14
CLIMATE CHANGE, EXTREME WEATHER, MY PLANET ... AND ME! Ekološka sekcija Osnovne škole “Knez Sima Marković” Boždarevac Biljana Popović, rukovodilac sekcije

Znanjem protiv klimatskih promena

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Akciju “Climate change, extreme weather, my planet … and me” organizovala je ekološka sekcija OŠ “Knez Sima Marković” iz Boždarevca povodom Climate Impacts Day, globalne kampanje pokreta 350.org sa ciljem da se povežu tačke između klimatskih promena i ekstremnih vremenskih uslova.

Citation preview

Page 1: Znanjem protiv klimatskih promena

CLIMATE CHANGE, EXTREME WEATHER,

MY PLANET ... AND ME!

Ekološka sekcija Osnovne škole“Knez Sima Marković” BoždarevacBiljana Popović, rukovodilac sekcije

Page 2: Znanjem protiv klimatskih promena

Znanjem protiv klimatskih promena

Page 3: Znanjem protiv klimatskih promena

Klimatske promene su realnost: Prisutne su i očigledne!

Page 4: Znanjem protiv klimatskih promena

Svedoci smo vrlo brzog i stalnog zagrevanja atmosfere. Temperatura se tokom XX veka povisila za 0,8 stepeni Celzijusa, dok je na

planetarnoj skali “normalna” varijacija reda 0,1 stepen Celzijusa svakih hiljadu godina.

Posledica zagrevanja je, pre svega, isparavanje vode iz okeana što dovodi do povećanja padavina na globalnom nivou. Ipak, kao posledica ovih promena, različito su pogođeni različiti regioni: suptropske zone, u kojima inače već vladaju suše, imaju 3% manje padavina nego ranije, dok je na severnoj hemisferi zabeleženo povećanje padavina za 5-10%.

Što se tiče snežnog pokrivača, on je u stalnom opadanju već jedan vek i taj fenomen se samo ubrzava. Ledene sante na Arktiku su, samo tokom poslednjih 30 godina, izgubile 40% svoje debljine i 20% svoje površine.

Nivo mora se podigao za oko 20 cm – dvadeset puta više nego tokom prethodnih vekova.

Povećanje temperature i padavina, podizanje nivoa mora, smanjenje debljine snežnog pokrivača, regresija ledenih bregova, dešavaju se brzinom koja nikada ranije nije zabeležena.

Dakle, klimatske promene su zaista realnost!

Page 5: Znanjem protiv klimatskih promena

Čovekove aktivnosti su delimično odgovorne za njih.Čovečanstvo je odgovorno za emisiju gasova koji izazivaju efekat

staklene bašte, globalno zagrevanje.

Da li čovek svojim delovanjem prouzrokuje klimatske promene?Da li čovek svojim delovanjem prouzrokuje klimatske promene?

Page 6: Znanjem protiv klimatskih promena

Šta je efekat staklene bašte?

Efekat staklene bašte predstavlja prirodan fenomen zagrevanja i održavanja određene temperature kako Zemljine atmosfere, tako i cele planete Zemlje.

Problem nastaje onda kada čovek remeti ravnotežu prekomernim ispuštanjem gasova koji se nagomilavaju u atmosferi. Oni propuštaju Sunčeve zrake do površine Zemlje, ali ne dozvoljavaju da toplota prođe kroz atmosferu i nepovratno ode u vasionu.

Page 7: Znanjem protiv klimatskih promena

Pri kojim to ljudskim aktivnostima dolazi najviše do emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte?

Glavni uzrok emisije CO2 je potrošnja fosilnih goriva (uglja, nafte, prirodnog gasa), ali i krčenje šuma u tropskom pojasu;

Emisija metana, uglavnom je posledica gajenja preživara, pirinča, otpada iz domaćinstava;

Upotrebom azotnih đubriva za proizvodnju stočne hrane emituje se velika količina diazot-oksida;

Upotreba gasova koji u svom sastavu imaju fluor (rashladni uređaji, sprejevi).

Page 8: Znanjem protiv klimatskih promena

Šta nas očekuje u XXI veku?Šta nas očekuje u XXI veku?Koje će biti posledice?Koje će biti posledice?

Page 9: Znanjem protiv klimatskih promena

Klimatske promene imaće višestruke posledice (zdravstvene, društvene, ekološke i ekonomske)

Srednja temperatura na Zemlji će se povećati za oko 3 stepena Celzijusa, što će prouzrokovati vrlo česte ekstremne klimatske situacije poput pasjih leta (nesnosnih vrućina), poplava, požara i suša, oluja, tropskih ciklona... što će opet biti uzrok brojnih zdravstvenih problema (širenja zaraznih bolesti, stresa). Nestaće hiljade biljnih i životinjskih vrsta.Promeniće se ekosistem.Nivo mora i okeana će se podići za oko jedan metar, što će prouzrokovati preseljenja miliona stanovnika zbog gubitka staništa.Uslediće seobe čitavih populacija zbog gladi, epidemija, potrage za pijaćom vodom.Arktički ledeni bregovi mogli bi potpuno da nestanu za oko 40 godina.

Page 10: Znanjem protiv klimatskih promena
Page 11: Znanjem protiv klimatskih promena

Kako se boriti protiv klimatskih promena?

Smanjimo energetsku potrošnju uz eliminisanje rasipanja.

Promovisati opremu koja štedi energiju.

Povećati proizvodnju energije pri kojoj se ne emituju gasovi koji izazivaju efekat staklene bašte.

Page 12: Znanjem protiv klimatskih promena

Svako može, u okviru svojih mogućnosti, da da doprinos njihovom smanjenju!

Razumnija upotreba automobila (zajednički prevoz)...koristiti gradski prevoz... pešačiti...voziti bicikl.

Izolovati zidove, plafone i podove stanova i kuća, upotrebiti prozore sa dvostrukim staklom.

Smanjiti potrošnju tople vode (tuširati se, poklopiti sudove pri kuvanju).

Isključiti aparate koje ne koristimo. Ugasiti svetlo. Kupovati lokalne i sezonske proizvode. Reciklirati otpad... Saditi drveće. I još mnogo toga!

Page 13: Znanjem protiv klimatskih promena

Budućnost je u našim rukama!

Počnimo odmah!

Page 14: Znanjem protiv klimatskih promena

Nemamo vremena za gubljenje!Klima se menja, promenimo se i mi!