentacije prema ekološki održivom društvu.
Aktivnosti, 2013.
Lidija Gajski: Sukob javnog i privatnog interesa u farmaciji i medicini Sveučilišna knjižnica u Puli; studeni - 150 korisnika
Zadnjih nekoliko desetljeća rast biomedicinskih istraživanja i novi zakoni povećali su suradnju medicine i industrije. Financiranje od strane
privatnih poduzeća stvara podvojenu lojalnost glavnih aktera u medicini i zdravstvenoj skrbi. To
je vidljivo u različitim područjima – znanosti, obrazovanju, kliničkoj praksi i upravljanju.
Uz pomoć medicinskih stručnjaka u sukobu interesa, moderna medicina sve više liječi zdrave ljude, uskraćujući ograničene resurse onima koji
doista trebaju zdravstvenu skrb.
Aktivnosti, 2013.
Ranko Tadić: Zdravlje ili otrovi u vašem tanjuru – u čemu je bit ekološke proizvodnje i potrošnje hrane?
Sveučilišna knjižnica u Puli; veljača - 60 korisnika
o opasnostima proizvoda konvencionalne neekološke poljoprivrede, koja još uvijek bez
ikakvih ograničenja koristi pesticide, antibiotike i druge štetna kemijska sredstva, iako su
medicinska istraživanja već odavno dokazala štetnost takvih prehrambenih proizvoda i po
zdravlje ljudi i na okoliš
Aktivnosti, 2013.
Bernard Ivčić: O ekoaktivizmu Sveučilišna knjižnica u Puli; veljača - 10 korisnika
Što je ekoaktivizam?
Kada i gdje je nastao?
Koji su najaktualniji okolišni problemi u Hrvatskoj?
Koji su uspjesi okolišnog aktivizma?
Što ja kao pojedinac mogu promijeniti?
Aktivnosti, 2013.
Zoran Skala : O krizi i ekonomskom laboratoriju zajednice FET; ožujak - 20 korisnika
Post Carbon Institut ne vjeruje u brzi izlazak iz krize vladinim mjerama i međunarodnim
dogovorima, ali vjeruje da se puno može postići samoorganiziranjem
na lokalnoj razini. Jedan od njihovih prijedloga je “EKONOMSKI
LABORATORIJ ZAJEDNICE”.
http://zk.dbi.hr/?p=120
Aktivnosti, 2013.
U Tranziciji 2.0 Sveučilišna knjižnica u Puli; ožujak - 22 korisnika
Tranzicijski pokret je svojevrsni društveni eksperiment kojim se nastoji pronaći alternativan, optimističan i
proaktivan načini proizvodnje i života u ovim nesigurnim vremenima.
https://www.youtube.com/watch?v=XKN3RLkEGfM
Aktivnosti, 2013. TASTE THE WASTE (Okusi smeće) Goethe-Institut Kroatien – Jestivi grad 90 korisnika
Njemački dokumentarni film iz 2011. godine koji se bavi globalnim problemom bacanja i uništavanja hrane.
Konvencionalna poljoprivreda je odgovorna za trećinu stakleničkih plinova, a iz hrane koja truli u smeću u
atmosferu odlazi i štetni metan, plin koji je čak 25 puta štetniji od ugljičnog dioksida. Drugim riječima, sustav koji
pola proizvedene hrane baca u smeće, uzrokuje i klimatske promjene. Kad bi uspjeli spasiti makar pola
bačene hrane, učinak na klimu bio bi isti kao da uklonimo četvrtinu svih automobila.
Aktivnosti, 2013.
Loris Dilena: O starim biljnim sortama Istre Sveučilišna knjižnica u Puli; svibanj - 60 korisnika
o starim sortama voća i povrća s lokalnim dijalektalnim nazivima, važnosti i načinima održavanja germoplazme (DNA), mogućnostima oporavka starih sorti te njihovoj
važnosti u ekonomiji i turizmu
Aktivnosti, 2013.
Mate Kapović: Tko nam je kriv, sami smo ih izabrali? Iluzija demokracije
Sveučilišna knjižnica; rujan - 27 korisnika
Živimo li doista u demokraciji?
Može li se sistem u kojem izbori gotovo potpuno ovise o novcu doista nazvati demokracijom?
Postoji li alternativa ili je to samo puka utopija?
Je li demokratski da neki žive u dvorcima, dok su drugi osuđeni na kopanje po smeću?
Zašto se izabrani predstavnici ne mogu opozvati i zašto nam ne daju da izravno odlučujemo?
Aktivnosti, 2013.
Miroslav Ambruš-Kiš : O zajamčenom temeljnom osobnom prihodu SKPU; rujan - 17 korisnika
Zamisao se sastoji o potpunom napuštanju mirovinskih i socijalnih sustava te državnih
institucija koje skrbe o nezaposlenima, oporezivanja u te svrhe i raspuštanju svih državnih struktura koje s time imaju neke veze u zamjenu za zajamčeni prihod svakom državljaninu od kojega je
moguće pristojno živjeti i bez rada.
https://www.youtube.com/watch?v=lqXXO0GGNRI
Aktivnosti, 2013.
Ponosna zelena vatra: bitka za planet na kojem živimo Kino Valli; studeni - 230 gledatelja ZEFF i Ekološko socijalni forum
američki dokumentarni film iz 2012. godine o razvoju pokreta za zaštitu okoliša od 60-ih godina pa sve do
današnjih dana
https://www.youtube.com/watch?v=94zbq5Vaod0
Aktivnosti, 2013.
Manifestacija Pazi što jedeš projekt Etnografskog muzeja u Istri i udruge Istarski eko
proizvod Dom hrvatskih branitelja
suradnja u organizaciji
Aktivnosti, 2013.
Sharkwater Kino Valli; prosinac - 100 gledatelja ZEFF i Ekološko socijalni forum
višestruko nagrađivani kanadski dokumentarni film iz 2006. godine koji
raskrinkava uvriježene stereotipe i medijsko prikazivanje morskih pasa kao krvožednih
čudovišta koja su opasna za čovjeka te otkriva stvarnost ovih životinja kao glavnih
stupova u evoluciji mora
https://www.youtube.com/watch?v=te5MeQUX4kk
Aktivnosti, 2014.
Bruno Motik: Permakultura kao globalna društvena promjena SKPU; siječanj - 65 korisnika
Suočeni smo s dva velika problema za koja za sad nemamo rješenja, a to su: klimatske promjene i
jednostavna činjenica da je naša planeta ograničena.
Permakultura je sustav praktičnog oblikovanja održivog životnog prostora koji oponaša prirodne
procese, a temelji se na integriranom tradicijskom i suvremenom znanju i vještinama.
Da li permakultura ima potencijal da riješi probleme s kojima smo suočeni?
Aktivnosti, 2014.
NASAMARENI STE na Svjetski dan protiv golfa Kino Valli; 29.4. - 80 korisnika
Stanovnici mirnog mjesta na sjeveroistoku Škotske nisu ni sanjali što im se sprema kad je početkom
2006. građevinski poduzetnik i poznati tajkun Donald Trump najavio izgradnju jednog od najvećih
golf resorta na svijetu upravo u njihovom susjedstvu.
Ono što je slijedilo (i traje i dan danas) je bespoštedna borba Trumpa i lokalnog stanovništva oko jednog od posljednjih dijelova netaknute prirode
u Velikoj Britaniji.
Aktivnosti, 2014.
Đuro Capor: Pravo na prostor i Prostorna pravda FET; svibanj - 20 korisnika
Na predavanju je bilo riječi o samom projektu na Srđu, načinu na koji su se građani Dubrovnika
uspjeli organizirat i prikupiti dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma o projektu na Srđu, o
referendumskoj kampanji, formiranju tzv. “Dubrovačkog dogovora” i situaciji u kojoj se sada
projekt na Srđu nalazi.
Prikazan je i film Prostorna pravda.
https://vimeo.com/88806474
Aktivnosti, 2014.
Goran Jeras: Etična banka FET; lipanj - 20 korisnika
Etična banka radi na principima etičnog bankarstva: otvorenost, ekološka i društvena osviještenost, demokratičnost upravljanja, transparentnost te
reinvestiranje dobiti natrag u zajednicu.
Pruža najpovoljnije uvjete financiranja, savjetodavnu podršku u poslovanju i aktivno smanjuje rizik za
svoje klijente u čijem je i vlasništvu.
Aktivnosti, 2014.
Daniel Rodik: Održivo graditeljstvo – gradnja baliranom slamom Sveučilišna knjižnica u Puli; listopad - 30 korisnika
Održivo graditeljstvo podrazumijeva korištenje prirodnih materijala za gradnju, brine o energetskoj učinkovitosti i koristi obnovljive izvore energije za
funkcioniranje objekata.
Aktivnosti, 2015.
Mladen Domazet: Odrast: svjesna promjena za održivo i pravedno društvo FET; travanj - 30 korisnika
Šaroliki pokret okupljen pod kapom odrasta, namjernog napuštanja fokusiranja na ekonomski
rast kao glavni društveni cilj, prikazuje razne oblike mogućeg suživota 9 milijardi na planeti s
konačnom količinom resursa i aspiracijom za bolji život za sve.
Aktivnosti, 2015.
Dražen Šimleša: Četvrti svjetski rat Rojc; lipanj - 35 korisnika
Globalni napad na život označava se Četvrtim svjetskim ratom.
U većoj ili manjoj mjeri većina svjetskog stanovništva je njegov dio i čeka svoj red da se
otvore frontovi smanjenja osnovnih ljudskih i radničkih prava, dostupnosti glavnih područja za
kvalitetan život kao što su zdravstvo, obrazovanje i drugi, te frontovi održivih
ekosustava koji nas podržavaju u našem životu.
Aktivnosti, 2015.
Korado Korlević: Zvjezdane ili neke druge staze – sljedećih 3,75 milijuna godina putovanja naše civilizacije
FET; rujan - 300 korisnika
Pred nama je “veliki skok”, put prema zvijezdama.
Kao što je otac astronautike, Konstantin Ciolkovski, rekao: ” Zemlja je kolijevka
čovječanstva, ali čovjek ne može zauvijek ostati u kolijevci.
Prošlost nas uči da se izazovi ne sastoje samo u savladavanju tehnološko-znanstvenih problema
nego i o mnoštvu društveno-ekonomsko-ekoloških preduvjeta, koje treba naša civilizacija doseći, da “put prema zvijezdama” bude moguć.
Youtube kanal
Većinu predavanja snimamo i objavljujemo na http://www.youtube.com/user/DBIstre
Vidljivost projekta
Projekt je konstantno vidljiv u tiskanim medijima (Glas Istre, Večernji list), na portalima (H-Alter, Regional Express, Glas Istre, Barkun, Večernji list, Jutarnji list i dr.), na televiziji (HRT, TV Nova, TV Istra) i na radiju (Radio Pula, Radio Maestral, Radio Labin, Radio Istra, Radio Križevci…).
HVALA SVIMA:
koji dolaze na aktivnosti Zelene knjižnice koji nas prate preko Facebook-a i stranice
www.zk.dbi.hr koji sudjeluju u projektu koji nas savjetuju i podržavaju koji djeluju za bolje sutra
Ponašajte se dobro prema Zemlji. Ona vam nije dana od vaših roditelja, nego je
posuđena od vaše djece.
Na svijetu ima dovoljno za svakoga, ali ne i za svačiju pohlepu.
