34
OPŠTA NEUROLOGIJA

Opsta neurologija

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Opsta neurologija

OPŠTA NEUROLOGIJA

Page 2: Opsta neurologija

Nervni sistem: reguliše rad unutrašnjih organa i usklađuje njihovu funkciju, uspostavlja vezu sa spoljašnjom sredinom i učestvuje u održavanju homeostaze.

Građa nervnog sistema Nervna ćelija (neuron) i neuroglija (neuroglia) Neuron ima sposobnost prenošenja nervnog impulsa

Page 3: Opsta neurologija

NERVNA ĆELIJA (neuron)1) Telo (corpus neurale s. soma) - jedro (nucleus), - citoplazma (pericarion), - organele: Nislova supstanca (GER ) 2) Produžeci- Dendrit - celulipetalni produžetak;

- dendritska arborizacija, - Akson – celulifugalni produžetak;

- mijelinski omotač – mijelinski i amijelinski aksoni;- imaju bočne i završne grane

Page 4: Opsta neurologija

Podela neuronaI. prema broju i načinu grananja produžetaka:

a) Neuron unipolare - jedan produžetak ka perifernim strukturama

ka centralnom nervnom sistemu

b) Neuron bipolare - dva produžetka (1 akson, 1 dendrit)

c) Neuron multipolare - brojni produžeci - (1 akson i bezbroj dendrita)

Page 5: Opsta neurologija

Podela neurona

II. prema funkciji: a) motorni, eferentni neuroni– provode impuls od

CNS ka efektornim organima b) senzitivni, aferentni neuroni – provode impuls sa

periferije do CNS (informacije iz spoljašnje sredine)

 c) interneuroni – povezuje motorne i senzitivne

neurone.

Page 6: Opsta neurologija

Sinapsa Mesto funkcionalnog kontakta nervne ćelije

sa: nervnom ćelijom, receptorom, efektorni organom.

Prema mestu kontakta: aksodendritične, aksosomatske, akso-aksonalne, itd.

Prema načinu prenošenja impulsa: hemijska - neurotransmiter.

Građa: - pars presynaptica - vezikula sa

neurotransmiterom, - fissura synaptica - pukotina, - pars postsynaptica – specifični

receptori.

Page 7: Opsta neurologija

Neuroglija (neuroglia)- Popunjava međuprostore između

neurona.- Nema sposobnost prenošenja

impulsa.- Potporna, odbrambena uloga,

fagocitoza, stvaranje mijelina.1. Makroglija• astrociti• oligodendrociti

2. Mikroglija 3. Ependimne ćelije4. Švanove ćelije

- grade mijelinske omotače aksona u PNS

Page 8: Opsta neurologija

Morfološka podela nervnog sistema

Centralni nervni sistem (CNS)• mozak (encephalon)• kičmena moždina (medulla spinalis)

Periferni nervni sistem (PNS)• živci• ganglioni

Page 9: Opsta neurologija

Funkcionalna podela nervnog sistema

1) Somatski nervni sistem (animalni, cerebrospinalni) - uspostavlja vezu sa spoljašnjom sredinom- deluje pod uticajem volje i svesti čoveka. 

2) Autonomni nervni sistem (vegetativni, visceralni)- oživčava unutrašnje organe- učestvuje u održavanju konstantnosti unutrašnje sredine- deluje bez uticaja volje i svesti čoveka.

Page 10: Opsta neurologija

Somatski nervni sistem- Morfološka podela: centralni deo periferni deo.

- Funkcionalna podela: somatosenzitivni ili senzitivni deo:• prenose impuls iz kože, dubokih tkiva (mišići,

tetive, zglobovi), čula do senzitivnih centara u CNS

somatomotorni ili motorni deo: • prenose impuls iz motornih centara CNS do

poprečno prugaste muskulature

Page 11: Opsta neurologija

Autonomni nervni sistem

Morfološka podela:1) centralni deo – siva masa u CNS2) periferni deo – nervna vlakna i

ganglioni3) enterički deo – nervne ćelije u

crevnom traktu

Page 12: Opsta neurologija

Autonomni nervni sistem- Funkcionalna podela:1) simpatički (pars sympathica) – preovladava danju,

u stanjima povišene aktivnosti organizma (fizički napor, stres i dr.)

2) parasimpatički (pars parasympathica) - dominira u toku sna, rezervne snage organizma se obnavljaju.

Page 13: Opsta neurologija

PERIFERNI NERVNI SISTEM

1. živci, nervi (nervus)2. ganglije (ganglion)

Page 14: Opsta neurologija

Živci (nervi)

Produžeci nervnih ćelije (aksoni) grupisani u snopove

Povezuju CNS sa svim strukturama organizma

Page 15: Opsta neurologija

Vlakna unutar nerva mogu biti

Somatomotorna – motorna, odvodna ili eferentna• do skeletne muskulature

Somatosenzitivna – senzitivna, dovodna ili aferentna• iz kože

Visceromotorna - visceralna eferentna vlakna• do unutrašnjih organa

Viscerosenzitivna - visceralna aferentna vlakna• iz unutrašnjih organa

Page 16: Opsta neurologija

Podela živaca

prema tome iz kog dela nervnog sistema polaze dele se na:

1. kičmene ili spinalne živce (nervi spinales) 2. moždane ili kranijalne živce (nervi craniales)

Page 17: Opsta neurologija

Kičmeni živci (nn. spinales) polaze iz kičmene moždine ima ih 31 par• 8 vratnih – nn. cervicales C1-C8• 12 grudnih – nn. thoracici T1-T12• 5 slabinskih – nn. lumbales L1-L5• 5 krsnih – nn. sacrales S1-S5• 1 trtični – n. coccygeus Co1

svaki par živaca izlazi iz jednogsegmenta kičmene moždine

Page 18: Opsta neurologija

Kičmeni živci (nn. spinales) Nastaje od dva korena:1. prednji (radix anterior s. motoria)• eferentna nervna vlakna

2. zadnji (radix posterior s. sansoria)• aferentna nervna vlakna• ganglion spinale

Page 19: Opsta neurologija

Prednji koren (radix anterior s. motoria) eferentna nervna vlakna

- do skeletnih mišića - somatomotorna (motorna) - do organa: - preganglijska simpatička (T1-L2)

- preganglijska parasimpatička (S2-S4)

Page 20: Opsta neurologija

Zadnji koren (radix posterior s. sansoria) aferentna nervna vlakna

- iz kože - somatosenzitivna (senzitivna) - iz organa - viscreosenzitivna vlakna

ganglion spinale

Page 21: Opsta neurologija

Kičmeni živci (nn. spinales) Nastaje u međupršljenskom otvoru Deli se na 4 grane:

1. moždanična grana (ramus meningeus)2. spojnične grane – vegetativna vlakna• ramus communicans albus– preganglijska simpatička vlakna - mijelinska

• ramus communicans griseus– postganglijska simpatička vlakna - amijelinska

3. zadnja grana (ramus posterior s. dorsalis)• mešovita• koža i mišići zadnje strane vrata i leđa

4. prednja grana (ramus anterior s. ventralis)• mešovita

Page 22: Opsta neurologija

Prednje grane kičmenih živaca

najjača grana grade nervne spletove, izuzev

grudnih živaca• plexus cervicalis• plexus brachialis• nn. intercostales• plexus lumbalis• plexus sacralis• plexus coccygeus

Page 23: Opsta neurologija

DermatomiTrakasti delovi kože koji su

inervisani senzitivnim vlaknima prednjih i zadnjih grana kranijalnih živaca.

Jedan dermatom odgovara jednom spinalnom živcu.

Klinički značaj – deficit osećaja u određenom dermatomu pokazuje koji nerv, njegov koren ili segment kičmene moždine je oštećen.

Page 24: Opsta neurologija

Moždani ili kranijalni živci (nervi craniales)

ima ih 12 pari označavaju se imenom i rednim brojevima, od I do

XII

Mogu biti:1. motorni2. mešoviti - motorna, senzitivna,

Psy preganglijska vlakna3. čulni ili senzorijelni

Page 25: Opsta neurologija

Ganglion (ganglion) Skup tela nervnih ćelija izvan CNS Ima izgled čvora

1. senzitivni ganglion (ggl. craniospinale sensorium)• spinalnih živaca – uz zadnji koren • kranijalnih živaca – uz senzitivne i

čulne živce;2. vegetativni ganglion (ggl. autonomicum)• simpatikusni • parasimpatikusni

Page 26: Opsta neurologija

Vegetativni ganglioni

1. simpatikusni • paravertebralni – dva lanca uz

kičmeni stub – truncus sympaticus• prevertebralni – udaljeni od kičmenog

stuba

Page 27: Opsta neurologija

Vegetativni ganglioni

2. parasimpatikusni • u glavi i vratu – uz neke kranijalne živce • u karlici (ggll. pelvica) – uz visceralne

organe ili u zidu• u blizini drugih organa

Page 28: Opsta neurologija

Autonomni nervni sistem

- Morfološka podela:1) centralni deo – siva masa u CNS2) periferni deo – nervna vlakna i

ganglioni3) enterički deo – nervne ćelije u

crevnom traktu

Funkcionalna podela:1) simpatički – u stanju povišene

aktivnosti organizma 2) parasimpatički - rezervne snage

organizma se obnavljaju.

Page 29: Opsta neurologija

Aferentni i eferentni put ANS Aferentni, dovodni, viscerosenzitivni put

- impuls iz unutrašnjih organa - 1 neuron – unipolarni neuron senzitivnih gangliona spinalnih ili kranijalnih živaca

Eferentni, odvodni, visceromotorni put - impuls do unutrašnjih organa (efektora)- sastoji se od najmanje dva neurona- neuron I - telo u vegetativnom centru u CNS

- akson – preganglijsko vlakno- neuron II - telo u vegetativnom ganglionu

- akson – postganglijsko vlakno

Page 30: Opsta neurologija

Simpatički deo ANS (pars sympathica)

Čine ga:1. aferentni simpatički put2. centralni deo simpatikusa3. simpatikusne ganglije4. eferentni put5. vegetativni spletovi

Page 31: Opsta neurologija

1. Aferentni simpatički put – viscerosenzitivna vlakna2. Centralni deo simpatikusa – bočni rogovi kičmene

moždine od T1-L23. Simpatikusne ganglije

- paravertebralne – truncus sympathicus- prevertebralne – ganglioni oko trbušne aorte

Page 32: Opsta neurologija

4. Eferentni simpatički putpreganglijsko vlakno prednji koren spinalnog živca r. communicans albus truncus sympathicus

I. 1. sinapse u najbližim ggll. ili 2. sinapse u višim ili nižim ggl. postgangliska vl. r.comm. griseus n. spinalis 1.krvni sudovi i tvorevine kože ili 2. zid unutrašnjih organa

II. 3.prolaze bez prekida kroz trunkus nn. splanchnici prevertebralni ggll. postganglijska vl.organi

Page 33: Opsta neurologija

5. Vegetativni spletovi- eferentna vlakna sa pridruženim ganglionima- prate krvne sudove organa

Page 34: Opsta neurologija

Parasimpatički deo ANS (pars parasympathica) aferentni deo • viscerosenzitivna vlakna

senzitivnih spinalnih i kranijalnih gangliona

centralni• pars cranialis – vegetativna jedra

kranijalnih živaca• pars pelvica – S2-S4 sgmenta

eferentni deo• preganglijska vlakna • do vegetativnih gangliona

kranijalnih živaca• nn. splanchnici pelvici do

pelvičnih ganglion• postganglijska vlakna organa