52

Intermezzo april 2012

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pročitajte koje novosti se dešavaju u Banja Luci, koje predstave će biti odigrane i koje još manifestacije vrijedi posjetiti. Takođe, tu su i blic vijesti iz ekonomije, ali i dva istraživačka projekta.U dodatku Potrošač INFO pronađite savjete kako da uštedite na gorivu, te šta to želi potrošač budućnosti. Otkrivamo 15 jednostavnih trikova do vitke linije, a u Zdravlju upoznajte podstanare našeg tijela. Savjetujemo kako da sačuvate djecu od štetočina u kući i dvorištu, a tu su i savjeti za proljećno uređenje vrta. Gastro kutak predstavlja nezaobilaznu namirnicu - luk kao povrće i začin.Da ne dužimo, krenite na još jedno putovanje kroz stranice Intermezza. Bon voyage...

Citation preview

Page 1: Intermezzo april 2012
Page 2: Intermezzo april 2012
Page 3: Intermezzo april 2012

FOTO RETROSKOP

www.intermezzo.ba

Otvorena izložba

„Neorenesansna arhitektura

Budimpešte"

Druga banjalučka rolerijada

Pecha Kucha Night Banja LukaVol. 5

Biciklistička trka Banja Luka-Beograd start

Koncert CKUDM „Veselin Masleša"

Svečani prijem za delegacijegradova partnera

Turnir u latinoameričkim i standardnim

plesovima “Banja Luka open 2012”

Mađar Laslo Tot pobjednik Međunarodneatletske trke

Matej Mugerli pobjednik biciklističke trkeBanja Luka – Beograd

Proslavljen Dan grada Banja Luka

Međunarodni plivački miting "22.april"

Postavljen Info-terminal na

spoju Trga Krajine i

Gospodske ulice

Uručenje Ključa grada Ariju

Livneu

Svečana akademija u Banskomdvoru

Page 4: Intermezzo april 2012
Page 5: Intermezzo april 2012

Kalendarski, proljeće je već uveliko došlo,dok nam kiše i prohladni dani otežavajustvarni doživljaj proljećnog raspoloženja.Međutim, sasvim je sigurno da ima i onihkojima „sunce sija“ bez obzira na meteo-rološku sliku našeg podneblja. U tomspletu suprotnosti oslikava se pojam rela-tivnog, odnosno potvrđuje se lični doživljajprostora i vremena. Svi smo mi imalisukobe sa brzinom proticanja minuta, sati,dana. Nekad vrijeme „leti“, drugi put kaoda se magijom zaledilo u jednoj tački našegživota. Kalendari i satovi, to su samo in-strumenti pomoću kojih, nezavisno odnašeg stanja, evidentiramo proces sop-stvenog starenje i mijenjanja svijeta kojinas okružuje. A koliko klimatski uslovimogu da utiču na voljnost buđenja,povećanje energije i raspoloženja, toliko imi možemo svaki dan da bojimo svijetlimbojama svojom pokretačkom snagom. Od-luka se čini jednostavnom, dok je čestonjena realizacija veoma teška. Jer,ponekad i najsjajniji sunčan dan pokrijenaš mali kišni oblak, satkan od zlovolje,tuge i očaja. Te smjene ličnih vedrih i tam-nih dana se svakodnevno prepliću sa onimspoljnim, stvarnim. Intermezzo se trudi da vam upotpuni onevedre dane, a da tužne učini barem malopodnošljivijim. Ako nikako drugačije, baremda na trenutak zaboravite svoje brige.Pročitajte koje novosti se dešavaju u BanjaLuci, koje predstave će biti odigrane i kojejoš manifestacije vrijedi posjetiti. Takođe, tusu i blic vijesti iz ekonomije, ali i dva istraži-vačka projekta.U dodatku Potrošač INFO pronađite savjetekako da uštedite na gorivu, te šta to želipotrošač budućnosti. Otkrivamo 15 jednos-tavnih trikova do vitke linije, a u Zdravljuupoznajte podstanare našeg tijela. Savjetu-jemo kako da sačuvate djecu od štetočina ukući i dvorištu, a tu su i savjeti za proljećnouređenje vrta. Gastro kutak predstavlja nezaobilaznunamirnicu - luk kao povrće i začin.Da ne dužimo, krenite na još jedno puto-vanje kroz stranice Intermezza. Bon voy-age...

Vedro oblačan dan

| Izdavač: Portal Media Group |Adresa:Meše Selimovića 55/II, 78000 Banja Luka |Tel:051 214 828 |Email: [email protected], [email protected] | V.d. gl i odg. urednik: Senka Trivić | Novinari: Đorđe Kostić, Emina Kamberović, Saša Stojković

| Fotograf: Milan Vučić | Marketing: Svetlana Krecelj | www.intermezzo.ba |

Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: 07.030-053-160-17/10, od 12.08.2010. godine, „Intermezzo“ Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasila pod rednim brojem 601.

CITy nEwS 6Ko, gdje i kada...

banjaluka

BUSInESS 10Vijesti i aktuelnosti iz zemlje,

regije i svijeta...

BEAUTy 3215 trikova do vitke linije

dIjETE I vI 36Opasnosti koje vrebaju iz domaćinstva

UrAdI SAM 37Šta sve možete učiniti sa sirćetom?

KUlTUrA 40Zanimljivosti iz svijeta glume,

knjige, pozorišta...

GASTro 46Luk - povrće i začini

TUrIzAM 48Očistimo zemlju za jedan dan

Poseban Prilog!!!

38HoMESTylEMali vrt mali raj

MUzIKAIQ MUSIC 2012Misli svojomglavom

34zdrAvljEPodstanari našegorganizma

42

content | intro

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 5

TEMA Krajina osiguranje(I) dio:Četverogodišnjimandat privremenog NO

16

������������������������������������������������������������������������������

�������!!���������������� ��## ������""������������

�� ������������������������������������������������

����������������������� ����������������������������������

!7>(�9%2*�-$-$��.2-(�57�342;/(�5('0,&(�9$%,/-(<(1(�7�+(4&(*28�$>.,0�64*28,1$0$��02*/(�%,�%,6,�4(34,9,4$1(�,�7�1$4('120�3(4,2'7�-(4�5(�2>(.7-(�'$�=(�%,6,�50$1-(1�7829�,9��8423(��*'-(�57�1$�51$*75673,/,�4,*24291,�3423,5,��.2-,�9$%4$1-7-7�79*2-�3(4$',�7�<,>$1,0.$8(9,0$��-(4�-(�62��.$.2�-(�2&,-(1-(12��1(+70$12���$<$/256��<,8,027�9(0/-,�3$4$'2.5$��3$�$.2��8423,�1('256$-7�-$-$�,�0(52��62�5(2'125,�1$�.8$/,6(612��$�212�;62�1,-(�.8$/,6(612��'2/$9,�.2'�1$5��".2�/,.2�%7'(�1$56$8/-(12�'(56,07/,4$1-(�'20$=(�342,982'1-(��2'125121(%4,*$��1(�02<(�%,6,�,5./-7>(12�1,�325.73/-(1-(��62�-(�4(97/6$6$1$4+,-(�1$�64<,;67���25.73-(/$�-(�+4$1$��$�5.4201$�57�,9'8$-$1-$'4<$8(�7�342,982'1-7���2-,0�5(�'$�=(�1$;,�64*28&,�,5.24,56,6,�.4(�6$1-$�7��8423,��$/,�,�'$�=(�'2=,�'2�342&8$6$�7829$�(84235.(�42%(�32'�23$5.20�'$�1(0$02�'282/-12�'20$=(���4(0$�4,-(>,0$��(5�,0,4$�:,8$1,=$��34('5-('1,.$�"'47<(1-$�<,8,1$4$�� ��58(�57�8,;(�&,�-(1(�.7.7479$�,�52-(��.2-,�,0$-7����2'562�7>(;=$�7�,5+4$1,�<,8,1(��$;�251281,�342%/(0�-(�5.73$�+4$1$�� $�'47*(�564$1(��1(0$�8,;(1,�-()6,12*�7829$�<,8,1(���42-1,�3(4$'$4,�7��,��8(=�'7<(�84,-(0(�5(%24(�5$�(*9,56(1&,-$/1,0�342%/(0,0$��;62�32684?7-7�,�32'$&,��*(1�&,-(�9$�56$6,56,.7��,���34(0$�.2-,0�-(�7.73$1�%42-�3(4$',�342;/(*2',1(�50$1-(1�9$�����2'562�7�2'1257�1$������"������*2',1,%42-�9$./$1(�3(4$',�328(=$1�-(�9$�����2'562����$-$�7�1$;2-�9(0/-,57�8(=�325.73-(/$��6$.2�'$�57�34(6+2'1,+�'$1$��34('�#$5.45��.2;�6$/$�'2��������32�.20$'7��$�7�$34,/7�342;/(�*2',1(���)(1,1*$��56284(0(12��1$�64<,;67��"�8/$'$�1(56$;,&$�-$-$��;62�-(�325/-(',&$5.2.$�&,-(1(�6(�1$0,41,&(��"�.2-2-�0-(4,�-(�342%/(0�(8,'(16$1��*28�24,�,�>,1-(1,&$�'$��84235.$�.20,5,-$�4$90$64$�02*7=1256�8(=(*7829$�-$-$�,98$1��"�

Peradari u BiH tvrde da su sve izvjesniji poskupljenje i nes-tašica pilećeg mesa i konzumnih jaja u našoj državi, nakonšto je taj scenario već zabilježen u zemljama Evropske unije

�'������0,/,-$4',����7.731,+�.4(',6$2.2������2'562�,/,��� ��0,/,-$4',����50$�64$�5(�1(.8$/,6(61,0�� $0,4��$>(8,=�,9"'47<(1-$�%$1$.$��,��.$<(�'$��,��72'1257�1$�9(0/-(�4(*,21$�1,-(34(9$'7<(1$��$/,�'$�1$0�(.21205.,62.28,�1(�,'7�7�34,/2*���4(',6,56$1281,;687�1$�.4$-7�)(%47$4$�28(�*2�',1(�7��,��,9125,/,�57� � �0,/,-$4',����'2.�57�5$�58,0�256$/,0�5(.624,0$�71$;2-�9(0/-,�'25(*/,������0,/,-$4',����32'$&,�57��(164$/1(�%$1.(��,��� $0,4�$>(8,=�,9�"'47<(1-$�%$1$.$��,��.$<('$�28,�32'$&,�*2824(�.$.2��,��7�2'12571$�9(0/-(�4(*,21$�1,-(�34(9$'7<(1$9(0/-$��!7�6(07�1,-(�9$+8$/12�.20(16$4,5$6,�-(4�$.2�5(�324(',02�5$�2.47<(1-(0�1,502�34(9$'7<(1,���3$.��>,1-(1,&$�-(�'$57�(.21205.,�62.28,�1(*$6,81,�,�'$�1$01(�,'7�7�34,/2*�� �'47*(�564$1(��%(9.4(',61(�$.6,81256,�1(�02<(02�.4(176,1$34,-('���$512�-(�'$�%,�58,�4(/(8$161,)$.624,�7��,��024$/,�78$<,6,�>,1-(1,&7�'$-(�4$56�.4(',61(�$.6,81256,�1(23+2'$1��.$<(��$>(8,=���20(16$4,;7=,�32'$6$.�'$-(�2'������0,/,-$4',�7.731,+�.4(',6$�2.2�����2'562�1(.8$/,6(612��.$;1-(1-(�5

84$=$1-(0���;62�-(�2.2��� ��0,/,-$4',�����$>(8,=�-(�4(.$2�'$�5(�28(�%42-.(�02*7�,534$8,6,��5$02�268$4$1-(0�128,+�4$'1,+0-(56$����'2.�%+��8/$56��1(��64$*$�9$�28,02'*282420��56$6,56,.$�.$<(�'$�57�.4(',6,1$�.4$-7�342;/(�*2',1(�7���,��,9125,/,�����0,/,-$4'(�����6(�'$�-(�4$56�3/$5�0$1$�%,2�>(6,4,�2'562�,/,����0,/,21�����42;/(�*2',1(�-(�7���,���34(0$�32�'$&,0$��*(1&,-(�9$�%$1.$45682���,��3/$5,4$12�����0,/,-$4',����128,+�.4(',6$�;62�-(�9$���2'562�,/,� ���0,/,21$�8,;(1(*2�7������*2',1,���'�58,+�.4(',6$�.2-,57�3/$5,4$1,�7���,���1$�34,84('7�-(�,;/2����$�1$�56$1281,;682�����2'562��"��(�37%/,&,� 435.2-�-(�3425-(>1$�9$'7<(125632�56$1281,.7��� �������.$<7�7��*(1&,-,9$�%$1.$45682�� �$�,�7�324$567�-(��$342;/(�*2',1(�-(�56$1281,;687�3/$5,4$1$���0,/,-$4'$����.4(',6$�

������$$������������������!!����������������������������������Krediti stanovništvu na kraju februara ove godine u BiH iznosili su 6,66 milijardiKM, dok su sa svim ostalim sektorima u našoj zemlji dosegli 15,38 milijardi KM

Potražite nas na fejsbuku

Page 6: Intermezzo april 2012

Fijakerska linija koja bi išla od restorana "Malastanica", pa pored Kastela do Banj brda,privukla bi veliki broj turista u grad na Vrbasu,tvrdi Željko Gavrić, kolekcionar i jedan od pokre-tača ove zanimljive ideje. "Ideja je krenula ujedan vid razrade, ali postoje određene preprekekoje je neophodno riješiti. Fijakeri treba da is-punjavaju određene tehničke normative, kako nebi ugrožavali saobraćaj, a da istovremeno u tomfijakeru čovjek bude bezbjedan", pojasnio jeGavrić, te dodao da se neki od normativa odnosei na konje. Gavrić je kazao da su se obraćali Ad-ministrativnoj službi grada (ASBL), gdje su im,kako navodi, kazali da nemaju ništa protiv fijak-erskih linija, ali uz ispunjenje tehničkih norma-tiva. Prema njegovim riječima, uvođenjemfijakerskih linija dobilo bi se na imidžu grada i

na njegovoj prezentaciji u turističkom smislu.Banjaluka je, pojašnjava on, između dva rataimala razvijenu starogradsku kulturu, koja bitrebalo da se nastavi.

Fijakerska linija kroz Banjaluku?

"Baterflaj Crew", uz podrškuPartnerskog omladinskogpokreta - POP i Omladinskogsavjeta Banja Luke, Vas pozi-vaju na dobrotvorni koncertčiji je cilj prikupljanjenovčanih sredstava za pomoćneformalnoj organizaciji "Lju-bitelji pasa Banja Luka". Kon-cert će se održati 27. aprila uDomu omladine Banjaluka, ci-jena ulaznice je 3 KM. "Lju-bitelji pasa Banja Luka" suneformalna organizacija en-tuzijasta čiji je rad usmjerenna zbrinjavanje napuštenih iodbačenih pasa sa područjagrada Banja Luke. S obziromda su neformalna organi-

zacija, sve svoje aktivnosti fi-nansiraju vlastitim novcem, akako su troškovi jedne takveakcije veliki svaka novčanapomoć im je i više nego do-brodošla! Ovim koncertomžele da skupe novac za regis-traciju i svoje aktivnosti, kakobi njihov rad dobio na značajui kako bi stekli mogućnost daapliciraju za finansiranje izgradskog budžeta ili nekeslične organizacije koja bi immogla pomoći. Na koncertuće nastupiti: Deer In TheHeadlights, Jaded Hope, To-morrow We Hunt, BrutalProtest, Akoben ElectricSoundsystem.

BAnjA lUKAHArd CArE -Benefit Show

ljetno radno vrijeme zaugostiteljske objekte Od 01. aprila, ugostiteljskim objektima, bez obzirana vrstu, koji se nalaze u stambeno-poslovnimobjektima kolektivnog stanovanja, počelo je ljetnjeradno vrijeme. Na osnovu ovoga, ugostiteljski ob-jekti mogu raditi od 07 do 23 časa, svakog dana.Ovo radno vrijeme biće na snazi do 30. septembraove godine. Radno vrijeme svih ostalih ugos-titeljskih objekata na području grada Banje Lukese ne mijenja. Istovremeno, na snagu je stupilo iljetnje radno vrijeme trgovinskih, zanatskih i us-lužnih radnji na području grada, koje u ovom peri-odu, takođe mogu raditi od 07 do 23 časa, svakimradnim danom.

6 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Premijerno izvedena predstava FatamorganaPredstava "Fatamorgana" Nila Labjuta, u režiji Predraga Stojmen-ovića, premijerno je krajem marta izvedena na sceni Gradskog po-zorišta "Jazavac". U predstavi igraju mladi glumci sa četvrtegodine Akademije umjetnosti u Banjaluci Stevan Šerbedžija,Nataša Perić, Jovana Đorić i Rok Radiša. Predstavu je režirao

beogradski reditelj Predrag Stojmenović. Priča predstave "Fatamorgana" vrti se oko četvoromladih iz radničke klase koji su i prijatelji i ljubavnici. Oni postaju sve nezadovoljniji svojim dosad-nim načinom života. Ovaj komad nije toliko baziran na temi ljepote, nedostatka iste ili njene težine,već kako se ta tema osvjetljava kroz nesigurnost ljudi koji ne osjećaju da imaju mnogo toga daponude svijetu.

Odbornici Skupštine grada Banjaluka usvojili suodluku o izmjenama i dopunama odluke o zaštiti idržanju životinja na teritoriji grada, prema kojoj suvlasnici pasa dužni da izvrše trajno označavanjepasa mikročipom. -Član 22. prema kojem su, radi identifikacije,imaoci pasa dužni da u veterinarskoj ustanoviizvrše trajno označavanje psa mikročipom. Takođe,prilikom izvođenja pasa, vlasnici su dužni da na za-htjev komunalnog policajca, daju na uvid, dokaz oizvršenom označavanju psa pomoću mirkočipa.- Član 19. prema kojem će biti dozvoljeno izvođenjepasa na Trgu Krajine i u ulicama Veselina Masleše iBana Milosavljevića.Potreba za označavanjem proizilazi iz zahtjeva Ki-nološkog saveza Republike Srpske zbog evidencijetačnog broja pasa, te informacija Higijeničarskeslužbe Grada, da je sve veći broj vlasnika koji seodriču svojih ljubimaca te isti ostaju bez nadzora imogućnosti da im se utvrdi vlasnik. Na snazi ostajezabrana izvođenja pasa, šetanja i puštanja pasa nadječijim igralištima, u dvorištima predškolskih,školskih i zdravstvenih ustanova, sportskim teren-ima i uređenim javnim parkovima.

Ukinuta zabrana izvođenjapasa u centar grada

City news

Page 7: Intermezzo april 2012

Banja Luka

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 7

Studio Orijentalnih plesova Oriana& Oria u saradnji sa OmladinskimSavjetom Banjaluke Vam sa pono-som predstavlja Orient JourneyVol. 3 - In memoriam to MajaPurišić. Gosti: -PS Isis /BL, PSFaraon/BL, PS Atika/BL, Nana-

Tribalica D.C / BG. Omladinskisavjet Banjaluka poziva zain-teresovane da zajedno sa njimauživaju u čarima orijentalnog plesai muzike, a sve to u sjećanje naMaju Purušić. Manifestacija će bitiupriličena 28. aprila u 20. časova,

a cijena ulaznice je 5 KM. Pod-sjećamo, dvadesetogodišnja MajaPurišić iz Banjaluke poginula je 24.jula 2010. godine u saobraćajnojnesreći, koja se dogodila oko 16časova u naselju Torlakovac u opš-tini Donji Vakuf.

orient journey vol. 3 - Inmemoriam to Maja Purišić

Izložbe fotografija Leona Bijelića iDejana Đurića otvorena je u četvr-tak, 19. aprila, u prostorijamaUniverziteta za poslovni inženjer-ing i menadžment u Banjaluci(Univerzitet PIM). Na izložbi jeprikazano 40 fotografija nastalih2011. godine. Fotografije mladih

banjalučkih fotografa će bitiizložene deset dana, a mogu sepogledati u periodu od 8 do 18časova. Izložbu su podržali Uni-verzitet PIM, Asocijacija za umjet-ničku fotografiju BiH iUniverzitetski foto-kino klub Ban-jaluka.

Izložba fotografija leona Bijelića i dejana Đurića

Tradicionalna akcija Administrativne službeGrada Banja Luka „Biramo najuređenije”počela je 23. aprila. Biraće se najuređenije dvorište, na-juređenije školsko dvorište, najuređenijedvorište pravnih lica – institucija, na-juređeniji prostor u stambenim zgradama inajuređeniji balkon. Novina u odnosu naprethodne godine je izbor najuređenijegdvorišta pravnih lica – institucija.Ove godine se obilježava i mali jubilej ak-cije – deset godina postojanja. Ukupan na-gradni fond iznosi 5.000 KM, a najuspješnijiće biti nagrađeni i vrijednim poklonima pri-

jatelja akcije „Biramo najuređenije”. Akcija „Biramo najuređenije” trajaće do 31.maja, a svi zainteresovani građani i pravnalica, mogu se prijaviti putem prijavnoglista, koji mogu preuzeti u holu Administra-tivne službe Grada – ispred Prijemnekancelarije broj 16 ili na internet straniciGrada Banja Luka. Popunjene prijavepotrebno je poslati elektronskom poštomna adresu [email protected]. ba ili poš-tom na adresu: Administrativna službaGrada Banja Luka, Trg srpskih vladara 1(sa naznakom za akciju „Biramo na-juređenije”).

Počela akcija „Biramo najuređenije”

Izložba fotografija World PressPhoto 2012 održaće se u Sarajevu9. maja, a 25. maja izložba se seliu Banjaluku. Sarajlije će izložbumoći da pogledaju u Umjetničkojgaleriji Bosne i Hercegovine, aBanjaluka će izložbu da ugosti u

Izložbenom salonu Banskog dvoraKulturnog centra. Zvanično ot-varanje izložbe u Sarajevu je za-kazano je za 16 časova, a izložbaće za posjetioce biti otvorena svedo 22. maja. U Banjaluci, izložbaće trajati sve do 4. juna.

world Press Photo 2012

Završeni su radovina rekonstrukcijitrotoara u Ulici Mi-lana Tepića, na di-jelu od raskrsnicesa Ulicom kraljaPetra I Karađorđe-vića do raskrsnicesa Vidovdanskomulicom. Pored trotoara, koji je iz-građen od granitnih ploča, iz-građena je i javna rasvjeta, tepostavljen urbani mobilijar. Grad

BanjaLuka je za ovaj posao izdvojio173.133,58 KM, a radove je izvelopreduzeće „Niskogradnja" iz Lak-taša.

obnovljen trotoar u Ulici Milana Tepića

U skladu sa Programom finansir-anja sporta i fizičke kulture GradaBanja Luka, počela je obnovastolova za stoni tenis u parku"Mladen Stojanović". Kako je na-javljeno iz Odjeljenja za društvenedjelatnosti Administrativneslužbe Grada, pored postavljanja

dva nova stola, biće uređeni iprostori za igrače, površine 3,5 x3,5 metra, po igraču. Planirano jeda za obnovu stolova bude izdvo-jeno 4.000 KM, rok za izvođenjeradova je 45 dana, a izvođač jebanjalučko preduzeće „MD Mitro-vić kompani".

obnova stolova za stoni tenis uparku "Mladen Stojanović"

Page 8: Intermezzo april 2012

Banja Luka

8 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Banjalučki bend "AkobenElectric" ovih dana objavioje svoj prvi singl i spot podnazivom "Oličenje ljubavi".Pjesma je nastala kaosaradnja sa makedonskimetno muzičarem VaskomJordanovim kao jedin-stvena kombinacija balka-nskog etno zvuka iDrum'n'Bass-a. "AkobenElectric" je audio - vizuelniprojekat nastao u Ban-

jaluci početkom 2011. go-dine."Akoben Electric" čine:Bojan Vučen - DJ Dust

(DJ-ing, audio i video pro-dukcija,dizajn,..), Asmir Turčinhođžić - Rfubi(Perkusije, MC - ing)

Prvi singl benda Akoben Electric

Pacijenti i ljekari Doma zdravlja suočavaju se sabrojnim problemima zbog nesavjesnih vozačakoji automobile ostavljaju ispred ulaza u ovuzdravstvenu ustanovu. “Imamo problema sa ne-propisno parkiranim vozilima, pa tako portirinerijetko izlaze i opominju vozače. Nekad jenemoguće upratiti ko se parkira, tako da portiri,u tom slučaju, ne mogu reagovati”, rekla jeDušica Stanković, portparol Doma zdravlja Ban-jaluka. Iako postoji parking, Stankovićeva jenavela da im je neophodan veći kako bi ovajproblem bio riješen. Ona je uputila apel pacijen-tima da povedu računa o parkiranju automobilakako bi se izbjegle dodatne komplikacije. Saovim problemom upoznati su i u Komunalnojpoliciji, gdje su potvrdili da je čest slučaj ne-propisnog parkiranja vozila na trotoarima ili pri-

laznom putu kod Poliklinike. Milenko Jaćimović,predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjed-nosti saobraćaja Banjaluka navodi da je biloplanova da se otvori kružna saobraćajnica, kojabi išla iz pravca Ulice Jovana Dučića, između Za-voda za javno zdravlje, tako da bi vozači imalimogućnost da na jednom kraju saobraćajniceuđu, a po izlasku iz Poliklinike, kod Ulice ZdraveKorde, izađu. Zasad se na toj lokaciji ne planiraizgradnja većeg parkinga.

otežan prilaz domu zdravlja Banjaluka

Idemo u pozorište U aprilu Banjaluka obiluje kul-turnim, spotrskim i dr. mani-festacijama, a ako ste ljubiteljpozorišta za vas smo izabralinekoliko interesantnih pred-stava. U Gradskom pozorištuJazavac 26. aprila sa početkomu 20. časova možete pogledatipredstavu „PMS Post muški stres“. Studentsko pozorište BanjaLuka će premijerno 30. aprila izvesti predstavu „Duga je noć“ sapočetkom, takođe u 20. časova na sceni Dječijeg pozorišta RS. Dispozorište mladih u Domu omladine isto 30. aprila izvodi predstavu„BL-UZ priča iz komšiluka“, dok će Nevid teatar počastiti posjeti-oce predstavom „Slučajevi po Danilu Harmsu“ sa početkom od21.12h.

Poslije brojnih protestanezadovoljnih građana,akcija nevladinih organi-zacija i preporuka stručn-jaka, obaveza nošenjakaciga za bicikliste kon-ačno bi mogla da bude uk-inuta! Dvije godinekažnjavanja biciklista bezzaštitne kacige rezultiralo je samosmanjenjem broja biciklista na ulicama,dok o povećanoj bezbjednosti nema po-dataka. Kada je počelo energičnijesprovođenje ovog zakona, počeli su iprotesti i akcije njegovih protivnika, uzprijedlog da se sporni član izmjeni i da,umjesto obaveznog nošenja, kacigabude samo preporučena, kao u većinievropskih zemalja. Epilog je da će se ta

inicijativa naći pred Par-lamentarnomskupštinom BiH u maju.Mnogi Banjalučani suposlije jedne ili dveplaćene kazne jednos-tavno odustali od bicikla.Odluka im je bilaolakšana i zbog činjenice

da Banjaluka ima veoma lošu biciklis-tičku infrastrukturu, a, što je najvećiproblem, i lošu saobraćajnu kulturu ibahat odnos vozača prema biciklistima ipješacima. U Centru za životnu sredinuističu da je zbog negativnog uticajaobaveznog nošenja kacige smanjen brojbiciklista, čime se zapravo i došlo dolažne slike da se smanjio broj biciklista spovredama glave.

Biciklisti od maja bez kaciga?

life Celebration Festival 2012 OSBL & Inner Sunrise predstavljaju Life Cele-bration Festival 2012 promo party koji će seodržati 04.05. u Dom Omladine Banja Luka sapočetkom u 22 časa.Ulaz je 2 KM. "Life Celebration" festival, koji će2012. imati svoj 4. nastavak, ponovno dolazi savelikim imenima iz svjetske psy-trance scene...DJ sets: RIO (Life Celebration), ALEN(Marsroom/Future Nature), Tin (Inner Sunrise)BL, Strider (Inner Sunrise) BL, DaMzaH(Inner Sunrise / Herbal Hours / Grotesque) BL,Kos (Inner Sunrise / Herbal Hours) BL, VJ per-formans: Kos, Holic, DJ Rio.

Predstavljene restaurisaneikone jerusalimaU Muzeju Republike Srpske uokviru obilježavanja Danagrada Banjaluka, je otvorenaizložba “Konzervatorskidosije” koja predstavljavišemjesečni proces konzer-vacije i restauracije četiri ve-like ikone Jerusalima. Umuzejskom Centru za restau-raciju i konzervaciju od oktobra 2010. godine sistematično se radina konzervaciji i restauraciji ove četiri ikone koje su donesene uMuzej u veoma lošem stanju, saopšteno je iz Muzeja.Ikone Jerusalima dio su zbirke ikona Srpske pravoslavne crkveUspenja presvete Bogorodice u Livnu. Zbirka ikona je 2004. go-dine proglašena za kulturno dobro BiH. Ove ikone su donošeneposlije hadžijskih pokloničkih putovanja po Izraelu, uglavnomiz Jerusalima, pa ih tako i nazivaju: hadžijske ili jerusalimske.

Page 9: Intermezzo april 2012

Banja Luka

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 9

Kulturni centar Banski dvor - repertoar26.04. (čet.) – Kon-certna dvorana u20,00 časova,Koncert hora Ruskedržavne kapele izMoskve, Udruženjemuzičkih umjetnikaRepublike Srpske –(UMURS)

26.04. (čet.) – Kon-certna dvorana od08,00 – 14,00 časova,VIII Međunarodninaučno – stručni skup„ Savremena teorija i praksa u gra-diteljstvu „

26.04. (čet.) – Vijećnica od 16,00 –19,30 časova,VIII Međunarodni naučno – stručniskup „ Savremena teorija i praksa ugraditeljstvu „

27.04. (pet.) – Koncertna dvorana u20,00 časova,XI Međunarodni festival „Veče uztamburu„

27.04. (pet.) – Koncertna dvoranaod 09,30 – 14,00 časova,VIII Međunarodni naučno – stručniskup „ Savremena teorija i praksa ugraditeljstvu „

28.04. (sub.) – Crveni salon od 10,00– 14,00 časova,Međunarodna konferencija na temu„Tambura na evropskom putu"-Gradski tamburaški orkestar,

28.04. (sub.) – Koncertna dvorana u

20,00 časova,XI Međunarodni festival “Veče uztamburu”

03.05. (čet) - Koncertna dvorana u20.00 časova,Koncert orkestra harmonike Muz-ičke škole "Vlado Milošević"

04.05. (pet) - Mali izložbeni salon u19.00. časova,Izložba fotografija Fotografskogdruštva "Janez Puhar" Kranj

09.05. (sri.)- Vijećnica u 20.00časova,Koncert Ansambla Zdravka Ćosića

11,12 i 13.05. - Koncertna dvorana iVijećnica od 09.00 časova,III Međunarodno prijanističko tak-mičenje "Banjalučki bijenale 2012"

14.05. (pon.) - Vijećnica u 18.00časova, Koncert Lidije Bojinović, viola

U irskom pabu Mac TirePub 19. aprila je započeoHypo mjesec muzike koji ćedo 17. maja donijeti velikibroj svirki i nastupa bed-nova. Izdvajamo neke od na-java:25.4. Marija Šestić i Nepri-jatelji28&29.4. Celtic Rythm(Beograd)3.5. Dbau iza Đale (electro rock)

10.5. Ansambl Zdravka Ćosića 13.5. Sanja Ođila

Hypo mjesec muzike

FB vijestiJelen Demofest će ove godine se održati u periodu od 26. do 28. jula. Orga-nizatori najavljuju iznenađenja i vrhunski program. Više informacija unarednom periodu.DFK svirke27.04. – Bolesna Štenad LIVE - ulaz besplatan28.04. – KillingJazzHardCoreBaby - ulaz besplatan

noć muzejaKrajem maja Muzej savremene umjet-nosti RS tradicionalno organizuje “Noćmuzeja”, kao i svi evropski muzeji.Prošle godine program su uradili stu-denti Akademije umjetnosti, a ove go-dine program će raditi učenici srednjih

škola pod nazivom “Muzejska kreativna radionica – pokaži što znaš”. Noćmuzeja će biti otvorena 19. maja.

Kompanija “Novosti” i Muzejsavremene umjetnosti RepublikeSrpske pripremili su novu izložbu.Radi se o izložbi karikatura “Pjer2011” koja je svečano otvorena 19.aprila u Banjaluci, u Muzejusavremene umjetnosti RepublikeSrpske. Izložba će biti otvorena do 27. aprila.

Izložba karikatura “Pjer 2011”″

U prostorijama Muzeja RS uBanjoj Luci je otvorena izložba280 dječijih likovnih radova podnazivom “Moj portret za muzej”,koji su nastali u edukativno-kreativnim radionicama. Izložbuje svečano otvorila ministrica zaporodicu, omladinu i sport uVladi RS Nada Tešanović, koja jemališanima čestitala na usp-ješnim radovima.Muzejski peda-gog Dušanka Miholić istakla jeda se manifestacija "Proljeće uMuzeju", u okviru koje je realizo-vana i ova izložba, već šestu god-inu uspješno organizuje uMuzeju RS. Izložba je organizo-

vana pod pod pokroviteljstvomMinistarstva prosvjete i kultureRS, a u saradnji sa banjalučkimosnovnim školama i predškol-skim ustanovama. Kako jesaopšteno, stručni žiri je izabrao10 radova koji će od 10. do 16.maja biti izloženi u sjedištu UN-ESCO-a u Parizu.

Izložba dječijih radova

jElEn ToP 10Na banjalučkoj tvrđavi Kastel 18.maja će se od 18. časova održatiJelen top 10 i Demofest, na kojojće učestvovati regionalne muzičkegrupe, kao i predstavnici ban-jalučke muzičke scene. Više infor-macija će biti uskoro poznato.Jelen top 10 turneja se i ove godinenastavlja u Srbiji, gdje neki od na-jboljih rok bendova nastupaju u 10 gradova, a sada će biti prestavljeni i uBanjaluci. Ulaz za ove nastupe u Srbiji je besplatan, a vjerujemo da će takobiti i na tvrđavi Kastel.

Koncert HladnopivoU okviru banjalučkog ljetnog festivala„BALF“ agencija Front Stage organizuje kon-cert popularne hrvatske grupe Hladno pivo.Koncert će se odražati na tvrđavi Kastel 2.juna. Informacije o prodaji karata i cijenamabiće uskoro objavljene.

Page 10: Intermezzo april 2012

1 0 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

otvoren Bagnosalon u Banja luciU želji da Banjalučanima ponudeširoki asortiman opreme za kupatilaprateći svjetske trendove, lanacBagno salona je otvorio izložbeno-prodajni salon i u Banjoj Luci. Napreko 550 m2 građani Banje Luke ćebiti u mogućnosti vidjeti preko 45 pot-puno opremljenih kupatila uzkvalitetne proizvode koje je Bagnosalon učinio dostupnim i na bh.tržištu. „Želimo da Bagno salon našiklijenti vide kao mjesto gdje jemoguće dobiti, prvenstveno,kvalitetne proizvode, te svu mogućupodršku u svim fazama stvaranja nji-hovog kupatila iz snova. Posjećujućinaše klijente na samim lokacijamatokom izgradnje kupatila i praćenjatoka razvoja, činimo korak dalje upružanju podrške našim klijentima.Kroz konstantno obnavljanje ponude ikreiranje povoljnih uslova za kupcenastojimo odgovoriti na sve zahtjeve ipotrebe Banjalučana, kako bismo bilidobar partner u stvaranju njihovogsavršenog kupatila,“ izjavio je DraganGrujičić, Bagno menadžer prodaje.Pored sveobuhvatne podrške kojauključuje 3D vizualizaciju budućegkupatila, savjetovanje pri izboru ma-terijala, isporuke na adresu, praćenjetoka realizacije, Bagno tim obećava iniz iznenađenja za svoje klijentepoput: nagradnih igara, poklona zaklijente i drugih kupovnih olakšica.

Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka ostvarilaje neto dobit u iznosu od 23,2 miliona KM uposlovnoj 2011. godini što ujedno predstavlja inajveću zabilježenu dobit na bankarskom tržištuRepublike Srpske. „Hypo banka Banja Lukapotvrđuje ulogu lidera na domaćem tržištu. Ost-varili smo odličan rezultat prije svega uštedomtroškova, kvalitetnijem pristupu ocjene i treti-ranju kreditnog te operativnog rizika, kao i ras-tom nekamatonosnih prihoda.“, rekao je GoranBabić, izvršni direktor Hypo Alpe-Adria-Banka.d. Banja Luka dodajući da je takođe jedan odnajvažnijih faktora svakako i činjenica da HypoAlpe Adria sve vrijeme stoji iza Hypo bankeBanja Luka kao snažan i pouzdan partner.Prema revidiranim finansijskim izvještajima za2011. godinu, Hypo banka Banja Luka je lider u

svih pet ključnih bankarskih kategorija: aktivi,depozitima, kreditima, dobiti i kapitalu. AktivaBanke iznosila je 1,4 milijarde KM, dok su de-poziti pravnih lica i štednja građana iznosilipreko 1 milijarde KM, bilježeći snažan trendrasta. Hypo banka je u prošloj godini na tržištuRS odobrila preko 230 miliona KM novih kredita,što je za blizu 50 odsto više nego u 2010. godini,čime je potvrdila ulogu sistemski najznačajnijebanke za RS i u vremenima globalne krize.Ukupni krediti banke iznosili su 1,1 milijardu KM.Hypo banka je prošle godine osnovala i lizingdruštvo, Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. BanjaLuka, s ciljem povećanja baze proizvoda ipružanja kvalitetnije usluge svim svojim klijen-tima. Ukupan kapital banke iznosio je 234 mil-iona KM, što je najbolji dokaz snage i stabilnosti.

Hypo Banja luka - dobit od 23,2 miliona KM

Stručnjaci predviđaju da će do kraja2014. godine milioni radnih mjestabiti izgubljeni zahvaljujući recesiji.Ipak ima i onih poslova koji će odol-jeti teškim vremenima, a istraživanjeCareerCasta pokazuje koja će radnamjesta u 2012. imati najveće izgledeza uspjeh.1. SOFTVERSKI INŽENJERZanimanje koje se drugu godinuzaredom nalazi na vrhu liste. Za to jezaslužna tehnološka revolucija, pa jesve više novih ideja koje treba reali-zovati. Uz to, dobre IT ideje mogudobro da se naplate.2. ANALITIČARBavi se problemima finansijskeneizvjesnosti i rizika koristećimatematičke metode teorijevjerovatnoće, statistike i finansijskematematike. Najviše ih je u osigu-ranju, a očekuje se rast potražnje za27 odsto.3. MENADŽER LJUDSKIH RESURSALjudski resursi u krizi dobijaju jošveće značenje. Neophodan je dobar

odabir zaposlenih, potrebna njihovamotivacija – upravljanje kadrovimatraženo je zanimanje.4. ZUBARNe zna se da li je u pitanju nedo-voljna briga o dentalnoj higijeni (kojakad-tad dođe na naplatu) ili ne-dostatak takvog kadra, ali do 2020.predviđa se rast potražnje za 38odsto.5. FINANSIJSKI SAVJETNIKU nesigurnim vremenima puno jeonih koji su si postavili pitanje kakoće izgledati njihov život u penziji.

Mnogi traže savjete kako da uštede,gdje da ulože.6. SPECIJALISTA ZA BOLESTI UHANedovoljan broj doktora odlučuje seza tu specijalizaciju, a posljednjih go-dina primjećuje se sve veća po-tražnja za njihovim uslugama.7. TERAPEUTZahvaljujući dobrostojećim babyboomerima sve je veća potražnja zaterapeutima koji mogu da im po-mognu kod zdravstvenih problema.8. STRUČNJAK ZA ONLINE MAR-KETINGSvakoj web stranicije potrebna osobakoja će joj donijeti novac, pa ne čudišto raste potražnja za ovakvim tipomradnika, pogotovo ako ima iskustva.9. ANALITIČAR RAČUNARSKIH SIS-TEMARade u različitim industrijama. Po-tražnja za takvim kadrom je velika.10. MATEMATIČARZanimanje koje je uvijek traženo,široko primjenjivo, pa je popis poten-cijalnih poslodavaca dug.

CEMEX Hrvatska i Odbor nagrade i ove godine jeraspisao konkurs za dodjelu pete Građevinske na-grade CEMEX koja predstavlja priznanje za izuzetnagrađevinska i arhitektonska dostignuća. Ovogodišnji konkurs za Građevinsku nagradu CEMEXje bio otvoren do 13. aprila nakon čega će Odbor na-grade dodijeliti priznanja najboljim prijavljenimradovima. Nagrade se dodjeljuju u tri kategorije:Stambene građevine, Javne i poslovne građevine, teInfrastrukturne građevine, a u skladu s načelimadruštveno odgovornog poslovanja, CEMEX je od 2006.godine uveo i dvije posebne nagrade za projekte kojipoštuju načela Održive gradnje i Pristupačnosti os-

obama s posebnim potrebama. Pobjednički projektipredstavljaće uspjehe arhitekture i građevinarstvaBosne i Hercegovine na priznatom međunarodnomkonkursu, 21. globalnoj Graditeljskoj nagradi CEMEX(CEMEX Building Award) u Meksiku.

Građevinska nagrada CEMEX

Business

Goran Babić, izvršni direktor Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka

deset najboljih poslova u 2012.

Page 11: Intermezzo april 2012

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 1 1

U RS se mora prekinuti sadosadašnjom praksomdeindustrijalizacije i bazurazvoja postaviti na pre-rađivačkoj, a posebnometalskoj industriji, kazaoje Obrad Belenzada, pred-sjednik Konfederacijesindikata RS. On je izlažućiprijedloge za novu indus-trijsku politiku kazao da senajprije mora prestati sa “deindus-trijalizacijom”, pogotovo što, kakokaže, taj proces podrazumijeva i“deurbanizaciju”. “Taj proces po-drazumijeva pretvaranje nekadašn-jih industrijskih radnika u seljake ilistvaranje seljaka od mladih gen-eracija, jer turizam i komplemen-tarne uslužne djelatnosti ne moguapsorbovati puno radnika. Uz nave-deno treba naglasiti da su toanahroni i nepopularni procesi sa

kulturološkog, sociološkog i civi-lizacijskog stanovišta. Kodstrateškog planiranja o ovome seposebno treba voditi računa”, istakaoje Belenzada. On smatra da postojiprostor da se industrijski proizvođačina velika vrata vrate na evropskatržišta, a nakon što su se, kako kaže,zapadnoevropski kupci uvjerili daproizvodi iz Kine, Tajvana i Južne Ko-reje, iako su i dalje jeftiniji, ne moguodgovoriti zahtjevima tržišta.

Metalski sektor za bazu razvoja

Profitabilna samo "Elektroprivreda rS"Među četiri najveća javnapreduzeća u Republici Srp-skoj u prošloj godini prof-itabilna je bila samo"Elektroprivreda", dok su"Željeznice", "Šume" i"Pošte" imale ukupanminus veći od 23 milionaKM. Negativno poslovanjejavnih preduzeća, smatrajustručnjaci, velikim dijelomje rezultat i velikih troškova naplate i naknade prekomjernogbroja zaposlenih. Od javnih pre-duzeća najveće gubitke imale su"Željeznice RS", koje su poslo-vale sa minusom od 18,5 mil-iona KM. Značajanu ulogu urashodima ovog preduzećaimale su plate i naknade za za-poslene, čiji je broj iz godine u

godinu rastao.Bez gubitakaprošlu godinu završili su "Elek-troprivreda RS" i "Putevi RS"."Elektroprivreda RS" prošlugodinu je okončala u plusu od10,4 miliona KM.Loša je situacija i u preduzeću"Aerodromi RS", koje je prošlugodinu završilo u minusu od749.921 KM, dok je gubitak u2010. godini bio 1,9 miliona KM.

PrEF: dobit u prošloj godini 11,5miliona KMPenzijski rezervni fond (PREF) RepublikeSrpske u prošloj godini poslovao je pozitivno iostvario dobit od 11,5 miliona KM, rečeno je naobilježavanju godišnjice Fonda. Ministar rada iboračko-invalidske zaštite Republike SrpskePetar Đokić rekao je sinoć da su rezultati PREF-a izvanredni, ističući da jeveoma važno da najveću korist od ovog fonda imaju penzioneri, ali ne samosadašnji, već i buduće generacije."PREF je kao mlada ustanova već u prvoj godini rada opravdala ono što smoželjeli da postignemo", izjavio je Đokić.Navodeći da je PREF u prošloj godini ostvario dobit od 11,5 miliona KM, di-rektor Društva za upravljanje PREF-om Darko Lakić rekao je da je veća dobitto što nakon 10 godina od početka procesa privatizacije postoji efikasanmodel upravljanja imovinom koja je u postupku privatizacije pripala FonduPIO Republike Srpske."U toku prošle godine, za veoma kratko vrijeme, za nekoliko mjeseci, uspjelismo da uspostavimo efikasan sistem, organizacionu strukturu i niz internihakata i procedura da bismo počeli sa trgovanjem na berzi", naveo je Lakić.

Business

Rafinerija ulja Modričanajuspješnije je privrednodruštvo u Republici Srp-skoj za 2011. godinu uizboru koji je deveti putorganizovala Privrednakomora RepublikeSrpske. Rafinerija jeproglašena i najboljom ukategoriji za najuspješnijeveliko društvo, dok su nadrugom mjestu firmeMarbo iz Laktaša i Hemofarm izBanje Luke.Direktor modričke Rafinerije PeroDugić rekao je da je ova kompanija

u prošloj godini znala iskoristitiprednosti Nestro grupacije i da je50 odsto ostvarene proizvodnjeizvezla, pri čemu se otvorilaprema novim tržištima.

business

najuspješnija kompanija -rafinerija ulja Modriča

Page 12: Intermezzo april 2012

business

1 2 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Nelojalna konkurencija i “crno tržište“ predstavljajuglavne probleme sa kojima se susreću, između os-talih, i registrovani proizvođači i prodavači cvijeća uRS. Iz tog razloga odlučili su da osnuju Udruženjeproizvođača i prometnika sadnog materijala(UPPSM), kako bi zajedničkim snagama stvorili boljei pravednije okruženje za poslovanje.Osnivači udruženja su “Lotus”, “Cvjećarstvo Klindić” i“Megalofleks” iz Banjaluke, “Iris produkt” iz Laktaša,dobojski salon cvijeća “Stil”, te Vrtni centar “Marić” izDervente. ”UPPSM je oblik dobrovoljnog udruživanjaregistrovanih proizvođača i prometnika iz oblasti cv-jećarstva, hortikulture te proizvodnje reproduktivnogmaterijala šumskog drveća sa područja RS, a radiostvarivanja pojedinačnih i zajedničkih, privrednih idruštvenih ciljeva i interesa u oblasti očuvanja,razvoja i unapređenja ovih vrsta proizvodnje”, kazao je

Predrag Ćetojević, predsjednik Skupštine UPPSM-a ivlasnik “Lotusa”. Članovi udruženja planiraju podni-jeti inicijativu Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva ivodoprivrede RS za izmjenu zakona i podzakonskihakata koji se odnose na djelatnost koju obavljaju.Ćetković ističe da oni nemaju ništa protiv “zdrave”konkurencije, i ako svi imaju iste uslove. Međutim,dodaje da se država maćehinski odnosi prema reg-istrovanim proizvođačima dok istovremeno štiti crnotržište.

Cvjećari u rS traže pravednije tržište

BiH na 125.mjestu za počinjanjebiznisa

Analize Svjetske banke ouslovima za lako počinjanjeprivatnog posla u 183 državesvijeta smjestile su BiH naneslavno 125. mjesto, a isprednje su, ne samo državenastale raspadom bivše Ju-goslavije, već i brojne azijske iafričke zemlje. U publikacijiSvjetske banke “Duing biznis”za ovu godinu, BiH je svrstanarame uz rame sa zemljamapoput Svazilenda, Ugande,Tanzanije, dok su zemljepoput Albanije, Kirgizije,Papue Nove Gvineje ili Mon-golije na pomenutoj listiprešišale BiH za više od 70mjesta.

Nova boca “Nektar” pivapremijerno je predstavljenana svečanosti održanoj uBanskom dvoru u Ban-jaluci. Zamjena najmanje10 miliona boca “Nektara”je finalni korak trogodišnjegprograma modernizacijeBanjalučke pivare, ali i prviveliki korak u poslovanjukoje karakteriše veća usm-jerenost ka kupcima i njihovim željama. “Odlučni smo da još intenzivnije negoranije odgovaramo na potrebe naših kupaca. Ovaj korak je prvenstveno krunauspjeha koji smo postigli kroz ulaganja i predan rad u protekle tri godine na po-dručju modernizacije svih aspekata proizvodnje piva i ambalaže. S druge strane,sigurni smo da je ovo tek početak uzbudljive budućnosti za nas i naše kupce,” is-takao je Nikolas Peni, generalni direktor Banjalučke pivare.On je dodao da je vrijednost investicije bila milion KM i da je ove godine ciljanirast prodaje 15 odsto. “Razgovorom sa potrošačima saznali smo da ljudi viševole pivo u zelenim bocama i moderniji izgled”, istakao je Peni. Dizajn bocerađen je u Londonu i potpisuje ga svjetski lider u dizajnu ambalaže za pića“Klasens Internešnel” (Claessens International). U tom smislu, novi “Nektar” jeurađen po posljednjim trendovima u dizajnu, a reference autora, uz sadržaj,sada garantuju kvalitet u svakom smislu. Osim privlačnijeg izgleda, nova boca jei lakša i čvršća od stare. Takođe, uvođenjem nove boce, Pivara će imati 80%povratnu ambalažu, čim se dodatno želi posvetiti pažnja zaštiti životne sredine,što je naša obaveza prema svim svjetskim standardima, ali i naša opredjeljenostprema misiji Banjalučke pivare.

Podravka, vodeća prehram-bena kompanija u regionu,jedna je od tradicionalnihizlagača na 15. Međunarod-nom sajmu privrede, koji seove godine održao od 27. do31. marta u Mostaru. Ovo-godišnja zemlja partnerMostarskog sajma je bila Repub-lika Hrvatska. Pored nastupa naSajmu, Podravka uz Županijskukomoru Koprivnica i Koprivničko-križevačku županiju tradicionalnoje organizovala i svečanu večeruu hotelu “Ero” gdje je predstavl-jena privreda ovog dijela Repub-like Hrvatske uz bogatugastronomsku i kulturnu ponudu. „Tržište BiH je izuzetno značajno

za Podravku i drago nam je daimamo ovdje veliki broj vjernihpotrošača Podravkinih proizvoda.Ulazak Hrvatske u Evropsku unijuće za Podravkine, ali i drugeprozivode stvoriti barijeru i učinitiih nedostupnijim za potrošače uBiH. Zbog toga apelujem naVladu Hrvatske i Savjet ministaraBiH da preduzmu odgovarajućemjere koje će omogućiti da dos-

tupnost Podravkinihproizvoda ne budeograničena nego da zajed-nički stvorimo uslove kakobismo povećali dostupnost,te na taj način odgovorimona potrebe naših potrošača isačuvamo radna mjesta

kako u Hrvatskoj tako i na tržištuu BiH”, kazao je Zvonimir Mršić,predsjednik Uprave Podravke.Podravka je prisutna u Bosni iHercegovini još od 1992. Danas jeova kompanija po broju za-poslenih među najbrojnijim Po-dravkinim predstavništvima, a nabh. tržištu se uspješno prodajeizuzetno široka paleta Po-dravkinih proizvoda.

Podravka na 15. Međunarodnom sajmu privrede Mostar

Filijala Istočno Sarajevo na novoj lokacijiNova banka a.d. Banja Luka svečanoje obilježila početak rada Filijale Is-točno Sarajevo na adresi Spasovdan-ska broj 31. Događaju su prisustvovalibrojni predstavnici kulturnog,privrednog i društvenog života Is-točnog Sarajeva, a vrpcu je simboličnopresjekao direktor Nove banke mrMilan Radović i gradonačelnik Is-točnog Sarajeva gospodin VinkoRadovanović.Filijala Istočno Sarajevo od sada ćeposlovati na 155 m2, na atraktivnom iklijentima pristupačnom lokalitetu, akadrovi u Filijali spremni su da stručnoi ljubazno odgovore na svaki zahtjevklijenata u što kraćem vremenskomroku. Na ovoj lokaciji građani i pravnalica moćiće da koriste sve usluge Novebanke, počev od unutrašnjeg i inostra-nog platnog prometa, pa do kredita,štednje, depozita i platnih kartica.

U organizaciji kompanije XELLA BHd.o.o. Tuzla, u Sarajevu je početkommarta održan simpozij "Savremenipristup energetskoj efikasnosti uarhitekturi i građevinarstvu" koji jeokupio oko 300 stručnjaka iz BiH, re-giona i Evrope. Kroz prezentacijeiskustava, te panel-diskusije, učes-nici su razmijenili iskustva o novimtrendovima u gradnji, ali i perspek-tivi pojedinih građevinskih materijalau svjetlu standarda energetskiefikasne i pasivne gradnje. Krajnjicilj ovog simpozija bio je da ukaže naapsolutnu neophodnost masovneuštede energije i pokaže da naporikoji se ulažu u energetski efikasnezgrade moraju ići ruku pod ruku sakorištenjem proizvoda koji imaju re-duciran uticaj na životnu okolinu,štede energiju, obezbjeđuju zdrav iugodan životni i radni prostor.

održan Simpozij osavremenom pristupuEE u arhitekturi igrađevinarstvu

Banjalučka pivara predstavilanovu bocu

Page 13: Intermezzo april 2012

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 1 3

business

održano druženje "Tea Party" u Tuzli Tuzla je nedavno bila mjesto zanimljivogdruženja, razmjene iskustva i dobrih idejaizmeđu budućih liderki i uspješnih žena u policiji,koje je rezultat saradnje centra za edukaciju ProEduca i Policijske misije Evropske unije (EUPM)u okviru projekta „Žene liderke 21.vijeka“.Pomenuto druženje je organizovano u cilju da semladim generacijama djevojaka, koje subudućnost ove zemlje, omogući da upoznaju us-

pješne žene iz različitih sektora, razvije među-generacijski dijalog, te pruži podsticaj za razvojnjihovog profesionalnog uspjeha kako u agenci-jama za provedbu zakona, tako i u svim drugimsektorima. „Drago mi je što smo danas tu sasrednjoškolkama i što ravnopravno možemo raz-govarati o svim njihovim nedoumicama. Mi ćemonastojati, koliko je to moguće, dio našeg iskustvai znanja podijeliti sa njima i bar im ukazati šta ihsve to čeka na putu do uspjeha jedne žene“, is-takla je Dijana Stevanović, politička oficirka uPolicijskoj misiji EU. Da u Tuzli ima budućih lid-erki dokaz je izuzetna proaktivnost koju supokazale učenice postavljajući mnogobrojna pi-tanja i davanjem dobrih ideja, što pokazuje današa zemlja ima motivisane i vrijedne žene kojesu sposobne mijenjati stvari na bolje. Ovom pri-likom, prezentovan je i prvi bh. magazin o žen-

skom liderstvu realizovanog u okviru projekta„Žene liderke 21. vijeka“ kojim centar zaedukaciju Pro Educa želi doprinijeti promociji iafirmaciji žena koje su liderke u različitim oblas-tima društvenog i poslovnog života, te dati men-torski doprinos za motivaciju i razvoj poslovnoguspjeha mladih žena i djevojaka.

The Srpska Times – novi projekat FrontalaFrontal u junu 2012. izdaje prvi brojprvih novina iz Republike Srpske naengleskom jeziku. Mjesečni magazin„The Srpska Times“ baviće se deša-vanjima i temama značajnim za Re-publiku Srpsku i njene građane,jezikom, sadržajem i formatom pri-lagođenih stranim čitaocima. Cilj ovogprojekta je prikazati objektivnu slikudruštvene stvarnosti i pružiti samotačne, provjerene i autentične infor-macije o političkim okolnostima,zvaničnim stavovima, ekonomskimprilikama i potencijalima, kulturnom,sportskom i zabavnom pulsu Repub-like Srpske. Magazin će biti distribuisan svim ambasadama i konzula-tima u BiH, međunarodnim institucijama i predstavništvimameđunarodnih kompanija u BiH, a biće dostupan i stranim vladama,međunarodnim institucijama i za RS značajnim stranim kompanijama unjihovim sjedištima, kod nas i u svijetu. Sve informacije iz magazina ćebiti dostupne i na veb stranici www.TheSrpskaTimes.com

drvna biomasa za održivu budućnostU Banjaluci je najavljen početak kampanje„Drvna biomasa za održivu budućnost“, kojase realizuje u sklopu Projekta zapošljavanjai sigurnog snabdijevanja energijom ko-rištenjem biomase u BiH (Biomass pro-jekat). „Biomass projekat teži smanjenjuefekata klimatskih promjena zamjenomkotlovnica na fosilna goriva sa kotlovnicamana biomasu u osnovnim školama u regijiSrebrenica. Vrijednost projekta je oko 1 milion USD, a inicijalni proračun troškova uO.Š Branko Radičević u Bratuncu pokazuje da sa investicijom od 50 000 EUR možemoda ostvarimo godišnju uštedu od 20 000 EUR na troškovima goriva, s tim da bi kvalitetgrijanja bio značajno bolji nego sada, što pokazuje očiglednu ekonomsku opravdanostovih investicija. Javna kampanja ima za cilj da utiče na svijest šire bh. javnosti o o po-tencijalima i koristima drvne biomase kao održivog izvora energije.“ izjavio je GoranVukmir, koordinator klastera za energiju i životnu sredinu u UNDP BiH.„Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva je donijelo Uredbu o proizvodnji ipotrošnji energije iz obnovljivi izvora i kogeneracije. Po Uredbi, predviđena je proizvod-nja od 2528 GWh toplotne energije iz biomase do 2020. godine iz kogenerativni postro-jenja, te proizvodnja 2483 GWh toplotne energije iz drvne biomase u domaćinstvima,“izjavio je ministar industrije, energetike i rudarstva, Željko Kovačević. Biomass Pro-jekat finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF), a sprovodi ga Razvojni programUjedinjenih nacija (UNDP).

Više informacija o ovom projektu centra zaedukaciju Pro Educa možete pronaći nawww.zeneliderke.ba ili www.proeduca.net .Informacije o EUPM-u su dostupne nawww.eupmbih.eu .

Page 14: Intermezzo april 2012

1 4 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

BAGNO lanac salona je početkomproljeća otvorio novi prostor i u Ban-jaluci. Salon se nalazi na već poznatojadresi salona keramike, u uliciBranka Popovića b.b.Pokriva površinu od preko 550 m2 sa45 potpuno uređenih kupatila koji nanajbolji način vizualizuju širokuponudu iz asortimana visokokvalitet-nih proizvoda koje Bagno salonnabavlja za bh. tržište za zadovoljstvosvojih kupaca. Prodajnu podršku činearhitekte koji na stručan i inovativannačin želje klijenata pretaču u stvarnarješenja kupatila.Od asortimana je potrebno istaćikeramiku svjetski vodećihproizvođača, sanitarije koje poredfunkcionalnosti karakteriše i dizajn, teostala prateća oprema velike kvaliteteu širem cjenovnom dijapazonu. Zasagovornika imamo gospodina Dra-gana Grujičića, BAGNO Menadžeraprodaje, koji će nam približiti komple-tan BAGNO koncept.

U trenutku krize i sve slabije kupovnemoći stanovništva za ulazak na novotržište potrebna je hrabrost. Šta vas jenavelo da se odlučite na otvaranje sa-lona u Banja Luci?BAGNO Lanac salona je otvoren izprepoznate potrebe stanovništva BiHza kvalitetnijim rješenjima i tenden-cije ka unapređenju sistema uređenjakupatila. Posvećeni smo vrhunskom

u svakom pogledu i naša želja je danas kupci prepoznaju kao partnera urealizaciji sa velikim entuzijazmom,znanjem i željom da damo potpunuuslugu.Upravo u vremenu krize, ako ulažete,želite uložiti u kvalitetno, a mi smo umogućnosti ponuditi kvalitetneproizvode, te izgradnju ili adaptacijuučiniti manje stresnim i skupimposlom.

Šta kupci mogu očekivati od BAGNOsalona? BAGNO ima misiju da unaprijedi kul-turu uređenja interijera i asortimanomnudi svojim kupcima mogućnost daostvare sve svoje želje i ideje koje suimali. Povedeni entuzijazmom da ost-varimo svoju misiju, naša usluga jeposebna. Od prvih lica koja vas

dočekaju kada posjetite salon, do svihnaših partnera u saradnji s kojimaradimo na ostvarenju želja naših ku-paca garantujemo da ćete biti zado-voljni uslugom, krenuvši od 3Dvizalizacije kupatila, tehničkog savjeto-vanja, do samog praćenja realizacije.

U ponudi imate kompletna ikvalitetna rješenja iz domena opre-manja kupatila, o čemu se tačnoradi?Potrudili smo se da na jednommjestu okupimo najjače svjetskeproizvođače, poput:Porcelanosa grupo, koja slovi za sv-jetskog lidera u proizvodnji keramikei sanitarne opreme, nadalje: Villeroy& Boch, Dornbracht, Jacuzzi, Cata-lano, Cotto D’Este, GranitiFiandre,Cezar, Hansgrohe, u pitanju suizuzetno poznati brendovi kojipružaju sigurnost svojom tradicijom ipotvrđenom kvalitetom. Osim toga,možete se posavjetovati sa našimarhitektama u samom izložbenomprostoru i potražiti dodatnu uslugu.

Nudite i kompletnu uslugu ukreiranju idealnog kupatila za vašeklijente. BAGNO saloni imaju i pose-ban projektni biro?Pri realizaciji vaših idejnih rješenjamožete odmah dobiti i savjete odnašeg stručnog osoblja sa iskustvom,razgovarati sa arhitektama u salonu iomogućiti sebi potpun doživljajkreiranja savršenog kupatila. Nakonzavršene kupovine, naša saradnja nijegotova. Kako bismo bili sigurni da sveteče po planu, praktikujemo da pra-timo naše klijente u fazama od idejedo realizacije.

Šta kupci dobijaju za cijenu BAGNOkupatila?Potpunu uslugu i vrhunske

proizvode. Svaki od proizvoda kojeimamo u ponudi su artikli sa garan-cijom kvaliteta, partneri s kojimasarađujemo pružaju besprijekornuuslugu, dostavu artikala na vrijeme.Vodeći računa o trenutnoj ekonom-skoj situaciji, a ne odstupajući odkvaliteta proizvoda i usluga, kreiralismo kupovne olakšice po mjerinašeg kupca.

Osnovna djelatnost kompanije “LUK”su, zapravo, sistemi za grijanje ihlađenje. Da li klijenti mogu da raču-naju i na takve usluge kad je u pi-tanju uređenje doma?Naravno. To je dio naše kompletneusluge. Kompanija “LUK” se već 25godina bavi nabavkom i distribucijomopreme za grijanje, vodovod, klimati-zaciju i suhu gradnju. U Banja Luci,na istoj lokaciji se nalazi i LUKPoslovnica koja može odgovoriti nadodatne potrebe kupaca iz pomenu-tih segmenata.

Među vašim kupcima je i vrlo zaht-jevna i raznolika klijentela poputtržnih centara, hotela, javnih institu-cija, banaka, stambenih objekata,kafe barova… Kako uspijevate odgov-oriti svim tim raznovrsnim zahtje-vima i ukusima?U svakoj realizaciji je najbitniji klijent,njegove potrebe i specifičnostiU dogovoru sa klijentom, želimo up-oznati klijenta, te odgovoriti na nje-gove potrebe i preferencije, sagrupom naših stručnjaka koji posje-duju znanje i veliko iskustvoKada shvatite šta klijent želi u idejnojfazi, sama realizacija je dosta jednos-tavnija, a kupac zadovoljniji jer svojuideju može pretočiti u stvarno rješenje.

Slijedi i dalje širenje BAGNO lancasalona, koji grad će vam poželjeti do-brodošlicu?Početkom narednog mjeseca ot-varamo novi salon u Bijeljini. Poistom Bagno receptu u Bijeljinudonosimo svjetske trendove inadamo se dobroj saradnji. Salon jesmješten na adresi Stefena Dečan-skog 103. Pored salona u Banja Lucii Bijeljini, salon u Sarajevu na pros-toru od preko 800 m2, te kroz 45izložbenih boksova nudi zaistarješenja koja su u skladu sa svjet-skim trendovima.Za više informacije o BAGNO lancusalona posjetite www.bagno.ba

Intervju: Dragan Grujičić, BAGNO menadžer prodaje

za vaše savršeno kupatilo – BAGno salon!

promo

Šta biste poručili našim čitaocima? Kako da biraju kupatilo iz svojihsnova?Kupatilo treba prvenstveno da odgovara našim potrebama i mogućnos-tima, treba da oslikava našu ličnost i da bude savršeno mjesto na kojemse možemo opustiti i uživati u rijetkim trenucima mira. Naravno, pos-jetite BAGNO lanac salona i dozvolite nam da vam pomognemo u tome.

Svečano otvaranje BAGNO salona Banja Luka

Page 15: Intermezzo april 2012

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 1 5

promo

„Iskon“ ulje već je neko vrijeme jedno od najpopularni-jih u BiH. Međutim, na nedavno održanom Sajmuprivrede u Mostaru imali smo priliku da vidimo dostaširok spektar proizvoda Victoria grupe. O kakvim seproizvodima radi?Da, “Iskon“ ulje je jedan od vodećih brendova na BiHtržištu, koje je inače treće po veličini u izvozu za kom-paniju Victoria oil. Rastući tržišni udio Iskon ulje dugujenajprije svom sastavu čistog suncokretovog ulja,bogatog vitaminom E, ali i povoljnosti cijene u odnosuna njegovu litarsku ambalažu. Ove godine, na štanduSajma u Mostaru Victoria Group predstavila jeproizvode još dvije svoje kompanije – Sojaproteina iVeterinarskog zavoda Subotica, koje obje držeproizvodni primat u svojim industrijama. Sojaproteinnajpoznatija je po asortimanu grupe proizvoda i brenduSojavita, namijenjenom širokoj potrošnji, u čijoj liniji senalazi vegetarijanska pašteta sa pet aroma, komerci-jalno pakovanje komadića, ljuspica i odrezaka iLecivita, a lecitin, proizveden u ovoj fabrici, koriste zasvoje slatkiše i svjetski renomirane kuće poput Nestle ibečkog Imperial hotela. Sa druge strane, Veterinarskizavod Subotica spada u vodeće proizvođače veteri-narskih proizvoda i preparata i obuhvata proizvodnjuhrane za životinje, hemofarmaceutsku proizvodnju, bi-ološku proizvodnju i proizvodnju sredstava i usluga zadezinfekciju i deratizaciju. Na Sajmu u Mostaru smopredstavili kompletnu paletu proizvoda - od hrane zadomaće životinje, ribe i kućne ljubimce preko veteri-narskih lijekova do sredstava i usluga za dezinfekciju.U sistemu Victoria grupe posluje čak deset kompanijakoje zajedno daju kompletnu ponudu proizvoda i us-luga. Njihov dokazan i sertifikovan kvalitet željeli smoove godine da predstavimo i ovako značajnom skupu itržištu kao što je to BiH i Sajam u Mostaru.

Victoria grupa posebno je fokusirana na proizvodnjuorganske i genetski nemodifikovane hrane za ljude iživotinje. Da li zdrava hrana ima svoje kupce u BiH?Jeste li zadovoljni rezultatima koje postižete ovdje?Posebno smo ponosni na činjenicu da Victoria Groupnjeguje i zastupa politiku genetski nemodifikovanihproizvoda što je jedan od osnovnih stubova zdrave ikvalitetne ishrane ljudi i životinja. Svi moderni nutri-cionistički trendovi govore u prilog velikoj ekspanziji irastućoj popularnosti organske hrane i non-GMOproizvoda. Istraživanja brojnih stručnjaka za ishranu ikvalitet namirnica u svijetu, kao i bolja informisanostdanašnjih potrošača, probudili su svijest široke javnostio tome koliki značaj ima ishrana u ukupnom kvalitetuživota i zdravlju ljudi. Smatram da naš region po tojbrizi ni u čemu ne zaostaje za ovakvim svjetskim tren-dovima i naši ljudi veoma vode računa o svojoj ishrani inavikama. Naše zemlje i dalje uzgajaju voće, povrće ižitarice na tradicionalan način i time, ponekad čak ipotpuno nenamjerno, praktično proizvode ono štorazvijenija tržišta danas smatraju veoma cijenjenom,organskom hranom. Upravo zbog ovoga smatram daljudi sa ovim podneblja itekako brinu o sebi i da organ-ska i genetski nemodifikovana hrana i proizvodi imaju

sve veći broj potrošača. Mi smo sve svoje proizvodnekapacitete podredili poslovnoj politici koja zastupakvalitet i zdravlje na prvom mjestu, a dosadašnjiposlovni rezultati samo potvrđuju ovu korporativnuopredjeljenost Victoria grupe.

Do kraja godine ste najavili početak izgradnje fabrikeskroba u Zrenjaninu. O kakvoj se investiciji radi i moželi se očekivati širenje proizvodnih kapaciteta Victoriagrupe i u BiH?Kupovinom šećerane u Zrenjaninu započeli smo inves-ticiju čija ukupna vrijednost iznosi oko 50 miliona evra.Ovo postrojenje biće, između ostalog, namijenjeno iproizvodnji tečnog šećera koji se koristi kao osnova zarazne prehrambene proizvode, a najveću primjenunalazi u proizvodnji sokova i napitaka. Investicijom ufabriku skroba Victoria grupa će dodatno proširiti svojupaletu proizvoda, ali i omogućiti zaposlenje za tri sto-tine novih radnika.

U Srbiji je već neko vrijeme u primjeni jedinstven kon-cept saradnje s poljoprivrednim proizvođačima koji steuveli. I na tržištu BiH imate vrlo značajan udio od 23%.Imate li ambicija za otkup sirovina u BiH?Ravničarski dio Bosne i Hercegovine ima veliki poten-cijal značajnih resursa, kako uljarica tako i žitarica, i utom smislu nam je, kao proizvođačima, svakako in-teresantno da se povežemo sa primarnim sektoromovog područja.

Srbija je dobila status kandidata i očekuje datum pre-govara za pristup EU. Koliko se situacija na tržištuhrane u Srbiji mijenja zbog toga? Da li kompanije u Sr-biji i regionu mogu da odgovore standardima kvalitetaEvropske unije? Tržište Evropske unije podrazumijeva da proizvod kojije namijenjen inostranom plasmanu mora da zadovoljiodređene standarde i da posjeduje međunarodno priz-nate sertfikate koji garantuju kvalitet. Osim postizanjasamog kvaliteta, on se mora i kontinuirano održavati, asve to mora da prati i adekvatna logistika, distribucija ikonkurentne cijene, uz obavezno poštovanje ekološkihprocesa i tehnologija kojima se minimiziraju štetni uti-caji po životnu okolinu. Svi proizvođači u Srbiji moraćeda ispoštuju ovakve standarde kako bi bili i ostalikonkurentni na evropskom tržištu. Što se same Victo-ria grupe tiče, mi već duže vrijeme izvozimo u preko 40zemalja, na četiri kontinenta, pa samim tim posjedu-jemo sve neophodne sertifikate i standarde te u tomsmislu naše poslovanje odavno prati i usklađeno je sazahtjevima Evropske unije.

Evropska banka za obnovu i razvoj nedavno vam jeodobrila kredit za instalaciju kotlova na biomasu upogonima za preradu uljarica. Koliko su za kompanijeu Srbiji i regionu zahtjevni evropski standardi društvenoodgovornog poslovanja – od održivog razvoja do odgov-ornosti prema društvenoj zajednici?Smatram da svi privrednici, a posebno velike kom-panije, moraju da vode računa o okruženju u kojemposluju i da toj sredini vrate kroz odgovorno poslovanje,ekološku zaštitu i investicije u lokalnu zajednicu. Victo-ria grupa to neprekidno čini. Naše fabrike u velikojmjeri već koriste obnovljive izvore energije i timeznatno smanjuju kako količinu štetnih gasova tako ipotrošnju fosilnih goriva. Najnovija investicija na ovomplanu je upravo kreditna linija odobrena od straneEvropske banke za obnovu i razvoj, kojom ćemo finan-sirati ugradnju dva kotla na biomasu u fabrikama So-japrotein i Victoria oil, čime je procijenjeno da će sesmanjiti potrošnja fosilnih goriva za oko 20.000 tonagodišnje dok će se emisija ugljen-dioksida umanjiti zaoko 58.000 tona godišnje. Pored direktnih investicija uživotnu sredinu, Victoria Group ulaže značajna sredstvai u razvoj lokalnih zajednica u kojima posluje sa svojimkompanijama članicama, pa je tako samo u 2011. go-dini, kroz različite donacije i projekte, izdvojeno preko40 miliona dinara za pomoć i podršku lokalnomstanovništvu. Victoria grupa ujedno spada i među na-jveće poslodavce u Srbiji s obzirom da danas imamoukupno 1.800 zaposlenih. Otvaranjem skrobare uZrenjaninu otvoriće se i novih 300 radnih mjesta, što ijeste dio poslovne strategije Victoria grupe. Naša kom-panija duboko vjeruje u investiranje kako u poslovneprocese tako i u društvo u kome radimo, a to zapravo ijesu evropski standardi i praksa. Naše uvjerenje je dakompanije mogu da imaju održiv i kontinuiran rastsamo ukoliko i društvo i sredina u kojima posluju rastui razvijaju se paralelno. Uvjeren sam da smo zahvalju-jući tom principu danas na mjestu lidera u agrobiznisu.

Intervju: zoran Mitrović, generalni direktor kompanije victoria Group

Kvalitet i zdravlje na prvom mjestu

Victoria group, regionalni lider u agrobiznisu, već 11 godina uspješno posluje na tržištu Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i mnogimzemljama Evropske unije. U ukupnom poljoprivrednom izvozu Srbije grupacija ostvaruje udio od 7.5%, odnosno 130 miliona evra. Bosna i Hercegovina

je treće najvažnije tržište Victoria grupe, a „Iskon“ ulje, koje potpisuje Victoria Oil, članica grupacije Victoria, jedno je od najpoznatijih brendova uprehrambenoj industriji BiH.

Page 16: Intermezzo april 2012

“Krajina osiguranje” je osnovano 23. juna 1992. godinekao akcionarsko društvo od strane Zbora radnika ban-jalučke filijale “Sarajevo osiguranja” u vrijeme početkaratnih sukoba u BiH koji su uzorkovali podjelu imovinedotadašnjih društvenih socijalističkih preduzeća i fi-nansijskih organizacija. Društvo je izvršilo preregis-traciju u akcionarsko društvo 18. oktobra 2002. godineprilikom čega je u Osnovnom sudu u Banjaluci državnikapital najprije bio registrovan u obimu od 74,55 odsto,da bi 2003. godine zbog isknjižavanja državnih stanovabio smanjen na 70,45 odsto. Međutim, stvarni upravljačosiguravajućeg društva bio je njen dugogodišnji direk-tor Dragutin Šipka koji je koristio nepostojanje adek-vatne zakonske regulative u oblasti osiguranja inezainteresovanost vlasti RS da zaštite državni kapitalunesen kroz poslovne prostore. Naime, „Krajina osigu-ranje” nikada u svojim poslovnim knjigama i Statutudruštva nije evidentiralo državni kapital, jer Šipkaposlovne prostore nije priznavao kao ulog državnogkapitala, već društvenu imovinu koja je „Krajina osigu-ranju” data na raspolaganje. Riječ je o dva prostora uBanjaluci, i po jednom u Laktašima, Čelincu, KotorVaroši i Prnjavoru, dok je odlukom Vlade iz 2006. go-dine na korištenje dat i dio objekta u Gradišci. Za sve tovrijeme se promijenilo nekoliko entitetskih vlada kojenisu ništa konkretno uradile na vraćanju „Krajina osig-uranja” pod kontrolu RS. Neto dobitak 2006. godineiznosio je 12.866 KM – ukupni prihodi 8.031.987 KM –86 zaposlenih.

REAKCIJA DRŽAVEStvar se pomjerila sa mrtve tačke 2007. godine osni-vanjem Investiciono-razvojne banke RS (IRBRS) uokviru koje je formiran Akcijski fond RS (AFRS), koji jeu svom portfelju evidentirao sav državni kapital, akcije iudjele u privrednim društvima uključujući i one u „Kra-jina osiguranju”. U Centralnom registru hartija od vri-jednosti a.d. Banjaluka tada su kao 10 najvećihakcionara “Krajina osiguranja” registrovani:Akcijski fond RS 70,45%“Euro-Ex” d.o.o Banjaluka 22,25%“Krajina osiguranje” 5.71%UniCredit bank a.d. Banjaluka 0.42%“Banjalučka pivara” 0.21%“Unis-valjaonica HVT” Banjaluka 0.17%DI “OMAR” a.d. Kneževo 0.08%

“Čajavec-alatnica” a.d. Banjaluka 0.07%“Elektrokrajina” Banjaluka 0.07%“Imako” a.d Banjaluka 0.07%“Banja Laktaši” a.d. Laktaši 0.07%Na osnovu toga Investiciono-razvojna banka RS sazivaSkupštinu akcionara “Krajina osiguranja” i glasovimavećinskog akcionara – Akcijskog fonda RS, između os-talih, donosi odluku da u skladu sa Zakonom o javnimpreduzećima ukine Upravni odbor osiguravajućegdruštva, a u privremeni Nadzorni odbor (PNO) postavipredstavnike Akcijskog fonda na rok od dva mjeseca(60 dana).U privremeni Nadzorni odbor imenovani su:Mile Kosorić, predsjednik, VSS vojno lice iz VlaseniceSlaviša Kovačević, zamjenik predsjednika, magistarekon. nauka iz BanjalukeDalibor Puhalo, VSS dipl. pravnik iz TrebinjaMladen Popović, VSS dipl ekonomista iz Vlasenice

(razrješen na sopstveni zahtjev na Skupštini akcionara10.12.2008.)Želimir Radić, VSS dipl pravnik iz KneževaMile Kosorić je predsjednik Opštinskog odbora SNSD-a iz Vlasenice, inače, penzionisani pukovnik VRS, dok jeMladen Popović, bivši v.d. direktora Fonda za razvoj izapošljavanje u IRB, ubrzo izabran za načelnika opš-tine Vlasenica (kandidovan ispred SNSD-a).Osobe dobro upoznate sa odnosima u “Krajina osigu-ranju” kažu da je Mile Kosorić u PNO, ipak, samo poli-tička figura “koja se ne mješa puno u svoj posao”, jerniti je stručnjak za poslove u osiguranju niti poznajeposlovne relacije u Banjaluci.Stoga naši sagovornici kao “alfu i omegu” navode zam-jenika predsjednika privremenog Nadzornog odboraSlavišu Kovačevića, doktora ekonomskih nauka i višegasistenta na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci. Zan-imljivo je da je Slaviša Kovačević sin Svete Kovačevića,

1 6 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Četverogodišnji mandat privremenog nadzornog odbora

“Krajina osiguranje” iz Banjaluke, jedino osiguravajuće društvo u RS u većinskom državnom vlasništvu, jedan od primjera uticaja države(entiteta) na neodgovoran pristup nadležnih upravljačkih organa kojih dovode do nezakonitih postupanja i loših poslovnih rezultata.

KrAjInA oSIGUrAnjE (I dIo):

Tema

Page 17: Intermezzo april 2012

tema

nakadašnjeg istaknutog kadra SDS-a iz Čelinca,ratnog ministra trgovine RS i direktora ban-jalučkog trgovačkog preduzeća “Metal”.Dalibor Puhalo je direktor Fonda za upravljanjenekretninama i potraživanjima u vlasništvu RSkoji posluje u sklopu Investiciono-razvojnebanke RS, a takođe i član Upravnog odborapreduzeća Komunalno a.d. Trebinje, dok Že-limir Radić nije poznat široj javnosti. Privre-meni nadzorni odbor je po preuzimanjuposlovanja od strane Akcijskog fonda 2008.godine imenovao i za direktora “Krajina osig-uranja” postavio Milu Gromilić koja je to isada. Način odabira kadrova je malo poznati konfuzan, ali je očit politički upliv s obrizomda su dva člana Privremenog nadzornogodbora istaknuti kadrovi SNSD-a izVlasenica.Spomenuti Slaviša Kovačević, zamjenikpredsjednika PNO “Krajina osiguranja” is-tiče da je na ovu funkciju došao na prijed-log Akcijskog fonda RS, odnosnoInvesticiono razvojne banke RS, a kakokaže vjerovatno zato što radi na Ekonom-skom fakultetu Banjaluka, te što serazumije u datu oblast. On je dodao i daje i sam bio iznenađen kada je saznao daje predložen. Od Akcijskog fonda RSsaznajemo da članove nadzornih odb-ora u javnim preduzećima imenuje Skupštinaakcionara tih preduzeća na osnovu provedene proce-dure koja podrazumijeva donošenje skupštinskih od-luka o: utvrđivanju uslova, standarda i kriterijuma zaimenovanje članova odbora, imenovanju komisije zaizbor NO i odluke o raspisivanju javnog konkursa.Ovakva procedura je regulisana Zakonom o min-istarskim, vladinim i drugim imenovanjima RepublikeSrpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br.41/03), tako da imenovana komisija na osnovuutvrđenih kriterijuma i prispjelih prijava kandidataformira rang-listu na osnovu koje skupština akcionaraodlukom imenuje nadzorni odbor. Komisiju za izborimenuje Vlada RS.Damir Miljević, ekonomski analitičar, ističe da jetehnologija biranja članova upravnih i nadzornih odb-ora u državnim preduzećima poznata već godinama isastoji se u tome da nakon opštih ili opštinskih izborapartije koje dođu na vlast prvo međusobno podijele pli-jen (tj. državna preduzeća) pa onda na mjesta u UO iNO stavljaju svoje podobne partijske kadrove bezobzira da li oni poznaju ili ne poznaju problematiku idjelatnost preduzeća. „Ovo svakako nije dobro sobzirom da ta preduzeća onda ne rade u javnom ilidržavnom interesu nego isključivo u interesu onih kojisu ih postavili što se uostalom vidi i po rezultatima radadržavnih preduzeća“, smatra Miljević. Bez obzira zašto,na koji način i po kojoj proceduri su došli na datu pozi-ciju činjenica je da su se članovi PNO zadržali četiri go-dine, evo i kako.

RAD PRIVREMENOG NOPrivremeni nadzorni odbor “Krajina osiguranja”, iz-abran u februaru 2008. na rok od dva mjeseca, aktue-lan je i danas, četiri godine od njegovog imenovanja?! UAkcijskom fondu RS ističu da je u toku konkursna pro-cedura po kojem će biti izabrani novi ili novi/staričlanovi ovaj put stalnog, odnosno neprivremenog Nad-zornog odbora. Na naše pitanje o legitimnosti ovakvogstanja dobili smo odgovor da je postojanje privremenognadzornog odbora dozvoljeno Zakonom o min-istarskim, vladinim i drugim imenovanjima RepublikeSrpske, i u praksi se često dešava da se probije ovajrok od 60 dana zbog provođenja same procedure.„Kada je u pitanju Krajina osiguranje a.d. Banja Luka,Investiciono-razvojna banka Republike Srpske a.d.Banja Luka je u više navrata tražila provođenje proce-

dure za izbor nad-zornog odbora, o čemu je čak i Skupština akcionarapredmetnog Društva donijela odgovarajući zaključak.Prema informacijama kojim raspolaže Banka,potrebne odluke su donesene, i u toku je provođenjeprocedure za izbor Nadzornog odbora“, ističu u AFRS.Slaviša Kovačević kaže su članovi privremenog Nad-zornog odbora ostali na svome položaju prema odluciSkupštine akcionara iz jula 2008. godine po kojoj sePNO produžava mandat do okončanja sudskog pos-tupka koji je “Krajina osiguranje” pokrenulo protiv pre-duzeća “Euro-ex”, koje je u vlasništvu bivšeg direktoraKrajine Dragutina Šipke i drugog najvećeg akcionaraove osiguravajuće kuće.U toj odluci takođe stoji da “mandat privremenomNadzornom odboru se produžava do konačnog utvrđi-vanja strukture vlasništva u osnovnom kapitalu “Kra-jina osiguranja” a.d. Banjaluka, kao preduslov zaformiranje Nadzornog odbora “Krajina osiguranja” a.d.Banjaluka u skladu sa vlasničkom strukturom. Riječ jeo četiri godina staroj tužbi po kojoj “Krajina osiguranje”želi da poništi kupovinu akcija od strane Euro-ex d.o.oBanjaluka, o čemu se mnogo pisalo u proteklom peri-odu. Postupak se vodi pred Okružnim privrednimsudom u Banjaluci i još uvijek nije okončan.No bez obzira na ovu odluku da se čeka do okončanjagore navedenog sudskog postupka, na sjednici Skupš-tine akcionara 31. oktobra 2011. donijeta je druga od-luka o raspisivanju konkursa za izbor novog “stalnog”NO. Kako se može vidjeti u dokumentima sa sajtaBanjalučke berze već ranije pomenuto preduzeće“Euro-ex”, a preko direktora Knežević Zdenka, jepočetkom januara ove godine uputilo IRB RS i Akci-jskom fondu RS Zahtjev za sazivanje vandredne skupš-tine akcionara, jer kako stoji u obrazloženju zahtjeva“odluka Skupštine akcionara donijeta na sjednici31.10.2011. o raspisivanju Javnog konkursa za imeno-vanje tri člana Nadzornog odbora ispred Akcijskogfonda RS stalno se opstruiše i sve se čini da za ovajizbor istekne zakonski rok, te da se proglasi nespjelim,jasno bez ičije odgovornosti, kao i za sve nezakonitostikoje se dešavaju u “Krajina osiguranju” u posljednječetiri godine. Ovaj zahtjev je dostavljen na uvid i direk-torici Krajine Mili Gromilić koja je na isti odgovorila daje zahtjev „Euro-ex“ d.o.o. Banja Luka od 12.01.2012.godine podnesen IRB RS a.d. Banja Luka prije isteka

roka za prijave na konkurs15.01.2012. godine.Danas su već svi rokovi istekli,a još uvijek nisu poznata imenanovih članova „stalnog“ nad-zornog odbora. Ono što jestepoznato je da privremeni nad-zorni odbor za svo vrijeme nijeuputio ozbiljniju zamjerku na radUprave društva na čelu sa direk-toricom Milom Gromilić, a kamolipokrenuo njeno razrješenje, iakosu u prethodne dvije poslovne go-dine (2009. i 2010.) utvrđene brojnenezakonitosti i nepravilnosti uposlovanju društva. Razlog zablagonakon odnos privremenogNadzornog odbora prema direk-torici možda je posljedica i toga štoje ona kao svog tehničkog sekretarazaposlila punicu zamjenika pred-sjednika Odbora Slaviše Kovačevića(majku njegove supruge) SvjetlanuKučuk. Međutim, Kovačević ističe danije bilo ikakvih protekcija, da segospođa Kučuk prijavila na konkurskoji je raspisan pošto je prethodnaradnica otišla u starosnu penziju, teda je ona prošla uspješno proce-duru. “Krajina osiguranje” danas za-

pošljava 109 radnika, što je za 14radnika više nego na kraju 2008. go-

dine. Nije na odmet istaknuti i da je mjesečna naknadačlanova Odbora od 2008. do 2010. godine iznosila 600KM, da bi 2010. u skladu sa politikom Vlade RS ouštedama u javnom sektoru bila smanjena na 400 KM.Koliko iznose neto plate menadžmenta, izvršnih direk-tora, u KO nismo uspjeli saznati jer nam je rečeno da jeto poslovna tajna.

POSLOVANJE DRUŠTVANezavisni spoljni revizor je davao mišljenje sa rezer-vom na finansijske izvještaje društva za 2009. i 2010.godinu, dok je ovlašteni aktuar davao negativno mišl-jenje. Revizorska kuća “EF revizor” iz Banjaluke jemišljenje sa rezervom, između ostalog, i obrazložilo dadruštvo ima negativan neto gotovinski tok iz poslovneaktivnosti u iznosu od 1.406.536 KM, dok je neto go-tovinski tok iz aktivnosti investiranja takođe negativan iiznosi 4.090.490 KM. Revizor Goran Radivojac u izvješ-taju napominje da se u toku vršenja revizije nije mogaou potpunosti uvjeriti u karakter i prirodu transakcija sapovezanim licima, te se stoga nije mogao izjasniti niti oobjelodanjenim informacijama o transakcijama sapovezanim licima.On ukazuje da je ovlašteni aktuar negativno mišljenjeobrazlažio slijedećim: Društvo nije obezbijedilo pokrićetehničkih rezervi plasmanima na način kako je topropisano predmetnim pravilnikom i to za iznos od5.770.056 KM. Društvo je u 2009. godini imalo izuzetnovisoke troškove sprovođenja osiguranja u iznosu od5.497.187 KM ili čak 74,67 odsto bruto premije ost-varene u toj godini. Nasuprot tome režijski dodatak jeiznosio svega 2.210.411 KM. “Visoki troškovisprovođenja osiguranja su najvećim dijelom posljedicanepoštovanja tarifnog sistema, što dalje vodinemogućnosti pokrivanja tehničkih rezervi ineažurnosti u isplati šteta”, ističe se u izvještaju.Spoljni revizor, takođe prenosi mišljenje aktuara da nasolventnost „Krajina osiguranja“ negativno utiču trivrste rizika:Rizik osiguranja – prema nalazu aktuara društvo nijevršilo procjenu maksimalno moguće štete i nije pre-davalo u reosiguranje viškove rizika koji prelaze maksi-malni samopridržaj društva. Imajući to u vidu,konstatuje da je društvo u 2009. bilo izloženo izuzetno

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 1 7

Tema

Page 18: Intermezzo april 2012

tema

visokom riziku osigurnja.Rizik likvidnosti – činjenica je da Društvo nema pokrivenetehničke rezerve plasmanima i da ima izuzetno visoketroškove sprovođenja osiguranja, negativno utiče nalikvidnost društva i ažurnost u isplati odštetnih zahtjeva.Imajući u vidu sve navedeno, aktuar je konstatovao da jesolventnost društva ugrožena. Ukazuje se i da je društvozajedno iskazalo rezervacije za nastale prijavljene štete(osim šteta ZOIL-a) i rezervacije za nastale neprijavljeneštete u iznosu od 2.950.769 KM. Rezerve za nastale nepri-javljene štete iznose 1.066.720 KM, dok su rezerve zanastale prijavljene štete (bez šteta ZOIL-a) evidentirane uiznosu od 1.884.050 KM. Međutim, da je društvo bilansnoiskazalo rezervisanja za štete ZOIL-a u iznosu 2.842.112KM bio bi ostvaren gubitak u iznosu 2.831.588 KM.Aktuar napominje da “Krajina osiguranje”, takođe,iskazuje kapital u iznosu 6.037.455 KM samo zahvalju-jući vanbilansnom knjiženju rezervi za štete ZOIL-a.Ukoliko bi, pak, društvo te rezerve proknjižilo bilansno,kapital društva bi iznosio 3.195.345 KM, što je ispod za-konom definisanog minimuma za vrste osiguranja ko-jima se društvo bavi.

NASTAVAK NEGATIVNOSTIUprkos tim nalazima i upozorenjima “Krajina osigu-ranje” je i u 2010. godini nastavilo poslovati po starom.Aktuar Dražen Cvijanović u svom izvještaju za 2010. kon-statuje da je “Krajina osiguranje” svojim osiguranicimaautoodgovornosti davalo popuste koji nisu predviđenijednistvenim premijskim sistemom, a koji nisu vidljivi napolisama. To, ističu, nedvosmisleno pokazuju troškovisprovođenja osiguranja koji su iznosili 4.926.654 KM iličak 73,5 odsto bruto premije osiguranja u 2010. godini. Sobzirom da je da je režijski dodatak lani iznosio2.011.327,36 KM, aktuar ukazuje da je društvo u 2010.

moralo iz tehničke premije pokriti čak 2.915.326,64 KMtroškova sprovođenja osiguranja. U okviru tih troškovačak 1.279.448,00 KM otpada na troškove proizvodnih us-luga, reklame i propagande od čega se na troškovereklame odnosi 836.062,43 KM. Ovlašćeni aktuar skrećepažnju da već godinama troškovi sprovođenja osiguranjadruštva iznose preko 70 odsto ukazujući da ni jedno os-iguravajuće društvo u dugom roku ne može opstati satako visokim troškovima.Upravo su enormno visoki troškovi sprovođenja osigu-ranja uz rizik likvidnosti, negativan poslovni rezultat inedostatak kapitala, uticali na mišljenje aktuara da je„Krajina osiguranju“ ugrožena solventnost.Spoljni revizor, takođe, konstatuje iste nepravilnostiukazujući da su visoki troškovi sprovođenja osiguranjanajvećim dijelom posljedica nepoštovanja tarifnog sis-tema što vodi nemogućnosti pokrivanja tehničkih rez-ervi za iznos od 6.369.688 KM. Spoljni revizor takođenavodi da su troškovi reklame iskazani u iznosu od648.400 KM, priznati na osnovu poslovnih transakcijasa povezanim pravnim licem, firmom „Krajina-Kros“d.o.o. Banjaluka, a da te poslovne transakcije nisu udovoljnoj mjeri dokumentovane.Garantni fond društva na kraju 2010. godine iznosio je3.573.641 KM, što predstavlja manjak u odnosu na sumupropisanu Zakonom o društvima za osiguranje RS uiznosu od 1.424.359 KM. Revizor napominje i da je korigo-vao koeficijent likvidnosti “Krajina osiguranja” na 0,17, štoznači da je društvo izrazito nelikvidno. Od 2008. godinedruštvo je kupilo 5 novih automobila marke Hyndai, čija jeukupna vrijednost bila 110.740,66 KM, dok je u tom peri-odu prodala i nekoliko starih otpisanih automobila.Za svo to vrijeme preduzećem su upravljala tri tijela ijedan Akcijski fond RS. Skupština akcionara, privremeniNO i Uprava koju čine izvršni direktori sa Milom

Gromilić na poziciji direktora. Niko nije smjenjivan uvrhu preduzeća, niko nije odgovarao za negativnoposlovanje, a svi zaboravljaju da javna preduzeća u kra-jnjoj liniji troše pare građana. Gromilićeva nije htjela dakomentariše rad PNO, kao ni da li je isti uticao naposlovne rezultate. Ona ističe da nema pravo ocjenjivatirad NO zato što je Krajina osiguranje radi po odred-bama Zakona o javnim preduzećima, a njime je izričitoutvrđeno da NO – nadzire rad uprave i menadžmentadruštva, odnosno NO izvještaj o svome radu podnosiSkupštini akcionara društva. Pored toga nadzorni odborpodnosi i druge izvještaje koji daju prikaz rada ovog or-gana i privrednog društva uopšte, a na osnovu kojih In-vesticiono-razvojna banka Republike Srpske a.d. BanjaLuka (koja upravlja Akcijskim fondom RepublikeSrpske a.d. Banja Luka) ocjenjuje i rad ovog organa.Saznali smo i da Akcijski fond Republike Srpske a.d.Banja Luka nema mandat da smjenjuje članove nad-zornih odbora, već ovu funkciju, u skladu sa članom 5.Zakona o javnim preduzećima („Službeni glasnik Re-publike Srpske“, br. 75/04 i 78/11), obavlja skupštinaakcionara u predmetnom društvu. Samim tim moglobi se zaključiti da Skupština akcionara „Krajina osigu-ranja“ bila zadovoljna radom privremenog NO kao iradom uprave, jer tokom prethodnih godina nije bilopromjena u upravljačkoj strukturi.

POKRIĆE GUBITAKA I PROPALA DOKAPITALIZACIJANa sjednici Skupštine akcionara (31.10.2011.) na kojojje odlučeno da će biti raspisan javni konkurs za izborčlanova NO, donesena je i odluka o smanjenju os-novnog kapitala društva, kako bi se na taj način pokriliakumulirani gubici. Naime, tada je odlučeno da se os-novni kapital društva sa 6.768.192,00 KM smanji za višeod polovine, od čega 3.105.357,00 KM ide na pokriće di-jela akumulinarih gubitaka i 332.983,00 KM za izdva-janja zakonskih rezervi. Sa ovim izdvajanjima osnovikapital KO je trebao da iznosi 3.329.834,00 KM. Takođe,osim smanjenja je trebalo da se emisijom novih akcijaistovremeno izvrši uvećanje osnovnog kapitala, alidokapitalizacija nije uspjela. Međutim, u finansijskom izvještaju “Krajina osigu-ranja” za 2011 godinu stoji da je vrijednost osnovnogkapitala u 2011. godini ista kao i u 2010. godini i iznosi6.768.192,00 KM. Naime, prema tom izvještaju objavl-jenom na sajtu Banjalučke berze, ukupni kapital iznosi8.049.352,00 KM i viši je u odnosu na 2010. godinu za1.679.381,00 KM, što predstavlja i neto dobitak za 2011.godinu. Zanimljivo je što je iznos dobitka prije oporezi-vanja isti i kao neto dobitak. Kako pokazuje izvještajukupni kapital društva, odnosno osnovni kapital, jesteumanjen za pokriće ranijih gubitaka u iznosu od3.105.357,00 KM, ali kada se na umanjenje doda iznosneraspoređenog dobitka od 1.705.748,00 KM (zbir netodobitka i ostalih dobitaka od 26.367,00KM), kao i iznosrevalorizacione rezerve od 2.608.787,00KM dobija secifra od 8.049.352,00 KM. Gore spomenutih 332.983,00KM za pokriće zakonskih rezervi u izvještaju nema.Takođe, bitno je primjetiti da je prošlogodišnji dobitakprema finansijskom izvještaju automatski iskorišten dabi se popravilo stanje nakon navedenog umanjenja,dok je skromni dobitak iz 2010. godine od 32.122,00KM,tek na sjednici akcionara održanoj krajem oktobra2011. godine raspoređen za pokriće ranijih gubitaka.Kada bi npr. iz jednačine izuzeli prošlogodišnju dobitKrajina osiguranja, ukoliko recimo akcionari odluče dase taj iznos iskoristi u druge namjene, ukupni kapitaldruštva na kraju 2011. godine bi bio 6.343.604,00KMšto je manje od ukupnog kapitala na kraju 2010. go-dine. Izvještaj, između ostalog, pokazuje da je prošlegodine izdvojeno više novca za troškove proizvodnih us-luga, reklame i propagande i to u iznosu od1.622.400,00KM, što je za 342.952,00 KM više nego u

1 8 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

odnoS PrEMA MEdIjIMANakon što smo putem fax-a proslijedili direktorici “Krajina osiguranja” Mili Gromilić naš zahtjevza dobijanjem informacija uslijedio je u najmanju ruku čudan odgovor/prijetnja. Nakon što sunas ljubazno obavjestili da će zbog kompleksnosti teme tražene informacije dostaviti u roku kojipropisuje Zakon o slobodi pristupa informacijama i Zakon o slobodi štampe upućena nam je ni-malo prijatna prijetnja koju citiramo. “Kako nam nije u potpunosti poznata tema Vašeg intereso-vanja, odnosno svrha odgovora na postavljena pitanja, obavještavamo Vas da će bilo kakvaprezentacija informacija vezanih za Krajina osiguranje bez naših odgovora povlačiti tužbu protivVaše firme, odgovornog lica u njoj i Vas kao novinara. Takođe, u tom slučaju tražit ćemo zaštituVijeća za štampu BiH, kao i udruženja novinara Republike Srpske i BiH.” Navedeno nam je up-ućeno 28. februara, a tražene odgovore smo dobili 16. marta, dakle na iste smo čekali više od 15dana koliko propisuje Zakon.

Page 19: Intermezzo april 2012

tema

2010. godini. Takođe porasli su i troškovi bruto zarada inaknada na 2.133,064,00 KM jer se broj zaposlenih od2010. do 2011. povećao za 14. “Kao društvo za osigu-ranje poslujemo u uslovima nelojalne konkuencije,tržište osiguranja je još uvijek neuređeno, a to sve za-jedno utiče i na rezultate poslovanja. Značajan mome-nat je i taj da je Krajina osiguranje u proteklom periodubilo opterećeno i “starim ZOIL-ovim štetama iz pre-dratnog perioda” kao i neplaćenim štetama koje su uperiodu od 2008. godine svjesno prevođene u sudskesporove čime je izbjegavano plaćanje istih kroz re-dovnu proceduru, a značajno povećani troškoviizmirenja istih. Sve ovo vrijeme Društvo je poslovalo urealnim okvirima, vlastitim snagama, iako smo svje-doci da su mnoge konkuretske kuće bile predmet idokapitalizacije i ukrupnjavanja kapitala, odnosnoulaska u neke jače grupacije i sisteme iz ove oblasti. I

pored toga Društvo je u proteklom periodu poslovalopozitivno, izmirvalo svoje obaveze, obračunalo i isplatilou roku sve plate i ostale prinadležnosti radnicima za-jedno sa pripadajućim doprinosima u skladu sa kolek-tivnim ugovorom”, ističe Mila Gromilić, direktor Krajinaosiguranja. I zamjenik predsjednika PNO ističe da jeKrajina osiguranje na današnji dan sigurno međuzdravijim društvima. “Da ne govorim da mi imamo na-jveći portfelj, da imamo najveću premiju, daleko smood npr. Jahorina osiguranja, ali smo najzdravije društvou smislu izmirenosti obaveza, to sigurno jesmo”, do-daje Kovačević. On, kao i Gromilićka ističe da nasli-jeđeno breme neisplaćenih predratnih šteta ono štonajviše opterećuje uspješno poslovanje “Krajina osigu-ranja”. Biće zanimljivo vidjeti ocjene prošlogodišnjegposlovanja ovog preduzeća od strane spoljnog revizorai aktuara.

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 1 9

ŠTA JE POSLALO SARAJEVOOSIGURANJE?

Pismo namjere ilikonkretnu ponuduU cijelom lavirintu tužbi, nerješene vlasničkestrukture, negativnim izvještajima aktuara,privremenog NO, i svakako finansijske krize, po-javilo se interesovanje većinskog federalnog pre-duzeća “Sarajevo osiguranja” za kupovinudržavnog kapitala u “Krajina osiguranju”. Oninisu, kako kažu u Akcijskom fondu RS, dalikonkretnu ponudu, nego samo putem pismanamjere iskazali interesovanje, te stoga nije biloni potrebe za ocjenjivanjem. Mediji su sa drugestrane prenijeli da je “Sarajevo osiguranje”ponudilo oko 4,6 miliona KM za 70 odsto akcija„Krajine”, koje su u vlasništvu Vlade RS. Premadaljnjim pisanjima Vlada RS i resorno min-istarstvo nisu dali odgovor jer je ponuda prosli-jeđena IRBRS na ocjenu, a u Akcijskom fondu RSističu da je ”IRBRS od strane Ministarstva finan-sija upućeno samo pismo namjere kojim Sarajevoosiguranje izražava zainteresovanost za kupovinudržavnog kapitala društva Krajina osiguranje, ane i konkretna ponuda pomenute kuće. Ukoliko biSarajevo osiguranje objavilo ponudu za preuzi-manje akcija Krajina osiguranja ista bi, u skladusa Zakonom o preuzimanju, bila javno objavljena iupućena svim akcionarima Krajina osiguranja. Utom slučaju bi i IRBRS, koja upravlja Akcijskimfondom RS u čijem portfelju se nalaze akcijedržavnog kapitala Krajina osiguranja, bila umogućnosti da razmotri i ocijeni prihvatljivosttakve ponude“. U slučaju scenarija kada bi Sara-jevo osiguranje otkupilo svoju nekadašnju filijalu,to bi bilo prvi put poslije rata da većinski državnopreduzeće iz FBiH kupi većinsko državno pre-duzeće u RS.

Vrhunski predavači na 8. Proactive-u, regionalnoj edukativnoj konfer-enciji o odnosima s javnošću kojaće se održati od 24. do 26. maja naKozari, će i ove godine osiguratiučesnicima nezaboravno i eduka-tivno iskustvo koje će im pomoći urazvoju njihovih karijera.Jedan od ovogodišnjih predavača jei Pascal Beucler, potpredsjednik iglavni strateg MS&L grupe i pre-davač na Sorbonne-i i HEC-u(ugledna francuska poslovna škola).U svom predavanju pod nazivom"PurPle (Cilj & Ljudi)" govoriće označaju integracije ljudi u djelo-vanje kompanija i organizacija, kao iostvarivanju ciljeva. Ovo je naročitobitno u vremenu kada unutar kom-panija i među ljudima generalnopostoji malo povjerenja i kada sudruštveni mediji dodatno osnažili

ljude kako unutar tako i izvan kom-panija i organizacija. Svi ti aspektisu veoma značajni za menadžmentpromjena i društvene inovacije ucilju bolje saradnje.“Drago nam je da je jedan od pre-davača 8. Proactive-a i Pascal Beu-cler, svjetski priznati stručnjak sadugogodišnjim iskustvom ustrateškoj komunikaciji. U svompredavanju govoriće o novimzadacima i odgovornostima PRstručnjaka, kao i o značaju spozna-vanja unutrašnjosti ljudi, odnosnozaposlenih, njihovih stavova, potrebai vizija i kako iskoristiti to za razvojinovacija i promjena unutar kom-panija. Vjerujemo da će njegovoiskustvo na svjetskom nivou pomoćinašim PR-ovcima u usavršavanju ida će im biti zanimljivo vidjeti kakoPR stručnjaci djeluju na svjetskom

nivou”, istakla je Bojana Blažević,izvršna direktorica agencije PRIMECommunications. Da je Beucler jedan od najvećihstručnjaka na području strateškogkomuniciranja pokazuje i podatakda se među njegove klijente ubra-jaju kompanije poput: francuskiMORH-a Hachette, Renault,L'Oréal, Carrefour, Thomson,Vivendi i SFR, Nestlé, P&G, ClubMed, BNP Paribas, Dassault Sys-tèmes i Suez Editis,Vinci, Veolia itd.O kriznoj komunikaciji na Proac-tive-u govoriće Lidija Capković Mar-tinek, savjetnica za odnose sjavnošću glavnog direktora Zračneluke Zagreb, dok će o internoj ko-munikaciji predavati Slavica Squire,osnivač i vlasnik prvog NLP Insti-tuta i prve Coaching Akademije uSrbiji.

Osmi PROACTIVE će se održati od24. do 26. maja u hotelu Monumentna Kozari. Više informacija o kon-ferenciji i drugim predavačimamožete pronaći nawww.proactive.ba.

Svjetski stručnjak Pascal Beucler na ProACTIvE 2012

Page 20: Intermezzo april 2012

istraživanje

I ove godine, osmi put zaredom, u Gorn-joj Piskavici, kod Banja Luke, održano jetradicionalno „Zimsko prelo“. Bio jeprisutan veliki broj građana (odnosnoseljana), čak iznad očekivanja, a prelo jeotvorio gradonačelnik Banja Luke,Dragoljub Davidović. Bacao se kamen s'ramena, navlačio se konopac, skakalose u dalj, a preldžijsku vatru je potpaliolično Milenko Šarić, direktor Centra zarazvoj i unapređenje sela. Nije poznatoda li je i koliko stranih turista biloprisutno na prelu, kao što nije poznato nida li neki turista iz Francuske, Japana iliArgentine zna na kojem se uopšte konti-nentu nalazi Republika Srpska, a kamoliGornja Piskavica. Možda sve ovo zvučikarikaturalno, ali to je slika i prilika her-

metičnih, provincijalno orijentisanihtrendova u turizmu Republike Srpske, zakoje najveću odgovornost snosi krovnotijelo - Ministarstvo trgovine i turizmaRepublike Srpske. Ono je, ujedno, i nad-zorni organ Turističke organizacije Re-publike Srpske, budući da TORS sadaima samo upravni odbor, ne i nadzorni.Ali počnimo od strategije.

STRATEŠKI PRISTUPStrategija razvoja turizma RS od 2010.do 2020. godine je dokument usvojen zamandata bivšeg ministra trgovine i tur-izma RS, Predraga Gluhakovića (2006.-2010.) i plaćen je novcem poreskihobveznikan. Nevjerovatnih 430.000 KM jekoštala izrada nečega što po mišljenju

pojedinih turizmologa i nekadašnjihrukovodilaca TORS-a koje smo konsul-tovali predstavlja samo isprazan spisaklijepih želja, bez suštinskih prijedloga zarazvoj i unapređenje turističkih potenci-jala Republike Srpske. Javna rasprava o strategiji je obavljena ufebruaru 2011. godine, u prostorijamaPrivredne komore RS, bez prisustvamedija i zainteresovane stručne javnosti.Razlog za toliku tajnovitost bi mogao dase krije u činjenici da je strategijaurađena nekompetentno i konfuzno, daje nabacano što više teksta (174 strane)kako bi izgledala kao visokoumno štivo,a da u suštini nije dala čak ni kratko-ročne zadatke i pokazatelje za 1 godinu,a kamoli za 10 godina. U strategiji nije

analizirana, niti korigovana uloga Za-kona o turizmu RS, kao ni to koje suglavne kočnice za napredak turizma, anije urađena ni tzv. situaciona analiza,što je dokaz da strategiju nisu pisalistručnjaci za turizam. U izuzetnovažnom poglavlju „Turistički proizvodi“,isti su samo taksativno pobrojani, bezkonkretne naznake šta, kako i koliko senudi. Takođe, u strategiji ni jednom jedi-nom riječju nije navedeno kako će sevršiti koordinacija i razvoj turizma na ter-itoriji čitave BiH, jer je BiH članica WTO(Svjetske turističke organizacije), a neRepublika Srpska, što je prijekopotrebno zbog dobijanja kredita, mar-ketinga i opšte sigurnosti turizma. Jednaod prognoza koje se mogu pročitati u

Turizam RS (I dio):

od jalovih strategija do kupljenih diploma Mnogi priznati (ili samozvani) ekonomski stručnjaci kod nas su skloni da kažu da je turizam jedina blistava tačka na horizontu budućnosti RepublikeSrpske i da pored poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane mi, zapravo, svijetu još jedino imamo da ponudimo prirodu, odnosno naše seoske, banjske, ri-ječne i planinske potencijale. Međutim, situacija u stvarnosti je prilično onespokojavajuća

2 0 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Page 21: Intermezzo april 2012

strategiji je ona po kojoj će u RepubliciSrpskoj doći do porasta domaćih turistaza čak 3 puta, i to sa sadašnjih 141.000na 480.000 turista, ili da će u turizam do2020. biti uloženo 200 miliona maraka!Ilustracije radi, budžet Turističke organi-zacije RS, za 2012.godinu, iznosi 350.000maraka, dakle 80.000 manje nego što jeplaćena strategija. Tih 350.000 KM će, posvemu sudeći, biti potrošeno na sa-jamske izlete i štampanje brošura, poštoje to kod nas, na žalost, jedini vid promo-cije. Novac za strategiju je, bez ikakvesumnje, mogao biti iskorišćen na dalekoproduktivniji način, pogotovo ako se znada je Republika Srpska već imala„Strategiju razvoja turizma od 2000.-2020.“, koja je sačinjena na samompočetku novog milenijuma, tačnije 1999.godine i na kojoj su radili profesori saEkonomskog fakulteta u Banja Luci itadašnji resorni pomoćnici u Min-istarstvu trgovine i turizma. Para-lelizmima tu nije kraj.

DVIJE TURISTIČKE ORGANIZACIJE RSMožda je manje poznato, ali u RepubliciSrpskoj postoje dvije turističke organi-zacije. Prva Turistička organizacija RS jeosnovana odlukom Vlade RS (prva VladaMilorada Dodika 1998.-2001.),17.08.1998. godine, i za nju se vezujuprve aktivnosti na promociji turizma i or-ganizaciji sajmova, kao i na izradipomenute prve strategije. Tu pionirskuulogu joj niko ne može osporiti. Kako semijenjala vlast, tako se mijenjao i odnosprema turizmu, tako da je 2001. godineresor turizma dopao u ruke SDS-a (uperiodu 2001.-2006.), pa su i zaslugeprethodne vlasti pale u zaborav, baš kaoi prvobitno osnovana Turistička organi-zacija RS. Krajem 2004. godine, tačnije23.12.2004., Vlada RS donosi odluku oosnivanju nove Turističke organizacijeRS, koja počinje sa radom 2005. godine,bez obzira na to što prvu Turističku orga-nizaciju RS niko nije proglasio pravnoništavnom. Tako da sada imamo dvije

turističke organizacije i dvije strategije, aturizma...Bilo bi iluzorno tvrditi da politika nemaupliva u dešavanja u turizmu RepublikeSrpske. Politika je svuda i u svemu, patako i u turizmu. Vraćamo se na Pre-draga Gluhakovića koji je kao podobankadar Socijalističke partije i kao pripad-nik konstitutivnog naroda (Hrvat) „ugu-ran“ na mjesto ministra. Isti je nakončetiri godine mandata iza sebe ostaviorusvaj u ministarstvu, kao i u Turističkojorganizaciji RS, čiji je rad trebalo danadzire, kao resorni ministar. Podsje-timo se revizorskog izvještaja o raduMinistarstva trgovine i turizma RS za2010. godinu. Teško je vjerovati da taj izv-ještaj nije dobio negativno mišljenje(nego mišljenje sa rezervom), ako seima u vidu da je ministarstvo probilobudžet za nepunih 60%. Od prvobitnoodobrenih 7.400.000 KM ministarstvu,

različitim relokacijama, odnosno preno-som sredstava sa drugih budžetskih ko-risnika, budžet je uvećan za preko 3miliona KM, ili 41%, tako da je konačnoizvršenje budžeta ministarstva, u 2010.godini, sa vanbudžetskim rashodima,iznosilo 11.789.000 KM, što je 59% višeod prvobitno odobrenog iznosa. Jasno jegdje bi, nakon takvog ministrovanja,Gluhaković završio da je ovo društvo ure-đeno. Pošto nije, Gluhaković je „kažnjen“funkcijom potpredsjednika Narodneskupštine RS, iz reda hrvatskog naroda.Kako se trošio novac namijenjen zarazvoj turizma, pod okriljem min-istarstva, možda najbolje svjedoči po-datak da je revizijom utroška tekućihpomoći, odnosno namjenskih sredstavaza razvoj turizma u 2010. godini,utvrđeno da je 943.000 KM za te nam-jene dato bez jasno i precizno definisanihkriterijuma, što je ostavilo veliki prostor

za subjektivno bodovanje i manipulacije.Tako je bezmalo 1 milion KM potrošenona finansiranje raznih lovačkihudruženja, restorana, ili izbora automo-bila godine, bez obrazloženja na kojinačin će to doprinijeti razvoju i un-apređenju turizma.

UPRAVNI ODBOR, SUMNJIVE DIPLOME I STRANAČKA PREVIRANJAJavna je tajna da se na čelna mjesta uturizmu Republike Srpske (kao i drugimoblastima) imenuju partijski poslušnici,a ne stručnjaci i ljudi koji zadovoljavajupropozicije konkursa. Prema dokumen-tima koji su u našem posjedu, 14. jula2009. godine, na prijedlog Kadrovskekomisije vladajućeg SNSD-a, u Upravniodbor Turističke organizacije RS su iz-abrani: Jelena Savić, Dragan Marić iGrozdan Ružičić. Od njih troje, jedino jeMarić po struci diplomirani turizmolog.Savićeva, u momentu imenovanja, nijeispunjavala osnovni uslov koji je tražen,odnosno 3 godine staža u struci(diplomirani ekonomista), a ona nijeimala ni dan staža. Ružičić je kao iSvićeva diplomirani ekonomista. Na os-novu Odluke Ministarstva trgovine i tur-izma sadašnja naknada po članuUpravnog odbor je 100 KM, zasjedaju popotrebi, jednom u dva mjeseca. „TORSkao institucija nema baš nikakav uticajna odabir članova UO, niti smo unaprijedupoznati sa njihovim referencama.Članove Komisije za izbor članova UObira objavljivač Konkursa tj. naše re-sorno ministarstvo i isto vrši proceduruizbora. Mi po izboru dobijemo obav-ještenje ko je izabran,a istovremeno saz-namo i preko "Službenog Glasnika RS"u kojem budu objavljena imena iz-abranih“, ističe Tihomir Ljubojević, v.d.direktora TORS. Po istoj proceduri je na svoj položaj

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 2 1

istraživanje

Page 22: Intermezzo april 2012

došao i Ljubojević, koji i dan danasobavlja ovu funkciju, dakle bezmalo trigodine od imenovanja na tu funkciju, saprobijenim svim razumnim zakonskimrokovima. Zgodno je spomenuti i damjesečna neto plata direktora TORSiznosi 1.586,00 KM, što preračunato nagodinu iznosi 19.032,00 KM. Konkurs zaizbor novog direktora je raspisan 15.septembra 2011., ali osim što jeraspisan, ništa drugo nije urađeno potom pitanju, odnosno kandidati nisupozivani na razgovor. Međutim, sada je na mjesto direktoraTORS oko bacio DNS, za šta je većspremna izvjesna kandidatkinja iz Prije-dora, ali se čeka da bude okončan „tihirat“ koalicionih partnera, SNSD-a iDNS-a, koji je aktuelan u posljednje vri-jeme. Dokumenti govore i da je Ljubojević vlas-nik nevažeće diplome famoznog „Slav-janskog humanističkog univerzitetaMoskva“, koju je navodno stekao na is-turenom odjeljenju tog univerziteta uNovom Sadu, a nostrifikovao na Nezav-isnom univerzitetu Banja Luka (NUBL).Nakon što je NUBL Ministarstvu prosv-jete RS uputio zahtjev za provjeru akred-

itacije ruskog univerziteta, utvrđeno je daon nema potrebnu dozvolu za rad,nakon čega je rektor NUBL-a poništionostrifikaciju fantomske diplome Ti-homira Ljubojevića. Sve se to dešavalonekoliko mjeseci prije nego što je Ljubo-jević predložen za direktorsku fotelju.Ljubojević, trenutno, upravlja TORS-ombez neophodne visoke stručne spreme,jer nije završio ni Pravni fakultet u BanjaLuci (posjeduje uvjerenje da je položio 15ispita). Prije dužnosti v.d. direktora, već jebio u upravnim strukturama TORS,tačnije član njihovog Nadzornog odbora,tokom 2007. godine. Zbog dešavanja okonepriznatih diploma protiv Ljubojevića jepodnesena i krivična prijava. Jedan od članova menadžmenta TORS-a koji su takođe “fasovali” krivičnu pri-javu je i Borislav Bijelić. On je optužen zamahinacije u Urbanističkom zavodu RS,a pobrojati sve upravne i nadzorne od-bore u kojima je Bijelić participirao, zaht-jevalo bi poseban tekst, ali ćemospomenuti samo to da je 2007., izmeđuostalih angažmana, bio i predsjednik UOTORS-a, a sada je direktor Banje“Guber”, kod Srebrenice! Ne treba zaboraviti ni bivšeg direktora

TORS-a, Mileta Milekića, čija je specijal-nost bila nezakonita nabavka službenihvozila i parkiranje istih po travnatimpovršinama. Milekić je bio uslovno os-uđen na zatvorsku kaznu od godinu i dvamjeseca, ali je uprkos tome bez prob-lema dobio uvjerenje o nekažnjavanju ipriložio ga uz konkursnu dokumentaciju,a potom i izabran za direktora (2007.).

TURIZAM RS DANASO radu aktuelne ministarke trgovine iturizma, Gorane Zlatković, teško da bi semoglo ozbiljno raspravljati. Radi se, nar-avno, o ženi koja je na to mjesto postavl-jena po političkoj liniji, opet kao kadarSocijalističke partije i opet kao pripadnikkonstitutivnog naroda (Bošnjakinja).Zlatkovićeva je završila Pravni fakultet uBanja Luci i čitav svoj radni vijek je prov-ela u pravosuđu, radeći kao tužilac isudija. Ona je sa svojim savjetnicima ipomoćnicima, tokom samo jednogmjeseca, od polovine februara dopolovine marta ove godine, obišla trimeđunarodna sajma turizma,pokušavajući da stvori sliku da se u tur-izmu Republike Srpske, ipak, neštodešava. A ne dešava se, pošto se njihovaaktivnost na sajmovima u Izraelu,Beogradu i Berlinu, svela na dijeljenjeflajera i razglednica. Ova delegacija se,sa sajma u Tel Avivu vratila puna utisaka,tvrdeći da se Republika Srpska tamopredstavila po prvi put i da je zaintereso-vanost Izraelaca za naše banje i selaogromna. Pohvalila se ministarka da jeiznajmljivanje štanda Republiku Srpskukoštalo svega 1.500 maraka, ali nije pre-cizirala koliko su Republiku Srpsku koš-tale avionske karte, hotelski smještaj idnevnice za nju i prateću svitu iz min-istarstva. Cifra je pozamašna.

A što se tiče Izraealaca (ili bilo kojihdrugih turista) i njihovih namjera dapohrle u naše banje i sela, to je posebnapriča. Prema podacima Zavoda za sta-tistiku RS, tokom 2011. godine Repub-liku Srpsku je posjetilo 238.000 turista,što je za 0,6% više nego u prethodnoj go-dini. Ali ti podaci ništa ne govore. Mnogoviše govori podatak da se turisti u Re-publici Srpskoj, u prosjeku, zadržavaju2,5 dana, i to najčešće u hotelima, mote-lima, pansionima i prenoćištima.Osim toga, razlika u broju noćenja koji jeprijavljen Zavodu za statistiku i onog kojije izračunat na osnovu plaćene borav-išne takse iznosi 171.000, pa ako seuzme da je prosječna visina boravišnetakse 1,5 marka, to znači da je iznos kojise gubi zbog neuplaćene razlike u brojunoćenja 251.000 KM! Četvrt milionamaraka je, dakle, cifra koju TORS svakegodine izgubi zbog neplaćanja boravišnetakse.Prema zvaničnim podacima, Hrvatska jeu 2010. godini od turizma imala prihodod preko 6 milijardi evra, dok je Repub-lika Srpska u 2010. godini od turizma„ubrala“ 105 miliona maraka, za koje sene zna sa sigurnošću kako su raspodjel-jeni i gdje su završili. Neko će reći dapoređenje nije umjesno, jer Hrvatskaima 6.000 kilometara dugu morskuobalu, a Republika Srpska ni kilometar,ali ni Švajcarska i Austrija nemaju more,pa su ipak turističke velesile. Biće da jeproblem u nečemu drugom. To drugopredstavlja svojevrsnu sintezu nerealnihambicija, višegodišnjeg finansijskogzanemarivanja, aljkavog, nestručnog ineplanskog upravljanja i politikantskogkadrovskog pristupa, koji su od našegturizma napravili kaljugu u koju ponekadzabasa poneki putnik (ne)namjernik.

SVI SAZIVI UO I NO TORS-A

2005. članovi Upravnog odbora: Aleksandar Đurić, Ljubiša Preradović,Vladislav Babić, Jovan Kalaba, Milena Pavlović.2005. članovi Nadzornog odbora: Marijana Milić, Gorana Karić, Jad-ranka Volak.2006. članovi Upravnog odbora: Radenko Vujić, Aleksandar Đurić,Draško Greb, Sanja Brkić, Zdravko Lukić2006. članovi Nadzornog odbora. Marijana Milić, Božidar Barać, Pre-drag Grgić2007. članovi Upravnog odbora: Aleksandar Đurić, Ljubiša Preradović,Aleksandra Bijelić, Borislav Bjelić, Zdravko Lukić2007. članovi Nadzornog odbora: Dragana Šobot, Tihomir Ljubojević,Draško Greb2008. članovi Upravnog odbora: Ljubiša Preradović, Aleksandra Bi-jelić, Zdravko Lukić (privremeni)2008. članovi Upravnog odbora: Aleksandra Bijelić, Zdravko Lukić,Darko Frganja2009. članovi Upravnog odbora: Jelena Savić, Dragan Marić i GrozdanRužičićNa osnovu Odluke Ministarstva trgovine i turizma sadašnja naknada počlanu Upravnog odbor je 100 KM, zasjedaju po potrebi, jednom u dvamjeseca. Nadzorni odbor je Ministarstvo trgovine i turizma, beznaknade.

istraživanje

2 2 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Page 23: Intermezzo april 2012

jedna cijenau katalogu,druga u trgovinama

Šta želipotrošačbudućnosti?

Uštedite pri kupovinigoriva

Prijeti nestašicapiletine i jaja

Tuče zbog jaja, koje su nedavno zabilježene u hercegovačkim tr-govinama, mogle bi biti reprizirane i u narednom periodu, jer seočekuje da će biti smanjen uvoz iz Evrope, gdje su na snagu stupilirigorozni propisi, koji zabranjuju uzgoj peradi u žičanim kavezima,jer je to, kako je ocijenjeno, nehumano. Nažalost, živimo u zemljiparadoksa, pa ako Evropi nedostaju jaja i meso, to se odnosi nakvalitetno, a ono što nije kvalitetno, dolazi kod nas. Ukoliko budenastavljeno destimulisanje domaće proizvodnje, odnosno nebriga,ne može biti isključeno ni poskupljenje, to je rezultat anarhije natržištu. Poskupjela je hrana, a skromna su izdvajanja države uproizvodnju. Bojim se da će naši trgovci iskoristiti kretanja uEvropi, ali i da će doći do procvata uvoza evropske robe, podopaskom da nemamo dovoljno domaće. Prema riječima DesimiraŽivanića, predsjednika Udruženja živinara RS, sve su više cijenekukuruza i soje, koji imaju 80 odsto učešća u ishrani živine. Našosnovni problem je skupa hrana. Sa druge strane, nema više nijeftinog uvoza živine. Brojni peradari u BiH već duže vrijeme sebore sa egzistencijalnim problemima, što potvrđuju i podaci Agen-cije za statistiku BiH, prema kojim je ukupan broj peradi prošlegodine smanjen za 14,2 odsto u odnosu na 2010. U 2011. godinibroj zaklane peradi povećan je za 21,52 odsto. Jaja u našoj zemljisu već poskupjela, tako da su prethodnih dana, pred Vaskrs, koš-tala do 0,38 KM po komadu, a u aprilu prošle godine 24 feninga.Istovremeno, na tržištu EU vlada nestašica jaja, što je posljedicaskoka cijene te namirnice. U kojoj mjeri je problem evidentan, gov-ori i činjenica da Evropska komisija razmatra mogućnost većeguvoza jaja izvan EU.

Peradari u BiH tvrde da su sve izvjesniji poskupljenje i nes-tašica pilećeg mesa i konzumnih jaja u našoj državi, nakonšto je taj scenario već zabilježen u zemljama Evropske unije

Od 15,38 milijardi KM ukupnih kreditaoko 11,8 odsto ili 1,65 milijardi KM sma-tra se nekvalitetnim. Samir Lačević izUdruženja banaka BiH kaže da BiH uodnosu na zemlje regiona nijeprezadužena, ali da nam ekonomskitokovi ne idu u prilog. Kreditistanovništvu na kraju februara ove go-dine u BiH iznosili su 6,66 milijardi KM,dok su sa svim ostalim sektorima unašoj zemlji dosegli 15,38 milijardi KM,podaci su Centralne banke BiH. "Tu temu nije zahvalno komentarisati,jer ako se poredimo sa okruženjem,nismo prezaduženi. Ipak, činjenica je dasu ekonomski tokovi negativni i da namne idu u prilog. S druge strane, bezkreditne aktivnosti ne možemo krenutinaprijed. Jasno je da bi svi relevantnifaktori u BiH morali uvažiti činjenicu daje rast kreditne aktivnosti neophodan",kaže Lačević. Komentarišući podatak daje od 15,38 milijardi ukupnih kredita oko11,8 odsto nekvalitetno (kašnjenje svraćanjem), što je oko 1,65 milijardi KM,Lačević je rekao da se ove brojke mogu

"ispraviti" samo otvaranjem novih radnihmjesta. I dok bh. vlast (ne) traga za ovimodgovorom, statistika kaže da su kreditina kraju prošle godine u FBiH iznosili10,4 milijarde KM, te da je rast plas-mana bio četiri odsto ili 431 milion KM.Prošle godine je u FBiH, prema po-dacima Agencije za bankarstvo FBiH,plasirano 5,5 milijardi KM novih kredita,što je za 13 odsto ili 644 miliona višenego u 2010. godini. Od svih kredita kojisu plasirani u FBiH, na privredu je išlo70, a na stanovništvo 28,4 odsto. U Re-publici Srpskoj je prosječna zaduženostpo stanovniku 1.687 KM, kažu u Agencijiza bankarstvo RS-a i u porastu je, aprošle godine je stanovništvu plasirana2,1 milijarda KM kredita.

Građani BiH dužni6,66 milijardi KMKrediti stanovništvu na kraju februara ove godine u BiH iznosili su 6,66 milijardiKM, dok su sa svim ostalim sektorima u našoj zemlji dosegli 15,38 milijardi KM

Potražite nas na fejsbuku

Page 24: Intermezzo april 2012

2 | P o t r o š a č I N F O

Bosanskohercegovačke vlasti namjeravajupovećati akcizu na gorivo za gradnju autop-uteva s 10 na 15 feninga, što će dovesti donovog rasta cijena na benzinskim pumpama,saznaje "Dnevni avaz" iz izvora u Savjetuministara BiH. Vlasti su se na ovo obavezaleu ugovoru s Evropskom bankom za obnovu irazvoj (EBRD) o uzimanju kredita za gradnjuautoputa Banja Luka - Doboj, u vrijednosti od150 miliona evra, a koji je dobijen na zahtjevVlade RS. Sredstva su namijenjena gradnjidionice od Prnjavora do Doboja. Kakoprenosemediji, povećanje akcize nije bio uslov EBRD-a, već prijedlog domaćih vlasti. Banka je po-držala prijedlog, tako da je on ugrađen kaougovorna obaveza BiH u narednom periodu.O ugovoru s EBRD-om pregovarali su VladaRS i Ministarstvo finansija BiH, na čijem ječelu Nikola Špirić. Da bi se ova obaveza is-poštovala, Parlament BiH će morati usvojitiizmjene Zakona o akcizama. Nije poznatozbog čega je ova mjera predložena kada jegorivo gotovo svakim danom sve skuplje, štopredstavlja veliki problem za budžetegrađana. S druge strane, dosadašnja akcizadonosila je godišnje 120 miliona KM. To znači

da bi, prema novim pravilima, taj prihod biooko 180 miliona maraka. Ranije je bilo prijed-loga da se uvede akciza od pet feninga zapomoć entitetskim željeznicama, ali onanikada nije prihvaćena. Prema podacima do-bijenim od Uprave za indirektno oporezivanje,od početka godine je po osnovu ove akcizeprikupljeno 31,5 miliona KM. U istom perioduprošle godine prikupljeno je 31,7 milionamaraka, što znači da do opadanja prihodanije došlo.

Stopa Pdv-a bi mogla iznositi 30%

Skoro svakodnevno se mogu zabilježiti slučajevida trgovci stave blizu dva slična proizvoda, jedanna akciji sa nižom cijenom drugi sa višom, i kadakupac uzme proizvod za koji misli da je nasniženju, na kasi mu naplate višu cijenu tvrdećida je uzeo pogrešan. Teška ekonomska situacijau Bosni i Hercegovini tjera građane da robukupuju na akcijskim sniženjima, iako mnogi ne-maju povjerenja u ta sniženja. U Federaciji BiHse barem ne može desiti situacija da proizvod naakciji bude snižen jedan fening, po zakonu morabiti najmanje pet feninga, kao što se desilo uHrvatskoj da je na akciji cijena snižena za jednulipu. Građani Sarajeva s kojima smo razgovarlina ovu temu nemaju mnogo povjerenja usniženja koja trgovci najavljuju. Tako EdibaHamamdžić (46) kaže: „Ako je neki proizvod naakciji, pretpostavljam da nije dobar tako da nesmatram kako trebam kupovati nešto čemu jerok istekao. Ako je sniženje malo, ne trudim seda kupujem, interesuju me samo sniženja od 50ili 70 odsto." Kupci se, kako kaže predsjednicaUpravnog odbora Saveza udruženja potrošačaBiH Goradana Bulić, najčešće žale na nejasnoćekada su u pitanju sniženja cijena. Tako je biloslučajeva da trgovci stave blizu dva sličnaproizvoda, jedan na akciji sa nižom cijenomdrugi sa višom, i kada kupac uzme proizvod zakoji misli da je na sniženju, na kasi mu naplate

višu cijenu tvrdeći da je uzeo pogrešan, pričaBulićeva. Isto tako, bio je slučaj da trgovac naakciju stavi šerpu, a poklopac za tu istu šerpuprodaje odvojeno, kad kupac uzme šerpu i pok-lopac, onda ga šerpa izađe jeftinija od poklopca.Naravno, jasno je da su poklopac dio šepe i dase ne može prodavati odvojeno. Bulićeva smatrada su upravo ove nejasnoće najveći problem kodsniženja. Ona pojašnjava da potrošači trebajuznati da su svi prehrambeni proizvodi koji su naakciji pred istek roka trajanja, jer ova kategorijaproizvoda se inače ne daje na akciju zbog togašto su nabavka i prodaja kontinuirani. “Akcijerobe sumnjivog kvaliteta i isteklog roka sa po-pustima od 20% radi lične zarade i eventualnogtrovanja vlastitih kupaca vam vjerovatno nemože pomoći u poslu, a ne moramo napominjatida time činite kazneno dijelo i rizikujete daplatite visoku novčanu kaznu”, porućuje Bu-lićeva.

Sniženje pred istekroka trajanja

Zahtjevi potrošača su sve specifičniji i manjepredvidivi. Za uspješno nošenje s njimanužno je razumjeti ko će biti potrošačbudućnosti, šta on želi i na koji način to želidobiti, zaključak je međunarodne konsul-tantske kuće A.T. Kearney. Ova kuća je pred-stavila devet ključnih trendova kojikarakterišu potrošača budućnosti. “Potrošačbudućnosti ima drugačije i naočigledoprečne zahtjeve. On želi proizvode i uslugekoji su jednostavni za upotrebu, ali s drugestrane želi mogućnosti maksimalne person-alizacije proizvoda. Primjeri iz tekstilne in-dustrije, poput Converse patika koje svakosebi dizajnira, prelili su se i u druge indus-trije pa je tako danas moguće kreirativlastite žitne pahuljice putem Interneta.Kanali prodaje i komunikacije s kupcembudućnosti su prilagođeni njegovom brzom ihektičnom ritmu života, a istovremeno sumu informacije o proizvodima i cijenama bilogdje u svijetu dostupne uvijek i svuda. To suomogućili prije svega Internet, a onda irazvoj mobilnih tehnologija i pametnih tele-fona. Penetracija mobilnih telefona globalnoje premašila 70 odsto, a u Evropi čak 130posto. Potrošač budućnosti će još i više negodanas koristiti društvene mreže i očekujekomunikaciju s brendovima putem njih.Evolucija društvenih mreža, od foruma dodanas najjačeg Facebooka, pokazuje da suone ovdje da ostanu – pitanje je samo ukojem obliku”, pojasnila je Jasmina Banda,konsultantica u A.T. Kearneyu.

Šta želipotrošačbudućnosti?Iako su žene oduvijek snažno uticalena odluke o kupovini, danas sve značajnije pridonose kućnom budžetu i posljedičnodonose, prema nekim procjenama, čak 80 odsto takvih odluka

Page 25: Intermezzo april 2012

P o t r o š a č I N F O | 3

U maloprodajnim objektima u Bosnii Hercegovini godišnje budeukradeno jedan odsto robe odukupnog prometa. Skoro da nemadana da se iz nekog grada ne pojaviinformacija da je uhapšena osobakoja je izvukla gorivo iz nečijeg rez-ervoara ili da je pod jaknom iz pro-davnice iznijela litar mlijeka ilinekoliko stotina grama mesa.Prema podacima policije, uglavnomse kradu prehrambeni proizvodi, sir,mlijeko, hljeb, suhomesnatiproizvodi, te cigarete, alkohol, i kafa.Iz Federalne uprave policije (FUP) is-tiču da je na području FBiH brojkrađa lani bio dvostruko veći negoranijih godina. U 2010. prijavljene su2.932 krađe, dok je prošle godine tajbroj iznosio 4.558 - navode iz FUP-a.

Iz MUP-a KS ističu da među djelimaprotiv imovine prevladavaju teškekrađe. U odnosu na period prije dvijegodine, u devet mjeseci prošle go-dine znatno je povećan broj krađa, zaoko 200 odsto. U periodu do septem-bra policija MUP-a KS evidentirala je48 sitnih krađa - kažu iz MUP-a KS.Ništa bolja situacija nije ni u RS, gdjeje policija registrirala 1.900 krađa. Useptembru prošle godine policija jeuhapsila D. B. iz Laktaša, koja je iztrgovine u kojoj je radila kao čis-tačica krala hljeb i mliječne pre-rađevine, dok je njen sugrađanin M.Š. priveden dok je pokušavao ukrastihrenovke i salame. Iz prodavnice uSkender-Vakufu mjesec ranije poli-cija je evidentirala ukradena alko-holna pića i žvake.

Građani najviše kradu sir, meso i mlijeko

Nerijetko se događa da trgovci u svojimkatalozima ili u oglašavanju u medijimastave jednu cijenu, a kada dođete u tr-govine, zateknete drugu, veću cijenu istogproizvoda. Vrlo česte pritužbe potrošačaodnose se i na situaciju da u promotivnimlecima stoje cijene proizvoda izražene ugramima, a taj proizvod u trgovinamamože se kupiti samo u pakovanju od kilo-grama. Prema tome, udruženja potrošačanavode kako trgovci obilato koriste brojnenedorečenosti koje su trenutno na sceni, ina tome ubiru dodatni profit. Kako toobično bude, najdeblji kraj izvlače običnigrađani. Nedopustivo je da se niko odnadležnih tijela nikada do sada nije ak-tivno uključio u rješavanje ovih anomalija,

jasno ustanovio standarde, a sve one kojise ne ponašaju po njima adekvatnokaznio. Dok god se to ne dogodi, na tržištuće postojati brojne nepravilnosti. Osimnavedenih vrlo je česta obmana trgov-ačkih lanaca da cijene proizvoda smanjeza fening ili dva, a stave ga na akciju. Istotako, u svojim promotivnim katalozimajasno navedu kako je određeni proizvod naakciji, smanjen za 20 ili 30 odsto, ali u tr-govinama, potrošače dočekaju čak i većecijene pod izgovorom kako je proizvod naakciji već rasprodan. Vrlo često se na ak-ciju stavi samo nekoliko desetakaodređenog proizvoda čija je cijena sman-jena, to se proda vrlo brzo, pa potrošačedočekaju čak i veće cijene.

jedna cijena u katalogu,druga u trgovinama

S obzirom na sve učestalija poskupljenja goriva, mnogi potrošačitraže razne načine da umanje udarac na svoje novčanike. Testovipokazuju šta biste trebali učiniti da uštedite malo novca. • Vozite umjerenom brzinom. Vjerovatno će vam trebati više str-pljenja, ali vozeći brzinom od 80km/h, umjesto 100km/h, ili čak 120km/h, će vam zaista uštedjeti novac. • Vozite smireno. Izbjegavajte nagla ubrzanja i kočenja, kad god je tomoguće. Jednom kad uspostavite brzinu na autoputu, trudite se da jei održavate.• Smanjite nepotrebni tovar. Nemojte nositi stvari na krovu automo-bila, osim ukoliko baš nije od izuzetne važnosti. Ogromni krovninosač, čak i ako na njemu ne nosite ništa, znatno povećava potrošnjugoriva.• Nemojte koristiti premium gorivo. Ukoliko vaš automobil zahtjevaobično gorivo, nemojte kupovati premium sa lažnim uvjerenjem da ćevaš motor bolje raditi. Jedina razlika koju ćete osvetiti je pri plaćanjuračuna na pumpi. Većina automobila sasvim dobro radi i na običnombenzinu. Ukoliko u vlasničkom listu piše da se mora koristiti pre-mium – kupite premium, a ukoliko piše da je preporučljivo kupiti pre-mium – istraživanja su pokazala da je razlika u vožnji zanemarljiva.• Neka gume uvijek budu dobro naduvane. Slabo naduvane gumeugrožavaju vožnju i brže se troše. Provjerite pritisak na gumama au-tomobila barem jednom mjesečno.• Izbjegavajte da ostavite upaljen auto ukoliko ne vozite. Koristite kaopravilo da, ako stojite u mjestu duže od 30 sekundi, isključite motor.

UŠTEdITE PrI KUPovInI GorIvA

Page 26: Intermezzo april 2012

Ova institucija treba da odgovori na zahtjev Evropskekomisije i obavi ovaj posao uzimajući u obzir novanaučna istraživanja i moguće rizike. EFSA je na svomzvaničnom internet-sajtu istakla tabelu prioriteta onihaditiva čiji će rizik po zdravlje ponovo biti ispitan.Preispitivanje prehrambenih boja je pri kraju, pa je ne-davno u zvaničnom žurnalu Agencije za bezbjednosthrane objavljeno da su poslije ponovne procjenesnižene ADI vrijednosti (prihvatljiv dnevni unos aditiva)za tri boje: E 104 hinolinžuta, E 110 sansetžuta i E 124ponso 4R. Kako je procjenjen dnevni unos ovih boja nižiod novih ADI vrijednosti nije bilo potrebe za smanjivan-jem maksimalno dozvoljene količine ovih aditiva u

namirnicama u regulativi EU.

UGAĐANJE APETITUIstraživanja pokazuju da atraktivno obojene namirnicestimulišu apetit više nego ona koja je bezbojna. Pri-likom tehnološkog procesa obrade namirnica iskladištenja gubi se prirodna boja hrane, pa bi došlo dopada profita ukoliko bi se tako plasirala. Sintetičke,vještačke boje su dugotrajnije od prirodnih, tako da je iza proizvođače daleko jeftinija njihova upotreba.

E BROJEVIBojenje hrane se najviše koristi za konditorske

proizvode (npr. bombone i dr.) sladolede, deserte,proizvode od voća (džemovi, marmelade…), mliječnenapitke, osvježavajuće bezalkoholne napitke, vina i po-jedina alkoholna pića, margarin, suhomesnateproizvode, paštete, određene pekarske proizvode,određene vrste sireva (za omotače) i određene vrste ri-bljih proizvoda. Brojevi prehrambenih boja u E sistemusu od E 100 do E 199. Zbog negativnog stava o adi-tivima, proizvođači sve više pribjegavaju da prilikomdeklarisanja koriste pune naziva aditiva izbjegavajući Eoznake koji izazivaju strah kod kupaca.

Boje za hranu na testu

Domaće mlijeko, jaja i piletina ćese ponovo do kraja godine naćipod lupom inspektoraevropske Kancelarije zahranu i veterinarstvo(FIO), koji će proci-jeniti da li BiH pos-jeduje odgovarajućesisteme proizvodnje i kont-role ovih proizvoda kako biih izvozila u EU. Izvoz do-maćih prehrambenih proizvoda uEU za BiH postao je jedan od“gorućih problema” od kada je oz-vaničeno da će Hrvatska narednegodine postati članica EU. BiH uEU od ukupnog prehrambenogasortimana za sada može izvozitisamo ribu, a uprkos ranijim pozi-tivnim očekivanjima za mogućnostizvoza piletine i jaja od evropskeinspekcije dobili smo “crveni kar-ton”. Segment mljekarstva jedanod ključnih za dobijanje izvoznedozvole za EU, jer od njega unarednoj godini zavisi posao oko6.000 farmera u BiH. Uprkos rani-jim propalim pokušajima BiH daizveze prehrambene proizvode uEU, rekao da bi oblast proizvodnjei kontrole mlijeka ovaj put mogladobiti pozitivnu ocjenu evropskeinspekcije (FIO). Nedić je objasnioda bi neki segment proizvodnjeprehrane dobio mogućnost izvozau EU, mora da ispunjava evropskezahtjeve “od njive do trpeze”, štoje za BiH trenutno veliki zalogaj.Duljko Hasić, ekonomski anali-tičar Spoljnotrgovinske komoreBiH, smatra da će posljedice ne-

sprem-nosti i nepri-lagođavanja EUstandardima ulaskom Hrvatske uEU biti strašne. Kompletan izvozmlijeka iz BiH plasira se u zemlječlanice CEFTA, a ovim zemljama ukoje izvozimo Hrvatska prednjačisa 57 odsto, ili 42,71 milion litaramlijeka. Ovo je primjer iz kojeg sejasno vidi u kojoj će mjeri samokroz jedan segment proizvodnjaBiH biti ugrožena”, rekao je Hasić.On je povodom novog dolaska in-spektora Kancelarije za hranu iveterinarstvo (FIO) podsjetio da jeu njihovim ranijim ocjenama do-maća hrana dobila visoke ocjenekvaliteta, ali da dobijanje izvoznihdozvola koči nepostojanje odgo-varajuće infrastruktura kontrolekvaliteta. Hasić je najavio da biusvajanjem budžeta BiH zastvaranje infrastrukture istvaranje mogućnosti za posti-zanje evropskih standarda biopredviđen iznos od 80 miliona KM,ali je dodao kako ipak smatra dase u kompletnom postupkumnogo zakasnilo.

Izvoz hrane iz BiH opasno ugrožen

Prosječna martovska platamanja za 1,5 odstoProsječna mjesečna neto plata za-poslenih u Republici Srpskoj is-plaćena u martu 2012. godine iznosilaje 814 KM, a prosječna mjesečnabruto plata iznosila je 1.342 KM,saopštio je zamjenik direktora Re-publičkog zavoda za statistiku Ra-dosav Savanović. Savanović je rekaoda je prosječna neto plata isplaćena umartu u odnosu na februar ove go-dine manja nominalno za 0,9 odsto, arealno za 1,5 odsto. "U odnosu na prosječnu neto platu u 2011. godini, prosječnaneto plata u martu 2012. godine veća je nominalno za 0,6 odsto, a realno je manjaza 2,4 odsto", naglasio je Savanović. On je rekao da je najviša prosječna neto plata umartu 2012. godine, posmatrano po područjima djelatnosti, isplaćena u području fi-nansijskog posredovanja i iznosila je 1.272 KM, a najniža u području ugostiteljstva536 KM. Prema njegovim riječima, u martu 2012.godine u odnosu na februar2012.godine, najveći nominalni rast neto plate zabilježen je u područjima finansi-jskog posredovanja za 2,6 odsto, obrazovanja za 2,3 odsto, trgovine na veliko i maloza 0,1 odsto, dok je nominalno niža plata u područjima vađenje ruda i kamena za 6,4odsto, ugostiteljstva za 4,2 odsto i proizvodnje i snabdijevanja električnom energijomza 3,8 odsto. Savanović je rekao da je industrijska proizvodnja ostvarena u Srpskoj zaprva tri mjeseca 2012. godine u odnosu na isti period prošle godine manja za 5,1odsto. On je naveo da je u istom periodu u području vađenje ruda i kamena zabil-ježena negativna stopa promjene od 1,6 odsto, u području proizvodnje i snabdije-vanja električnom enegrijom negativna stopa promjene od 2,1 odsto i u područjuprerađivačke industrije negativna stopa promjene od 9,1 odsto. Savanović je dodaoda je ukupan broj zaposlenih u industriji RS u prva tri mjeseca ove godine upoređenju sa istim periodom prošle godine manji za 2,7 odsto, pri čemu je u po-dručju proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom zabilježen pad broja za-poslenih od 0,7 odsto, u području vađenja ruda i kamena pad od 0,9 odsto i upodručju prerađivačke industrije pad od 3,2 odsto. Mjesečna inflacija u martu 2012.godine u Republici Srpskoj je iznosila 0,6 odsto, dok je godišnja inflacija posmatranau periodu mart 2012. godine - mart 2011. godine u Srpskoj iznosila 2,2 odsto. Sa-vanović je rekao da su cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju umartu u odnosu na februar ove godine više u prosjeku za 0,6 odsto. Prema njegovimriječima, u odjeljku hrana i bezalkoholna pića, gdje grupa hrana bilježi rast cijena od0,6 odsto, najveći uticaj je imalo povećanje cijena povrća za 1,7 odsto i voća za 1,3odsto usljed sezonskog uticaja cijena voća i povrća. Savanović je zaključio da je na-jveće povećanje cijena zabilježeno u odjeljku prevoz 2,8 odsto i to u podgrupi ces-tovni prevoz 6,1 odsto i u podgrupi goriva i maziva 3,7 odsto.

4 | P o t r o š a č I N F O

Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) do 2020. godine preispitaće aditive koji su u EU stavljeni nalistu za upotrebu prije 20. januara 2009. godine

Page 27: Intermezzo april 2012
Page 28: Intermezzo april 2012

Karijera"Motivatori" koji mogu ostvariti najveći uticaj na za-poslene se odnose na zadovoljstvo poslom. Ovajnačin motivacije se, prije svega, primjenjuje na za-poslene koji rade kreativne poslove. Po pravilu"kreativci" postavljaju sebi visoke ciljeve, i vode seizazovima, što znači da je iluzorno motivisati takveosobe novcem, kada je njima mnogo bitnije da ost-vare postavljeni cilj.Neki od motivatora koji spadaju u ovu grupu su:Izazovi – kreativni ljudi vole izazove više od bilo kogdrugog načina motivisanja. Što su izazovi veći, to sunjihovi rezultati bolji. Na menadžerima/liderima je daanaliziraju svoje zaposlene i utvrde koji su izazovi kojiće ih najbolje motivisati da ostvare željene rezultate.Učenje – veliki dio zadovoljstva poslom se vezuje zaotkrivanje nečeg novog i učenje novih načina rada.Stoga je zadatak svakog menadžera/lidera da svojimzaposlenima pruži nova znanja ili bar omogući dalakše dođu do novih znanja koja im mogu pomoći daposao urade bolje. Pod ovim se podrazumijeva i to da

je obaveza menadžera/lidera da eliminišu sve onestvari koje mogu zaposlene da ometaju u obavljanjuodređenog posla. Šta god da se pojavi kao prepreka,glavni fokus zaposlenima treba da bude posao kojirade i cilj koji treba da ostvare.Značaj posla – ukoliko zaposleni vide da posao kojirade ima veliki značaj i uticaj na kompaniju, onda će injihovo zalaganje biti veće. Da bi se to postiglopotrebno je zaposlenima jasno predstaviti viziju iukazati na efekat koji će imati dobro urađen posao.Pravilna raspodjela posla prema sposobnostima za-poslenih je takođe, veoma bitan faktor za postizanjedobrih rezultata. Ukoliko zaposleni rade poslove kojiim nisu najasniji ili, pak, nisu poslovi koje voli, ondaga neće dobro ni uraditi. Činjenica je da je mnogolakše motivisati ljude koji vole posao koji rade i uži-vaju u njemu. Zato menadžeri/lideri moraju pravilnoda sagledaju kvalitete svojih zaposlenih i da u zavis-nosti od njihovih sposobnosti i znanja odrede posaokoji će raditi. Sa druge strane, bitno je nakon dodjel-

jenog posla "pustiti zaposlene da rade". Osobe kojesu kreativne ne vole kada im menadžer/lider dajedetaljne instrukcije kako da urade posao i prate svaki"njihov korak". To im sužava prostor za kreativnost isamim tim utiče na njihovu motivaciju.Znači, na menadžerima/liderima je da dodjele posaoi postave jasno rezultate koje očekuju, a na zaposlen-ima da pokažu svoje sposobnosti i da iznenademenadžere/lidere boljim rezultatima od onih koje seod njih očekuju.

Koliko zadovoljstvo poslom utiče na rezultate?Novac nije jedino sredstvo motivacije, već postoje brojni drugi načini koji se mogu koristiti u cilju podsticanja

zaposlenih da postignu dobre rezultate

Ako ste jedna od onih osoba koja seupravo suočava sa ovim problemom,možda će vam savjeti stručnjaka izoblasti karijere pomoći da ga iz drugogugla sagledate i bolje iskoritite prilikekoje vam se pruže. To se odnosi kakona osobe koje su u ovim vremenimarecesije ostale bez posla, na one kojenikada prije nisu radile, ili žele dapromijene profesiju ali se ne usuđujuda naprave taj preokret iz straha da ćeposlodavci negativno reagovati na nji-hove godine. Istina, to nosi rizik i neizv-jesnost ali nije “nemoguća misija”kako se vjeruje.

BUDITE OBJEKTIVNIVeliki broj ljudi suočio se sa gubitkomposla u sredovječnim godinama, a želejoš da rade. Mnoge žene su prednostdale porodici i majčinstvu, a kada su“ptice napustile gnijezdo” poželjele suda se ostvare i na poslovnom planu.Pokušajte da ne paničite, već da sesredite i razmislite u kom smijeru da

počnete potragu za novim poslom. Zarazliku od mladih, životno iskustvoomogućava da realno sagledate svojekapacitete, talente, mogućnosti. Poštodetaljnije razmotrite situaciju u kojoj senalazite, skupite hrabrost da krenete uakciju.

OTVORENINe ograničavajte sebe samo naposlove koje ste do sada radili. Ukolikonemate više mogućnost da radite ustruci za koju ste se školovali, pokuša-jte da sebe pronađete u drugim sek-torima. Nije mali broj uspješnih koji sutek u penziji shvatili šta žele ili za šta suposebno talentovani, a ispostavilo sekao pun pogodak. Možda bi potragutrebalo da počnete od vaših hobija i daprobate da ih u nekom segmentupretvorite u komercijalnu djelatnost.

FLEKSIBILNIZnačajna karakteristika starijih osobajeste da su mnogo fleksibilniji odmlađih i često prihvataju i honorarneposlove, zatim poslove sa pola radnogvremena, noćne smjene, rad tokomvikenda i slično. Zbog toga su na

mnogim radnim mjestima poželjnijikandidati, pa obratite pažnju na tuprednost. Osim toga, važno je da imatepozitivan stav ako se od vas traži dasavladate neku vještinu ili naučite dakoristite određeni program na kom-pjuteru. Jasno naglasite u razgovoruza posao da ste voljni da to naučite, jerto nije nepremostiva prepreka kakoobično izgleda u prvom trenutku.

DOBRO INFORMISANIPrije nego što pošaljete prijavu i odetena razgovor za posao, detaljno se in-formišite o firmi. To može da vam budeveliki adut jer pokazuje da ste izuzetnozainteresovani i metodični. Informacijemožete naći putem Interneta, ali ipreko poznanika koji su imali kontaktesa tim preduzećem. Podatke do kojihste došli ne iznosite razmetljivo, većkada vam se ukaže prilika tokom raz-govora.

U KORAK S VREMENOMSituacija se svakako promijenila uposlovnom svijetu kada ste bili napočetku karijere. Ipak, bez obzira na tošto možda smatrate da je bilo nekada

bolje, to u razgovoru za posao nemojteda naglašavate rečenicama: “nekadaje bilo mnogo bolje”, “u moje vrijemese to nije radilo tako”, “sada je svemnogo komplikovanije”… Takve izjaveotkrivaju da ne idete u korak sa vre-menom, da ste možda i kivni na ak-tuelne trendove, a poslodavac možesteći utisak da se nikada nećete uklop-iti u savremenu poslovnu sredinu.

ODVAŽNIMožda pripadate generacijama koje suna početku karijere mislile da će “cijeliživot” provesti u istoj firmi, ali ta izvjes-nost više ne postoji u modernomposlovnom svijetu. Ni u našoj ni udrugim zemljama, tako da se i mladizaposleni suočavaju sa konstantnimpromjenama, idu iz firme u firmu uželji za boljim uslovima i zaradom.Poslodavci to razumiju i niko vam nećezamjeriti što ste se odlučili za prom-jenu sredine ili zaokret u karijeri. Bu-dite hrabri, ne osjećajte grižu savjestizbog toga, niti potrebu da se nekomepravdate. Istraživanja pokazuju da za-posleni do 35 godina promijene od petdo sedam poslova dok se ne stabi-

zA KArIjErU nIKAd nIjE KASnoKo će mene da zaposli u ovim godinama? Rečenica koju gotovo svakodnevno oni koji su u poznijim godinamaostali bez posla ili razmišljaju da naprave zaokret u karijeri. Njihov komentar odiše velikom dozom gorčine nasebe i društvo, ali i zablude jer istraživanja pokazuju da mnogi poslodavci prednost u zapošljavanju daju stari-jima i iskusnijima

2 8 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Page 29: Intermezzo april 2012

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 2 9

lizuju, pa što ne biste i vi?

STARIJI SU PRODUKTIVNIJIPrema zvaničnim podacima dvijetrećine zaposlenih mlađih od 30 godinauzima bolovanje kada se prehladi, dok

to isto čini manje od polovine pedeset-petogodišnjaka, otkriva studija u Ne-mačkoj. Svaki peti zaposleni starosti od18 do 29 godina u Evropi uzeo je slobo-dan dan zbog rođendana, poslije žurkei proslave zbog mamurluka. Osim toga

mlađi češće putuju nego stariji za-posleni. Statistike pokazuju da 85 pro-cenata osoba starijih od 55 godina idena bolovanje samo ako ih bolest“prikuje za krevet”, a i otporniji su nabolesti poput gripa i alergija jer se

zdravije hrane, uzimaju vitamine i znajuda bolje zaštite svoj organizam. “Brzživot uzima veći danak kod mlađe gen-eracije, oni zdravlje olako shvataju ivode neuredan život kada je u pitanjuishrana i spavanje“, ističu stručnjaci.

ne zaboraviteznačaj dobrihpreporukaKvalitetan CV i bogato radno iskustvosigurno će predstavljati prednost prizapošljavanju svakog kandidata. Ipak,dodatne informacije u vidu preporukabivših poslodavaca, mogu biti presu-dan faktor u njihovom odabiru. One sasobom nose izvjesnu težinu jer su ob-jektivne, nepristrasne i potiču odtrećih lica, tako da se na osnovu njihmože steći realnija slika o kvalitetima isposobnostima kandidata.Iako one nisu potpuno pouzdanagarancija o podobnosti aplikanata zaodređeno radno mjesto, njihova vjero-dostojnost je značajna, a samim tim iuticaj na donošenje konačne odluke.Kakvu će preporuku zaposleni dobitiod svog poslodavca zavisi od njihovogzalaganja i odnosa prema radu. Svakiposao je novo iskustvo, a da li će se iznjega nešto biti naučeno zavisi odstava radnika. Neosporan kvalitet iznanje neče imati priliku da dođu doizražaja, ukoliko ih zasjenjuju netoler-antnost, ljenost, bezobzirnost... Zbogtoga, treba se truditi da se iz svakesituacije i svake radne prilike izvučemaksimum i na taj način povećajušanse za napredovanje u karijeri.

Za osobu koja se nalazi na čelu timapozitivan stav je od vitalnog značaja.Složeni procesi kojima danas upravl-jaju menadžeri zahtijevaju brojnesposobnosti: donošenje odluka,dobru komunikaciju, motivisanje za-poslenih, lično usavršavanje i mnogedruge. Bez pozitivnog pristupanemoguće je povezati u cjelinu sveove komponente neophodne za usp-ješan rad tima.Osobe koje imajunegativan stav prema ljudima iz svogokruženja sklone su raznimstereotipima, koji kasnije dovode dostvaranja predrasuda. Bilo da je riječo negativnom odnosu prema pojed-incu ili određenoj grupi ljudi takav

stav često predstavlja crno-bijelusliku svijeta. Ličnosti sklone predra-sudama suštinski su nesigurne i,zbog toga, obično agresivne i tak-mičarski nastrojene prema drugimljudima. Kao takve, one ne pred-stavljaju dobar izbor za vođu tima.Lideri su vezivni element svakogtima - oni ne podstiču, već rješavajukonflikte. Samo su ljudi bez predra-suda u stanju da u svakome pronađunešto dobro i iz svake situacijeizvuku najviše, kako od sebe samihtako i od članova svog tima. S drugestrane, pozitivni stav treba razlikovatiod optimizma. Iako imaju dostasličnosti, među njima postoji jasna

razlika. Optimisti svijet oko sebedoživljavaju sa izvjesnom dozomvedrine i nadom da će budućnost bitibolja od sadašnjosti sa kojom sesuočavaju. To je karakteristika i pozi-tivnog stava, ali za razliku od opti-mizma koji je često nerealan,pozitivni stav je uvijek utemeljen načinjenicama. U tome ključnu uloguigra neprestano lično usavršavanje.Ne treba zaboraviti da se čovjek nerađa sa stavovima. On ih stiče. A toukazuje na činjenicu da je stavovemoguće mijenjati u poželjnom sm-jeru.

zAŠTo jE STAv BITAn?Stavovi koje jedna osoba usvaja postaju dio njene ličnosti i u velikom brojusituacija utiču na njeno ponašanje

Japanci svoje kancelarije i radni prostordovode u savršeno stanje, poštujućiprincip 5 S, odnosno pet akcija koje nanjihovom jeziku počinju slovom S. Poš-tujući ovu istonjačku filozofiju podnazivom Kaizen, manje se bavenevažnim stvarima, pa svu energiju us-mjeravaju na posao. Pogledajte štaJapanci sve preduzimaju da bi na posluizbjegli stres i bili vrijedniji i produktivniji.

SEIRI – definisanjeOvaj princip podrazumijeva podjeluradnog materijala na neophodan, hitan inepotreban. Sve što vam je neophodnostavite u zelenu kutiju ili fasciklu, sve štoje hitno u crvenu, a ono što jenepotrebno odmah bacite.

SEITON – uređenjeSeiton prije svega znači pravilno smješ-tanje potrebnog radnog materijala, da

biste radili što bolje i efikasnije. Sve štovam je neophodno mora biti u vašojblizini, a materijal koji povremeno koris-tite uredno složite u orman.

SEISO – čišćenjeČišćenje radnog prostora je veomavažan dio u organizaciji posla. Cilj je da

stvorite ambijent bez prašine i prljavš-tine koji će vam pomoći da se prijatnijeosjećate u svom radnom prostoru, ali ida radite mnogo efikasnije.

SEIKETSU – kontrolaVeoma je važno da uvijek dva putaprekontrolišete ono što ste uradili.Možda ćete izgubiti koji minut, ali ćetesvakako biti sigurni da ste posao uradilikako treba. Na ovaj način postizaćetebolje rezultate, a kvalitet svega što ura-dite biće na mnogo višem nivou.

SHITSUKE – disciplinaPosljednje S predstavlja disciplinu,odnosno trening kojim se svi zaposleniuče kako bi mogli da se pridržavaju svihnavedenih pravila. Na ovaj načinstvaraju se radne navike u kolektivu naosnovu kojih svi zaposleni rade kaojedinstveni tim.

japanski recept za poslovni uspjehJapanci su oduvijek bili poznati kao najvrijedniji ljudi na planeti. Tajna njihovog uspjeha nije samo u savršenoj

organizaciji vremena i posla nego i u disciplini i besprijekornom uređenju radnog prostora. Saznajte kako uspijevaju da svu energiju usmjere na posao

Vaše odbijanje da određene zadatkeizvršite, ma koje prirode oni bili, vaši še-fovi tumačiće kao nezainteresovanost,pa na taj način samo sebi pravite prob-lem, upozoravaju stručnjaci. Jedinasituacija u kojoj možete reći: “To nije mojposao” je ako vaš poslodavac zatraži daočistite toalet. U suprotnom, aroganciju ifrustraciju ostavite po strani i izbacite je

na terenu za tenis ili mali fudbal, savjetje stručnjaka za karijere. Šefovi dobroznaju koji radnici su spremni da daju sveod sebe, a koji su zapravo prikriveni ner-adnici. Čak i ako niste jedan odstrastvenih pojedinaca koji izgaraju zasvoj posao, imajte na umu da se uloženitrud uvijek vrati, a izbjegavanjemdužnosti lako se dospijeva na crnu listu.

Ono što ste vi odbili, drugi će odra-diti umjesto vas, čime od sebepravite višak u svojoj radnoj sredini,upozoravaju stručnjaci za ljudskeresurse. Ako mislite da za neki za-datak niste dovoljno kvalifikovani, uvijekse možete posavjetovati sa šefom i za-tražiti od kolege da vam pomogne.Gledajte na to kao na izazov.

Smije li se reći “To nije moj posao”?

karijera

Page 30: Intermezzo april 2012
Page 31: Intermezzo april 2012
Page 32: Intermezzo april 2012

3 2 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

15 TRIKOVA DO VITKE LINIJE

Poznata američka trenerica SheilaCluff predstavlja sjajne ideje pomoćukojih bi vježbanje mogli vrlo lako uk-lopiti u bilo koji raspored.

1.Nemate vremena vjež-bati 30 minuta u ko-madu? Pokušajte tih

pola sata razbiti na tri 10-minutnadijela. Istraživanje je pokazalo daćete na ovaj način postići gotovo istiefekat.

2.Konzumacija zdravije ikvalitetnije hrane rezulti-raće vitkijom linijom: pola

grejpa umjesto polovine avokadaštedi 120 kalorija; radije uzmite petdatulja nego pet sušenih smokava -uštedjećete 125 kalorija; zamijeniteli jogurt sa pola šolje obranog ilikondenzovanog mlijeka uštedjećete320 kalorija.

3.Preskačite konopac 15minuta i sagorjećete oko125 kalorija. Riječ je o

izvrsnoj aerobnoj vježbi koja sman-juje masne naslage. Osim toga,konopac je lako spakovati i ponijetina putovanje.

4.Kad vas obuzme želja zamalim zalogajima, popijtečašu vode. Na taj ćete način

dobiti pet minuta vremena da od-lučite da li je vašem organizmu za-ista potrebna poslastica.

5.Hodajte dva kilometradnevno, tri dana u sedmici.Na taj ćete način svom živ-

otu dodati energiju, ne samo godine.

6.Ne preskačite obroke akose trudite smršati. Hranapokreće vaš metabolizam,

što pridonosi sagorijevanjukalorija.

7.Učvrstite unutrašnju stranusvojih bedara: legnite naleđa savijenih nogu. Stisnite

jastuk između koljena kako bistelakše stegnuli trbušne mišiće.Zadržite položaj dok ne izbrojite do10, a zatim se opustite. Ponovite 10puta.

8.Redovno vježbanjetokom dijete ne samo dapomaže očuvanju

mišićnog tkiva, već vamomogućava da potrošite 25 odstoviše hrane nego osobe kojeprovode dijetu bez vježbanja.

9.Odaberite nivo vježbanjakoji je proporcionalannivou vaše kondicije. Fit-

ness program bi vam trebao datienergiju, a ne vas iscrpiti.

10.Spriječite upalumišića povećavajućiintenzitet vježbanja

(brzina, težina ili udaljenost) na-jviše 2 ili 3 odsto sedmično.

11.Energičnovježbanje osiguravaenergičan seksu-

alni život. Istraživanje u kome jeučestvovalo 160 plivača u dobi od40 do 80 godina je pokazalo kakosu oni najaktivniji u bazenu bilinajaktivniji i u spavaćoj sobi.

12.Ne posežite za nez-dravim gaziranimpićima ili drugim

stvarima koji obiluju šećerom -umjesto toga odradite 10 slije-ganja ramenima. Podignitedesno rame prema uhu pa gagurnite prema dole. Ponovite petputa pa vježbu odradite i drugomstranom.

13.Odvoje 15 minuta nadan samo za sebe.To je vaše vrijeme za

meditaciju, vrući tuš ili rastezanje.Ovih 15 minuta bi trebao biti do-datak vašoj redovnoj vježbi.

14.Zadajte sebi realis-tičan cilj. Umjesto dacijelom svijetu ob-

javite kako idete na dijetu, obećajtesami sebi da ćete usvojiti zdravijinačin ishrane — manje masti,šećera i soli, a više namirnica bo-gatih vlaknima.

15.Konzumirajte punovode. Pijte je prije,tokom i nakon

vježbe. Zapamtite, žeđ je naučenareakcija. Ako je zanemarite prijetivam opasnost od dehidracije.

Treba li vježbati u komadu ili jebolje tokom više manjih

treninga? Zašto nije dobropreskakati obroke? Koliko kalorija

sagorite preskačući konopac?Pogledajte odgovore na 15

dobrih pitanja

Beauty

Page 33: Intermezzo april 2012

promo

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 3 3

Neželjene dlake na licu i tijelu mogu biti trau-matične za žene i muškarce. Većina metoda kojesu pristupačne danas ne nude dugotrajnorješenje za taj problem i mogu biti bolne i skupe.IPL tehnologija napokon vam daje alternativu,tako da možete reći zbogom neželjenim dlakamai uživati u glatkoj i zdravoj koži iz dana u dan. IPL

fotoepilacija je trenutno najučinkovitiji tretman,bezbolan je, a mi Vam ga nudimo po jedinstvenojtarifi od 40KM!Naš koncept jedinstvene tarife je veoma jednos-tavan: bez obzira koji dio tijela se tretira, cijenapo sesiji je uvijek ista: 40KM. Naša pionirska, in-ovativna i atraktivna jedinstvena tarifa od 40KMpo zoni i sesiji revolucionirala je tržište fotoepi-lacije i učinila da ista bude pristupačna svima uzaparate visoke tehnologije koji daju odličnerezultate na različitim dijelovima tijela, dobijajućina kraju depilaciju koja je efektivna, dugotrajna,superiorna i ni u čemu slična metodama de-pilacije koje su nam bile poznate do sada.Cilj No+Vello© je popularizovati fotoepilaciju, zakojom vlada velika potražnja, a koja je do sada

bila namijenjena samo visoko pozicioniranomdruštvu radi njene cijene.Zaboravite na vosak i brijače, pristupite našojjedinstvenoj tarifi i otkrijte s nama novu dimenz-iju depilacije za samo 40KM!Više info potražite na www.nomasvello.ba.

IPL fotoepilacija konačno stigla i u Banja LukuCentar No+Vello je konačno stigao u Banja Luku. Početkom marta je otvoren prvi centar u Ulici Bulevar Živojina Mišića 1. Posjetite nas i uvjerite se zašto

smo najbolji u cijelome svijetu

Page 34: Intermezzo april 2012

3 4 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Do ovih zaključaka došli su i naučnicisa Imperijal koledža u Londonu. Višeod 500 različitih vrsta bakterija postoji unašem organizmu, i mogu činiti grupeod preko 100 triliona ćelija. Kada govo-rimo o broju ljudskih ćelija u čov-jekovom organizmu, njih ima "samo"nekoliko triliona. Pod mikroskopom možda izgledajukao izvanzemaljci, ali neki virusi kaošto su bakteriofagi, ili skraćeno fagi,napadaju bakterije i pomažu radunašeg imunog sistema. Upoznajteneke od najosnovnijh podstanaranašeg organizma.

ZA PROBAVUBakterije mogu biti odgovorne za neu-godne mirise koje širimo ili za razvojbolesti kao što su tetanus ili tuberku-

loza. Ali one koje žive u želucu i crije-vima pomažu u probavi hrane kao štosu ugljikohidrati, razbijajući ih u manjemolekule.Pomažu i u borbi protiv opasnih bak-terija kao što je Clostridium difficile(C.diff), tako što prekriju površinuželuca na kojoj bi se u suprotnommogla nastaniti nepoželjna bakterija.Slijepo crijevo, za koje se dugo sma-tralo da je beskorisno, služi kao svo-jevrsni rezervoar dobrih bakterija ukojem se odmaraju i dobijaju novusnagu.Tijelo proizvodi i posebnu vrstu antiti-jela koji obično napadaju mikrobe i po-mažu bakterijama. Na primjer,antitijelo IgA (immunoglobulin A) stvarastrukturu koja omogućava dobrimbakterijama da ostanu u želucu i

sprečava njihovo ispi-ranje.

PRIJATELJSKI VIRUSIMoguće je - neki virusikoji dolaze do želuca ilistignu do rane suprirodni lijek. Riječ je obakteriofagima iliskraćeno fagima. Nepri-jateljski virusi razarajunaše ćelije, no fagi na-padaju bakterije tako štou nju ubrizgavaju vlastitiDNA, koriste je kaomjesto za razmnoža-vanje i tokom procesauništavaju bakteriju. Fagineprestano ulaze u našetijelo putem vazduha.Naš imunitet ih prepoz-

naje kao strana tijela, pa se neodržavaju dugo, ali prije nego ih uniš-timo oni su već prošli reprodukciju.Naučnici ih vještački uzgajaju i u labo-ratorijima te unose u ljudski organizamputem vakcina.

BAKTERIJE SU NAM OD ŽIVOTNEVAŽNOSTIBakterije igraju presudnu ulogu ukružnom toku dušika, kao i u kružnimtokovima u koje su uključeni ugljik-dioksid i neki drugi elementi. Ujedno sunam potrebne i u probavnom traktu.Samo u donjem dijelu našegprobavnog sistema nalazi se nekih 400vrsta i one pomažu kod sintetizovanjavitamina K i razgradnje otpadnih ma-terija. Znate li da bakterije pomažukravama da travu pretvaraju u mlijeko?Druge su pak bakterije nužne za fer-mentaciju — u proizvodnji sira, jogurta,kiselih krastavaca i kiselog kupusa.

TREPAVICE PUNE GRINJAUzmite trepavicu ili obrvu i stavite podmikroskop - iznenadićete se. Okopolovine populacije na trepavicamaima sićušna prozirna stvorenja dugatrećinu milimetra. To su grinje koje sehrane starom kožom i sebumom.Istina, kod nekih ljudi mogu izazvatialergijske reakcije, ali većina nas nećeni znati da su tu. Čine nam dobro jeruklanjaju mrtve stanice kože i višakulja. Grinje ćete dobiti s lica drugih ljudiputem direktnog kontakta.

CRVII pomisao na crve tjera da se naježimo.Ipak, tokom većeg dijela postojanja

ljudske vrste svi ljudi su imali crve.Naše tijelo je razvilo mehanizme kojiminimaliziraju njihov uticaj. Nauka ovotek treba pomnije da istražiti, ali pos-toje dokazi da su autoimune bolestipoput Crohnove i nekih alergija pretjer-ana reakcija tijela koje se automatskibrani od crva, iako oni u nama više nisuprisutni. Naučnici s University CollegeLondon sugerišu da bi prikladnaupotreba crva proizvela boljuimunološku reakciju koja ne binaškodila vlastitom tijelu.Istraživanje s terapeutskim crvima(helmintička terapija) koje sprovodebritanski stručnjaci na UniverzitetuNottingham prati simptome multipleskleroze nakon infekcije crvima. Mnogicrvi su opasni po zdravlje, ali uvođen-jem posebno selektovanih vrsta ljekarise nadaju da će doći do poboljšanja.

I DIJELOVI ĆELIJA SU SLIČNI BAK-TERIJAMAVećina ćelija našeg tijela sadrži mito-hondrij, dio koji služe kao skladište iizvor stanične energije. Promjer im jeizmeđu 0,3 i 1 µm, a dužina od 5 do 10µm - dakle pedeseti dio promjeraljudske kose. U mitohondriju se izglukoze i drugih sastojaka koji stižu izprocesa probave stvaraju hemikalijeATP. Energija potrebna za pokretanjetijela - od otkucaja srca do stezanjamišića - dolazi iz ATP. Jedna od zan-imljivijih činjenica vezanih s mitohon-drijima je to da po svojoj strukturi jakonalikuju bakterijama te imaju vlastitiDNA. Naučnici smatraju da su onenekad bile bakterije koje su postale dioćelije.

Šta sve živi u ljudskom tijelu?

Koliko god vam to nezamislivozvučalo, najveći dio ćelijavašeg organizma uopšte nepripada vama. Od nevidljivihgljivica između prstiju nanogama, do oko kilogrambakterija u digestivnom sis-temu, ljudsko tijelo bi prije tre-balo posmatrati kao hodajućumnogovrsnu grupu, koja sesastoji od ljudskih ćelija, bak-terija, gljiva i virusa, nego kaoposeban organizam

zdravljePodstanari našeg organizma

Page 35: Intermezzo april 2012

zdravlje

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 3 5

zdravlje

Ako želite mršaviti zdravo, od-aberite dijetu u kojoj će naglasakbiti na voću i povrću koje sadržihranjive materije nužne zazdravlje vašeg organizmaPovrće sadrži malu količinu en-ergije jer se uglavnom sastoji odvode (75 do 95 odsto) i nijeprekalorično, pa je zbog togaidealan dio jelovnika ako želitesmršaviti. Osim toga, sadrži imnoštvo vlakana, vitamina i min-erala, a i dovoljno će vas zasititi.Stručnjaci napominju da je ikoličina jela važan faktor. Naime,pun tanjir će vam odmah dati os-jećaj sitnosti, a prednost povrćaje da njime zbilja možete na-puniti tanjir zbog niske ener-

getske vrijednosti. Dobri su svioblici povrća - svježe, smrznuto,konzervisano ili sušeno. Samomorate paziti da iz povrća nenapravite kaloričnu bombu takošto ćete mu dodati masneumake ili ćete ga pržiti na velikojkoličini masti. Ako naveče dobi-jete napad gladi, najbolje jeposegnuti za povrćem ili voćem.Kao i povrće, voće sadrži mnogohranjivih materija koje supotrebne kako bi vaš organizamfunkcionisao na zdrav način.Ipak, imajte na umu da je ener-getska vrijednost voća viša odenergetske vrijednosti povrća jerje voće slađe. Zato se ne pre-poručuje biti na dijeti koju čini

uglavnom voće. Morate ga višepojesti kako biste se najeli, a kaoposljedica visokog nivoa šećera ukrvi dolazi do oscilacije nivoašećera u krvi, što pak možedovesti do osjećaja gladi ubrzonakon obroka. Osim toga, akojedete većinom voće, organizamneće dobijati ostale hranjive ma-terije koje se u njemu ne nalaze.Zbog toga se, ako ste na dijeti,preporučuje se da pojedete na-jviše dva komada voća dnevno.Budite oprezni i sa sušenimvoćem. Zdravo je, ali sadrži višekalorija. Što se tiče kompota,džemova i marmelada, birajteone s manjom količinom šećeraili one s nekaloričnim sladilima.

ne pretjerujte sa vitaminskim pilulamaNeki vitaminski i mineralni preparati mogu oz-biljno naškoditi vašem zdravlju, ako ih dugokoristite, upozorila je britanska Agencija zakontrolu hrane i lijekova (FSA)U najnovijem savjetu namjen-jenom javnosti, Agencija opominjeda preparat hrom pikolinat možeizazvati rak, a identifikovalaje još neke popularne vita-minske i mineralnepreparate čija bi dugaupotreba predstavljalazdravstveni rizik. Tri najčešćekorišćenja preparata: vitamin C,kalcijum i gvožđe, mogu nanijeti štetu organizmuako se koriste u velikim dozama čak i u kraćemvremenskom periodu, iako štetni simptomi nestajuako se obustavi dalje korišćenje preparata. Iako unajvećem broju slučajeva sve potrebne hranljive izdrave sastojke možete dobiti kroz izbalansiranuishranu, mnogi i dalje radije posežu za prepara-tima. U izveštaju FSA pomalo dramatično se upo-zorava da dnevna doza od 1.000 miligrama vitaminaC, 1.500 miligrama kalcijuma ili 17 miligramagvožđa u preparatima može kod mnogih osoba iza-zvati bolove u stomaku i dijareju - iako simptomiiščezavaju kad se obustavi korišćenje preparata.Agencija, zato, savjetuje da se nikada dnevno neuzima više od 10 miligrama vitamina B6 - sem akose to čini pod nadzorom ljekara. Beta karoten,jedan od antioksidanata koji se nalazi u pomarandžii žutom voću i povrću, može imati nepovratneštetne efekte na organizam pušača - ako se uzimadugo u velikim dozama. Mangan takođe može bitištetan po zdravlje starijih ljudi u dužem vremen-skom periodu, kaže se u izvještaju FSA, dok jedokazano da ozbiljnu štetu po zdravlje imajunikotinska kiselina, cink i fosfor ako se koristedugo.

Udahnite vazduh, ali u prirodi – tu jenajidealnija moguća kombinacijagasova za pluća. Šta ulazi u vašaplućna krila? Dajemo vam kratkulistu prekršaja koje naše tijelo neoprašta:

1. MALO KRETANJASlaba cirkulacija, koja se najčešćejavlja kao posljedica nedostatka fiz-ičke aktivnosti, dovodi do začepljenjaarterija, a to povećava rizik od mož-danog udara. Ukoliko svakodnevnošetate samo 20 minuta ili tri sata jed-nom nedjeljno, prepolovićete rizik.

2. PREVIŠE ALKOHOLAAlkohol šteti, to svi znaju. Treća čašavina ili piva znatno opterećuje jetru, a

koja čašica više može stvoriti još većeprobleme. Ako želite sačuvatizdravlje, klonite se alkohola.

3. CIGARETEPušenje cigareta dovodi do sužavanjakrvnih sudova, a samim tim i do po-jave hipertenzije. Otrovi iz cigaretaometaju sve pa i rast i sposobnost re-generacije koštanog tkiva, što u kas-nijem dobu može dovesti doosteoporoze. Još sedam godinanakon što prestanete s pušenjemvaše tijelo će izbacivati otrove naku-pljene u organizmu.

4. OPTEREĆENA KIČMAKičma “pamti” svako preopterećenje.Dva sata sjedenja u automobilu za

kičmu je gore nego osam sati sed-jenja u kancelariji, jer tamo ipak, svremena na vrijeme, protegnete nogei kičmu. Kičmeni stub je naročito os-jetljiv u donjem dijelu. Kad godmožete, radite vježbe za jačanje

leđnih mišića.

5. PREVIŠE MESNIH PRERAĐEVINASvakodnevno konzumiranje mesnihprerađevina nije zdravo. Ljekari suustanovili da zasićene životinjskemasti razgradnjom u našem orga-nizmu stvaraju supstance kojepovećavaju opasnost od pojave kar-diovaskularnih bolesti. Za početak, iz-aberite jedan dan u nedjelji kadauopšte nećete jesti mesne pre-rađevine.

6. PREMALO TEČNOSTIKoliko dnevno unosite tečnosti u or-ganizam? Malo? Ako niste znali,stručnjaci su utvrdili da je 8 čašadnevno neophodno za normalnofunkcionisanje organizma. Ne morato da bude voda, pijte negaziranesokove (prirodni, svježe ceđeni su na-jbolji), jogurt, mlijeko, čaj.

loše navike koje tijelo ne podnosiAnalizirajte svoje tijelo. Dobar dio “pripada” nogama.

A mi baš ne marimo mnogo za njih. Razmislite, šta biste sve mogli da uradite za svoje donje ekstremitete

Voće i povrće – spoj zdravlja i dobrog izgleda

Page 36: Intermezzo april 2012

Djeca su jako radoznala i sve vole da zgrabe iuglavnom strpaju u usta. Ponekad to bude i listsobne biljke, koje su razlog za više od polovineslučajeva trovanja mališana. Iako je većina biljakabezopasna, zbog sadržaja određenih hemijskihsupstanci ili alkaloida, pojedine vrste mogu da iza-zovu nepoželjne reakcije poput alergija, osipa,povraćanja, proliva, bolova u stomaku…U zavisnosti od količine koje je dijete progutalo,reakcije mogu biti slabijeg ili jačeg inteziteta, madanema pravila, jer sva djeca ne reaguju na isti način.Zato pažljivo birajte biljke koje ćete držati u stanu.

OLEANDER, RICINUS I KLINIJA SU OPASNI PO ŽIVOTOve biljke su veoma otrovne, pa žvakanje njihovihdijelova može imati fatalne posljedice, čak i u

malim količinama. Oleander sadrži toksine kojiizazivaju promjene u srčanom ritmu i cirkulacijikrvi. Gutanje samo jednog lista može biti sm-rtonosno! Ricinus sadrži otrovni alkaloid ricin. Otro-vni su listovi, a naročito sjeme. Simptomi trovanjasu: povraćanje, jaki stomačni bolovi, snažan osjećajžeđi i halucinacije. Unošenje jedne do tri sjemenkeu organizam može imati fatalan ishod. Klinija je,takođe, izuzetno otrovna biljka. Jak otrov iz lista istabljike nadražuje sluzokožu, pa ako je dijeteproguta, dolazi do oticanja u grlu, otežanog disanja,mučnine i povraćanja. Otrov je toliko jak da umnogim slučajevima izaziva trajna oštećenja jetre.Difenbahija izaziva smetnje u govoru

Difembahija sadrži velike količine kalcijum ok-salata. Cijela biljka je otrovna, a naročito stabljika.Ukoliko slučajno dospije do usne, otiče jezik i javl-jaju se smetnje u govoru. Filadendron, Monstera,Božićna zvijezda i Kozlac su takođe cijele otrovne.Kaktus Aloja, poznat je po ljekovitim svojstvima, aliu većim količinama je otrovan.

STOMAČNE TEGOBE I SMETNJE U RADU SRCAAko se progutaju opasne mogu da budu i Narcis,Rododendrom, Anemona, Bršljen, Hortenzija iĐurđevak. Ove biljke kad se unesu u organizamuzrokuju stomačno – crijevne smetnje, smetnje uradu srca i promjene u funkciji nervnog sistema.

Biljke koje nisu poželjne u blizini djece

OPASNOSTI KOJE VREBAJu Iz DOMAćINSTVA

Iza lijepog lista ili velikog cvijeta sobnih biljaka ponekad se krije opasnost. Mame pazite koje biljke držite u stanu, jer neke od njih mogu da budu veoma otrovne

dijete i vi

KADA OTROV IMA CVJETNI MIRISNa prvom mjestu po opasnosti je trava ispred vašekuće. Upravo zato, prije nego što pustite dijete da seigra i sjedi na travi, razmislite koliko ste i kakve pesti-cide ili herbicide prskali po svom dvorištu. Nekoliko jenaučnih istraživanja pokazalo kako herbicidi i pesticidiimaju djelovanje slično hormonima, pogotovo kodmale djece. Osim toga, izloženost ovim toksičnimhemikalijama povećava opasnost od karcinoma ilineuroloških stanja kao što je Parkinsonova bolest.

ISPOD SUDOPERAVećina ljudi upravo ispod sudopera drži cijelu paletusredstava za čišćenje, kojima se služimo pri uklanjanjuprljavštine, prašine, kamenca i ostalog. Ova sredstva

kao po pravilu su puna toksina. Većina njih može imatiopasne posljedice po zdravlje, posebno kada su u pi-tanju disajni putevi, pa su tako sredstva koja sadržepuno hlora naučnici doveli u vezu s vjerovatnošću nas-tanka astme.

OTROVNE IGRAČKEKo bi uopšte pomislio da kutija s dječijim igračkamaskriva bezbrojne opasnosti za zdravlje najnježnijegčlana vaše porodice? Najveća prijetnja za zdravlje suigračke bojane sredstvima koje sadrže olovo. Većinadjece, pogotovo u manjoj dobi, većinu svojih igračakastavlja u usta, pa postoji velika opasnost od direktnogtrovanja. Dosad je najviše pritužbi bilo na igračkeproizvedene u Kini, zbog čega su se u čitavom svijetu stržišta povlačile ogromne količine kineskih igračaka.Osim provjerom hemijskog sastava igračaka, dijetemožete zaštititi i tako što ćete ga naučiti da redovnopere ruke, kao i da ga odviknete od stavljanja igračakau usta.

ČUDOVIŠTA IZ ORMARAToksini se skrivaju i u ormaru! Međutim, ako dio svojeodjeće nosite na pranje u hemijsku čistionicu ili koris-

tite vrećice protiv moljaca, kada otvorite vrata ormarakoji je čitavo vrijeme zatvoren, udahnućete gomiluotrovnih materija. Zbog toga stručnjaci preporučujukorištenje prirodnih sredstava, koja jednakodjelotvorno tjeraju moljce od vaše odjeće, kao što susuva lavanda ili blagi proizvodi od cedra. No, što je sodjećom iz hemijske čistionice? Preporuka je smanjitihemijsko čišćenje odjeće, a ako imate odjeću kojumorate čistiti na taj način, po povratku iz čistioniceobavezno je izvadite iz vrećice i ostavite da se prozrači.

U ZAGRLJAJU HEMIKALIJAProsječna osoba čak jednu trećinu svog života provedeu krevetu. Problem je u tome što većina madracasadrži hemijske supstance poznate kao PBDE, koje suu većini zemalja Evrope zabranjene još 2004. godine.One ugrožavaju imunološki sistem, a pojedina istraži-vanja ih povezuju i s razvojem karcinoma, kao i sasmanjenom inteligencijom kod djece. Madraci takođemogu sadržavati i formaldehid, kao i benzen, koji imajukancerogeno djelovanje na ljudski organizam. Srećom,uvijek postoji alternativa. Svoj madrac možete zamijen-iti zdravijom verzijom, proizvedenom od organskih ma-terijala, kao što je organski pamuk ili vuna.

oTrovI IzA SvAKoG UGlAOsim što svaki dom, koliko god ga čistili, vrvi od bakterija i prljavštine, on je takođe pun toksičnihhemikalija, koje mogu naštetiti zdravlju djece, ali i odraslih. Pogledajte koje su najčešće opasnosti, tekako ih umanjiti upotrebom alternativa

3 6 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Page 37: Intermezzo april 2012

Postoje razne vrste sirćeta, a sve se proizvode oksi-dacijom alkohola u sirćetnu kiselinu. Alkoholno sirćese može koristiti za najviše namjena i ima niz primjenau održavanju kućanstva – izbjegavate upotrebu opas-nih toksina za čišćenje, štedite novac, a čak je iekološki prihvatljiv. Pogledajte nekoliko zanimljivih pri-jedloga:

U KUHINJIDodavanjem par kašika sirćeta u vodu dok kuhate jajapomažete da bjelanjak ostane lijepo formiran. Dodajteu vodu, pa čak i ako ljuska malo pukne, bjelanjak nećeizaći vani.

Ako vam lisnato povrće djeluje uvelo, umočite ga uhladnu vodu s malo sirćeta i odmah će izgledati bolje.Nakon što ste sjekli luk, neugodni miris s ruku možeteodagnati trljanjem u malo sirćeta.

PRILIKOM ČIŠĆENJA Kiselina djeluje kao dezinficijens, a uklanja i neugodnemirise.Sirćetom možete očistiti sudoper. Miješajte jednake di-jelove sirćeta i sode bikarbone, oribajte sudoper ipustite neka mješavina prođe kroz cijevi. Nakon parminuta zalijte vrućom vodom.

Očistite mikrovalnu pećnicu. U pećnicu stavite zdjelu ssirćetom i vodom. Uklonićete zakorjele mrlje i lošmiris.Ako na drvenom namještaju ili podu imate mrlje odvode, ispolirajte dio s mješavinom koja sadrži jednakukoličinu sirćeta i biljnog ulja.

PRANJE VEŠA Ako ste dezodoransom napravili mrlju na odjeći, začišćenje upotrijebite sirće. Odličan je i za čišćenje senfa

i umaka od paradajza.

Tokom pranja u mašinu ubacite šoljicu sirćeta. Možeoživjeti boje te uticati na bolje pranje. Ne šteti tkanini,ali uklanja naslage sapuna koji može umanjiti bojetamnije odjeće. Istovremeno omekšava tkaninu, sta-tički elektricitet te uklanja plijesan.Sirćetom ćete ukloniti i žvakaću gumu prilijepljenu zaodjeću ili tepih.

ZA DVORIŠTE I AUTOMOBILNepotrebne naljepnice uklonite špricajući sirće na njih(možda će trebati ponoviti u par navrata). I najtvrdoko-rnija naljepnica će se kasnije lako odlijepiti.

Ne želite mraz po automobilskim prozorima, uglanca-jte ih mješavinom od jedne trećine sirćeta i dvijetrećine vode.Korov polijte sirćetom. Mješavina od pola sirćeta, polavode može ubiti i vrtne puževe.Da biste produžili život cvijeća u vazi, u vodu dodajtepar žlica sirćeta i šećera.

ZAŠTITA LJUBIMACAAko životinju svrbeuši, obrišite ih ner-azrijeđenim sirće-tom (ipakprovjerite sa vet-erinarom jer surazličiti uzroci svr-beža).Mačke ne vole sirće. Iskoristite to pa mjesta na koje neželite da dolaze poprskajte sirćetom – izbjećićete tako igrebanje namještaja.

ŠTA SVE MOžETE uČINITI S SIRćETOM?Kad je vino oksidiralo rodilo se sirće i postalo hit – stari narodi odmah su shvatili da je riječ oodličnom konzervansu. Domaćice ga danas često koriste i za uklanjanje kamenca, a sirće je tolikokorisno da se može upotrijebiti za još najmanje 20 svrha

Uradi sam

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 3 7

9 ideja za ponovnuupotrebu starihstvariOd starih stvari koje vam više netrebaju uz malo mašte možetenapraviti originalne i korisnestvarčice koje će obogatiti vašživotni prostor. Pronašli smoneke ideje koje vam moguposlužiti kao inspiracija, a za sveostalo samo je vaša maštagranica.

Stari ribež kao držač za olovke i bojice

Flaše kao svjećnjaci

Torba od kravata

Stolica kao polica za kupatilo

Cjediljka kao luster

Tegle kao lampioni

ventili kao vješalica

wC školjka kao saksija zacvijeće u vrtu

viljuške kao vješalicena zidu

Page 38: Intermezzo april 2012

3 8 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Bašta, vrt, dvorište, cvijetnjak – mjesto gdje umaramo ti-jelo, a odmaramo dušu, i svi koji su posvećeni svomdvorištu i spremni na takvu kompenzaciju, prepoznaće se.Dvorište zahtjeva mnogo rada i truda tokom cijele godine,dosta finansijskih sredstava, a najviše volje i ljubavi premaprirodi. To je rad koji nam ne donosi nikakvu drugu dobitosim one duhovne i emotivne, a s obzirom na to u kakvimstresnim vremenima živimo, priznaćete da je to ipak nešto. Moramo priznati i to da je jedini razlog zašto je naš komadzemlje iza kuće (naravno, ukoliko imate dvorište) neuređenponajviše zbog nedostatka vremena i volje za uređenjedvorišta. Često ljudi nemaju jasnu ideju kako da urededvorište, pa započeti posao prekidaju kada uvide stvarniobim i dugotrajnost posla, koji zahtjeva jedno temeljnovanjsko uređenje.

SAGLEDAVANJE CJELINEPrije svega, trebamo biti svjesni da je uređenje dvorištajedan dugotrajan proces i da su rezultati bilo kakvihposlova vidljivi tek nakon nekog vremena, jedne ili više se-zona. Takođe, trebamo sagledati naše dvorište kroz višeaspekata (kakav je teren, osunčanost, slijeganje tla, vodenitokovi, postojeće zelenilo, itd.) i uočiti potencijale i problemeponuđenog prostora. U ovoj fazi preporučljivo je angažo-vanje i savjetovanje od strane stručnjaka, koji će predložitinajbolje rješenje eventualnih problema (odvodnja viškavode, formiranje terena, sprečavanje slijeganja zemljišta isl.) i dati prijedlog idejnog rješenja uređenja našeg dvorišta.U procesu razmišljanja o krajnjem izgledu, trebamo imatistalno na umu, osim one prostorne, i vremensku dimenz-iju, i pokušati vizuelizovati izgled dvorišta kroz nekoliko go-dina.

PROSTORNA POSTAVKANakon analiziranja, trebalo bi da se odlučimo za neki odpristupa vanjskom uređenju. U pejzažnoj arhitekturi krozistoriju se razvilo nekoliko stilova uređenja, a najpoznatiji sufrancuski stil – sa naglašenom simetrijom i pravilnim for-mama, te engleski pejzažni vrt sa više slobode i prilagođa-vanja samoj prirodi. Osim evropskih stilova, japanski vrt,proizišao iz načina razmišljanja i življenja, oduvijek je bio iostao inspiracija za uređenje vanjskog prostora. Principi iz prošlosti uglavnom su primjenjivi i danas, usavremenom vrtnom uređenju, a u kombinaciji sa našimličnim željama i mogućnostima možemo zaista stvoritimali raj u svom okruženju.Prilikom oblikovanja trebamo odrediti zone kretanja i sje-denja, pa na osnovu toga i zone za sadnju i grupisanje bil-jaka. Zatim, biljke trebamo međusobno uskladiti po visini,boji, vremenu cvata, te uklapanju sa drugim elementima.Ukoliko imamo na raspolaganju ravno, pravougaonodvorište možemo se držati principa simetričnosti, amožemo i krivim linijama kretanja (stazom ili vodenimtokom) razbiti simetriju i uvesti dinamiku u prostor. Di-

namičnost možemo postići i tako što ćemo saditi biljke sarazličitim vremenom cvata, tako da se u toku cijele sezoneu našem vrtu nešto „dešava“.

Kod nepravilnih terena i oblika dvorišta trebamo naćinačina da se prilagodimo postojećem i uz minimalne in-tervencije iskoristimo prostor na najbolji način. Grupisan-jem biljaka i uvođenjem dodatnih elemenata, kao što sustijene, stepenice ili kamene kaskade, možemo naglasitinepravilnost ponuđenog prostora i manu preobraziti u prednost.

SMISLENO UREĐENJEPoželjno je da smisleno oblikujemo prostor, tako da ra-zličiti uglovi sagledavanja dvorišta nude uvijek nešto zan-imljivo, neku neobičnu, dominantnu biljku ili grupu biljaka idrugih elemenata. Staze koje odredimo treba da vode donečega, da upućuju na akcente u dvorištu – garnitura zasjedenje, fontana, jezerce i slično. Materijalizacija staza nemora uvijek biti čvrsta i jasna (beton, betonske kocke,ploče i sl.) – uz malo kreativnosti na jeftin način možemonapraviti zanimljiva rješenja od riječnih oblutaka, starihopeka, šljunka i ostataka kamenih ploča.

Postavljanjem udobne i interesantne garniture za sjedenje,drvenih pergola, svjetiljki i drugih dekorativnih elemenata unaše dvorište, zaokružujemo cjelinu. Tako od jednogotvorenog, neiskorištenog prostora dobijamo dodatnusobu, produžetak našeg stambenog prostora koji ćemozasigurno koristiti i koji će nam mnogostruko uzvratiti zanaš uloženi trud i rad.

Gorana Pašalić, dipl.inž.arh. [email protected]

HomestyleMali vrt, mali raj„Ako hoćeš da budeš srećan jedan dan - napij se, ako hoćeš da budeš srećan mjesec dana – oženi se, a ako hoćeš da budeš srećan cijeli život – uzgajaj cvijeće!„

Page 39: Intermezzo april 2012
Page 40: Intermezzo april 2012

4 0 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Izložba "restart - arhitektura uBiH 1995-2010"U organizaciji Udruženja za afir-maciju arhitekture, kulture pros-tora i vizuelnih umjetnosti "FORA"i galerije Aluminij u Galeriji Alu-minij je upriličena izložba "Restart- Arhitektura u Bosni i Hercegovini1995-2010". Partner izložbe uMostaru je grupa FILTER iz Sara-jeva. Projekt "Restart" jepokrenula Asocijacija arhitekataBiH u saradnji sa ostalim asoci-jacijama i savezima arhitekata kojidjeluju na prostoru BiH i obuhvataistoimenu knjigu i arhitektonskuizložbu. Po riječima člana Up-ravnog odbora Asocijacijearhitekata BiH Adema Mutavelića,bosanskohercegovačka arhitek-tura nema jedinstven stil, nego je

poprimila pomalo od svakog stilaiz cijeloga svijeta. Izložba "Restart- arhitektura u BiH 1995-2010",uspješno je održana u Umjetničkojgaleriji BiH u Sarajevu, u Muzejugrada Beograda, te u Barceloni(Co-legi d `Arquitects deCatalunya), a za očekivati je da sepredstavi u svim većim gradovimaBiH. Izložba će biti otvorena 4.maja.

narodno pozorište rSpriprema novu predstavuNarodno pozorište RepublikeSrpske počelo je rad na novojpredstavi “Krivica” autora NebojšeRomčevića, u režiji Nikole Pe-jakovića, a premijera predstaveplanirana je za drugu polovinumaja. U šesnaest kratkih scenakomada “Krivica” NebojšaRomčević je opisao pokušaj dvojeljudi, materijalno ugroženih iveoma usamljenih, da na razvali-nama stare porodice osnuju novu,da iznova započnu život predočima zanemjelog djeteta jednogod njih – sina žene čiji je mužranije izvršio samoubistvo. U pred-

stavi igraju glumci Narodnog po-zorišta Republike Srpske NikolinaJelisavac i Ljubiša Savanović. Dra-maturg predstave je BrankoBrđanin Bajović, scenograf Dra-gana Purković – Macan, kostimo-graf Ivana Jovanović, asistentreditelja Nemanja Savanović, lek-tor Milorad Telebak, a za muziku jezadužen Petar Bilbija.

Muzej savremene umjetnosti RepublikeSrpske priprema se za izložbu najznačajni-jeg srpskog slikara druge polovine 20. vi-jeka Save Šumanovića u julu ove godine,kojom će Republika Srpska i Srbija zajednoobilježiti 70 godina od smrti ovog velikogumjetnika. Tim povodom, Muzej su posjetiliRadovan Sremac, direktor Galerije slika „Sava Šumanović“ iz Šida i Vesna Burojević, istoričar umjetnosti - kustos ove in-stitucije, kako bi se upoznali sa prostorom i kapacitetima muzejskog izložbenogprostora. Galerija slika „ Sava Šumanović“ iz Šida baštini najveći broj djela SaveŠumanovića, jer u vlasništvu imaju preko 400 djela od kojih 350 ulja na platnu,zatim crteže, pastele, kao i obimnu dokumentaciju. Kustos izložbe u Banjaluci jeLana Pilipović, koja je prilikom posjete kolegama iz Šida predstavila i sliku SaveŠumanovića „ Mrtva priroda sa flašama“ iz 1926. godine, koja je u vlasništvuZbirke Terzić a čuva se u depou Muzeja savremene umjetnosti RepublikeSrpske. Sava Šumanović je rođen 22. januara 1896. godine u Vinkovcima. 1914. uZagrebu je upisao Višu školu za umjetnost i obrt. Po završetku ove škole 1918.godine, počeo je javno izlagati svoja djela. Pored slikarstva, bavio se ilustracijom,grafikom i scenografijom.

Pripreme za izložbu slika Save Šumanovića

Kultura

obilježeni dani vlade S.MiloševićaAkademija umjetnosti Univerziteta uBanja Luci u saradnji saMuzikološkim društvom Republike iove godine je organizovala tradi-cionalnu manifestaciju "Dani Vlade S.Miloševića" Banja Luka 2012, koji sutrajali od 6. do 24. aprila. Dani supočeli Međunarodnim naučnimskupom "Vlado S. Milošević: kompoz-itor, etnomuzikolog i pedagog", amanifestacija je nastavljena nizomdogađaja. Izvedene su studentskepredstave, nastupilo je više muzičara,a pred publikom su se našle i noveizložbe, kao i revija filmova studenatabanjalučke Akademije umjetnosti. „Dani Vlade S. Miloševića" održali suse u okviru obilježavanja Dana grada Banje Luke.

Predstava „Frankofone zgode i nezgode“ na festivalu u FrancuskojPod vođstvom njihove lektorke francuskog jezika, Bérengère Dambrine, deset stu-dentkinja sa Odsjeka za francuski jezik i književnost Filološkog fakulteta u BanjojLuci, osmislilo je predstavu pod imenom „Frankofone zgode i nezgode“. Nakon štosu se predstavile na Festivalu frankofonog pozorišta u Sarajevu u maju 2011. go-dine, pored trupa iz Zagreba, Sarajeva, Novog Sada itd., studentkinje su odigralepredstavu još u dva navrata u Banja Luci (u Gradskom pozorištu Jazavac i u Domuomladine). Sada su Dajana, Tanja, Dragana, Monika i Dejana na drugoj godinistudija francuskog i prvi put će otputovati u Francusku krajem aprila! Njihova pred-stava je izabrana da se predstavi na Festivalu studentskog pozorišta u Nansiju od23. do 27. aprila koji svake godine poziva i jednu trupu iz inostranstva. Studentkinjeće izvesti svoju predstavu na zatvaranju festivala u petak 27. aprila. Predviđeno je idruženje i diskusija u Studentskom info centru Nansija u četvrtak 26. aprila.

Page 41: Intermezzo april 2012

repertoar

NARODNO POZORIŠTE REPUBLIKE SRPSKE

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 4 1

Kultura Velika scena 20:00 časova

17.04. utorak REVIZOR GOSPODIN FOKA

19.04. četvrtak Dan za goste: AMERIČKA

PLESNA GRUPA „STEP AFRIKA“

21.04. subota RADNIČKA HRONIKA

27.04. petak POVRATAK

28.04. subota NA DNU KACE

Scena Petar Kočić20:30 časova

17.04. utorak GOSPODIN FOKA

30.04. ponedjeljak LIJEPI, VELIKI, JAKI

Narodno pozorište Republike Srpske

zadržava pravo izmjene repertoara!

Rezervacije karata na telefone:

051 / 314 – 006, 051 / 317 - 996

Napomena: Rezervisane karte se moraju

preuzeti najkasnije dan prije početka

predstave!

DJEČIJE POZORIŠTE RS

17.04. utorak ŽIVOT JE OPAKA NAVIKA

21. 04. subota VUK I SEDAM JARIĆA U

MUZEJU BAJKI

22.04. nedjelja AŽDAJA IZ VOJTEŠKE

ULICE

28. 04. subota ŽIVOT JE OPAKA NAVIKA

29.04. nedjelja JEŽEVA KUĆICA

Telefon: 051/232 830, 232 839 i 232 844

Dječije pozorište Republike Srpske

zadržava pravo izmjene repertoara.

STUDENTSKO POZORIŠTE

23. 04. ponedjeljak LIFE

25. 04. srijeda JA KAO GOLA

30. 04. ponedjeljak DUGA JE NOĆ

Scena: Dječje pozorište RS – 20:00

Rezervacije: 051/321278, 065/758708

email:

[email protected]

Kako je nastala izložba fotografija "Reci mi šta vidiš,reci mi šta osjećaš"?Moja prva samostalna izložba fotografija "Reci mi štavidiš, reci mi šta osjećaš" je nastala kao rezultat mojihdosadašnjih radova u toku svih ovih godina koliko se jabavim. U toku prethodnih mjeseci, obratio sam semnogim vlastima i gradu Banja Luka i mnogimdrugim firmama da me podrže u realizaciji izložbe fo-tografija, međutim jedini pozitivan odgovor sam dobiood strane Zlatare "Kuprešak" i Doma omladine, Om-ladinski savjet Banja Luka. Mnogo sam im zahvalanna tome, jer bez njihove pomoći i podrške ne bih uspioda realizujem svoju prvu samostalnu izložbu fo-tografija. Naravno izložba je realizovana i zahvaljujućimojim bliskim prijateljima koji su me stalno po-državali.

Koja je osnovna poruka izložbe?Izložba jeste moj put i način kojim ja pokušavam dadođem do ljudskih emocija, osjećanja drugih ljudi, dase na fotografiju krene gledati kao na umjetnost. Dafotografija nije samo jedna dimenzija već da je fo-tografija mogućnost da se čovek prikaže u dve dimen-zije u kojima postoji, vremenskoj prostornoj, ali čovjekima jos jednu dimenziju, duhovnu, koja je njegovasuština, a koja ima izvanrednu dubinu sa obiljemmogućnosti.

Kako dolaziš do inspiracije?Inspiracija mi dolazi sama od sebe. Kada sam naodređenom mjestu, tada tražim fotografiju. Nastojimbiti spontan i iz sitnih detalja, koji nekome uopšte ne bi

privukli pažnju, napraviti efektivnu fotografiju. Kao štopjesnik, slikar svoje emocije i osjećanja prenose napapir olovkom i kistom, tako i ja, sa fotoaparatompokušavam da objedinim sve te emocije i osjećanja aline da sačuvam samo za sebe, već da dam priliku idrugima da kroz moje fotografije pronađu te osjećaje,emocije i shvate suštinu, smisao i pouku određene fo-tografije....

Kada i od čega je potekla ljubav prema fotografiji?Rekao bih da je nastala sasvim slučajno, ali kada boljerazmislim uvijek sam htio da budem kreativan i mis-lim da je to jedan od razloga što sam i upisao i završiosrednju Tehnološku školu, fotograf. Gledajući filmoveo fotografiji, mnogo su me zanimali procesi izradecrno-bijelih fotografija, razvijanja filmova i sl., a to smosve učili i radili u toku srednjoškolskog obrazovanja.Zainteresovanost i želja da naučim što više su uticalina to da se još više posvetim radu i da ljubav premafotografiji bude jača i snažnija.

Da li danas, u moru kompaktnih fotoaparata i multi-medijalnih uređaja, opada vrijednost umjetničke fo-tografije?Nažalost, da. Smatram da vrijednost umjetničke fo-tografije znatno opada i da je to takođe jedan od ra-zloga što se na fotografiju kao umjetnost gleda naskroz drugačiji način, kao nešto što je bezvrijedno.Međutim isto tako smatram da se to može promjenitii da se na to može uticati, ali neophodno je da semnogo ulaže u kulturu ali i isto tako i u mlade ljudekoji žele da se kreativno izražavaju, a u tome su

uskraćeni.

Diplomirao si sociologiju, da li je totvoja druga ljubav i jesi li uspio naćiposao u struci?Godine 2011. sam diplomirao Soci-ologiju na Fakultetu političkih naukau Banja Luci. Pa, mogu da kažem daje to moja druga ljubav, bez obzirašto još nisam uspio da se zaposlim ustruci, ali nadam se da će doći vri-jeme i za to, jer kao što sam rekao udanašnjem društvu svi smoograničeni u svim oblastima života,ali treba biti uporan i istrajan usvemu.

Saša Knežić, fotograf

Saša Knežić je rođen u Jajcu, 1988. godine. Živi istvara u Banjaluci. Fotografijom se bavi već tri-

naest godina. Završio je Srednju Tehnološku školu uBanjaluci, u struci: hemija nemetala i grafičarstvo;

zanimanje fotograf. Diplomirao je na Fakultetupolitičkih nauka u Banjaluci 2011. godine, i stekao

akademsko zvanje, profesor sociologije. U Domuomladine Banja Luka možete pogledati njegovu

prvu izložbu fotografija pod nazivom "Reci mi štavidiš, reci mi šta osjećaš".

Čovjek u dvije dimenzije

Page 42: Intermezzo april 2012

4 2 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

muzika |film

Spremite se za gitare, rifove, glasnoozvučenje i tvrđi zvuk. Publika na Exitfestivalu oduvijek je cijenila kvalitetnupank i metal svirku, pa i ove godinedovode neke od najboljih izvođača izekstremnih muzičkih žanrova. Glavnubinu festivala ove godine prodrmaćenastup njuportskog rege-metalbenda Skindred, na Fusion bini nas-tupiće kultni britanski pank rok sas-tav The Toy Dolls, dok Explosive

dovodi „pank barabe“ Street Dogs ijedan od najboljih sastava iz žanrathrash metala, Dirty Rotten Imbe-ciles.

Ekstremni EXIT

DIKTATOR - OD 17. MAJARežija: Larry CharlesUloge: Sacha Baron Cohen, Anna Faris, Megan Fox, John C.Reilly, Ben KingsleySacha Baron Cohen glumi Aladinna - bogatog, okrutnog i ne-milosrdnog diktatora koga u tajnosti na čelu države zamijenineuki pastir koza. Diktator tada napušta svoju funkciju i kreće uNew York u potragu za novim smislom života. U toj herojskojpriči on riskira svoj život kako bi osigurao da demokratijanikada ne dođe u zemlju koju sa tolikom ljubavi ugnjetava.

OSVETNICI 3D - OD 03. MAJARežija: Joss WhedonUloge: Robert Downey Jr., Chris Evans, Mark Ruffalo, ChrisHemsworth, Scarlett Johansson, Jeremy Renner, Samuel L. Jack-sonMarvel studio predstavlja Osvetnike - fantastičnu grupu heroja kojupredvodi Iron man, Nevjerovatni Hulk, Thor, Kapetan Amerika,Hawkeye i Black Widow. Kada iskrsne neočekivana neprijateljska

prijetnja koja ugrozi globalnu svjetsku sigurnost i zaštitu, Nick Fury, voditeljmeđunarodne agencije za mir, poznatije kao S.H.I.E.L.D. - moraće sastaviti jedini timkoji će svijetu vratiti ravnotežu i spasiti ga od katastrofe. Uskoro započinje potraga zajunacima koje će Nick odvesti sa jedne strane zemljine polulopte do druge... Film Os-vetnici zasnovan je na istoimenom Marvelovom stripu prvi put objavljenom 1963.

BOJNI BROD - OD 19. APRILARežija: Peter BergUloge: Liam Neeson, Alexander Skarskard, Taylor Kitsch, Rihanna,Brooklyn DeckerPeter Berg (Hancock) producira i režira ''Bojni brod'', akcionu avan-turu epskih razmjera koja se odigrava na moru kopnu i vazduhu gdjeće se naša planeta boriti za opstanak protiv superiornih snaga. Zas-novano na klasičnoj društvenoj igrici ''Podmornice'', u filmu igrajuTaylor Kitsch u ulozi Hoppera, mornaričkog oficira koji je raspoređen na podmorniciJohn Paul John, Brookly Decker u ulozi Sam, fizikalne terapeutkinje i Hopperovevjerenice, Alexander Skarskard u ulozi Hopperovog starijeg brata, zapovjednika Stoneaameričke podmornice Samson, Rhianna u ulozi poručnice Raikes, člana Hopperoveposade i specijalistice za oružja na John Paul Johnu, i internacionalna zvijezda LiamNeeson kao Hopperov i Stoneov nadređeni (Samin otac), admiral Shane.

21 JUMP STREET – OD 10. MAJARežija: Phil Lord i Chris MillerUloge: Jonah Hill, Channing Tatum, Brie Larson, Ellie Kemper, IceCube, Johnny DeppSnimljen prema istoimenoj, vrlo popularnoj televizijskoj seriji iz 80-tih, Sonyjev film 21 Jump Street govori o posebnoj jedinici mlado-likih policajaca koji odlaze na tajni zadatak: ubacivanje u srednjuškolu u kojoj kontrolišu kriminalne aktivnosti među mladima...

STREET DANCE 2 – OD 3. MAJARežija: Max Giwa, Dania PasquiniUloge: Tom Conti, George Sampson, Falk HentschelNakon što je pretrpjela poraz od plesne grupe Nepobjedivi, ulična ple-sačica Ash trudi se okupiti najbolje plesače iz cijelog svijeta za revanš.

PROJECT X – OD 26. APRILARežija: Matt DrakeUloge: Thomas Mann, Oliver Cooper, Jonathan DanielOd redatelja Hangover-a možemo očekivati samo najbolju zabavu.Ovoga puta vode nas u svijet najluđih tinejdžerskih zabava. Tri mat-uranata priređuju rođendansku žurku kako bi postali popularni.Kako noć napreduje, stvari izmiču kontroli, glas o dobrom provodubrzo se širi…

U junu ove godine počinje novi muz-ički festival IQ MUSIC , koji pokrećuArena Beograd i Beogradska Kul-turna Mreža, uz podršku Jelen Live, ana kojem će biti predstavljeno višerazličitih izvođača, kako iz regiona,tako i sa internacionalne muzičkescene. Ovaj festival, koji će seodražati pod sloganom „Misli svojomglavom“, neće se vezivati isključivo zažanr muzike, već prije svega za misaoi ideju, koju muzika ovih izvođačapredstavlja. Publika će 9. juna uBeogradskoj areni moći da čuje i vidinastupe više izvođača, u ukupnomtrajanju od 10 sati, uz razne pratećesadržaje. Glavna zvijezda festivala jemultitalentovani američki umjetnikMarilyn Manson, koji je kombinacijomprovokacije i inteligentnih društveno –angažovanih pjesama postao savre-mena ikona alternativne rok muzike ipop kulture. Pored njega, nastupiće ikultni slovenački bend Laibach, koji je

svoj kvalitet dokazao i uspjehom naevropskoj sceni. Među izvođačima naIQ MUSIC-u je i britanski haus trioDirty Vegas, najpoznatiji po interna-cionalnom hitu “Days go by”, koji jevrhunac popularnosti dostigao, poštoga je Mitsubishi koristio u reklami zaMitsubishi Eclipse. Pioniri darkvejva uregionu, makedonski Mizar, takođeće nastupiti na IQ MUSIC-u. Programfestivala upotpuniće i kultna beograd-ska grupa Block Out , čiji se osoben iupečatljiv zvuk potpuno uklapa u kon-cept festivala. IQ MUSIC će pružitipriliku i mladim, neafirmisanimizvođačima da nastupe na bini uBeogradskoj areni, koji će moćiputem konkursa na društvenoj mrežiFacebook, na stranici IQ MUSIC, daučestvuju u takmičenju za ovajprestižan nastup. Konkurs, kojipočinje 20. aprila, neće biti ograničenna Srbiju, tako da se očekuje i učešćemladih bendova iz regiona.

IQ MUSIC 2012 Misli svojom glavom

Inna, Tom novy + gostiBudite spremni za veliki spektakl 28. aprila uSarajevu! Popularna evropska pop zvijezda INNAnastupiće u olimpijskoj dvorani Zetra u organi-zaciji ED Booking agencije. Pored Inne, na ve-likom koncertu u Zetri, nastupiće i Tom Novy igosti uz podršku najuspješnijih lokalnih DJ-a.Ulaznice su 35 KM, a na dan partija će biti 45KM. Atraktivna Inna je dvostruka dobitnica MTV-eve nagrade u kategoriji Best Romanian Act.

SArAjEvoCinema city

033 567 230www.cinemacity.ba

PAlASMultiplex

051 217 409www.bl-bioskop.ba

Page 43: Intermezzo april 2012

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 4 3

Grupa “Sopot” je u konkurenciji za MTVbend 2012. godine. Šta očekujete odovog takmičenja, koliko bi vam značilanagrada?Očekujemo da što više slušalaca dođedo naše muzike. S obzirom da nemamospot za treći album, nagrada bi nammnogo značila, jer bi to uticalo na razvojgrupe.

Nedavno je promovisan drugi singli“Jesmo, kako nismo” sa nadolazećegalbuma radnog naziva “Sopotnik”.Kakve su reakcije na pjesmu, da li se“skida” sa neta?Najvažnije su nam reakcije publike nakoncertima i mogu da kažem da sureakcije na nastupima na ovu pjesmuodlične, a koliko sam uočio ovaj singl sedo sada najviše i “skida” sa neta od svihnaših pjesama, tako da je ova pjesmazaista uspješna.

Sa sve većom upotrebom neta, sve višebendova daje besplatno skidanje pje-

sama albuma. Da li se onda profit svodina koncertne aktivnosti?Da, apsolutno! Koncerti su što se tičebendova jedini izvor prihoda, jer sedanas gubi institucija kupovine muzike,tako da su nastupi zapravo ono od čegabend živi.

Već se duže vrijeme najavljujete trećialbum, kažete da ne želite da žurite. Štasve utiče na brzinu stvaranja albuma,slobodno vrijeme, novac, ideje? I da, dali možemo da ga očekujemo ove go-dine?Ove godine će sigurno izaći. Što se tičebrzine stvaranja albuma, nama nijeproblem ni novac ni slobodno vrijeme,nego nismo još uvijek sigurni u kompravcu da muzički usmjerimo album, alievo, otkriću da smo otprilike odredili štaće to biti, jer smo sa velikim olakšanjemkrenuli u dalji razvoj albuma.

Ako nije tajna, ko vam je dao ikada na-jveći honorar za koncert, i uopšte kako

se kreću cijene po nastupu?Tajna je.

Da li biste pristali da recimo sviratenekome na svadbi?Planete se baš moraju “potrefiti” uodređenom položaju da bismo to uradili.

Ima li najava nastupa ovog proljeća?Sviraćemo po značanjim festivalima ujunu i julu. Jedan od njih je i banjalučki“Jelen Demofest”. Nastupićemo i na“Kastel rock festu” poslije “Jinxa”,odnosno prije jednog od najpopularnijihrok bendova danjašnjice “Franz Ferdi-nanda”. Pripremamo i evropsku turnejuza septembar mjesec ove godine.

Kako napreduje rad “Sopot sound sys-tema” i Udruženja građana “Sopot”?“Sopot sound system” je projekat koji sejoš uvijek razvija, međutim imali smonekoliko nastupa. Ove godine su naprimjer članovi benda “Sopot” kao dio“Sopot sound systema” nastupali uBrazilu. Udruženje građana “Sopot”funkcioniše već nekoliko godina i ubliskoj budućnosti ćemo imati projekatakoji će biti zanimljivi, ali nećemo još daih najavljujemo dok ih ne razvijemo.

Recimo da možete birati - kada, gdje, skim biste radili na albumu?Sa “Prodigyjem”, “Pendulumom”.

Zanamo da umjetnici ne vole da se pričao njima privatno, ali ipak reci nam neko-liko osnovnih stvari iz “spomenara”.Omiljeni hobi, sport, boja, kućni ljubi-mac, auto…Omiljeni hobi mi je muzika, sport pli-vanje, boja crvena. Želio bih da u imamauto na elektronski pogon, marka nijebitna. Kućni ljubimac, hm, možda nekeribice.

Ljubav i Petar su na ti ili Vi?Svaki dan sam ispunjen ljubavlju, takoda smo ljubav i ja na ti.

ljUBAvI I jA SMo nA TIPetar Topalović - frontmen i vokal benda „Sopot“

Interview

Sopot je banjalučki bend koji je odavno poznat i izvan grada i izvan ove države. Za ovu godinu najavljuju izlazak novog albuma radnog naziva„Sopotnik“, a kako kaže Petar Topalović, frontmen i vokal benda, ove godine sviraće na nekoliko festivala, dok u septembru spremaju evropskuturneju. Kakve sve novitete možete da očekujete od Sopota otkrijte u nastavku teksta

SArAjEvo

PAlAS

Kako bi strancu u dvije rečenice opisao Banjaluku?Aleje, urbanistička rasprostranjenost grada, jer nije sve “nagurano” na jed-nom mjestu kao u većini gradova BiH. Ne bih sigurno isticao mane. Zatimkanjon Vrbasa i rafting, te Kastel iako se raspada, a od ambijentalnihcjelina krug Banski dvor – Hram Hrista Spasitelja – opština. Ljudi su ovdjeotvoreni i to je prednost.

FOTO BYDEJAN SAVIĆ

FOTO BY DEJAN SAVIĆ

Page 44: Intermezzo april 2012

4 4 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Apple nastavlja da razmatra načinekoji će omogućiti korisnicima da lakovrše prebacivanje upravljanja i kont-role iOS uređajima korišćenjem pre-poznavanja lica, što može daeventualno dovede do toga da se zafunkcije otključavanja iPhone ili iPaduređajima koristi lice korisnika. Ne-davno objavljena patent aplikacijadonosi detalje o automatskom sis-temu uključivanja baziranom na licukoji može da zaključa, otključa irekonfiguriše uređaj za jedinstvenekorisnike bazirano na detektovanjulica korišćenjem kamere sa prednjestrane uređaja.

Apple najavljujenovi patent

Google fanovi se nadaju da su naočare za un-apređenje realnosti lidera interneta više realnostnego bilo šta drugo. Google je izdao koncept videonazvan “Project Glass: One day…“ 4. aprila u kojemčovjek samo korišćenjem svog glasa i drugih metodaunosa radi stvari za koje obično koristi smart tele-fone, kao što su zakazivanje sastanka, snimanje fo-tografija, provjera vremenske prognoze, dobijainformacije o pravcu kojim treba da se kreće ili izvodivideo poziv. Razlika je u tome što umjesto da uređajkojim manipuliše nosi u ruci on podatke koji su mupotrebni dobija preko svog vidnog polja noseći Googlenaočare.

da li su Google naočare realnost?

Kompanija Panasonic je izvaničnim putem predstavilanovo izdanje njihovog GF3koje nosi oznaku Lumix GF5Micro Four Thirds. Novi digi-talni foto-aparat podrazumeva veliki broj un-apređenja u odnosu na GF3 ali u većoj meri jezadržan isti dizajn. Kada je riječ o unutrašnjosti, GF5sada posjeduje u potpunosti unapređeni 12.1 MP LiveMOS senzor koji je uparen sa najnovijim Venus pro-cesorom. Lumix GF5 dizajniran je tako da efektivnijeradi u situacijama sa slabijim osvjetljenjem i imamogućnost snimanja fotografija sa ISO do 12,800, štoje duplo više u odnosu na osjetljivost GF3 modela.

Panasonic lumix GF5

Većina ultrabook modela koji suse do sada pojaviliimaju ekrane do 13“dužine dijagonale ilimanje, ali se sada lagano pojavljujedruga generacija koja posjeduje i 14 i 15“ ekrane.Acer je već počeo da prima narudžbine za 15“ ultra-book modele, pri čemu se očekuje da će tajvanskakompanija Pegatron, proizvođač računara za Acerizrađivati oko 100.000 jedinica mjesečno. Ono što jeinteresantno za ovaj model je da on posjedujekućište od fiberglasa.

Acer ultrabook sa 15“ ekranom

Tehnostyle

Nokia je predstavilanajjeftiniji mobilniikad proizveden.Nokia 103 ima di-menzije 107.2mm x45.1mm x 15.3mm,masu od 77 grama, 1,36″ crno-bijeli ekran, sv-jetiljku i FM radio. Zanimljivo je kako je u ovajuređaj ugrađena baterija kapaciteta 800 mAh kojaizdrži punih 27 dana na čekanju ili 11 sati razgov-ora. Cijena16 eura bez lokalnih poreza. ProdajaNokije 103 ovih dana započinje u Nigeriji, a u os-tatku svijeta se očekuje sljedećih nekoliko sed-mica.

nokia 103 – najjeftiniji mobilni

Napravljeniu na-puštenomraketnomsilosu, oveluksuznepalate podzemljom bi trebalo da izdrže svaki za-mislivi scenarij Sudnjeg dana. Svojemjesto u njima do sada je zakupiločetvero kupaca, po prosječnoj cijeni od7 miliona dolara za jedan stan. Autorcijelog projekta Larry Hall najavljujekako u planu ima učiniti isto s jošnekoliko silosa jednom kad se ovajpopuni. Svi oni koji ne žele biti u prvomredu jednom kad neka katastrofapočne drmati planetu za ovu će cijenudobiti praktički neprobojno skloništeispod tri metra čvrstog betona i 53metra ispod površine. Kompleks ćesadržavati i sve ostale stvari kojeočekujete od jednog takvog mjesta -unutarnju farmu koja može prehraniti70 ljudi, kino, knjižaru, bazen i genera-tore električne energije.

Nintendo-va handheld 3DSigračka konzola je ostvarila na-jbolju prodaju kada je riječ osvim igračkim sistemima u peri-odu od 26. marta do 1. aprila.Uprkos tome što je riječ o dru-goj nedjelji u kojoj je ova kon-zola bila najbolje prodavana na teritoriji Japana, upomenutoj nedjelji je ostvarila povećanje prodajeod gotovo 30% sa 121.921 jedinicom. Ono što jeposebno interesantno vezano za prodaju konzoleu Japanu je činjenica da je ova konzola nadmašilaprodaju svih ostalih konzola kompanije Sony natržištu, uključujući PS3, PSP, PS Vita i PS2.

nintendo 3dS nadmašio Sony konzole

Sa ciljem da se bude u većem skladu sa fotografi-jama koje kreirate, japanski istraživači rade namini aparatu baziranom na gestovima koji ćeomogućavati da kadriranje izvršite svojim rukama.Grupa sa instituta za napredne medije i nauku jekreirala nešto što je nazvala Ubi-Camera koja um-jesto poluge za zumiranje, vašim rukama određujukoliko širok ili uzak će snimak biti. Infracrvenidaljinomer mjeri rastojanje do vašeg lica i zatimodređuje nivo zuma.

KAdrIrAjTE SnIMAK PrSTIMA

Sklonište zaSudnji dan!?

Page 45: Intermezzo april 2012

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 4 5

content | intro

Koji su automobili čiji su ponosni vlasnici veći-nom muškarci? Na vrhu liste nalazi semuževni i pun testosterona Ferrari 458 Italia,a ne treba da čudi podatak da je čak 95.3odsto vlasnika ovog modela muškog pola. Na

drugom mjestu jeBMW-ov M kupe Serije1, dok naredna dvamjesta drže, takođenjemački modeli, AudiR8 (treće mjesto) i Mer-cedes SLS AMG (četvrtomjesto), a peto mjestoje pripalo Ferrari Cali-forniji. Na šestommjestu je Porsche 911,a iza njega slijedi Nis-san GT-R. Da je riječ o"muškim automobilima", govori podatak daje 87.9 odsto vlasnika sedmoplasiranog GT-Ra muškog pola. Na osmom mjestu je GMCSierra pik-ap, na devetom Ford Serije F.Chevrolet Corvette, sa 86.9 odsto vlasnikamuškog pola se nazali na poziciji broj 10muških automobila.

U sklopu akcije “Proljetno ludilo cijena” Peugeot skuteri su dostupni ponajpovoljnijim uslovima do sada. “Ove godine želimo omogućiti našimkupcima da uz Peugeot skutere uživaju i prije ljeta te da na dva točkaizbjegnu gradsku gužvu. Pored povoljnih uslova kupovine obezbjedili smo dvije godine garancije kao i punupodršku servisno - prodajne mreže u cijeloj BiH”, istakao je Denis Mašić, direktor marketinga kompanije Ver-mont, generalnog uvoznika i distributera Peugeot proizvoda za BiH. U okviru akcije dostupni su modeli: V-Clic, po cijeni od 1.990 KM, model Kisbee 2.290 KM i Vivacity 3 po cijeni od 2.880 KM. Akcija je vremenskiograničena do 30.04.2012. Peugeot je jedan od glavnih igrača u segmentu urbane mobilnosti i nosi titulu na-jstarijeg proizvođača motornih vozila na dva točka na svijetu.

Top 10 muških automobila

oProŠTAj od TvorCA lEGEndArnoG PorSCHEA 911Čovjek koji je kreirao najpoznatiji Porscheov model svih vremena,originalni 911, Ferdinand Aleksandar Porše, preminuo je u 76. godiniživota, u austrijskom gradu Salcburgu. Legendarni njemački dizajnerrođen je u Štutgartu, 11. decembra 1935. godine, kao najstariji sinFerija Porschea, dok je ime dobio po dedi Ferdinandu, osnivaču poz-nate kompanije. F.A. Porše (kako su ga zvale kolege), u kompaniji je od 1958. godine, a prvi model koji jedizajnirao bio je nasljednik 365. 1962. postao je šef Porscheovog dizajnerskog studija i samo godinu danakasnije završio je rad na modelu 901, koji je kasnije preimenovan u 911, zbog problema sa Peugeotom okoimena. Ostalo je istorija, a 911 je postao jedan od najvećih sportskih automobila ikada, koji je nedavnodobio i sedmu generaciju. U godinama koje su slijedile, Porše je napustio kompaniju i 1972. osnovao"Porše dizajn studio" u Štutgartu, čije sjedište je 1974. godine preseljeno u Austriju. Iako je napustiofunkciju u kompaniji, Ferdinand Aleksandar je bio predsjednik nadzornog odbora u periodu od 1990-1993.godine, a ovo mjesto je u korist svog sina Olivera napustio 2005. godine.

Seat Ibiza Cupra 2012Restilizovana verzija Seatove Ibize jepremijeru imala početkom marta naSalonu u Ženevi, dok će na predsto-jećem Salonu u Pekingu Seat pred-staviti i obnovljenu Ibizu Cupra. Kao iostale verzije, i sportska Ibiza Cupra jedobila izmjenjeni prednji branik, dot-jeranu masku, modifikovana prednjasvjetla, blago dotjerana zadnja svjetla,kao i novi dizajn alu točkova od 17 inčai izmjene u unutrašnjosti. Ibizu Cuprapokreće 1,4 litarski TSI benzinskimotor koji razvija 132kW/180KS, uparu sa sedmostepenim DSG mjen-jačem. Sem atraktivnijeg spoljašnjegizgleda (aero body kit, pomenutitočkovi od 17 inča, crni retrovizori,centralno smještena izduvna cijev...),Ibizu Cupra karakterišu i sportski ure-đena unutrašnjost, bogata oprema isportski podešeno ogibljenje.

Nissanov neo-bični gradskicrossovermodel Juke,osvaja bosan-skohercegovačke kupce izvedbom Plus,koja donosi dodatne prednosti. Novi Nis-san sada je dostupan po cijeni već od28.500 KM. Za tu cijenu dobija se modelpokretan 1.6 litarskim benzincem sa 117KS i opremljen paketom opreme Visia,koji između ostalog nudi ABS, EBD,ESP, vazdušne jastuke za vozača i su-vozača, bočne jastuke i zavjesice, štogarantuje maksimalnu sigurnost uvožnji. Za ugodan boravak u vozilu ivožnju bez stresa, brine se ručni klimauređaj, radio CD, putni kompjuter, servoupravljač podesiv po visini, električnopodizanje svih stakala, električno pode-sivi vanjski retrovizori i daljinsko cen-tralno zaključavanje, dok su zaatraktivan nastup pored originalno diza-jnirane karoserije zaduženi 16-inčničelični točkovi i branici u boji vozila. Uzsve navedeno, kupci modela Plus napoklon dobijaju još i naslon za ruke istražnje parking senzore.

AutoPEUGEoT SKUTErI - ProljETno lUdIlo CIjEnA

nissan juke Plus –posebna serija

U sklopu mostarske Gume M, jedne odRenault koncesija u Bosni i Hercegovini,počeo je sa radom prvi Renault Pro+centar u Bosni i Hercegovini. RenaultPro+ je poseban odjel isključivo nami-jenjen profesionalnim korisnicima,odnosno kupcima Renault komercijalnihvozila. U pitanju je Renaultov konceptprodaje vozila u skladu sa specifičnimzahtjevima klijenata i njihove djelatnostipo pitanju nadogradnji i opremljenostilakih privrednih vozila, prilagodljivog fi-nansiranja kupovine i njihovog posebnoplaniranog održavanja. Usluge koje Re-nault Pro+ nudi u prvom redu su nami-jenjene poslovnim subjektima, posebnoonima čiji je posao vezan uz transport.

Prvi renault Pro+centar otvoren uMostaru

Page 46: Intermezzo april 2012

CRVENI LUKUbraja se među najstarije povrt-larske kulture, među vrste povrćakoje se koriste i kao začini, pa jezato ponekad teško odrediti pravugranicu između povrća i začina.Veći unos luka u organizam sman-juje nivo glukoze u krvi. Redovnaupotreba u ishrani smanjujepovišen krvni pritisak i nivo holes-terola, što posredno utiče i na pre-venciju od ateroskleroze, tesrčanog i moždanog udara. Takođe,upotrebom luka u ishrani dva iliviše puta sedmično značajno sesmanjuje rizik od nastanka rakadebelog crijeva. Luk smanjuje iupalne procese koji su povezani sreumatoidnim artritisom iprehladom, te alergijsku reakcijuodgovornu za napad astme.

BIJELI LUKČešnjak (bijeli luk) je biljka vrlojakog i jetkog okusa, poznata zbogsvojih vrhunskih kulinarskih i medi-cinskih svojstava. Glavni sastojakčešnjaka je al-licin, koji posje-

duječudesna

antibak-teri-

jska,antivirusna,antigljivična, an-tiparazitska i an-tioksidacijska svojstva.Zbog svog sastava, bijeliluk povoljno utiče namnoge bolesti poput virus-

nih i bakterijskih infekcija, artritisa,kardiovaskularnih bolesti, bolestidišnih puteva, probavnih tegoba,parazita i hroničnog umora. Re-dovno korištenje bijelog luka reg-uliše pritisak i nivo holesterola išećera u krvi. Studije govore da bi-jeli luk može poslužiti kao odličnaprevencija protiv mnogih vrsta raka.Najveća dobrobit se sastoji u tomeda štiti krvne stanice i žile od upal-nih i oksidativnih procesa.

PRAZILUK (PORILUK)Poriluk je vrlo stara kultivisanabiljka koja je u najbližem srodstvu scrvenim i bijelim lukom. Posjedujeslične karakteristike, ali znatnoblaži okus i miris od njih. Po nutri-tivnom sastavu sličan je svojimsrodnicima, ali nešto višeg sadržajabjelančevina, beta-karotena i vita-mina C. Sirovi poriluk odličan jeizvor mangana, a dobar izvor žel-jeza, folne kiseline, vitamina C i B6.Poriluk i njegovi srodnici sadrže tio-sulfonate koji rezanjem ili drobljen-jem povrća prelaze u sulfide. Tetvari djeluju kao prirodni antibiotici,snizuju krvni pritisak, jačajuimunološki i sistem krvotoka,snizuju holesterol, aktiviraju enz-ime koji sudjeluju u detoksifikacijiorganizma, imaju ulogu prevencijepojave malignih oboljenja. Zahvaljujući posebnim šećerima ikalijumu praziluk je snažan di-

uretik. Sadrži 86 posto vode iolakšava izlučivanje otpadih

materija putem bubrega.Sadrži malo soli,

odličan je pro-tiv otoka a is-

tovremenoobezbeđuje tijelu vit-

amine i minerale.

DIVLJI LUK – MEDVJEĐILUK – SRIJEMUŠCijela je biljka je ljekovita i treba jekoristiti u svježem stanju jer sušen-jem gubi 2/3 svoje vrijednosti.Posebno je bogata ljekovitimtvarima u proljeće kada se trebauzimati da očisti krv od svih otrovakoji su se nakupili tokom zime. Imedolazi otuda što se njime hrani uproljeće i medvjed, pa tako očistisvoju krv poslje dugog zimskog sna.Medvjeđim lukom se liječe raznebolesti a ljudi s lišajevima i reumomi gihtom morali bi ga cijeniti kaosuho zlato. Liječi i smiruje kašalj, jača srce ioslabljeni srčani mišić, štiti kaopreventiva od infarkta, poboljšavapamćenje, liječi visoki krvni priti-sak,vrtoglavicu i sve probavnesmetnje, istjeruje crijevne parazite,poboljšava apetit, omogućuje boljeizlučivanje žuči, koristi jetri, potičena rad bubrege, smiruje upalemokraćnog mjehura, djelujeljekovito na maternicu, sprečava i

liječi osteoporozu,smanjuje bolove kod artritisa ireume.

VLASACBiljka bogata vitaminom C iblagotvornim sluznim materijama,ali u sebi sadrži i mineralne mater-ije i mirkoelemente. Prije svegaspada u prirodne proizvode, koji usebi sadrže veliku količinu željeza,što je odlično u borbi protiv prol-jetnog umora. U narodu ga jošzovu i „mali brat crnog luka“. Zah-valjujući idelanoj kombinacijji žel-jeza i vitamina C u njemu, vlasacorganizmu pruža vitalnost. Kao iupotrebom bijelog i crnog luka, injegovo konzumiranje pozitivnoutiče na krvni pritisak, a pored togadodatno štititi od kijavice i drugihlakših oblika prehlade.

GastroLuk – povrće i začin

Neizostavni dio svakodnevneishraneSrodne biljke iz porodice Alliaceae čijim konzumiranjem možemo značajno zaštititi svoje zdravlje

4 6 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Page 47: Intermezzo april 2012

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 4 7

RIJEŠITE SE ŠTETOČINA u KuHINJI

Mravi, vinske mušice, moljci... mogu biti iritantni, no uz prirodne recepte lako ih se riješiti

Recepti sa lukomrecepti/savjeti

Palačinke s medvjeđim lukom Potrebno (4 osobe): 2 jaja, 7dl mlijeka (možda i više), 15 dagbrašna, so, muškatni oraščić. Nadjev: 2 pune šake medvjeđegluka, 1 crveni luk, 2-3 kašike maslinovog ulja, 150 gr tvrđegkozjeg sira, so, biber, origano. Bešamel umak: 2 kašikemaslaca, 4 kašike brašna, 5 dl mlijeka, 1 dl vrhnja za kuhanje,rendanog parmezana, so, muškatni oraščić.Priprema: Mikserom izmiješati jaja, sol, m. oraščić, brašno,mlijeko i ostaviti da odstoji. Ispeći palačinke. Medvjeđi lukoprati, odrezati peteljke, prokuhati kratko. Preliti hladnomvodom i ocijediti-narezati. Luk propirjati na ulju i maknuti svatre. Dodati medvjeđi luk i sir narezan na kockice, začinitisolju, biberom i origanom, izmiješati. Za umak na maslacupopržiti brašno, uliti hladno mlijeko miješati dok zakuha padodati vrhnje, začiniti solju, muškatnim oraščićem,parmezanom. Na palačinku staviti dio nadjeva, preklopiti 2puta, složiti u va-trostalnu posudu, prelitibešamelom, posipati smalo parmezana i zapećidok ne porumeni na200 stepeni oko 35min.

ćufte sa bijelim lukom i peršunomPotrebno: 500 g mljevenog miješanog mesa, 1 veća glavicacrnog luka, 1 jaje, 3 kašike prezli, 2-3 čena bijelog luka, 2 dlparadajza iz flaše, kečap, so, biber, suvi biljni začin, svježperšun.Priprema: Meso sjediniti sa jajetom, zatim dodati sitnijesjeckan crni luk, bijeli luk, prezle, biber, suvi biljni začin i sopo ukusu. Ostaviti masu da odstoji 20 minuta. Zatim odmase oblikovati male lopte i uvaljati svaku u prezle. Zagri-jati ulje u većem tiganju i polako stavljati loptice (ćuftice) od

mesa da se proprže. Kada supri kraju prženja, naliti 2 dlparadajza iz flaše i kečapa poukusu. U to nasjeckati 2 čenabijelog luka i krčkati na tihojvatri nekih 10 minuta. Na krajunasjeći svjež peršun odozgo islužiti uz krompir ili rižu.

Švapska pita sa lukomPotrebno: Za tijesto: 375 g brašna, 0,5 kašičice soli, 15 g sv-ježeg kvasca, 1 kašika šećera, oko 1/4 toplog mlijeka, 60 gomekšalog putera. Fil: 50 g na kockice sječene slanine, 50g putera, 1 kg crnog luka (isječenog na listiće), 3 jaja, bijelibiber, so, 1 kašičica kima, 4 kašike kisele pavlake.Priprema: Zamijesiti testo sa uskislim kvascem, i ostavitida odstoji pola sata na toplom mjestu. Nakon toga ga pre-mijesiti, i staviti u pomašćen i brašnom posut pleh, s tim dase krajevi pritisnu malo uz ivice pleha, na gore. Fil: Kockiceslanine isprziti na puteru, dodati luk, i kratko prodinstati daluk malo omekša. Ostaviti da seohladi, pa dodati ostale sastojke.Rasporediti po tijestu,i ostaviti dajoš kratko narasta. Peći oko 30minuta u zagrijanoj rerni na190°C.

Nema nečeg iritantnijeg od sitnih štetočina u kuhinji kojih se nikako ne možeteriješiti. Mravi na kuhinjskom podu, mušice oko voća, moljci iz kuhinjskih ormar-ića... Svih ovih štetočina možete se lako i na prirodan način riješiti.

KORAK 1: OČISTITEAko prestanete ostavljati hranu sve po svuda, nećete morati brinuti o štetoči-nama koje ta hrana privlači. Očistite sve površine u kuhinji, prebrišite sve kuhin-jske ploče i sudoper, te redovno metite podove. Povrće, voće i ostale namirnicedržite u njima predviđeni mjestima.

KORAK 2: KORISTITE ULJE PEPERMINTAUlje paprene metvice (pepermint ulje, Mentha piperita) je odlično protiv svihvrsta kuhinjskih sitnih štetočina. Kako biste se riješili moljaca najprije detaljnoočistite ormarić u kojem ste ih zatekli (sve detaljno očistite, uključujući sve po-sude i kutijice, kako ne bi ostale ličinke moljaca). Zatim pomješajte 30 mililitaraulja paprene metvice s litrom destilovane vode. Ovu otopinu koristite kako bisteprebrisali sve površine. Ili još bolje natočite je u posudu s pumpicom i pošprica-jte. Ova otopina može stajati godinama u zatvorenoj posudi, no toliko je korisnada ćete je željeti što ćešće koristiti. (Dodatni savjet: protiv moljaca odličan je ilovorov list. Stavite lovor u ormariće, posude otvorene kutije s tjesteninom ilirižom) Ulje peperminta pomaže i protiv mrava. Nakon što očistite sve kuhinjskepovršine, prebrišite ih i otopinom mente i destilovane vode, ili jednostavno navlažnu krpu nakapajte nekoliko kapi ulja peperminta i prebrišite. Ovo ne samoda će vam pomoći da se riješite mrava (jer mrze miris mente), već će vamkuhinja odlično mirisati.

KORAK 3: UHVATITE VINSKE MUŠICEKako biste se riješili vinskih mušica morate ih uhvatiti. Uzmite praznu bocu odvode ili soka i u nju ubacite nekoliko komadića voća, recimo jabuke. Od papiranapravite lijevak, s time da donji dio mora biti jako uzak. Stavite lijevak u otvorboce. Mušice će ući unutra, ali neće moći izaći. Kako vam se mušice ne binakupljale u kući nemojte vani ostavljati zrelo ili pokvareno voće ili povrće.

KORAK 4: RIJEŠITE SE ŽOHARANajgora (i najodvratija) štetočina u kuhinji su žohari. Kako biste ih se riješilipripremite im nešto da prigriznu. Evo recepta: 1 dio borne kiseline (acidi boricij)u prahu, 1 dio bijelog brašna i 1 dio bijelog šećera. Stavite mješavinu na papir ilialuminijsku foliju i stavite iza i u ormariće, ispod/iza frižidera i šporeta. Samo sepobrinite da psi, mačke ili djeca ne mogu doći u dodir s tom mješavinom jer jeborna kiselina otrovna. Ali je zato veoma efikasna protiv žohara.

Gastro

Page 48: Intermezzo april 2012

4 8 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

Akcija Let`s do it BiH je dio globalne akcije čišćenjasvijeta World Cleanup 2012 čiji je primarni cilj u jed-nom danu očistiti zemlju od što više postojećih ile-galnih deponija. U BiH implementacija akcije “Let`sdo it – Očistimo zemlju za jedan dan” počela je u no-vembru 2011. godine kada je započeto priključivanjesvjetskoj akciji i stvaranje tima koji će učestvovanjemdoprinijeti održavanju akcije čišćenja.Osnovni ciljevi akcije u BiH su podizanje svijesti,edukacija javnost o zaštiti životne sredine; preuzi-manje akcije u svoje ruke za sebe, a ne umjestodrugih; poboljšanje kvaliteta životne sredine; okupl-

janje preko 100 000 volontera na dan akcije; kreiranjeprvog državnog registra svih ilegalnih deponija napodručju cijele BiH, te uklanjanje najmanje 25 000tona smeća iz okruženja.Svjetska akcija traje od 25. marta do 25. septembra2012. godine kada bi svaka zemlja učesnica trebalada izabere datum u ovom period kada će sprovestisvoju državnu akciju. U Bosni I Hercegovini taj datumje 9. septembar (nedjelja) i predviđeno je da akcijatraje samo jedan dan.“U BiH akciju čišćenja je pokrenulo Udruženjegrađana Ruke iz Sarajeva koje u saradnji za Fondaci-

jom Mozaik Prijateljstva izBanja Luke zajedno koor-dinira akcijom u BiH. Samastruktura će radi lakše or-ganizacije pratiti adminis-trativnu podjelu BiH jer jepredviđeno da svakaopština u BiH ima svojmanji lokalni tim koji ćeakciju spovoditi u svojojopštini. Tako da na krajuimamo državni tim te dvaentitetska core tima kojarade zajedno sa opštin-skim timovima. Svaki timradi na partnerstvu i spon-zorstvu sa svojim lokalnimjedinicama (opštinama, ko-munalnim preduzećima,

školama i sl.) dok se dva core tima bave krovnimdržavnim, entitetskim i kantonalnim institucijama”,ističu iz PR tima Let`s do it BiH.

POMOĆ DRUŠTVENIH MREŽAZahvaljujući društvenim mrežama (Facebook,Twitter) ova akcija do sada je dobila podršku odskoro 29 000 hiljada ljudi. Živimo u vremenukada su društvene mreže glavno oružje zaoglašavanje i pokretanje akcija kako u svijetutako i na području BiH. “Svakako društvenemreže nisu naš jedini način oglašavanja. Cilj jesvakog građana BiH upoznati sa akcijom i prib-ližiti mu istu, a za to ćemo uz društvene mreže iportale koristiti i novine, i televiziju i radio”,poručuju članovi Let`s do it BiH.Oni ističu da ništa nije nemoguće pa tako i mijenjanjesvijesti o zaštiti prirode i životne sredine.

U akciju se mogu priključiti svi građani Bosne iHercegovine bez obzira na dob, jer je cilj akcijeda se što više ljudi uključi i izađe da čisti na samdan akcije. Za sada je u pripremi web stranicaakcije, a do tada svi koji su zainteresovani da sepriključe mogu da se jave na e-mail [email protected] ili da ih pronađu na Facebook-upreko grupe Let`s do it Bosnia and Hercegovinakao i istoimenog fun page-a akcije.

“Ništa nije nemoguće pa tako i mijenjanje svijesti o zaštiti prirode i životnesredine. A ovom akcijom i to ćemo promjeniti”, poručuju članovi Let`s do it BiH

OČISTIMO ZEMLJUZA JEDAN DAN

Let`s do it BiH –

Turizam

Page 49: Intermezzo april 2012

turizam

Turizam

a p r i l 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 4 9

Osim svjetskih destinacija za rafting,planinarenje, skijanje i ostale adrena-linske sportove, BiH je izabrana ponajboljim stazama za planinski bicik-lizam. Prije tri godine je kompanijakoja objavljuje najpoznatije vodičeLonely Planet proglasila Bosnu iHercegovinu kao državu koja ima po-tencijal da postane najbolje mjesto zaavanture u istočnom dijelu Evrope.Tako je hiljade skijaša, raftera i plani-

nara nahrlilo u našu zemlju, a sada jeBiH proglašena najboljom destinaci-jom za planinski biciklizam, zbogdavno nastalih puteva na visoravnimakoji su povezivali planinska sela.Osim BiH, Mammoth planina u Cali-forniji je proglašena najboljom za ski-

janje i snowboard. Mammoth planinaima puno snijega zahvaljujući kli-matskom fenomenu La Niña. Jošjedna američka država je označenakao najbolja destinacija za avanture,ovaj put za rafting, a to je Idaho i to ri-jeke Bruneau i Jarbidge. Najboljomdestinacijom za ronjenje proglašenaje Ningaloo obala u Australiji, a zasurfanje meksička Baja. Kineskaplanina Pamir i njen vrh na osamkilometara visine, Mustagata,

proglašeni su za najbolje lokacije zaplaninarenje. Godina 2012. je povjerovanju drevne civilizacije Maja,godina smaka svijeta, pa ćete moždau tom duhu željeti istražiti Belize kojetakođer preporučuje National Geo-graphic. Za kajak i spuštanje kanuomnajbolje destinacije su zaljev Narra-gansett na Rhode Islandu i rijekaSusquehanna u Pennsylvaniji. Na-jbolje planinarenje je u kanadskomNewfoundlandu.

BiH među najboljim destinacijama za avantureNational Geographic je svrstaoBosnu i Hercegovinu u deset na-jboljih destinacija za avanture u2012. godini

Page 50: Intermezzo april 2012

Telekom Srpske, informacije 1185

Kvarovi na telefonima 1275

Buđenje i poziv u određeno vrijeme 1401

CJB 122

Vatrogasci 123

Hitna pomoć 124, 230-620

Poliklinika 247-333

Klinički centar Banja Luka 342-100

Autobuska stanica 922 000

Željeznička stanica 301-229

Vodovod i kanalizacije 212-316

Stambeni servisi –Održavanje stanova 228-060

“Elektrokrajina” Banja Luka 247-100

Centar za obavještavanje 121, 212-500

“Čistoća” 304-477

Meteorološka stanica 307-943

“Gradsko groblje” 214-107, 065/646-312

KULTURNI CENTRI

Narodno pozorište RS 317-949

Dječije pozorište RS 232-844

Gradsko pozorište Jazavac 462-887

Narodna i univerzitetska biblioteka RS “Petar Kočić” 215-859

Banski dvor 305-336

Francuski kulturni centar 219-238

PARFIMERIJE

Didaco Commerce 586-777

Parfimeria Sergio 226-150

MOTELI

Prenoćište i restoran “Alas” 212-622

HOTELI

Hotel Ćubić 331-000

KAFIĆI

Cafe bar “Harmonija” 065/773-775

RESTORANI

Krčma kod Alekse 300 242

Healty Lifestyle 066/424 139

Pizzeria San Remo 315-815

Autobuska stanica 212-411

Bolnica 210-971

Opština 209-099

Policija 207-633

Željeznička stanica 210-395

Pošta 212-111, 210-522

Elektrodistribucija 201-211

Gradska toplana 211-640

Vodovod i kanalizacija 226-460

Vatrogasci 123

Matična služba 233-121

KULTURNI CENTRI

Biblioteka ''Filip Višnjić'' 205 – 603

JU centar za kulturu ''Semberija'' 204 – 202

Galerija ''Milenko Atanacković'' 206 – 472

Muzej ''Semberija'' 201 – 292, 206 – 910

CJB Istočno Sarajevo 316-104

Vatrogasna brigada 340-734

Bolnica Kasindo 316-054

Dom zdravlja 340-782

Autobuska stanica 317-377

Taksi 340-200

Elektrodistribucija 317-929, 317-930

Sarajevo Gas 340-113

Vodovod i kanalizacija 340-480

Apoteka 316-260, 317-902

Pošta 316-168

Osnovni Sud (Sokolac) 448-113

Osnovni Sud (odjeljenje Istočno Sarajevo) 342-528

KULTURNI CENTRI

Matična biblioteka 340-778

Narodna biblioteka Pale 223-418

Narodna biblioteka Sokolac 401-350

Kulturni centar Pale 227-132

Kulturni centar Istočno Novo Sarajevo 342-842

Ustanova za kulturu ''Pero Kosorić'' Sokolac 448-407

Kulturni centar Trnovo 610-352

ISToČno SArAjEvo 057

5 0 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

BIjEljInA 055BAnjA lUKA 051

Page 51: Intermezzo april 2012
Page 52: Intermezzo april 2012