FOTO RETROSKOP

www.intermezzo.ba

Koncert solidarnosti za poznatu kantautorkuJadranku Stojaković „Ima neka tajna veza“

Đurđevdanski festival dječijepjesme, Banjaluka 2012

Protesti Banjalučana za očuvanje “Picinog parka”

Koncert Zdravka Čolića

Koncert "Biseri operske muzike - Mostovi

muzike" održan u KC Banski dvor

„Oldtajmer susret 2012" na Trgu Krajine

Nastup grupe Hladno pivo na tvrđavi Kastel

Obilježena Noć muzeja 19. maja

Ljetnja koncertna sezona

otvorena sa drugim izdanjem

Jelen Top 10 turneje

Šta je potrebno da bi bili srećni? Naravno,nema tačnog niti jedinstvenog odgovora naovo filozofsko pitanje. A šta je to uopšte sreća?Ja mislim da postoje male i velike sreće. Malekoje možemo svakodnevno da doživimo i kojenam cijeli život u stvari čine podnošljivijim. Ve-like sreće su velike više zato što su rijetke, tečesto značajno mijenjaju naš dotadašnji život.Ali, male sreće su te dobre vile koje nashrabre, bodre, tjeraju, okrepljuju... pa i ondakada ih mi sami nismo svjesni.Sjećam se da sam jednom pročitala da kadačovjek ne bi imao sposobnost zaboravljanja, usmislu loših doživljaja, da bi vrlo rano polu-dio, jer je zaboravljanje jedan od naših prirod-nih načina samozaštite. Zamislite da možeteda se jasno sjetite svega što vam se ikadružno desilo, kao da se to dešava upravoovog trenutka!? Samim prizivanjem sjećanjaprizivaju se i bolne emicije, zato kažemo vri-jeme liječi rane, jer naše genetsko pamćenjeosjećaja blijedi. A sreću, čini mi se, još bržezaboravimo, iako je ona mnogo vrijednija zasačuvati. Samo treba imati na umu, da nikonije tvrdio da je to lako. Biti srećan nekomedolazi po sudbini, a drugima po trudu da jeprepoznaju i čeličnim šakama je zadrže. Mi, u redakciji Intermezza, srećni smo saizlaskom svakog novog Intermezza. Lijepo jevidjeti kako se ideje ostvaruju, i ono ushićenjeoko toga kakve ćemo utiske dobiti za novo iz-danje. A trudili smo se da svakog obradu-jemo sa barem jednim dijelom sadržaja. U rubrici Zdravlje predstavljamo najčešćaočna oboljenja. Znate li da je ukupno četiriodsto svjetske populacije slijepo ilislabovidno, što predstavlja poražavajuće bro-jke, s obzirom da je 80 odsto slučajeva moglobiti spriječeno. Zato reagujte na vrijeme. Li-jepa kosa je važna svim damama, a kako jesačuvati od napasti zvane perut otkrijte nastranicama Beauty. U ovo vrijeme kada nazaposlenost hara kaokakva pošast, dobro je znati na kojim hobi-jima se može zaraditi. Više o tome u rubriciKarijera. Savjetujemo kao spriječiti ljetnatrovanja hranom, koje koncerte, izložbe pos-jetiti, kako se hraniti zdravo. Na Gastrostranicama predstavljamo soju – namirnicu21. vijeka, a u Turizmu donosimo pregled na-jboljih domaćih rijeka za rafting, sve popu-larniju aktivnost koja kombinuje zabavu,odmor i adrenalin.Ljeto dolazi, sa njim obično i boljeraspoloženje i neki novi elan. Neka vas dobrevibracije prate kud god da pođete.

dobre vibracije

| Izdavač: Portal Media Group |Adresa:Meše Selimovića 55/II, 78000 Banja Luka |Tel:051 214 828 |Email: redakcija@intermezzo.ba, marketing@inter-mezzo.ba | V.d. gl i odg. urednik: Senka Trivić | Novinari: Đorđe Kostić, Emina Kamberović, Saša Stojković

| Fotograf: Milan Vučić | Marketing: Svetlana Krecelj | www.intermezzo.ba |

Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: 07.030-053-160-17/10, od 12.08.2010. godine, „Intermezzo“ Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasila pod rednim brojem 601.

cITy nEws 6Ko, gdje i kada...

banjaluka

BUsInEss 10Vijesti i aktuelnosti iz zemlje,

regije i svijeta...

BEAUTy 32Perut - estetski i medicinski problem

dIjETE I vI 36Kada djeca ostanu sama kod kuće

UrAdI sAM 37Proljećni makeover doma

kUlTUrA 40Zanimljivosti iz svijeta glume,

knjige, pozorišta...

GAsTro 46Polemike oko soje

TUrIzAM 483 u 1 - Rafting

PoSeban Prilog!!!

38HoMEsTylEOsvježenje

InTErvIEwIvan Propadović

34zdrAvljEKoje su najčešćebolesti oka

43

content | intro

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 5

TEMA Spinovanje

federalne Vlade!?

20

������������������� ���������!! �� �������������� ���� ����� ������

�� �� ��������������������!! ��� �����������������

����������������������������������������� ""����������

� �����!�� %�#�,&.�$%� ���&� �,!���#-�'����!�&. !$%�(����&/�'� �� !'!���#� -�� ��#���!���!�����'��$%��!�� �������&�"& &�"!�#,�&��!�#��#� ��������$&�&�"��%� �&� !'��#��!#�����$'!��"�$�&���#�$%!&��-�����!� �!�#��#&���'�����"#�'����%���� !�#�% �����#��,%��� ����� �"#�'�%���$�!#����������#���/�!�"��%����&��' !��$��%!#&���(�"!,����'� �&��"!'��$%������ �!$ !'��&/�$%'!'� ���&#�%&��"� (��$�!���(�#�'$%'� !��$�$%��&��'!�&��� !�( �/�������!�.�����' ��$����# ����"#����!��"#�'��� ��� !'!��"�$�� ����#��� %�%�%$����'�������%��#�(!'��&$!����� !��$��%!#&���"#��� ���������� �$%#��������!$%�$���#�$%!&�&�$'!��"�$�&� ��! ��!#�'���&������$%�/�����! ��"!(�#�'�����(������(��&$'��� ���#-�' !��"#!#�/& ���!������%#���!�&���! �%������� %�� �$��&# !$%��&�"#!�#�/& $�!��"�� �#� �&����#�$%!&��$%�/����$�� ��! �&$"��, !��"#����!0�'� ��"!/�% �������%������!��� ���! !�$����#�(����! !��������$&!/�'��$�!� !'��� ���"#�%�$�������!"!#�'�����!������"!/�!��������!$����!�����#�$���#�(���&#!(! �� ���%�' !�!�#�(��� ���('!(�������"#����'���"�%�����*!��.�"!%#�- ��������������$������&$�!'��� �

��$��� !��,%�� �!���$%�� �#� ���"��%����$"!#���#�$%!���#���%�����'����!�#�$%�"#!�('!� ���&����������(�����"!$�����������$&�$�����(�!�� �$��&# !$%�&��&#!(! ����#� ��'!$%��$�������+� �'!���$��&�"�$�&���#����!��� ����#�$�%!&����� ��#$���$��%!#�&�����$���!�#! !$��$�&%���������!��� ���� � ���$���#�(��� !��!����������!����&�"#'!���'�#�%��&�������(������-� � �( �%� �#�$%� ���& ���! �� ����#���%���

������������� ����� ���������� ���� ������������������� ����� ����

�'��%$����� ���"#���� ��!���!��� ���(��������"&��������&�&��!�!��$� �'!���������� ���$����� ���#� �� ��$'��%$�!��%#-�,%&�!��������#�"#!,����!���#%��!'���!�� ��"!#�$%�!�(��!$���!�$%!���#!� ���! !�$���� ���%�/�#���������"#��$%�' ����&�#&-� ���"!��!"#�'#�� ��"#!�('!0�/����"!%#!,�/���&"!(!#�'��&� �� ��� !' ���#�$%�/ ��"!#�$%���� ���� ���!��.���%#-�,%&��&���!���$�.����! !�$���� ���%�/�#�&�"!�� !%#�!'� $�!���!�!#��������$%�/�����$&� ���%�' ��$'��%$���%#� ��!'�����!�,%!�$&�"!'�.� ������� �� ��%����-�%�#������������(#�(�%!� �"!�'!�� ��'#��� $���"#�������!���%#��&��!,�!��"#!,���(�����&%������ ���!��� !�"!$�&"��� ����#� ���)��$'���(����������'�.�����!,�!��!"!$�&"��� ���!$ !' ���-�'!% ��� ���# ������������$��/ ��%� �� ����(������-� ����&�$&$��� ���(�����������!�(�#!�� ��%!�����������!�#!� ��"#!������&��!��.!��"!��!"#�'#�� !��"#!�('!� �����!��� ���&�$%� �&����$��!$%�� !�$ ������'��$%� !' �,%'!�$'���"!%#�� �� ���# �������#��� !����!/���'�%�����.��&� �#�� ������$����� ���!.��!� !'!���#���%�/ !��#�$%������ �*��#���!������$�.�

Potražite nas na fejsbuku

�� �� ��������������������� � ������������������

Prehrambeni proizvodi u BiH do kraja juna, zbog globalne nestašice pšenice i katastrofalnog stanja u kom se nalazidomaća poljoprivredna proizvodnja, poskupiće za najmanje 30 odsto

Ključna stvar za stabilnost javnih &nansija na svim nivoima u BiH jest kontrola rashoda, poručio je jasno javnosti i bh. vlastima šef misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za BiH Costas Christou

Hit komediju Milice Konstantinović „Sokin i Bosina" urežiji Juga Radivojevića možete pogledati 13. juna natvrđavi Kastel. U predstavi igraju: Ljiljana Blagojević,Kalina Kovačević, Sonja Knežević i Viktor Savić. Volite lisvoju taštu? Volite li svoju svekrvu? Vjerovatno oboža-vate njihove savjete, uživate u ispunjavanju njihovihželja i očekivanja i sanjarite o zadovoljenju njihovih živ-

otnih potreba. Ako je tako, sigurno bi uživali da vamzajedno dođu u posjetu. Na produženi vikend. A načitav život? Ako je za vas ostvarenje tog sna, iz nekograzloga, nemoguće, možete da proživite takvo iskustvozajedno sa junacima ove predstave, smijući se, pritome, dok vas vilice ne zabole. Pred vama je susret kojinikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Predstava sokin i Bosina

19.06. – Koncertna dvorana, u 20.00 časova,Koncert „Veče španske muzike" DanijeleGazdić (harmonika) i Klaudije Krkotić (so-pran)

20.06. – Koncertna dvorana, u 20.00 časova,

Koncert Dejan Jankovića (klavir)

26.06. – Koncertna dvorana, u 20.00 časova,Koncert Ane Simanić (mecosopran)

27.06. – Koncertna dvorana, u 20.00 časova,

Koncert Vedrane Stojić (klavir)Gost Vanja Šćepanić (klavir)

28.06. – Koncertna dvorana, u 20.00časova,Koncert Miljane Brezičanin (sopran)

koncerti u kc Banski dvor

Nekoliko stotina metara nizvodno od trapiskogmosta, preko puta samostana Trapisti, nalazilase prava deponija, sa školjkama automobila,gomilama krša i svim što može da nanese vodaili neodgovorni ljudi, međutim, danas je to omil-jeno izletište, šetalište i mjesto za roštilj svih kojižive u ovom dijelu grada, ali i onih koji jednomdođu slučajno, pa se uvijek vraćaju. Za preporod– od deponije do jednog od najlepših mjesta uovom dijelu toka Vrbasa, najzaslužniji su samimještani Lazareva, odnosno Ekološko udruženjegrađana Lendrin mlin, koje će ovog oktobra

proslaviti deseti rođendan. Predsjednik Upravnogodbora ovog udruženja građana, Slavko Čikić,kaže da za razliku od ostalih udruženja kojauglavnom postoje samo na papiru, UdruženjeLendrin mlin, sa svojih 75 članova, iza sebe zaistaima vrijedne rezultate. U Udruženju Lendrin mlinimaju planove kako da ovo mjesto naprave jošboljim nego što jeste. Jedna od interesantnijihideja je izgradnja trim staze Lendrin mlin –trapiski most – samostan Trapisti, koja bi išla uzobe obale Vrbasa kao staza za rekreativce isportiste, ali i kao šetalište.

lEndrIn MlIn – oAzA krAj vrBAsA

dom omladine BlIzdvojeno iz repertoara

Utorak, 12.06. u 22:00

Koncert 1up Collectif(Toulouse/FRA)Acoben Electric (Banja Luka)Ulaz besplatan

Srijeda, 20.06. u 20:00

PredstavaRomeo iJulijanaDIS pozorište mladih BanjaLukaAutor: Novica BogdanovićUlaz: 3 KM

6 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

Gradsko pozorište Jazavac je 2. juna izvelo četvrtupremijeru u VI sezoni 2011/2012 predstavu „Smetnje“koja progovara o predrasudama prema licima LGBTpopulacije. Sam tekst je djelo domaćih autora MarijaĆuluma i Milana Gajića. Komad je režirao banjalučkireditelj Aleksandar Pejaković. Uloge su povjereneGoranu Jokiću, Roku Radiši, Vilijamu Redu i JeleniKecman. Broj mjesta je bio ograničen na 45 i svizainteresovani koji nisu uspjeli pogledati premijerumoći će to uraditi na jesen u novoj sezoni.

Premijera predstave smetnje

city news

radionice baleta OSBL i Dom omladine vam predstavljaju po prvi put u našem gradu radionicebaleta sa Andreom Solomun. Andrea Solomun je Zagrepčanka sa završenomŠkolom za klasični balet, nagrađivana na državnom takmičenju u klasičnombaletu i karakternim plesovima. Pleše u svim baletima i nekim operama HNKZagreb (Coppellia, Orašar, Labudovo jezero, Chopeniana, Carmina Burana,Đavo u selu, Trnoružica, Aida, La Bajadere…). Profesionalno se usavršava naradionicama, seminarima i satovima jazza, klasičnog baleta, hortona, mod-ernog i savremenog plesa, improvizacije i hip-hop-a, u Hrvatskoj, Americi iSloveniji. U Domu omladine će 23. i 24. juna biti upriličene sl. radionice:klasični balet, moderni jazz, funk jazz. Cijena pojedinačne radionice iznosi 15KM.

Banja Luka

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 7

U organizaciji Kluba ritmičke gim-nastike "Alegro" Banja Lukaodržano je 3. prvenstvo RepublikeSrpske u ritmičkoj gimnastici i 3.međunarodni turnir u ritmičkojgimnastici Banja Luka Open 2012.

U dobro posjećenoj Sportskojdvorani Borik, banjalučke rit-mičarke osvojile su devet medaljau konkurenciji 140 takmičarki izFederacije Bosne i Hercegovine,Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

ritmičarke osvojile devet medalja

Grad će se u budućem periodudodatno zadužiti za 22.610.000maraka kako bi u djelo bilosprovedeno 11 prioritetnih pro-jekata za ovu godinu, a najkrup-niji među njima su izgradnjasistema za snabdijevanje vodomi Tehnološki biznis park.Ova odluka usvojena je na zad-njoj sjednici Skupštine grada,dok je spisak prioriteta određenna prethodnom skupštinskom

zasjedanju.Pored ova dva, od kreditnogzaduženja predviđena je izgrad-nja kanalizacije u ulici RadeRadića, puta za Priječane,sanacija i rekonstrukcija dvo-rane “Borik”, izgradnja ambu-lante porodične medicine u MZKočićev vijenac, izgradnjakružnih raskrsnica u gradu, kaoi gradnja mjesne kancelarije uMZ Borkovići.

Banjaluka se zadužuje za još 22,6 miliona kM

U Muzeju Republike Srpske još uvijekmožete (do 31.8) pogledati izložbu „Konz-ervatorski dosije“ kojom je predstavljenvišemjesečni proces konzervacije irestauracije četiri velike ikone „Jerusal-ima“. U Centru za restauraciju i konzer-vaciju Muzeja Republike Srpske odoktobra 2010. godine sistematično se radina konzervaciji i restauraciji četiri„Jerusalimske“ ikone. Ikone su doneseneu muzej u veoma lošem stanju. Nakonuvida u stanje ikona vidjelo se da pred-stoje obimni konzervatorsko-restauratorski radovi. Sve faze rada naikonama su dokumentovane, fotografisane, opisane i sa crtežima ikalkovima u razmjeri 1:1 u koji su ubilježena sva oštećenja i sve scene naikonama. Za svaku ikonu napravljen je konzervatorski dosije.

konzervatorski dosije

U malom izložbenom salonuBanskog dvora 5. juna jeotvorena izložba slika NebojšeBosnića. Nebojša je rođen 1964.godine u Prištini, a živi i radi u

Banja Luci. Do sada je imao petsamostalnih izložba pored Ban-jaluke, u Torinu i Zagrebu, aučestvovao je i u jednoj kolek-tivnoj izložbi.

slike nebojše Bosnića

Festival pozorišne budućnostiBanja Luka 2012 će se održati 9.juna (subota) u Domu omladineBanja Luka a gostovaće pozorišnetrupe iz Dubovika, Kotor Varoši iSrbca. Organizator događaja suOmladinski savjet Banja Luka iAsocijacija omladinskih pozorišta

Republike Srpske. Ulaz je bespla-tan.17:00 Doživljaji mačka Toše (Po-zorišna grupa Dubovik)18:30 Ožalošćena porodica (Dram-ska grupa Kotor Varoš)20:00 Performans: Petar Mrđa -Mentalist (Srbac)

Festival pozorišne budućnosti

Udruženje Poljaka GradaBanjaluka i AmbasadaRepublike Poljske izSarajeva predstavili suizložbu pod nazivom"Djela svjetske kn-jiževnosti, muzike i filmau Poljskoj školi plakata"koja je svečano otvorena

5. juna. Plakati su primjervrhunskog dostignućaPoljske škole plakata ipotiču iz jedne od najvećihzbirki savremenog plakataDydo Poster Collection,koja broji preko 2000plakata i koju je u Krakovuprikupio Krzysztof Dydo.

Izložba Poljske škole plakata

Banja Luka

8 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

U banjalučkom naseljuČesma počela je saradom ambulantaporodične medicine. Uobjektu, koji se nalazi uUlici Petra Velikog bb,nalazi se ljekarska ordi-nacija, prostorija za in-tervencije i čekaonicasa recepcijom. Jedantim porodične medicine

radiće u ovoj ambulantisvaki radni dan odsedam do 15 časova, atelefon za naručivanje je470-646, saopšteno je izAdministrativne službegrada. Prošle sedmicepočela je sa radom iambulanta porodičnemedicine u Motikama. Uobjektu se nalazi

ljekarska ordinacija,prostorija za interven-cije i čekaonica sa re-cepcijom. Jedan timporodične medicinepružaće usluge pri-marne zdravstvene za-štite građanima ovemjesne zajednice svakiradni dan od sedam do15 časova.

Česma dobila ambulantu

Na banjalučkoj tvrđavi Kastel 23.juna će biti održan Fresh Wavefoam festival, čija je glavna zvi-jezda Junior Jack i Kid Crème, afestival će imati odličnu podrškudomaćih DJ-eva i producenata: DJNebs Jack, DJ Fedja Knajdl b2bDJ Inis, DJ Woodie b2b DJ Igor, DJLik Jay. Junior Jack je, pravogimena Vito Lucente, Italijan kojiživi u Briselu. Prvi pravi uspjehdostigao je pod imenom JuniorJack sa singlom "My Feeling"

(2000.) koji je dospio na sve na-cionalne liste u Evropi, Sjedin-jenim Državama i Australiji.Naredni singl "Thrill Me" obilježioje njegovu karijeru. Bio je to velikiklupski hit kojeg su "pokupili“mnogi vrhunski svjetski DJ-evi ikoji je postao himna plesnih podijaširom svijeta. Kako je potražnja zaJunior Jackom kao DJ-em rasla,Vito, koji je do tada preferirao radu studiju kao producent, odlučio jesnage udružiti sa DJ Kid

Crèmeom. Dvojac je ubrzo postaomeđu najpopularnijim izvođačimana dance sceni. Pozicija JuniorJacka kao vodećeg na evropskojdance muzičkoj sceni potvrđena jekada je dobio nagradu za najboljialbum snimljen u 2004. godini, naprestižnoj “The House MusicAwards“.Cijena regularne ulazniceje 10 KM, dok VIP iznosi 50 KM -sa njom dobijate I RedBull brod.Rezervacije karata na broj: 064/4288 065, 065/454-360

Fresh wave festival

REPERTOAR ZA JUN

Subota, 9. jun u 18.00VUK I SEDAM JARIĆA UMUZEJU BAJKI

Nedjelja, 10. jun u 11.00JEŽEVA KUĆICA

Subota, 16. jun u 18.00PETAR PAN

Nedjelja, 17. jun u 11.00PETAR PAN

Subota, 23. jun u 18.00ŽIVOT JE OPAKA NAVIKA

Nedjelja, 24. jun u 11.00PEPELjUGA

Nedjelja, 30. jun u 11.00ČAROBNjAK IZ OZA

Kružni tok na raskrsnici ulicaPatre, Isaije Mitrovića i TeodoraKolokotronisa, kod Gradskogmosta, trebalo bi da bude iz-građen do kraja godine. "Na tommjestu je predviđena izgradnja

kružne raskrsnice sa izmještan-jem instalacija, zatim izgradnjakolovozne konstrukcije, oborinskekanalizacije, javne rasvjete i elek-troenergetske infrastrukture",rekli su iz Administrativne službe

grada. Oni su naveli da su odbor-nici Skupštine grada prihvatili od-luku da jedan od prioriteta za ovugodinu bude upravo izgradnjakružne raskrsnice u navedenomdijelu grada.

kružni tok do kraja godine?

dječije pozorište republike srpske

Banja Luka

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 9

nastavak podrške kulturno-umjetničkoj sceni

Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. BanjaLuka potpisala je ugovor o spon-zorstvu sa banjalučkim Gradskimpozorištem Jazavac te će u nared-nih dvanaest mjeseci finansijskipomagati ovu kulturnu instituciju.„Hypo banka Banja Luka ove go-dine obilježava desetogodišnjicuprisutnosti na tržištu RepublikeSrpske. Tim povodom, u okvirusvoje politike društveno-odgov-ornog poslovanja, podržaćemo nizdogađaja koji imaju za cilj promo-ciju i očuvanje društvenih vrijed-nosti kroz oblasti obrazovanja,kulture i sporta, a među prvima jesvakako i „Gradsko pozorišteJazavac“. Hypo banka na ovajnačin u praksi potvrđuje svoju od-lučnost da bude banka koja pružapodršku, i koja je prijateljski usm-jerena ka zajednici u kojoj djeluje injenim građanima“, izjavila jeMarija Panić, voditelj Odjela kor-porativnih komunikacija, mar-ketinga/PR-a HypoAlpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka.Hypo banka Banja Luka već dugi

niz godina izdašno pomaže kul-turno-umjetničku scenu Repub-like Srpske. Saradnja izmeđuHypo banke i GP „Jazavac“ datirajoš iz vremena kada su osnivačiovog gradskog pozorišta radilisvoje diplomske predstave i praviliprve glumačke korake. „Naobostrano zadovoljstvo, ali i nazadovoljstvo hiljade posjetilaca iljubitelja pozorišne umjetnosti,ovo sponzorstvo omogućiće Grad-skom pozorištu Jazavac nastavakrada i realizaciju novih i zan-imljivih projekata. Važno je istaćida je Hypo banka ove godine naj-važniji sponzor naših aktivnosti izato im dugujemo veliku zahval-nost. Ovim sponzorstvom GPJazavac se na najbolji način pro-moviše ne samo kultura i umjet-nost već i sam grad Banjaluka, tedaje doprinos razvoju i rastu mod-ernog društva čime se urbaniprostor čini interesantnijim i di-namičnijim za život i rad.“, rekaoje Mario Lukajić, predsjednik GP„Jazavac“.

Koncert grupe S.A.R.S održaćese 15. 6. u popularnom ban-jalučkom klubu DFK!S.A.R.S je osnovan 2006. godineu Beogradu. Njihov zvuk obuh-vata širok raspon žanrova, alireggae, ska i hip hop većinom

prevladavaju. Veliki uspjeh na či-tavom prostoru bivše državestekli su pjesmom “Buđavlebac”, a svoju popularnostučvrstili su hitovima kao što su“Debeli lad”, “Pespektiva” i “Rak-ija”. Cijena ulaznice je 10 KM.

s.A.r.s u dFk

Banjalučanka osmislila kadu zanepokretne bolesnikeVukosava Božić, medicinska sestra na Neurološkoj klinici UKC Banjaluka,osmislila je i patentirala mobilnu kadu za nepokretne bolesnike.Ova Banjalučanka navodi da se ideja rodila prije pet godina, kada je od-lučila riješiti problem koji je imala sa nepokretnim pacijentima."Sav svoj radni vijek radim sa dosta nepokretnih bolesnika. Težina poslame podstakla da osmislim ideju. Moja kada se sada nalazi u fazi izrade, ato radim u saradnji sa hrvatskom firmom Evolve iz Donje Stubice", is-pričala je Vukosava. Ona dodaje da će mobilna kada svoju funkcionalnost ujavnosti potvrditi za otprilike mjesec dana, kada izađe prototip spreman zaproizvodnju.

Fusion Design Week Banjaluka će se održati od 14. do 17. juna u Domuomladine Banja Luka. Fusion Design Week koncipiran je kao festivalkreativnosti i inovativnosti koji će da ponudi različite sadržaje iz različitihkreativnih oblasti (grafički dizajn, industrijski i produkt dizajn, savremenaumjetnost, street art…). Na festivalu će kroz panel diskusije svoje ideje iradove predstaviti ugledni kreativci iz regiona. Mladi kreativci će dobitišansu da steknu nova znanja i pokažu svoj talenat kroz brojne radionice,a u izložbenom dijelu predstaviće se i rijedak primjer domaće komapnije,koja svoj uspjeh i razvoj bazira na odličnom industrijskom dizajnu.Dugoročni cilj Fusion Design Week -a je da se kroz različite multidiscipli-narne sadržaje i umrežavanje sa regionalnim manifestacijama izgradiplatforma za interakciju kreativnog sektora, biznis sektora, nvo sektora,medijia i državnih institucija sa ciljem stvaranja i izgradnje kvalitetnekreativne scene, koja će promovisati Banja Luku kao regionalni kulturnicentar. Detalji o program FDW će biti uskoro objavljeni.

Fusion design week

1 0 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

dužnike čeka ekspresna blokadaUkupna dugovanja preduzeća i drugihposlovnih subjekata u Republici Srpskojmjere se desetinama milijardi maraka, pastručnjaci smatraju da će nova zakonskarješenja koja je usvojila Narodna skupštinauspjeti da poboljšaju finansijsku disciplinu ismanje međusobna dugovanja subjekata kojiučestvuju u unutrašnjem platnom prometu.Ako poslovni subjekt ne izmiruje svoje finan-sijske obaveze, a na glavnom računu nemadovoljno novaca za prinudnu naplatu, bankeće automatski blokirati sve njegove račune ibukvalno mu onemogućiti dalje poslovanjesve do konačnog izmirenja svih dugovanja. Uprošlosti se često dešavalo da troma ineefikasna državna administracija ne možeda naplati poreze i doprinose od mnogihdužnika. Kao po nepisanom pravilu, dešavalose da do postupka prinudne naplate dužnicina vrijeme isprazne svoje račune pa zasudske izvršitelje ne ostane ništa. Dugobično nisu mogli da namire ni iz nekretninaili druge pokretne imovine jer je sve to na vri-jeme prepisano na nekog drugog. Ekonomskianalitičari vjeruju da je za posljednjih desetgodina Republika Srpska tako izgubila mil-ione maraka, jer nije imala sistem brze iefikasne prinudne naplate.

U ambijentu moderno uređenog Bagno salona uSarajevu, sredinom maja je održan Bagno VIPSpring event. Dešavanje je, uz nesebičnu po-dršku Asocijacije arhitekata, okupilo poslovnu

elitu iz domena arhitekture i uređenja interijera.U prisustvu brojnih poslovnih partnera obilježen ičetvrti rođendan Bagno brenda, koji se već man-ifestira kroz Bagno lanac salona.„Svojom organizacijom, cjenovnim razredimaasortimana, kadrovima, podrškom, te novitetimau oblasti opremanja kupatila, ali i drugih pros-tora u kojima se zahtijeva upotreba keramike,Bagno može odgovoriti većini zahtjeva, od pro-jekata stanogradnje, do najzahtjevnijh projekatahotela i poslovnih zgrada. Pored toga, danasgovorimo o BAGNO lancu salona, jer konceptponude Luk i Bagno na jednom mjestu replici-ramo i u drugim gradovima u BiH, tako da smood marta ove godine prisutni u Banja Luci, a dokraja ovog mjeseca otvaramo salon u Bijeljini“,riječi su Zlatka Adžovića, direktora kompanije

LUK koja stoji iza brenda BAGNO.Kao potvrda dobrim poslovnim zalaganjimacjelukupne LUK grupacije, koju pored Luk-a ibrenda Bagno, čini i kompanija Bau&Gartenvlasnik franšize za OBI centar u Sarajevu, stigloje i priznanje za jednog od najpoželjnijih poslo-davaca za 2012. godinu u proizvodno prodajnomsektoru.

održan Bagno vIP spring event

U znak zahval-nosti za podršku ipovjerenje klije-nata i javnosti,povodom 18mjeseci poslo-vanja u Unsko-sanskomkantonu, BalkanInvestment Banksvim građanimaKantona poklanjakoncert TonijaCetinskog. “Natržištu Bosne iHercegovineprisutni smo višeod 12 godina, dokje Filijala Una,koja posluje uUnsko-sanskomkantonu postala dio naše mreže prije 18mjeseci. Koncertom Tonija Cetinskog želimo dase zahvalimo na podršci svim građanima Kan-tona i našim klijentima koji su nam u proteklomperiodu ukazali svoje povjerenje. Takođe, ovajdogađaj želimo i simbolično da povežemo iodržimo povodom obilježavanja Dan rijeke Une,jer i naša filijala nosi Unu u nazivu, i na to smoveoma ponosni”, istakao je Edvinas Navickas, di-rektor Balkan Investment Bank. Koncert Tonija

Cetinskog održaće se 7. juna 2012. godine naGradskom trgu u Bihaću s početkom u 20 sati. Uokviru koncerta, Filijala Una, Balkan InvestmentBank organizuje i nagradnu igru. Svi oni kojipostanu korisnici nekog od proizvoda ili uslugeFilijale Una, Balkan Investment Bank, kao što suračuni, štednja, krediti, platne kartice i dr. u pe-riodu od 28. maja do 7. juna biće u prilici da os-voje vrijedne novčane nagrade na samomkoncertu.

Business

koncert Tonija cetinskog u Bihaću

Nove prostorije Balkan Investment Bank u Istočnom SarajevuU prisustvu mnogobrojnih zvanica, poslovnih partnera, klijenata i medija, Balkan Investment Bankje otvorila vrata novih prostorija Filijale u Istočnom Sarajevu. Opremljena po najvišim tehnološkimzahtjevima, uz savremen i inovativan enterijer, upotpunjen interaktivnim informacionim sis-temima uz stručan i profesionalan kadar, Filijala Istočno Sarajevo spada među najsavremenije inajkompletnije opremljene poslovne jedinice u kojoj će građani i pravna lica ove regije moći daobave sve bankarske usluge.

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 1 1

U organizaciji ko-munikacijskeagencije Via Media15. juna u hoteluEvropa u Sarajevuodržaće se Drugabranding konfer-encija podnazivom „Čiji jeveći BrandIndex?“. Na prošl-ogodišnjoj Prvojbranding konfer-enciji, koja je izaz-vala veliko interesovanje stručnejavnosti, najbolji predavači iz regionasu govorili o procesu izgradnjebranda. Ove godine, u fokusu će bitiizračunavanje Brand Index-a.Naime, svaki brand ima svojutržišnu vrijednost, ali mnoge kom-panije ne znaju u čemu se ta vrijed-nost nalazi, niti kako je izmjeriti.Zato će ugledni stručnjaci iz oblastibrandinga kroz radionice, paneldiskusije i case study pokazati kako

se marketinškim naporimauloženim u upravljanje brandommože povećati njegova vrijednost.Druga branding konferencija ćeomogućiti privrednicima da bolje up-oznaju vlastiti brand i predvidepotrebe kupaca, da uhvate korak sadruštvenim medijima i spremnodočekaju buduće izazove. Zain-teresovane firme koje žele učestvo-vati na “Branding konferenciji”mogu se prijaviti putem web stran-ice www.brandingkonferencija.com

druga branding konferencija15. juna u sarajevu

Tri godine poslovanja Mercator centra Banja lukaMercator Centar Banja Luka jecjelodnevnom zabavom, brojnimakcijama i pogodnostima proslavio3. rođendan i uz svoje vjerne kupceobilježio tri godine uspješnogposlovanja. “U Mercatoru BanjaLuka smo vrlo zadovoljni poslovan-jem u protekle tri godine. Našikupci su prepoznali nastojanjaMercatora da ponudimo najboljikvalitet usluga, bogat asortimanproizvoda i konkurentne cijene iukazali nam svoje povjerenje, a u

prilog tome govori broj kupaca kojise svake godine povećava. U ove tri

godine, u Mercatoru smo mnogob-rojnim aktivnostima nastojali za

svoje kupce obezbijediti povoljnu iugodnu kupovinu, ali i biti mjestougodnog druženja i provoda. Danassmo treći rođendan Mercator Cen-tra Banja Luka proslavili zajedno sanašim vjernim kupcima, a nadamse da ćemo i ubuduće opravdatipovjerenje koje nam svakodnevnoukazuju i na taj način ostvariti prviod ciljeva naše misije, a to je zado-voljan kupac“, izjavio je DamjanDavidović, direktor Mercatora BanjaLuka.

Business

U preduzeću „Energolinija“ intenzivi-rani su radovi na rekonstrukciji kotlai realizaciji projekta prelaska stečnog na čvrsto gorivo. Trenutno segradi skladište i radi se na sistemuza dopremanje i doziranje uglja ukotlu, a u toku su i mašinski radovina kotlu, te izrada opreme za mokroprečišćavanje dimnih gasova kojazadovoljava sve svjetske ekološkestandarde. „U proteklom perioduobezbijedili smo ekološku dozvolu,odobrenje za gradnju, uplatili smograđevinsku dozvolu, demontiraliopremu na kotlu, izabrali izvođačeradova i zaključili ugovore s

izvođačima i dobavljačima, tako dase radovi izvode punim intenzitetom.Projekat je realizovan 90 odsto upripremama i nabavkama, agrađevinski i mašinski radovi oko 50odsto“, kaže Milenko Nedić,rukovodilac projekta. Posao je ud-vostručen u posljednja tri mjeseca isvaki dan na projektu rekonstrukcijepostrojenja radi oko 500 ljudi, što jeod velikog značaja za zvorničkuregiju. Za realizaciju projekta naodređeno vrijeme angažovano je do-datnih 60 radnika, uglavnom u pre-duzeću „Mehanika“, koje je usastavu grupacije „Birač“.

business

radovi na rekonstrukciji kotla u punom jeku

business

1 2 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

zakašnjeli stečajeviruše imovinu firmiOtezanje procedura za otvaranje stečajnog postupka, njihovo predugo tra-janje, te okončavanje ovih postupaka bez razmatranja opcije reorganizacijeključni su problemi velikog broja stečajnih procesa koji se vode u RS. Is-taknuto je to na seminaru o praktičnim problemima koji prate stečajne pro-cese u RS, koji je održan u Banjaluci u organizaciji Centra za unapređenjekorporativnog upravljanja. Lazar Đurđević, stečajni upravnik sa dugogodišn-jim iskustvom, rekao je da je u 90 odsto stečajnih postupaka koji se trenutnovode u RS nemoguće postići bilo kakve rezultate. “Ovu tezu podržavam čin-jenicom da sada gotovo da više i ne postoji stečajna imovina koja bi bila do-voljno interesantna da bi je neko od investitora kupio ili reorganizovao, dočega je došlo zbog toga što se zahtjevi za pokretanje stečajnog postupka uvelikom broju slučajeva sudovima podneseni veoma kasno”, rekao je Đurđe-vić. On je objasnio da zbog “otezanja” ulaska u stečaj veliki broj firmi u ovajpostupak uđe u potpunosti iscrpljen i kada od cjelokupne imovine ostanesamo gola nekretnina i zastarjela oprema.

Zanatsko-preduzetnička komora(ZPK) RS upozorila je dasamostalni preduzetnici – zanatlijeu RS, posluju u vrlo teškimuslovima, pa zbog toga traže razu-mijevanje nadležnih. Oni upozo-ravaju da će preduzeti radikalnepoteze ukoliko se organi vlasti, ko-jima su se više puta obraćali, i ovajput ogluše, a njihova ogorčenostide čak tako daleko da predlažu dakolektivno prestanu plaćatiobaveze prema državi. Istakli su daje radnja jedini izvor prihoda za njihi porodicu, a da se zbog teškogstanja svakodnevno više radnji zat-vara nego otvara i prelazi se usferu rada na crno. Na posljednjoj

sjednici Skupštine ZPK-a, izmeđuostalog, istakli su da električnu en-ergiju plaćaju po višoj tarifi, iako suregistrovani kao fizička lica, pasmatraju da struju treba da plaćajupo tarifi za domaćinstva.“Samostalni preduzetnici su, kaoprivredni subjekti, diskriminisani uodnosu na preduzeća, jer kao fiz-ička lica za svoje obaveze odgo-varaju cjelokupnom svojomimovinom, čak i imovinom koju sunaslijedili”, navode u ZPK RS. Zbogtoga su zatražili da se u pogleduodgovornosti izjednače s pre-duzećima i da za svoje obavezeodgovaraju samo imovinom radnje,kao i preduzeća.

Nova banka a.d. Banja Luka svečanoje obilježila početak rada poslovnice uTesliću na novoj adresi, u ulici SvetogSave bb. Događaju su prisustvovalibrojni predstavnici privrednog idruštvenog života Teslića, a vrpcu je

simbolično presjekao direktor Novebanke mr Milan Radović i načelnikOpštine Teslić Savo Kasapović. Jedanod primarnih ciljeva Nove banke je os-nažiti svoju poziciju na tržištu i postićiizuzetne efekte pokrivanjem lokalitetana kome se odvija značajna poslovna ifinansijska aktivnost i na kojem postojidobar tržišni potencijal. Novaposlovnica je savremeno opremljena,te će klijenti u prijatnom ambijentumoći koristiti usluge Banke. Radnovrijeme ove poslovnice je od 08.00 do16.00 časova radnim danima i od 08.00do 12.00 časova subotom. Ranije jeNova banka otvorila i novu AgencijuBorik, smještenu u ulici GavreVučkovića bb u Banja Luci.

U Tesliću otvorena nova poslovnica nove banke

zanatlije prijete bojkotom plaćanja

Nova banka je dobitnik nagradekoju dodjeljuje Deutsche Bankza izuzetan kvalitet u obavljanjuino platnog prometa tokom2011. godine. Nagrada se odnosina postignut stopostotni nivoefikasnosti i tačnosti u prenosunovca odredišnim bankama iklijentima u inostranstvu, uzsmanjenje troškova prenosa.

„Nektar limun“ i „Nektar grejp“ stižu upravom trenutku za sve ljubiteljepravog osvježenja – s dugoočekivanimprognozama vrelog ljeta. Najpoznatijibrend Banjalučke pivare „Nektar“ pivosada je kombinovano sa sokom odvrhunskih sorti limuna i grejpa.„Nastavljamo da pratimo trendove iodgovaramo na potrebe i želje svojih

kupaca. Očekujemo da ćemo na ovajnačin proširiti naš domet i krug našihpotrošača, ali su nam izuzetno važni ioni vjerni obožavaoci ‘Nektara’ za kojeće ova kombinacija biti idealna i u vre-lim ljetnim danima, ali i u prilikamakada im odgovara pivo s manjim pos-totkom alkohola,“ objasnio je RadovanRakić, direktor proizvodnje Banjalučke

pivare.„Nektar limun“ i „Nektar grejp“ imaju60 odsto soka, 40 odsto piva, te 2%alkohola. „Nektar limun“ i „Nektargrejp“ tako se pridružuju ostalim bren-dovima Banjalučke pivare – „Nektar“,„Crni Đorđe“, „Kaltenberg“ i „Kastel“, aPivara nastavlja sa širenjem portfolija iiznenađenjima u 2012. godini.

Počela proizvodnja „nektar limuna“ i „nektar grejpa“

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 1 3

business

održan jubilarni 10. lino FestJubilarni 10. LinoFest koji se održaou sarajevskomBKC-u obilježen jepjesmom, smije-hom i druženjemmališana iz cijeleregije. Krozposebno priređenovogodišnjizabavno edukativniprogram publika jeimala priliku uživatiu izvedbama talen-tovane djece i poželjeti da 11. festival dječije pjesme dođe što prije.“Ponosni smo što smo istrajali svih godina i što smo od Lino Festa naprav-ili brend koji je prepoznatljiv i u regiji. Ako pogledam unatrag, početne go-dine nisu bile jednostavne, ali je ipak vrijedilo svakog truda. Nakon 10godina i 10 uspješnih festivala s ponosom mogu reći da smo uspjeli u našojnamjeri da napravimo kvalitetnu manifestaciju za djecu. Velika podrška nacijelom putu nam je kompanija Podravka koja je sa svojim brendom Linosve ove godine uz nas i Festival”, istakao je Mario Pejić, autor Festivala. “Lino Fest je jedan od naših najdražih strateških projekata koji sa ponosompodržavamo od prve godine pa sve do danas. Sa udruženjem Libertas smopronašli zajednički cilj da napravimo kulturnu manifestaciju za djecu kojaće biti edukativna i pomoći mališanima u muzičkom razvoju kao i u skla-panju prijateljstava sa djecom iz drugih gradova i država. Drago nam je daje cilj ostvaren i radujemo se svim godinama Lino Festa koje su prednama”, rekla je Mila Zovko, direktorica marketinga Podravke u BiH. Direkcija Festivala dodijelila je priznanja kompozitorima i pjesnicima kojisu bili zastupljeni svojim pjesmama na Lino Festu u proteklih deset godina,a zajedno sa gostima i prijateljima Lino Festa na druženju nakon oficijelnogdijela proslavljen je 10. rođendan.

nagrađeni najbolji radovi za Međunarodni dan životne sredinePovodom Međunarodnog dana životne sredine, u Sarajevu je održana ceremonijaproglašenja pobjednika, te svečana dodjela nagrada povodom školskog takmičenja„Moja lokalna zajednica i zelena energija za budućnost”. Prvo mjesto i 2000,00 KMosvojio je rad „Proizvodnja hidrogena iz biomase” učenica Tursko-bosanskog,Unsko-sanskog koledža iz Bihaća, dok je za rad „Eko i bio, moralna načelabudućnosti” Gimnazija Marka Marulića iz Tomislavgrada osvojila drugo mjesto i1500,00 KM. Treće mjesto osvojio je projektni prijedlog Tehničke škole iz Gradiškekoji će sa nagradom od 1000,00 učestvovati u nabavci kotla na biomasu za Dom zanezbrinutu djecu u Gradišci. „U školskom takmičenju je učestvovalo 36 srednjihškola iz čitave Bosne i Hercegovine, a učenici su mogli da se izraze na način koji suželjeli, a sve u cilju prikazivanja svoje lokalne zajednice u budućnosti kao održivezajednice koja koristi energiju iz obnovljivih izvora” izjavila je Amila Selmanagić Ba-jrović, voditeljica Biomass projekta. Školsko takmičenje je realizovano u okviru Pro-jekta zapošljavanja i sigurnog snabdijevanja energijom korištenjem biomase uBosni i Hercegovini koji finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF) a sprovodiga Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP).

1 4 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

Nakon što je već prošao prvi kvartal 2012. godine upotpunosti su sumirani rezultati prošle godine ipripremljena strategija za ovu godinu, direktorBalkan Investment Bank Edvinas Navickas kaže daje prošla godina za banku bila puna izazova na kojesu, sudeći po ostvarenim rezultatima, dobro odgov-orili.“Naime, u skladu sa našom vizijom da budemodostupni i pristupačni našim klijentima, sam poče-tak prošle godine započeli smo sa proširenomposlovnom mrežom za 10 novih poslovnica u USK-u, kao i sa 45 novih radnih kolega. U trećemmjesecu završili smo i veliki projekat i tržištuponudili najprestižniju karticu na teritoriji BiH – VisaPlatinum karticu koja korisnicima omogućava bro-jne privilegije i prestižne pogodnosti. Značajno smose aktivirali u pružanju usluga prema stanovništvu,povećali unutrašnju efikasnost i kvalitet rada, što jedalo odlične rezultate u povećanju štednje građana ikreditnog portfolija. Spomenuo bih i to da smo u av-gustu otvorili poslovnicu u samom srcu Banjaluke –u Gospodskoj ulici i da je riječ o poslovnici u kojoj jeprimjenjen naš novi koncept poslovanja – otvoren,savremen, interaktivan i domaćinski, i da smoosluškujući potrebe i životni stil naših klijenata pro-dužili i radno vrijeme do 20 časova radnim danom ido 15 časova subotom.

U prošloj godini vaše kreditne aktivnosti su značajno rasle?Upravo tako, ostvarili smo značajno povećanjekreditnog portofolija za 26% u odnosu na 2010.,uz istovremeno pojačanu kontrolu kreditnogrizika, koja je bitna ne samo za nas, već i za našeklijente i njihove realne procjene mogućnostizaduženja. Želio bih da istaknem poseban seg-ment i našu snagu u okviru kreditnog poslovanja,a to je da smo u prošloj godini pokazali da zah-valjujući stručnom i brzom proučavanju potreba izahtjeva pojedinih kategorija klijenata, možemoda primjenimo individualan pristup u kreiranjukreditnih proizvoda, ali i da klijente, korisnike tihproizvoda možemo u potpunosti da pratimo unjihovom poslovanju. Tako smo prošle godinenapravili aranžman sa Vladom USK-a i kompani-jom Meggle i kreirali proizvod za kooperante ml-jekare i to namjenski za nabavku junica. Sličanprojekat napravili smo i sa Agromerkantilijom izVelike Kladuše, a u pripremi je još nekolikodrugih projekata.U ovoj godini nastavili smo u istom pravcu i saGradom Istočno Sarajevo potpisali ugovor o kredituza finansiranje izgradnje Administrativnog centraGrada, u iznosu od 4 miliona KM, kao i ugovor o

kreditu za finansiranje infrastrukturnog projekta iz-gradnje sportske dvorane u Opštini Istočni StariGrad, čime želimo da dodatno naglasimo veomabitan segment naše poslovne orijentacije, a koji seodnosi na podršku kvalitetnih, prosperitetnih i pro-jekata koji doprinose razvoju lokalne zajednice.Ali osim kredita, u prošloj godini ostvarili smo rast iznačajne rezultate i po drugim pokazateljima poslo-vanja. Ukupno gledano, rasli smo brže od prosjekatržišta.

Prethodnih godina bili ste veoma aktivni u prikupljanju štednje, kakvi su podaci za 2011. godinu?Kao i ranijih godina našim klijentima i tokom prošlegodine ponudili smo veoma stimulativne uslove za št-ednju, velik izbor štednih proizvoda, ali i druge brojnepogodnosti i prednosti koji mogu da iskoriste kaonaše štediše. Štednja je danas najsigurniji oblik ula-ganja sa poznatim ishodom i zbog toga je i činjenica okonstantnom rastu štednje u našoj banci samo jedanod najboljih pokazatelja da građani iz godine u godini

Edivnas Navickas, direktor Balkan Investment Bank

rasli smo brže od prosjeka tržišta

intervju

U 2012. godinu Balkan Investment Bank ušla je sa pozitivnim finansijskim rezultatom i izuzetnim i iznadprosječnim pokazateljima u pojedinačnim seg-mentima poslovanja. U cilju da nastavi započeti kontinuitet rasta, u ovoj godini planirano je širenje poslovne mreže i intenzivnija podrška razvojnim,privrednim i društvenim projektima

Edvinas Navickas, direktor BIB

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 1 5

intervju

sve više razvijaju svoje dobre navike,štede za budućnost ili određenu nam-jenu, ali i pokazuju kontinuirani rastpovjerenja koje imaju u našu banku. Uprošloj godini je stanje dugoročnih de-pozita fizičkih lica povećano za čak49,13%, što je za nas najbolji pokazateljukazanog povjerenja od stranegrađana i naših klijenata.

Nedavno ste pokrenuli novu štednu akciju, o čemu se zapravo radi?Naša namjera i ciljevi su da tržištuponudimo uvijek nešto novo i inova-tivno, pa smo u skladu sa tim ovih danapokrenuli akciju pod nazivom “Proljećemiriše na štednju” u okviru koje smosvim građanima ponudili veoma stimu-lativne uslove na štednju sa kamatnomstopom i do 6,1% ali i jedan potpunonov proizvod na našem tržištu. Riječ jeo proizvodu “Štednja+Pozajmica” kojaomogućava da na osnovu oročenogdepozita bez ocjene kreditne sposob-nosti i veoma jednostavno dobijetepozajmicu u visini i do 50% iznosa de-pozita ali i druge brojne pogodnosti iniz proizvoda oslobođenih plaćanja re-dovnih naknada. Dakle, ovaj proizvodvam omogućava da u isto vrijeme i šte-dite i trošite po izuzetno povoljnimuslovima.

Koja je strategija Balkan InvestmentBank za ovu godinu?I dalje nastavljamo sa aktivnostimausmjerenim prema našim postojećim

i potencijalnim klijentima, prije svegastanovništvu i malim i srednjim pre-duzećima, trudeći se da im budemodostupni i pristupačni, da im pružimoadekvatne i visoko-kvalitetneproizvode i usluge i da u isto vrijemebudemo njihov pouzdan partner.Fokus u ovoj godini će nam biti mali isrednji biznis i već imamo spremneveoma atraktivne i pristupačneponude za njih. Mnogo ćemo raditi napojednostavljenju svih procesa što že-limo da postane jedna od prednostipo kojoj će nas naši klijenti i razliko-vati u odnosu na druge.

Da li je planu proširivanje mrežeposlovnica?U ovoj godini proširićemo i našumrežu poslovnica. Filijalu u IstočnomSarajevu preselili smo u nove, veće,savremene i interaktivne prostorije,planiramo otvaranje nove filijale uGradišci, a neke od postojećihposlovnih jedinica ćemo preseliti uadekvatnije prostore koji mogu da is-poštuju naš novi koncept i standardeposlovanja.Imamo veoma ambiciozan plan u ovojgodini, a želio bih podsjetiti da već 12godina poslujemo na našem tržištu,trenutno imamo 33 poslovne jedinice,Centralu, i dva inostrana pred-stavništva, 219 zaposlenih i izuzetnoozbiljne namjere i jasne ciljeve koježelimo da postignemo u godinamakoje su pred nama.

U odnosu na 2010. godinu obim portfolija kreditnih plasmana uvećan je za26%, dok je s druge strane značajno istaći da je stanje dugoročnih depozitafizičkih lica u prošloj godini povećano za čak 49,13%. Takođe, u velikoj mjeripovećan je broj novih klijenata, kao i obim domaćeg i međunarodnog platnogprometa, broj izdatih i reizdatih platnih kartica, Western Union transakcija začak 98,57%, kao i korisnika savremenih usluga BIBnet i SMS bankarstva. Uzsve to, poslovna mreža proširena je za 11 poslovnica, a broj zaposlenihpovećan za 45.

1 6 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

intervju

Kakvi su bili prvi planovi i koliko ste vi očekivali oddomena? Koliko sad imate registracija?Kad smo počeli sa “otvorenom” registracijom u julu2008. godine naše ambicije su bile ogromne, iakosuštinski nismo imali pojma šta možemo da očeku-jemo u smislu brojeva. Mi smo se pojavili kao to-talna novost i na neki način nismo imali vremena dapripremimo tržište na odgovarajući način. A tržištenije imalo ulazak novog domena godinama prije inikako nisu znali kako da prihvate ovakvu novost.Međutim, za prvih 48 sati registracije imali smo100.000 registrovanih domena, što je na trenutaksrušilo sisteme neke od najvećih registrara na svi-jetu. Mislim da je to broj koji niko nije očekivao. Odtada napredujemo uzlaznom linijom. Trenutnoimamo skoro 700.000 registrovanih domena.

Kakav je aranžman kompanije DoMEn sa VladomCrne Gore?Mi smo pobijedili na tenderu krajem 2007. godine, ina osnovu toga smo potpisali ugovor sa VladomCrne Gore. Na osnovu toga treba da im do marta2013. godine uplatimo 13.2 miliona eura. Do sadsmo im uplatili skoro 11 miliona eura.

Kako generalno izgleda tržište domena? Da li jeglobalna ekonomska kriza uticala na ovu indus-triju?Trenutno ima skoro 150 miliona registrovanih dom-ena. .COM je apsolutni kralj sa preko 100 milionaregistrovanih domena. Trenutni rast ovih brojeva jeispod 5% godišnje. 2007 godine ukupni rast naglobalnom nivou je bio preko 17%. Ovo su očiglednipokazatelji kako je globalna ekonomska krizaznačajno usporila rast u ovoj industriji.

Koliko je u stvari .ME prihvaćen u svijetu?Sam podatak da je više od pola .ME domena reg-istrovano u SAD-u je dovoljan pokazatelj. Ali nijesve u brojevima. U svijetu domena mnogo jeznačajnije korišćenje. Neke od vrlo uticajnih in-ternet ličnosti iz Silicijumske doline su prepoz-nali .ME domen kao svoje lično internet mjesto,za email, blog i za startup-ove. Imamo jakodobre odnose sa Matt Mullenwegom, koji jejedan od osnivača Wordpressa, Tony Conradom,osnivačem about.me koji nam je generalno i po-mogao da se naša ponuda i taj personality imidžproširi po start-up komunama Kalifornije.Takođe je .ME domen dobro prihvaćen kako “ul-timate personal destination” u Velikoj Britaniji.Charlie Webster, jedna od voditeljica Olimpijade iSuggs McPherson, koji će otvoriti Diamond Ju-bilee za kraljičin rođendan, imaju svoj lični website na .ME domenu.

Koje su vam najveće prepreke bile u promociji

domena?Najveći problem je što je svijet navikao na .com idomene država, i vrlo je teško ljudima predstaviti daimaju i neki drugi izbor. Mislim da smo u ove četirigodine uveliko razbili tu naviku i naravno, napraviliveliku uslugu novim domenima. ICANN je najavioda će se u 2013. pojaviti od 300-3000 novih domenana tržištu kao npr. : .shop, .food, .kid, .google,.moscow, .nycitd.

Kako promovišete domen?Najviše preko konferencija. Idemo na jako punokonferencija i u SAD i po Evropi, podržavamostart-upove, promovišemo proizvode i servisekoji su kreirani na .me domenu, pišemo o njima,čak smo i povezivali investitore sa određenimstart-upovima. Danas je .me poslije .com i .netprvi izbor za start-up. Odmah iza nas je .co. Osimtoga, .me je očigledan izbor za lični mail, blog,pa vidimo jako puno ljudi iz internet industrijekoji koriste .me kao ličnu adresu. Oni su takođevrlo dobri promoteri .ME domena.

A kako je .ME prihvaćen na tlu bivše Jugoslavije?Na primjer u Srbiji imamo preko 1500 registrovanih.ME domena, u Hrvatskoj skoro 1000, Bosni oko200. Po zvaničnoj statistici preko 84% domena reg-istrovanih u Crnoj Gori je .ME (oko 8500), što nam jeposebno drago. Mi imamo jako puno aktivnosti i uCrnoj Gori i regionalno koji promovišu internet i po-mažemo u edukaciji biznisa za korišćenje interneta.Naravno naš fokus su start-upovi.

Imate li neke dobre primjere korišćenja .ME dom-ena iz regiona?Pa evo neki iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Herce-govine:

nataša Đukanović, - direktorica marketing kompanije doMEn

domen .ME – lično internet mjestoOd trenutka kad smo saznali da će .ME postati internet skraćenica za Crnu Goru svi smo mogli da pretpostavimo koliki je to potencijal. Zamislite samo svemarketinške poruke i igre riječi kao što su pogledaj.me, kupi.me, zaposli.me, pa to još na engleskom, španskom i italijanskom jeziku. Nakon 4 godinerada .ME domena, pitali smo Natašu Đukanović, direktoricu marketing kompanije DoMEn, koja je registar crnogorskog nacionalnog domena .ME, kakoim ide, na koje su prepreke nailazili u promociji .ME domena i kako su ih rješavali

Webaj.meAdria24.meRashladi.meGracija.mezabavljaj.meprostudiraj.meocisti.mehotelkristal.me

gv3.meEmag.meExcedo.meAutobox.meHbogo.meKalendari.mecroatiacharter.medobrojutro.me

1 8 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

Osmi Proactive, edukativna konferencijao odnosima s javnošću, uspješno je za-vršen i preko 100 učesnika su pod pozi-tivnim utiscima, sa novim saznanjima iprijateljstvima otputovali sa Kozare. Na trodnevnoj konferenciji učesnici su imalipriliku da slušaju predavanja o internoj ikriznoj komunikciji, strateškom komunici-ranju, ličnom brendiranju, samopromje-nama i mnogim drugim temama, kao i dačuju zanimljive studije slučaja i učestvuju uradionicama o odnosima s blogerima iProactive World Cafe-u. “Ove godine smo imali više nego ikada

učesnika i ponosni smo da smo uspjeliispuniti njihova očekivanja. Činjenica dasu svi pažljivo pratili predavanja sva tridana i aktivno učestvovali u diskusijama iradionicama je nama potvrda da su pro-gramske teme i predavači bili pravi izbor.Naš cilj bio je omogućiti učesnicimaProactive-a da čuju zanimljive studijeslučaja iz regije, saznaju više o tren-dovima u komunikaciji i upoznaju ipovežu se sa kolegama iz struke. Sudećipo reakcijama i komentarima na blogov-ima i društvenim mrežama u tome smo iuspjeli. Raduje nas da su mnogi već

potvrdili svoj dolazak na naredni Proac-tive i upisali sebi datum 23. do 25. maj2013. godine kada će se održati devetaregionalna edukativna konferencija oodnosima s javnošću”, istakla je LejlaBrčaninović, PR direktorica agencijePrime Communications koja je organiza-tor konferencije. Konferenciju je zatvorila Dragana Đer-manović, vlasnica agencije PR pepper iinternacionalni online PR praktičar i pre-davač. Učesnicima je predstavila na-jnovije trendove iz online komunikacije

kao i aktivnosti koje ona i tim PR pepperagencije realizuje za Novaka Đokovića usklopu online strategije i dale konkretneupute i savjete u kojem pravcu se trebajuonline strategisti usmjeravati ubudućnosti. O utiscima sa konferencije možete višepročitati na blogovima Miloja Sekulićawww.milojesekulic.rs, Miloša Petrovićawww.milosblog.com, Vladimira Stakovićawww.dedabor.com, Hane Kazazovićwww.bosanka.net ili Ronija Kordišawww.had.si.

osmi Proactive uspješno završen

naredni Proactive najavljenza 23. do 25. maj 2013.

Dragana Đermanović, predavač Proactive8

Pascal Beucler, predavač Proactive8

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 1 9

Superfinale trećeg po redu stu-dentskog takmičenja u PR-u usp-ješno je završeno sredinom majau hotelu Sarajevo. Pet tak-mičarskih ekipa iz Mostara, Sara-jeva, Travnika, Banjaluke i NovogSada predstavile su svoje PRstrategije za Balkan InvestmentBank i Caritas BiH. Osmočlani žiri u sastavu: DanijelaLalić, predsjednica žirija iz NovogSada, Zlatko Malić (Caritas BiH),Lejla Brčaninović (Prime Commu-nications), Džejna Bajramović(Fabrika Duhana Sarajevo), AdiAlić (Ekonomski fakultet u Sara-jevu), Hana Kazazović (Prime Dig-ital), Srđan Puhalo (PrimeCommunications) i Jagoda Ma-trak (Balkan Investment Bank)proglasio je tim Victorious Se-crete sa Ekonomskog fakulteta izSarajeva za pobjednike III PRChallenge-a. Drugo mjesto osvo-jila je takmičarska ekipa Cosmo-politan sa Fakulteta tehničkihnauka iz Novog Sada, dok je trećemjesto osvojila takmičarska ekipaPR Trio sa Fakulteta poslovneekonomije iz Banjaluke. Poredglavnih nagrada žiri je dodijelio inagrade za najbolju prezentaciju,najbolju PR strategiju, najinova-tivniji pristup i najkreativniji kon-cept. „Veoma pozitivno samiznenađena ozbiljnim pristupom ientuzijazmom kojim su studentipristupili rješavanju slučajeva.Sigurna sam da će im učešće naPR Challenge-u i povratne infor-macije koje su dobili od članovažirija biti korisno iskustvo koje ćemoći da iskoriste u daljem radu iusavršavanju “, istakla je JagodaMatrak,direktorica korporativnihkomunikacija Balkan InvestmentBank.

HANA KAZAZOVIĆ O III PRC-UPohvale:Ono što bih pohvalila jeste velikitrud koji su sve ekipe uložile napripremu prezentacija i strategija.Zaista se vidi da su svi ozbiljnoshvatili ovo takmičenje i da su setrudili da svoje znanje pokažu nanajbolji način. Posebna pohvalaide zbog toga što su odlučili da seprijave na ovakvo tamičenje. Naprvi pogled možda to i ne izgleda

kao neki posebno veliki izazov zastudente, ali vjerujte da se izsvega ovog može izroditi punotoga pozitivnog za njih. Naime, usamom žiriju su prisutni oni kojirade stvarne poslove na mjestimakoja će sutra ovi studenti moždaobigravati i moliti za zaposlenje.Šta mislite ko će imati veće šanse– neki student koji je završiofakultet i ima diplomu sa visokimocjenama ili student koga je nekovidio na takmičenju iz PR-a i imaopriliku vidjeti na licu mjesta kolikoozbiljno pristupa nekom zadatku?Konkretan primjer:Zamislite da sutra Caritas BiHraspiše konkurs za PR asistenta ina njega se prijavi 30 tek za-vršenih studenata bez radnogiskustva. Među njih 30 prijavi se i2 iz ekipa koje su juče učestvovaleu Superfinalu PR Challenge.Komisija odlučuje na osnovu pre-datih biografija, a u komisiji sjedi iZlatko koji je imao priliku vidjeti“na djelu” to dvoje studenata, čutiih kako pričaju, kako razmišljaju,koliko su se potrudili i uradili nakonkretnom primjeru PR strate-gije.Ne kažem da bi oni bili najboljiizbor, ali su sigurno već sadapostali vidljiviji na tržištu koje cil-jaju kao neko svoje potencijalnozaposlenje. A konkurencija za za-poslenje je na svim tržištima uBiH zaista ogromna.Mala doza kritike:

Ono što upada u oči nakonslušanja svih prezentacija jeste toda studenti brkaju pojmove PR-a(odnosa s javnošću) i marketinga.Ja sam štreber po karakteru iopredjeljenju pa to meni moždamalo više smeta nego drugima.Završila sam Poslovnu ekonomijuna Ekonomskom fakultetu uSarajevu i marketing mi je biosmjer koji sam izučavala, a PRsmo samo pominjali usput.Međutim, kad sam po internetupočela da srećem tekstove o PR-uprvo što sam uradila je da pron-ađem što više literature o tome ida to malo bolje naučim. Tačnije,da savladam osnove i teoriju, jersamo tako mogu shvatiti bilokakvu praksu.Zato mi je malo čudno da studentikoji se prijave na takmičenje podimenom PR Challenge i dobiju za-datak da rade PR strategiju u ve-likoj mjeri pobrkaju stvari i usvom izlaganju daju marketingalate i pričaju o marketingu. Da lije to do predavača i profesora ilido samih studenata ne znam, alilično mislim da za praktičan rad unjihovom daljem životu to možebiti otežavajuća okolnost.Organizator PR Challenge-a jeagencija Prime Communicationskoja kroz ovo takmičenje želi pro-movisati značaj PR struke i pružitipriliku studentima da primjenesvoja teoretska znanja koja stičuna fakultetima u praksi i rade sapravim klijentima.Više o projektu: www.pr-challenge.com

završeno superfinale III studentskog takmičenja u Pr-u

Superfinalisti:- Victorius Secret (Ekonomski fakultet Sarajevo)- Cosmopolitan (Fakultet tehničkih nauka Novi Sad)- PR Trio (Apeiron Poslovna ekonomija – Banja Luka)- PR-ice (Fakultet humanističkih nauka – Mostar)- PR Team (Fakultet Poslovne Ekonomije – Travnik)

Učesnici III PRC

Pobjednička ekipa Victorious Secret III PRC

O čemu je riječ? BH Telecom Sara-jevo je prema definiciji javno pre-duzeće i dioničko društvo.Kompanija, prema podacima Reg-

istra za vrijednosne papire u FBiH,ima emitovanih ukupno 63.457.358dionice, nominalne vrijednosti 10KM po dionici. Vlada FBiH je većin-

ski dioničar BH Telecoma i kon-troliše 90 odsto emitovanih dionica,dok preostalih 10 odsto pripadatakozvanim malim dioničarima. Od

„malih“ u knjizi dioničara predn-jače zatvoreni investicioni fond(ZIF) BIG Investiciona grupa Sara-jevo sa 1,4 odsto dionica, te zatim

BH Telecom –

spinovanje federalne vlade!?Krajem 2011. godine mediji u Bosni i Hercegovini objavili su vijest da je BH Telecom Sarajevo, najprofitabilnija kompanija u zemlji, „konačno dobilalegalan Nadzorni odbor“. Uz ovu informaciju svi su mediji donijeli i kratko „prisjećanje“ na prethodne tri godine, na tri godine nezakonitog radaprethodnog Nadzornog odbora BH Telecoma, na tri godine koje na najbolji mogući način ilustruju neregularan rad nadzornih odbora u BiH u državnimkompanijama, nezakonito ponašanje predstavnika izvršne vlasti i njihovu vanserijsku sposobnost da provedu svoje zamišljene ciljeve u djelo

2 0 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

Tema

ZIF Prevent Invest Sarajevo sa 0,8odsto, ZIF Naprijed Sarajevo sa 0,6odsto, ZIF MI Group Sarajevo sa 0,4odsto i tako dalje. Budući da je u slučaju BH Tele-coma riječ o javnoj kompaniji,Vlada FBiH je svojom odlukompropisala da ona mora imati sedamumjesto uobičajenih pet članovaNadzornog odbora, čime je zapravostvorena mogućnost da se što višepolitički odanih kandidata zbrine nateret države članstvom u ovomnadzornom tijelu kompanije. I nar-avno, shodno tome, BH Telecomkao najprofitabilnija kompanija uBiH uvijek se finansijski svesrdnobrinuo za svoje članove Nadzornogodbora - godišnja izdvajanja za(ne)rad ovog sedmočlanog tijelačesto su izjednačena sa nivoomnovčanog izdvajanja za filantropskiili sponzorski rad kompanije u ci-jeloj godini.

PRAPOČECI NEZAKONITOG NONaša priča o nezakonitom izboru iradu Nadzornog odbora BH Tele-coma počinje, sada već davne 2008.godine. Niko tada nije mogao nitinaslutiti u šta će se pretvoriti XVIsjednica Skupštine dioničara BHTelecoma. Na toj su sjednici,naime, dioničari kompanije trebaliizabrati nove članove Nadzornogodbora. Šest ih je trebala izabratiVlada FBiH, odnosno njeni pred-stavnici u ovom dioničkom društvu,dok su jednog člana trebali iz-glasati mali dioničari, koji biglasanjem na Skupštini dobili svogpredstavnika. Mali dioničari su se, ustvari,dvoumuli između dva kandidata,dva predstavnika investiconih fon-dova, i mislili su da će jednom odnjih dvojice pripasti mjesto u Nad-zornom odboru. No, oni su pritome zaboravili na „korporativnuneman“ zvanu federalna Vlada.Vladini predstavnici su tada,suprotno zakonskim propisima,glasali i za predstavnika malihdioničara, tako da su konačnirezultati glasanja na Skupštinidioničara šokirali skoro sveprisutne. Rezultati glasanja bili suslijedeći: Samiru Čauševiću pripaloje 63,6 miliona glasova, SeaduGušmiroviću 59,1 milion glasova,Vjekoslavu Ivankoviću 57,1 milionglasova, Džemi Salihoviću 57,1 mil-ion glasova, Josipu Tomiću 57,1milion glasova, Mirsadu Husein-bašiću 57,1 milion glasova i, uimemalih dioničara, Nihadu Imamoviću57,8 miliona glasova?!?Tada je već bilo jasno da nešto nijeuredu. Imamović, tadašnji čelnikASA Holdinga i čovjek blizak vlada-jućoj SDA (i njen nekadašnji član),dobio je 57,8 miliona glasova, što

zapravo sugeriše da je za njegaglasao predstavnik državnog kapi-tala, iako to nije smio. Jer, jednos-tavno, svi mali dioničari zajednonisu imali toliko glasova, tako da jetim činom bilo zapravo otkriveno dasu se predstavnici federalne Vladepotrudili da u „profitabilni“ Nad-zorni odbor uguraju sebi bliskogpredstavnika „malih“. Imamović jena toj skupštini dobio zapravosamo 770.000 hiljada glasova,znatno manje od preostale dvojicekandidata malih dioničara. No,budući da je imao podršku većin-skog dioničara, federalne Vlade,Imamović je ipak ušao u Nadzorniodbor. „Predstavnici državnog kapitala suoduzeli nama, malim dioničarima,legitimno pravo da izaberemonašeg predstavnika. Oni imaju 90odsto dionica, a mi pet odsto, i nakraju nam ne daju da mi s našihpet odsto glasova izaberemo našepredstavnike, nego svojih 90 odstoguraju u naše glasove. Želim daporučim slijedeće. Gospodo izVlade, glasajte vi za svoje, alinemojte glasati za naše pred-stavnike. A ovdje je NihadImamović izlobiran da se ubaci unaše kandidate. Mi nemamo ništaprotiv njega, ali on je, dakle, izlobi-ran da se ugura među nas. Znači,oduzimaju nama pravo da imenu-jemo našeg predstavnika, jer onimogu da rade što hoće. OvaSkupština dioničara BH Telecomaje jedna obična farsa“, bjesnio jetada Rizah Sofitć, predstavnikmalih dioničara i predsjednikUdruženja Udruženja dioničara,akcionara i udjelničara BiH. No, predstavnici Vlade nisu se os-vrtali na to. Oni su se zapravo pon-ašali kako se inače ponašaju svi

„debelokožci“ u ovakvim prilikama- bilo im je zapravo potpuno sve-jedno što se mali dioničari bunezbog toga što ne mogu da izaberusvog člana jer su imali iza sebepolitiku i izvršnu vlast koja im je„naredila“ kako da glasaju. Među-tim ...

KUPOVINA VIŠEMILIONSKEPOSLOVNE ZGRADEZakonski propisi u FBiH kažu danadzorni odbor bilo kojeg dioničkogdruštva postaje legalan ne činomsamog izbora na skupštini negonjegovim upisom u Komisiju za vri-jednosne papire u FBiH. Kada jenovi saziv Nadzornog odbora BHTelecoma došao pred Komisiju, ovainstitucija, bez obzira što je vladinaagencija, ipak nije mogla takogrubo zatvoriti oči pred nelegalnimizborom kako su to učinili pred-stavnici Vlade FBiH na skupštinidioničara, te su odbili da upišu noviNadzorni odbor BH Telecoma u kn-jige. Komisija za vrijednosne papireFBiH proglasila je pri tome Nad-zorni odbor nelegalnim zbog čin-jenice, kako je navedeno, da je unjegov sastav nezakonito, kaopredstavnik malih dioničara, iz-abran Nihad Imamović. Njegovizbor osiguran je zahvaljujućiisključivo glasovima predstavnikavećinskog kapitala na Skupštinidioničara održanoj u decembru2008. godine, istaknuto je urješenju Komisije, te takav ishodKomisija za vrijednosne papire oci-jenjuje kršenjem prava malih dion-ičara da u Nadzornom odboruimaju svog predstavnika, ali ipovredom Zakona o Vladinim i min-istarskim imenovanjima, s obziromna to da Imamović nije prošao

konkursnu proceduru koju ovajzakon nalaže u svakom izboru ukojem izvršna vlast učestvuje di-rektno ili indirektno.Ono što se desilo nakon ovakve od-luke Komisije za vrijednosne papireFBiH ući će u anale korporativnogupravljanja u Bosni i Hercegovini.Vlada FBiH na čelu sa NedžadomBrankovićem, a kasnije i saMustafom Mujezinovićem, nije seni osvrnula na stav Komisije, daklejedinog relevantnog nadležnog ti-jela za sektor vrijednosnih papira iposlovanja dioničkih društava, te jenelegalni Nadzorni odbor nastaviosa radom. Mediji su tadašpekulisali da je Imamović zapravodoveden u Nadzorni odbor kako biovo tijelo donijelo odluku o kupoviniposlovne zgrade od firme OKI, kojaje u vlasništvu braće Okerić. Ševk-ija Okerić je dugogodišnji kadarStranke demokratske akcije. Ipored toga što se kao direktor OKI-ja vodi njegov brat Edhem, kom-paniju upućeni dio javnosti vezujeza Ševkiju, nekadašnjeg predsjed-nika gradske vlade Sarajeva podopsadom, pa onda prvog direktoraAgencije za privatizaciju KantonaSarajevo, a današnjeg direktoraSERDE (Sarajevske regionalnerazvojne agencije).I u svemu tome ne bi zapravo biloništa sporno da OKI-jeva zgradanije bila enormno skupa (35 mil-iona KM), nezavršena i u osnoviprilično neisplativa BH Telecomu. Kako je navedeno u revizorskomizvještaju za 2010. godinu, koji pot-pisuje generalni revizor IbrahimOkanović, BH Telecom je 2005. go-dine donio odluku o izgradnjiposlovne zgrade u užem centruSarajeva, ali se od te odlukeodustalo s dolaskom Nedžada

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 2 1

Tema tema

tema

2 2 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

Rešidbegovića, sadašnjeg gener-alnog direktora BH Telecoma, namjesto prvog čovjeka najprofitabil-nije kompanije. Dolaskom Rešidbe-govića na čelo Uprave od toga seplana odustalo i sve su aktivnostitada usmjerene na kupovinuzgrade. Obrazloženje za tu odlukuje bilo da su cijene zemljišta natraženom lokalitetu visoke. Među-tim, takva argumentacija nije uvjer-ila federalne revizore, koji su setakođe počeli baviti ovom prob-lematikom, koji su zaključili „daako je zemljište na utvrđenomlokalitetu bilo toliko skupo -poslovna zgrada na istom lokalitetusigurno je još skuplja“.

PAT POZICIJAZakonski gledano,sada se cijelasituacija sa BH Telecom-om, Nad-zornim odborom, NihadomImamovićem i OKI zgradom dovelado pat pozicije. Nadzorni odbor jepo svaku cijenu želio ozakoniti od-luku o kupovini zgrade, ali imao jejedan „mali problem“ - bio je neza-konit i nelegalan. Samim tim su injegove odluke bile iste takve -nezakonite i nelegalne. Vlada FBiHse nije pretjerano obazirala nastavove Komisije, ali je vremenom,zbog nepopustljivosti ove institucije,pritiska javnosti i medija, te međus-tranačkim dogovorima, pronađeno„kompromisno“ rješenje.Pod pritiskom iz Vlade FBiH, pred-stavnici BH Telecoma pokrenuli suna nadležnom sudu upravni sporprotiv pomenutog rješenja Komisijeza vrijednosne papire FBiH, ali jezapravo ključna stvar za cijelislučaj dogovorena „iza zatvorenihvrata“ - sredinom 2010. godine,političke stranke vladajuće koali-cije odlučile su smijeniti Nadzorniodbor BH Telecoma izabran 2008.godine. Imamović je na insistiranjefederalne Vlade preživio „stari“ iušao i u „novi“ Nadzorni odbor, čijisu novi članovi ispred Vlade FBiHtakođe izabrani. Skupština dioničara BH Telecomana XXII sjednici izabrala je šestnovih članova Nadzornog odbora.

To su bili Mesud Hadžialić, AldenBajgorić, Mugdim Mandžuka, ŠevalKovačević, Srećko Mataić iVjekoslav Ivanković, a njima se opetpridružio Nihad Imamović, kaopredstavnik malih dioničara. I doksu se mediji nažalost i dalje baviliImamovićem, novi Nadzorni odborje dobio vaninstitucionalnu podrškuuspostavljenu na relaciji SDA -Stranka za BiH, te je tim bio spre-man za donošenje „teških i važnih“odluka. A da je uspostavljen imeđustranački konsenzus po tompitanju svjedoči i slijedeće. SamiraČauševića, kandidata SDA, „starog“predsjednika Nadzornog odboraBH Telecoma je na tom mjestunaslijedio Alden Bajgorić, kandidatStranke za BiH. Sve je, dakle, bilospremno za dugo pripremanu „od-luku vijeka“.Koji je od pomenuta dva nadzornaodbora BH Telecoma - „stari“ ili„novi“ - donio odluku o kupoviniOKI-jeve zgrade? Niti jedan, sudeći prema riječimageneralnog direktora BH Telecoma,Nedžada Rešidbegovića. Naime nanaše pitanje za vrijeme mandatakojeg NO je odlučena kupovina OKIzgrade dobili smo odgovor da je“nadzorni odbor u sastavu SamirČaušević predsjednik, te članovi: J.Borislav, H. Jurković, J. Tomić, M.Huseinbašić, F. Kapidžić ispredmalih dioničara donio odluku zakupovinu poslovne zgrade 5. aprila2008. godine i to u sastavu koji jebio legalno registrovan od straneKomisije za vrijednosne papire. Napredmetni odluku je dalo saglas-nost resorno Ministarstvo FBiH.Promjena NO o kojem vi govoritedešava se koncem 2008. godine itačno je da je komisija odbila da gaupiše u registar. Na prijedlog Pre-mijera FBiH BH Telecom se žalio naodluku Komisije i pokrenut je up-ravni spor koji ni do danas nijeokončan“. Ali taj saziv NO nijedonosio odluku o kupovini OKIzgrade u ulici Franca Lehara uSarajevu, niti podržao izvještajKomisije za analizu i ocjenu priml-jenih ponuda, koja je prvorangira-

nom ocjenila njihovu ponudu,naprosto jer tad je na scenu došlonovih sedam članova, za razliku odranijih šest članova. Revizori kažuda je nakon pregovora vođenih višeod godine, krajem 2010. prihvaćenakonačna ponuda, što znači za vri-jeme Aldena Bajgorića, kao pred-sjednika NO BH Telecoma.„Najznačajnije povećanje na ovojpoziciji u iznosu od 35.531.843 KModnosilo se na ulaganje u novuposlovnu zgradu. Radi se o kupoviniposlovne zgrade, nedovršenog ob-jekta, nabavljene od firme „ OKI“d.o.o. Sarajevo, po Ugovoru okupoprodaji, broj: OPU-IP1463/2010, od 13.09.2010. godine“,stoji u revizorskom izvještaju.

Međutim, nakon pregovora cijenazgrade je spuštena na 34.335.162KM, a u BH Telecomu nam nisumogli objasniti kako je u međuvre-menu nastala razlika od 1,2 mil-iona KM između ugovorene cijene iizdvojenih 35,5 miliona KM. Ono štonam jeste pojašnjeno je da BHTelecom sproveo postupak izboranajpovoljnije ponude nakon javnogpoziva na osnovu kojeg su u užiizbor ušle tri ponude i to: Impor-tane, Interinvest i OKI. Svaki odponuđenih objekata je imao cca10,000 m2 poslovnog prostora i2,000 m2 garažnog prostora što je itraženo. Kako ističu u upravi BHTelecomu odabrana je najpovoljnijaponuda i po cijeni i po sadržaju.

koliko košta rad nadzornog odbora?U revizorskom izvještaju Ureda za reviziju FBiH se navodi da je Nad-zorni odbor BH Telecoma u 2009. godini na svoje naknade i drugetroškove potrošio ravno milion KM, što je tri puta više nego godinuranije (2008.), kada je potrošeno 324 hiljade KM. Šta je uzrokovalo tolikiporast troškova nismo saznali. Ako bismo milion KM podijelili na 12mjeseci pa na 7 članova NO došli bismo do fantastičnih 11.904 KM pomjesecu po članu NO. Kako je u finansijskom izvještaju navedeno da suu to uračunati i drugi troškovi, teško je ustvrditi stvarni iznos mjesečnihnaknada za članove NO, ali možemo reći da je poskupljenje došlo saNO izabranim krajem 2008. godine i sa ostalim neregularnostima kojesu se dešavale.

tema

Objekat u ulici Franca Lehara ima10,500 m2 poslovnog prostora i2,500 m2 garažnog prostora i2,000 m2 parking prostora. Pros-tom matematikom se izračuna daje za kupovinu ovog nedovršenogobjekta sa garažom i parkingomizdvojeno 2289,01 KM/m2.„Cijena o kojoj govorite nije nikadnije bila cijena objekta već vrijednosthipotekarnog kredita na vrijednostobjekta u tom trenutku. Mi sma-tramo da smo kupili objekat kojipotpuno odgovara našim potre-bama. Povrat investicija premaekonomskom elaboratu je za na-jviše 15 godina, što je izuzetno po-voljno za ovakvu vrstu investiranja.Preseljenje će se obaviti po za-

vršetku radova“, pojašnjava Rašid-begović, direktor BH Telecoma idodaj da je potpuno izvjesno kolikotreba još uložiti sredstava jer suproveli izbor otvorenim postupkomna koji su dobijene ponude šestkvalifikovanih ponuđača. „Završetakobjekta će biti izveden prema našimpotrebama i organizacijskoj struk-turi. Ponuđene cijene su otprilike uokviru predviđanja, s tim da smo misproveli neke dorade na naš zahtjev,koje su uticale na poskupljenje ob-jekta u odnosu na ukupnu cijenu zacca 2 %“, kaže Rašidbegović. Ostalismo uskraćeni za informaciju otačnom iznosu ovih radova na ob-jektu, kao i o kojem se poskupljenjuradi. Poznato je da BH Telecom na

ime najma godišnje troši oko1.200.000 KM.

REVIZORI SUMNJIČAVIPa ipak, u već navedenom Izvješ-taju o reviziji poslovanja BH Tele-coma federalni revizori navode dase nisu „uvjerili da je postupaknabavke poslovne zgrade prove-den efikasno“. Oni su istakli da naosnovu uvida u prezentovanudokumentaciju se nisu uvjerili daje kupovinom predmetne poslovnezgrade u potpunosti riješeno pi-tanje ukupno potrebnog poslovnogprostora za 724 zaposlenika Gen-eralne direkcije, niti da li je i ukojoj mjeri kupovina zgrade naspomenutom lokalitetu, posebno

sa stanovišta prilazne infrastruk-ture, funkcionalnosti i zadovol-jenja svih potrebnih radnih uslovabolje rješenje od izgradnje ranijeplaniranog poslovnog centra. Nemožemo potvrditi da su do sadauložena sredstva efikasnoutrošena, uzimajući u obzir ineizvjesnost visine preostalih ula-ganja da bi se zgrada dovela ufunkciju, konstatuje se u izvješ-taju. „Sve aktivnosti koje suvođene od kraja 2007. godine, odinicijative za procjenu vrijednostigrađevinskog objekta u izgradnji,u vlasništvu firme »OKI« d.o.o.Sarajevo do izrade Izmjena i dop-una Investicionog programa iElaborata o ekonomskoj oprav-danosti ukazuju da se favorizovaoprocijenjeni objekat“, ističu revi-zori u Izvještaju.Tako ostaje i dalje sporna previ-soka cijena zgrade od 34,3 milionaKM, pri čemu je, na primjer, nasamoj web stranici firme OKI nave-deno da je (precijenjena) vrijednostinvesticije u izgradnju poslovnezgrade 17,8 miliona maraka. Gdjeje otišla razlika od 16,5 miliona KMmožemo samo nagađati. Na našezahtjeve za pojašnjenjem upućeneVladi Federacije BiH, kao i stranciSDA nismo dobili odgovore do za-ključenja ovog izdanja magazina.Uzaludni su bili i pokušaji da namsvoju stranu priče kažu i NihadImamović, sada penzionisani bivšipetnaestogodišnji direktor ASAHoldinga, aktuelni predsjednikUdruženja poslodavaca BiH i pot-predsjednik UO Košarkaškogsaveza BiH, kao i direktor Sara-jevske razvojne regionalne agen-cije, Ševkija Okerić. No, bilo kako bilo, BH Telecom jekupio po veoma visokoj cijeni ne-dovršenu OKI-jevu zgradu. Dodanas, dvije godine nakonkupovine, direkcija se nije uselilau ovu zgradu. S dolaskom novevlasti imenovan je novi (konačnolegalni) Nadzorni odbor najprof-itabilnije bh. kompanije, a bh.javnosti iz cijele ove priče ostajesamo pouka. Federalna se Vladapokazala daleko većim i boljim„igračem“ nego se to u početkupretpostavilo. I dok se javnost bav-ila imenovanjem Imamovića uNadzorni odbor u ime malih dion-ičara, federalni dužnosnici su s tim„spinom“ dobili strateški prostorda završe svoje planirane poslove.U zapadnim zemljama postoje ljudikoji se nazivaju „spin doktori“, ačija je svrha da skreću pažnju javn-nosti s ključnih stvari na nevažnedogađaje. Po svemu sudeći, u BiHspin doktori bi u federalnoj Vladinašli na dostojnog konkurenta.

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 2 3

Preporuke za sprečavanjetrovanja hranom

Banane skuplje čak za 57odsto!

Poskupljujumesne prerađevine

On je komentarišućistanje u našoj državi imogućnost zaključivanjanovog aranžmana rekaokako bh. vlasti od MMF-aimaju punu podršku iohrabrenje kada su u pi-tanju nove reforme. Usvom pismu Christoukaže kako MMFohrabruje vlade prevladatijednokratne mjere šted-nje i napraviti iskorakkada je riječ o platama ujavnom sektoru i zapošl-javanju, povlasticama naosnovi učestvovanja uratu, penzijskom izdravstvenom sistemu.Ovo ujedno znači i kako će glavne sm-jernice prilikom pravljenja novog pismanamjere entitetskih vlada biti rezovi usocijalnom sektoru i primanjima ad-ministracije. Costas Christou u svomepismu nakon boravka u BiH ističe kakoMMF pozdravlja izglede za usvajanjedržavnog proračuna koji bi trebao uk-loniti elemente nesigurnosti u pro-računskom planiranju. Christou ističeda se nakon uspješnog prilagođavanjapočetnim efektima globalneekonomske krize ekonomija BiHsuočava s obnovljenim pritiscima, aoporavak, koji je počeo 2010., oslabio jejer se kriza eurozone negativno odrazilana izvoz BiH i priljev kapitala. “Domaćapotražnja i dalje je slaba, uslovljena

fiskalnom štednjom, stagniranjemplata i sporim rastom kredita. Nevidimo rast proizvodnje u 2012, a izglediposlije 2012. su slabi zbog nesigurnostiu eurozoni i ranjivosti same BiH”,navodi se u pismu. Prema ocjeni Chris-toua, bankarski sektor u BiH se dobronosi s uticajem globalne financijskekrize, no dodaje i kako je u prvom kvar-talu 2012. zabilježen neznatan rast ne-funkcionalnih kredita.

zbog MMF-a plate i naknadeponovo na udaru

Svjetska banka prije nekoliko dana izdala je publikaciju u kojoj senavodi da je indeks cijena hrane na svjetskom tržištu od decembraprošle do marta ove godine porastao za osam odsto. Brojniekonomski analitičari, ali i predstavnici udruženja poljoprivrednihproizvođača i potrošača, upozoravaju na neminovni drastični porastcijena i na domaćem tržištu. Duljko Hasić, ekonomski analitičar uSpoljnotrgovinskoj komori BiH, ističe da su negativni svjetski tren-dovi, kao što su povećanje cijena nafte i žitarica, ali i izrazito nepo-voljne vremenske prilike koje traju još od prošle zime, uticali naglobalno poskupljenje hrane. „U svim zemljama EU već je došlo doposkupljenja osnovnih životnih namirnica, ali je slična tendencijazabilježena i u susjednim zemljama. S obzirom na to da BiH imaogromne probleme u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, koja nijeu stanju da samostalno snabdijeva stanovništvo svim potrebnimnamirnicama, realno je očekivati da će u narednih mjesec dana doćido novog dramatičnog rasta cijena“, rekao je Hasić.

Potražite nas na fejsbuku

Hrana u BiH skuplja za 30 odsto!

Prehrambeni proizvodi u BiH do kraja juna, zbog globalne nestašice pšenice i katastrofalnog stanja u kom se nalazidomaća poljoprivredna proizvodnja, poskupiće za

najmanje 30 odsto

Ključna stvar za stabilnost javnih finansija na svim nivoima u BiH jest kontrola rashoda, poručio je jasno javnosti i bh. vlastima šef misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za BiH Costas Christou

Na pumpama "Ecotok" i "Ecoval" u Travnikuod ovog vikenda svi građani mogu točiti gorivopo izuzetno povoljnim "taxi" cijenama, odlučilisu vlasnici lokalnih benzinskih pumpi. Iz pre-

duzeća navode da su ovu odluku donijeli zbogteške situacije u lokalnoj privredi, ali i želje dana neki način pomognu svim vozačima igrađanima.

ToČEnjE GorIvA PoIzUzETno nIskIM cIjEnAMA

2 | P o t r o š a č I N F O

Rast cijena zabilježen je i u martu ove godine,kada je na mjesečnom nivou zabilježena in-flacija od 0,4 odsto. Cijene su u martu 2012. uodnosu na mart 2011. godine u prosjeku višeza 2,1 odsto, podaci su Agencije za statistikuBiH (BHAS). Prosječni rast cijena zabilježenje u odjeljcima alkoholnih pića i duvana za10,4 odsto, prevoza za 6,4 odsto, stanovanja,vode, električne energije, plina i drugih ener-genata za 6 odsto, restorana i hotela za 2,4odsto, namještaja, kućanskih uređaja i re-dovnog održavanja kuće za 1,6 odsto. Osimtoga i u odjeljku komunikacija, cijena je po-rasla za 1,5 odsto, a u odjeljku hrane i beza-lkoholnih pića te ostalih dobara i usluga za0,7 odsto, dok je u odjeljku rekreacije i kul-ture porasla za 0,6 odsto, te zdravstva za 0,1odsto. Sniženja cijena u prosjeku zabilježenasu u odjeljcima odjeće i obuće za 6,2 odsto teobrazovanja 0,5 odsto. Cijene proizvoda i us-luga koje se koriste za ličnu potrošnju su se,prema podacima Agencije za statistiku BiH(BHAS), u Bosni i Hercegovini u prosjekusmanjile u aprilu tekuće godine za 0,4 odstou usporedbi s podacima iz marta. Kako senavodi u BHAS-u, niže su cijene u odjeljcimastanovanja, vode, električne energije, plina idrugih energenata, ali i odjeće i obuće. Uodjeljku stanovanja, vode, električne energije,

plina i drugih energenata zabilježen je pad ci-jena za 4,6 odsto, a u odjeljku obuće i odjećeza 1,5 odsto. Pad cijena u spomenutomodjeljku je uzrokovan padom cijene elek-trične energije za 13,8 odsto zbog primjenetarifnih stavova ljetne tarifne sezone u RS-u.Za razliku od ovog, zabilježene su više cijeneu odjeljku prijevoza, alkoholnih pića i duhana,hrane i bezalkoholnih pića, ali i zdravstva,rekreacije i kulture. Tako je, posmatrano poodjeljcima prema namjeni potrošnje(COICOP), u aprilu ove godine u odnosu namart u prosjeku zabilježen rast cijena usljedećim odjeljcima: prijevoza za 0,9 odsto,alkoholnih pića i duvana za 0,4 odsto, hrane ibezalkoholnih pića, zdravstva te rekreacije ikulture za 0,1 odsto. BHAS naglašava kakosu cijene u aprilu 2012. u odnosu na istimjesec u 2011. godini u prosjeku više za 2,3odsto.

rast cijena na tržištuPodaci Agencije za statistiku BiH (BHAS), kojisu pokazali da je povećan broj radova u inos-transtvu u prvom kvartalu ove godine zaogromnih 182,4 odsto u odnosu na četvrti kvar-tal 2011., bh. građevince ne raduju toliko. Onikažu kako je ta brojka enormna, jer je u istomrazdoblju u 2011. bilo izgubljeno tržište Libije,koje je činilo čak 40 odsto ino bh. radova.Takođe, građevinski stručnjaci ne očekuju nekuveću ekspanziju i povećanje radova usljedećem razdoblju, ali smatraju da neće doćido masovnog zapošljavanja radnika u ovomsektoru. Brojka građevinskih radova jedrastično porasla u odnosu na posljednji kvar-tal u 2011., a kako su pokazali podaci BHAS-a,vrijednost izvršenih građevinskih radova u in-ostranstvu je u prvom kvartalu 2012. u odnosuna isto razdoblje prethodne godine veća za 21,6odsto. Džemal Kalajdžisalihović, sekretar Aso-cijacije građevinarstva BiH pri Spoljnotrgovin-skoj komori BiH, kaže kako iza ovih brojki stojiprekid radova i građevinskih aktivnosti u Libiji,odnosno u zemlji gdje je BiH ostvarivala više od40 odsto od ukupnih radova u inozemstvu.Prema tome, kako on ističe, logično je očeki-vati da, u odnosu na zabilježeni pad u 2011. itadašnjim malim brojkama, ove godinepokazujemo ozbiljniji rast. Iako su vremenskeneprilike imale velikog uticaja na odvijanjeradova i poštivanje rokova u prvom kvartalu uzemlji, u inostranstvu to nije imalo efekta jerzemlje u kojima bh. građevinci rade su zemljegdje su daleko veće temperature nego uEvropi.

Bh. građevinarstvoočekuje više radova

U skladištima Uprave za in-direktno oporezivanje u ovomse trenutku nalazi oduzetaroba u vrijednosti od čak 10miliona maraka, a da stvarbude zanimljivija, to itekakokošta državu, jer se za osigu-ranje robe na godišnjemnivou izdvaja oko 340 hiljadamaraka. Međutim, u UIO-u pokušavaju naćirješenje za ovaj problem te je Upravazadužena što prije propisati proceduru kakobi se roba, koja ispunjava takve uslove,učinkovitije uništavala u skladu s važećimzakonskim propisima. Tako bi se barempočeo rješavati dugogodišnji problem gomi-lanja robe po skladištima maraka. Međutim,u UIO-a, koja se ne može prodati na licitaci-jama te koja stvara dodatno opterećenje

državnom proračunu. Premariječima Ratka Kovačevića,načelnika Odjela za komu-nikacije maraka. Međutim, uUIO-a, do sada se uspješnoprovodio postupak uništenjarobe koja služi ljudima, poputprehrane, cigareta ikozmetičkih proizvoda uz

prisutnost posebnog svjedoka koje služi spr-ječavanju eventualnih zloupotreba. „Ta se roba uništava jer ne postoji vjerodosto-jna dokumentacija o kvalitetu, odnosno nezadovoljava standarde za stavljanje u slobodnuprodaju“, pojasnio je Kovačević. Međutim, problem je mnogo veći kada su u pi-tanju zaplijenjena vozila, kojih u ovom trenutkuima čak 1509 i za koja postoje pravosnažnepresude pred nadležnim sudovima.

U skladištima oduzeta roba u vrijednosti od 10 miliona kM

P o t r o š a č I N F O | 3

Higijena prilikom pripreme i konzumiranja hrane tenjeno pravilno čuvanje jedini je način da bismo bili sig-urni da je hrana zdravstveno ispravna te spriječili po-javu bolesti. Bakterije se brže razvijaju i razmnožavajuna nekim vrstama hrane nego na nekim drugim.Vrste hrane koje su podložne razvoju bakterija su:meso, perad, mliječni proizvodi, jaja, mesne pre-rađevine, ribe i druga morska hrana. Ove vrste hranese nazivaju jako osjetljivom hranom. Ako se jako os-jetljiva hrana zarazi bakterijama koje prouzrokujutrovanje i zatim se ostave u zoni opasne temperature,mogu izazvati trovanje hranom. Bakterije se brzorazmnožavaju kad je temperatura između 5°C i 60°C.To se zove zona opasne temperature. Vodite računa dahrana bude što kraće u zoni opasne temperature.

TROVANJA HRANOM SU ČEŠĆA LJETITrovanje hranom je češće ljeti a prvi razlog je taj da štosu bakterije prisutne svuda u okolini, u tlu, vazduhu,vodi, kao i u tijelu ljudi i životinja. Ovi mikroorganizmirastu brže za vrijeme ljetnih mjeseci. Većina bakterijakoje uzrokuju trovanja hranom rastu brže na tempera-turi od 32°C do 43°C. Bakterije za razvoj trebaju i vlagu,te je njihov rast još izraženiji kada je povećana vlažnostzraka. U pravim uslovima, štetne bakterije će se umnogo većem broju umnožiti u hrani.Četiri su najvažne stvari koje treba zapamtiti vezano uzpravilnu higijenu hrane a ukratko ih zovemo 4 Cs su:čišćenje, unakrsna kontaminacija, hlađenje, kuhanje.

REDOVNO PRATI RUKE I RADNE POVRŠINENeoprane ruke su jedan od glavnih uzroka trovanjahranom.•Prati ruke toplom vodom i sapunom prije nego štodođete u kontakt sa hranom, nakon korištenja toaleta,

mijenjanja pelena i igranja sa kućnim ljubimcima;•Kada jedete van kuće, potražite izvor tekuće (sigurne)vode za piće ili ponesite vodu za pripremanje i čišćenje.Dobro je pripremiti i pakovanja suhih i vlažnih papir-natih maramica za pranje ruku i radnih površina.

UNAKRSNA KONTAMINACIJAUnakrsna kontaminacija za vrijeme pripremanja,pečenja i serviranja hrane jedan je od osnovnihuzroka trovanja hranom. Pažljivo zamotajtesirovo meso kako sokovi iz mesa u prenosivomfrižideru ne bi došli u kontakt sa drugom hra-nom. Operite tanjire, pribor za jelo i daske za

rezanje mesa prije nego ih ponovo upotrijebite zapečenu hranu.

ČUVATI HRANU NA ODGOVARAJUĆIM TEMPERATURAMAZalihe i ostatke hrane potrebno je čuvati na onim tem-peraturama koje sprečavaju porast kolonija bakterija iproizvodnju njihovih toksina. Kvarljive namirnice,kuhanu hranu i ostatke jela potrebno je obaveznospremiti u frižider čim je prije moguće. Ostatak odkuhanja trebalo bi brzo ohladiti i tada staviti u frižider.Prije zamrzavanja velike količine hrane treba je razdi-jeliti u više posuda kako bi se što prije zamrznule.Važno je uvijek pogledati deklaraciju na pakovanju ikakve režime čuvanja hrane nalaže proizvođač.

KUHATI NA ODGOVARAJUĆIM TEMPERATURAMAStručnjaci za sigurnost hrane saglasni su s tim da jehrana sigurno kuhana kada je grijana dovoljno dugo ina dovoljno visokim temperaturama kako bi se uništilesve štetne bakterije koje mogu uzrokovati trovanje hra-nom.• Ukoliko niste sigurni da je hrana dovoljno pečenamožete koristiti termometar. Hrana je gotova za jeloako su sokovi u mesu bistri, tj. nisu ružičasti. Mesopečeno na roštilju se obično prije ispeče izvana.• Na izletu težiti da se meso ispeče do kraja.Djelomično kuhanje hrane omogućava bakterijama daprežive i da se razmnože do te mjere da ih naknadnokuhanje više ne može uništiti.

Preporuke za sprečavanjetrovanja hranomČuvanje na neodgovarajućim temperaturama jedan je od glavnih razloga za pojavu bolesti uzrokovanih trovanjem hranom. Ohlađena kvarljiva mesnajela, kuhano meso, piletina, kao i salate od krompira i tjestenine treba čuvati u odvojenim frižiderima u kojima se nalaze kesice s ledom ili boce sa zam-rznutom vodom

Prosječan bh. građanin koji ima sreću raditi smjesečnim primanjima koja ne prelaze 820maraka svojoj porodici može priuštiti svega 40odsto proizvoda i usluga koji su im potrebni zaživot. Ovo su potvrdile sindikalne organizacijekomentarišući cijene namirnica i usluga izaprila, ali i primanja koja su radnici ost-varili u ovome mjesecu. „Trenutni odnos prosječne plate i iznosapotrebnog za pokrivanje potrošačkekošarice je najmanji do sada. Čak je ikrajem 2010. i početkom 2011. godine,kada je zabilježen najveći rast cijena,prosječna plata mogla osigurati do 50odsto potreba sindikalne potrošačkekošarice, kazali su iz Saveza sindikata RS-a.Cijene hrane i bezalkoholnih pića bilježe rastzadnjih nekoliko godina, a i u aprilu, kada je ve-liki dio proizvoda padao, hrana i bezalkoholnapića su i dalje poskupljivali. O razlici života po

opštinama govori i anketa Federalnog min-istarstva trgovine o cijenama nekihnamirnica u aprilu. Prema toj anketi,

razlika u svinjskom mesu pogradovima je i do nekoliko

maraka. Najskuplje sesvinjsko meso

plaća u Sara-jevu

gdje je kilogram 12 maraka, dok je najjeftinije uZenici gdje se može kupiti za 7,5 maraka. O ra-zlici i nelogičnosti u cijenama govore i podaciraznih agencija. Prema podacima Agencije zastatistiku BiH, prosječna cijena kilograma riže uBiH je 3,44 marke, a u anketi Federalnog min-istarstva trgovine stoji kako kilogram riže uMostaru košta 5,04 marke. Prema anketi iz min-istarstva, najveći rast cijena u aprilu zabilježen jeu cijeni svježe pastrve i to za više od 3 odsto, pa

je tako kilogram ove namirnice u Mostarudosegao cijenu od 10 maraka. Zastrašu-jući rast cijena zabilježen je kod voća, au toj oblasti su najviše poskupjele ba-

nane čija cijena je u aprilu bila viša za 57odsto u odnosu na početak godine. Veliki

rast zabilježen je i kod cigareta koje su poskupileza skoro 14 odsto. Veliki rast cijena zabilježen jei kod benzina koji je u aprilu bio skuplji za 13odsto u odnosu na decembar prošle godine.

Banane skuplje čak za 57 odsto!

Razmišljajte un-aprijed kad sukablovi u pitanju– Ukolikopreuređujetesvoj dom, razm-jestite kabloveimajući u vidubudućnost.Lakše je da touradite sada,nego kad savnamještaj budeunešen.Imajte HDTV uplanu – Televiz-ija visoke defini-cije (HDTV) jenovi digitalnistandard zakvalitet slike.Ukoliko kupujete novi televizor ilivideo projektor, provjerite hoćeteli biti u mogućnosti da uživate unevjerovatnoj slici i zvuku.Nemojte kupovati jučerašnjeproizvode – Mnoge prodavnicekupuju velike količine opreme iposlije ih prodaju po nižoj cijeni.Kupujte samo u onim prodavni-cama koje obezbjeđuju novutehnologiju.Mislite novčanikom, ali vodite serazumom – Kvalitetna i dugotra-jna roba su najefikasniji atributikoje možete ugraditi u vaš dom.Kupujte iskustvo, ne kutiju –Pronađite prodavnicu koja vam

omogućava da testirate vašu robu.Pametnije je fokusirati se na kra-jnji rezultat i praviti izbore na os-novu performance i vrijednosti.Nemojte trpiti daljinske upravl-jače koji su komplikovani za ko-rišćenje – Za svaki sistem postojedaljinski upravljači koji su laki zakorišćenje. Čak, možete tražiti daih programiraju lično za vas, kakobi vama imali najviše smisla.Konsultujte profesionalca – Un-aprijed provjerite da li kompanijanudi profesionalno i stručno os-oblje.Povećajte svoja očekivanja – Elek-tronski sistemi su velika investi-cija, tražite ono što platite.

nekoliko savjeta zaaudio i video opremu

Hrana iz BiH za posebnepotrebe slična kao u EvropiPrilikom održavanja radionice o hrani za posebne prehrambene potrebe,direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine Sejad Mačkić jerekao kako je ta hrana približna onakvoj kakva je u Evropskoj uniji (EU).Kako je on objasnio, na adresu Agencije za sigurnost hrane BiH stigli supodaci od laboratorija za kontrolu hrane i pokazali su da je u 2011.urađeno 1688 analiza proizvoda i da deset njih analiziranih nije odgovaralopropisima, odnosno 0,59 posto. Spomenuta radionica je organizovana uzpodršku Generalnog direktorata za proširenje EU-a s korištenjem instru-menta TAIEX, a njen glavni cilj je bio zaštita potrošača putem usaglaša-vanja i implementacije propisa o hrani. Podsjetimo da ova vrsta hranemora ispunjavati specijalne prehrambene zahtjeve osoba čiji su digestivniprocesi ili metabolizam poremećeni, odnosno osoba koje se nalaze uposebnom fiziološkom stanju i koje mogu imati posebnu korist od kon-trolirane upotrebe određenih supstanci u prehrambenim proizvodima. Naradionici su svoja mišljenja iznijeli međunarodni stručnjaci iz ove oblasti,ali i službenici nadležnih institucija u BiH za hranu, laboratorija za kon-trolu hrane, fakulteta, kao i predstavnici udruženja oboljelih od celijakije.Kako je objasnila Nada Stojanac, predsjednica Udruženja oboljelih od celi-jaklije, oboljeli na prostoru BiH mogu kupiti proizvode bez glutena. No,kako ona kaže, ti su proizvodi uglavnom stranog porijekla, a oni koji potičuiz BiH još nisu sigurni te postoji strah za njihovu kupnju. Stoga, ona senada da će usklađivanjem pravilnika i direktiva s Evropskom unijom i nanaše tržište stići proizvodi koji su kvalitetni i koji će se bez straha moćikonzumirati.

4 | P o t r o š a č I N F O

3 0 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

karijeraKad se kaže dosada na poslu većini je prva asoci-jacija proizvodna traka u fabrici i Charlie Chaplin uangažovanom filmu Moderna vremena iz 1936. A štoje s našim kancelarijskim slučajevima dosade - pro-mašenim sastancima, premetanjem papira, rutin-skim poslovima, morem nepotrebnih informacija isličnim nevoljama "bijelih okovratnika"?Dosada nije stanje kad čovjek nema šta raditi, ali jevrlo česta i u tim situacijama. Uvijek postoji izbor.

Dosada je neugodno psihičkostanje koje se javlja kad nam nijedna aktivnost nije privlačna,kad nas situacija na to tjera (npr.obveza popunjavanja formulara,davež od sastanka itd.). Mozaktraži određenu nivo pobuđenosti,a kad je ne dobija - nastupadosada. U ekstrovertnih seosoba, u prosjeku, javlja ranije ičešće jer im treba viši nivo stim-ulacije da mozak bude "zadovol-jan", negoli introvertima. No, usvakom zlu ima i neko dobro.Dosada može motivisati na nekunovu, uzbuđujuću aktivnost.Dosada govori da nešto nije zanas. Ona ima i svoj komunikaci-jski aspekt - pokazuje okruženju šta ne volimo, a dato sami ne moramo reći. Uspješni menadžeri se tre-baju zapitati i o dosadi - ko se i zašto dosađuje.Naime, prema procjenama, oko 50 odsto eksperataodlazi iz kompanije zbog dosade, a i svaki četvrti za-posleni razmišlja o tome!Osim fluktuacije, dosada donosi i druge posljedice -povećane izostanke, nesreće na radu, pogreške,propuštanje obveza, nedomaćinsko ponašanje. I štaonda činiti? Čovjek obično nije kriv što mu jedosadno. Menadžeri se moraju time baviti! Er-

gonomski, dobro je rad i procese učiniti stimulativni-jima - npr. ne uvoditi potpuno kompjutorizovanovođenje procesa, dati aktivniju ulogu čovjeku, sman-jiti broj sastanaka, a one potrebne učiniti dinamičn-ima, dobro ih isplanirati i voditi, dopustiti da učesniciizlože nove zamisli, da na početku popričaju malo osvakodnevici i sl. Smanjiti papirologiju - da, pogotovoonu koja se ponavlja na razne načine (pitajte o tomeone koji popunjavaju papire). I, na kraju, pozvati za-poslene da sami kreiraju svoje okruženje kako biimali što više odbrane od dosade - od zvučne kuliseiz radija do ukrasa na zidu i stolu, cvijeća.

dosada na radnom mjestu

U stisci ste, ostali bez posla ili ste 'nan-jušili' tu nevolju, imamo za vas neko-liko izlaza. Biće potreban talent, trud iponešto ulaganja, no možda ćete unekima od ponuđenih hobija pronaćibudućnost u kojoj ćete uživati.

MUZIKAAko svirate, šteta je da to činite samoza svoju dušu ili da uveseljavate svojebližnje. Prilika za zaradu je pregršt, odsviranja na ulici preko svirki u kafićima

i restoranima, pa sve do krštenja,svadbi, rođendana i drugih prilika u ko-jima je muzička podloga poželjna. Uponudu takođe možete svrstati i po-dučavanje onih koji znaju manje odvas.

FOTOGRAFIJA I VIDEOFotografi su ljudi koji dobro dođu usvim prilikama koje treba ovjekovječiti.Uz to, tu je mogućnost prodaje fo-tografija na brojnim online servisima.

Tehnologija stalno napreduje, pa iopremu treba često mijenjati novom,zbog čega je nivo ulaganja srazmjernovisok.

PLESI kod plesa je u igri podučavanje.Isprva se pozabavite radionicama,a potom se prebacite na snimanjevlastitog DVD-a i prodaju. No,želite li se probiti među najbolje,spremite se na puno vježbe itruda.

NAKITOriginalni, kvalitetni i cjenama pristu-pačni radovi lako će naći kupce, a ipuno je prostora za rad po narudžbi imjeri. Ulaganja su vrlo niska, ali tre-baće dosta vremena i upornostiposvetiti promociji.

SAPUNI, SVIJEĆE, MIRISI...Nešto je složenije i zahtjevnije kada suulaganje i kreiranje u pitanju, ali pre-poruka je ista kao i za nakit.

RAČUNARIAko su vam računari strast, tomožete okrenuti u svoju korist.Iako su PC-i postali sastavnim di-jelom naše svakodnevnice, punoljudi još muku muči čak i s nji-hovim osnovnim održavanjem iservisiranjem.

SAM SVOJ MAJSTORImate li dara za kućne popravke,mnogi će vam biti spremni platiti kakobiste im pomogli. Stoga...

KUHANJENešto je komplikovanije zbog ulaganjai dozvola koje treba dobiti. Međutim,kvalitetni kuhari i dobra klopa uvijek suna cijeni.

ŠIVANJEŽivimo u carstvu jeftine konfekcije. KodKineza je sve po 10 KM. Ali, trebate linešto kvalitetno, izrađeno po mjeri, po-tražićete dobru šnajdericu, zar ne? Atu su još i popravci, prepravci...

10 hobija na kojima možete zaraditi

Oko 50 odsto eksperata odlazi iz kompanijezbog dosade, a i svaki četvrti zaposlenirazmišlja o tome!

Da li raditi besplatno? Nema jednoznačnog odgovora.Sve zavisi od puno faktora, ali kakobiste lakše došli do odgovora upitajtese neka od sljedećih pitanja:

- Koliko dugo vas očekuje rad beznaknade? Ako se vaša privredna grana suočava skrizom, mnogi će morati napraviti nekeustupke kako bi opstali, onda je u redunešto napraviti i besplatno. Bez obzirada li se radi o dodatnom radu,prekovremenim, ili normalnom rad-nom vremenu za koje nećete dobitinaknadu. No, budite oprezni da setakva situacija ne pretvori u normalnu iočekivanu. Ne može takav neplaćenirad uticati na vaš život. Dakle ne tre-bate zbog takvog posla zapostaviti onajkoji se plaća i od kojeg morate živjeti.

Takođe, budite uvijeksvjesni da će vaš bespla-

tan rad uticati na vašubudućnost, ali i na druge.Možda će se očekivati da iu buduće radite za malu

naknadu (ionako ste već radili be-splatno) ili će zaposliti novu osobukoja će opet raditi besplatno. Ovdje seveć dolazi do tačke da sve dok imaneko zadovoljavajući ko će raditi be-splatno zašto bi se nekog plaćalo. A vine želite biti takav primjer.

- Zašto radite besplatno? Često osobe uđu u neki projekat sv-jesni da neće biti plaćeni, a ne vide nijednog razloga zašto to rade. U tomslučaju vrlo brzo postanu nezado-voljni. Ako ste pristali nešto odraditibesplatno morate znati zašto to ra-dite. Može se raditi o bilo čemu: ovašem širenju znanja, druženju snekim ljudima, doprinosu zajednici,pomaganju nekoj društvenoj grupi...

- Hoće li to napraviti neko drugi ako vine napravite? Ponekad dodatni neplaćeni posaoomogućuje sigurnost na poslu. Akoradite više nego što je u opisu vašegposla postajete vredniji preduzeću.Ali, to vrijedi samo ako ste preuzeliposao koji je teško zamjenjiv. Ukolikoradite prekovremeno, a radite posaokoji nije niti malo specifičan nećete stim postati nezamjenjivi nego kadbudete htjeli raditi manje tj. nor-malno radno vrijeme zamijenit ćevas.

- Hoće li to povećati vašu vrijednost? Ako nemate iskustva i ne možetenaći plaćen posao, neplaćen radmože vam pomoći u sticanjupotrebnog radnog iskustva. Na tajćete način poslije biti konkurentniji imoći ćete dobiti bolje plaćen posao ustruci. Razmislite hoće li će s timposlom vaša biografija izgledatibolje.

- Možete li to nadoknaditi na nekidrugi način? Ukoliko vam preduzeće ne možeplatiti dodatni rad, možda se možetedogovoriti oko nekih drugih prednosti.Postoji mogućnost da se vaš dodatnirad nagradi slanjem na stručne kon-grese, možda stručnim usavršavan-jem, udjelom u prihodima odpovećane prodaje...Dakle, ako radite besplatno, ne dobi-jate platu i naknadu, morate znatizašto to radite. Najgora je situacijaako samo radite i čekate da to nekoprimijeti i da nekog nadređenog budebriga. Vrlo vjerovatno neće. Zašto bise odjednom odrekao prihoda i vamaplaćao nešto što ste radili besplatno.Zašto bi njega bilo briga koliko steplaćeni ako vas nije.Morate sebi odmah postaviti cilj, štaočekujete od prekovremenog ili be-splatnog rada i koliko dugo ćete to ra-diti bez naknade. U protivnom se tomože otegnuti jako dugo.

Nije lako biti kritikovan. To je znak da se nekomenije dopalo vaše ponašanje, neki vaš postupak,stav... Neki ljudi tokom vremena shvate da jenemoguće pomiriti sva mišljenja i prestanu da sepreviše uzbuđuju oko toga. Neki, opet, ne. Trebauvijek imati na umu staru latinsku poslovicu:mnogima bi se dopao, da se nisi trudio dopasti sesvima. Jednostavno, treba prihvatiti činjenicu dane mogu svi ljudi biti oduševljeni vašom ličnošću.Međutim, ne treba se prema svakoj kritici odnositiravnodušno. Čak i kada je zlonamjerna, kritika nijenužno bezvrijedna. Često nismo u stanju daodmah shvatimo šta nam neko poručuje na taj način.To je razumljivo, pošto nismo svjesni činjenica zbogkojih nas kritikuju. Zato je važno izbjeći emotivnu

reakciju i odmah reagovati. Nije svaka kritika atak nanašu ličnost. Štaviše, ako kritiku prihvatimo hladneglave, sigurno možemo naučiti nešto što nismo znaliili nismo uspjeli sami da primjetimo. Najteže je vidjeti

ono što nam je najočiglednije i stalno prisutno, ato smo mi sami. Iz tog razloga, dobra kritikazlata vrijedi. Ne samo da nam može pomoći uposlu, ako smo pronicljivi i suzbijemo sujetu, većnam može otkriti mane kojih nismo svjesni i po-moći nam da postanemo bolji ljudi. Kao i dobarsavjet, kritika vrijedi onoliko koliko je čovjek ustanju da uvaži tuđe mišljenje.Najvažnije je napraviti balans između sop-stvenog i tuđeg mišljenja. Ukoliko ste stalnoravnodušni prema onome što vam drugi govoremožete propustiti da saznate mnogo toga o

sebi. S druge strane, ako pridajete značaj svakojupućenoj kritici nepotrebno opterećujete sebestvarima koje nisu u vašoj moći.

naučite da prihvatite kritikuDa li ste imuni na kritiku? Poznajete li nekoga ko se nije bar jednom uvrijedio ili burno odreagovao na kritiku koju ste mu uputili?

Ponašanje nesposobnih šefova obično jeuzrokovano nekom psihičkom ili fizičkombolešću. Mnogi su žrtve PTSP-a, sagorijevanjana poslu, depresije, poremećaja hiperaktivnostiili anksioznosti, ili su zavisnici od droga ili alko-hola. Zbog toga takve osobe mogu biti agre-sivne, neorganizovane, u stalnom strahu,pesimistične i depresivne. Često ne dolaze naposao na vrijeme, zaboravljaju obaveze i sas-tanke, osjećaju se demotivisano i cinične su.

Pa evo par savjeta kako se nositi s nesposob-nim šefovima:1. Izbjegavajte ih kada nisu dobre volje.

2. Ne vežite se za sve ideje koje vam predložejer su neki od njih jaki na riječima, ali ne i nadjelima.

3. Ne predlažite im nove ideje, posebno ako sudepresivni i demotivisani. Zaobiđite ih akomožete i predložite svoje ideje višim struktu-rama.4. Preuzmite kontrolu nad poslom u svoje ruke,naročito ako znate da menadžer ne vodi brigu orokovima ili je često odsutan i nemaran premabitnim rokovima.5. Pripremite se za pokrivanje leđa ako jemenadžer u alkoholizovanom stanju ili se neo-pravdano ne pojavi na poslu, a pozvan je odstrane višeg menadžmenta.6. Dokumentujte sve što radite. Uvijek sačuvajtekopije.

kako se nositi s nesposobnim šefovima?

kAdA I kolIko rAdITI BEsPlATno?!Bez obzira da li ste na početku karijere ili već imate iskustva ponekad dođete u situaciju dabi trebali nešto raditi bez naknade. To može biti prekovremeni rad, izostanak plate mjesec-ima, pripravnički bez naknade...

karijera

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 3 1

3 2 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

PERUT - ESTETSKI I MEDICINSKI PROBLEMLjuspanje je najuočljiviji problemkod peruti, koji predstavlja prijesvega estetski problem. Često sejavlja i svrab, a nastaje kao posljed-ica lakše upale gljivicom Pityrospo-rum ovale. Crvenilo se rjeđe javlja,obično kod seboreičnih promjenavlasišta.

UZROCI PERUTIPerut može imati nekoliko uzrokauključujući:Suva koža - je sklona perutanju.Često zimi kada je napoljuprehladno, a unutra prevruće kožaje suva, pa dolazi do ljuspanja isvraba. Ljuspice suve peruti suobično manje od drugih vrsta pe-ruti.Iritirana, masna koža - (seboreičnidermatitis) često je uzrok peruti, akarakterišu ga crvena, masnakoža, prekrivena bijelim ili žutimljuspama. Seboreični dermatitis seispoljava i na drugim dijelovima ti-jela bogatim lojnim žlijezdama(obrve, nos).Ako se kosa ne pere dovoljno često- nakupine izumrlih ćelija moguformirati perut.Preosjetljivost na neke preparateza kosu - kontaktni dermatitis.Neki sastojak šampona, balzama,lakova, pjena, voskova za kosu ilibilo kog drugog preparata moguizazvati svrab i perutanje tjemena.Ukoliko prečesto perete kosu ili ko-ristite previše sredstava za obliko-vanje frizure može doći donastanka peruti.Gljivica (Pityrosporum ovale) - živina tjemenu većine odraslih, ali akose prenamnoži može izazvati prob-leme sa perutanjem kože glave.Ova gljivica se hrani mastima kojeluče lojne žlijezde. Ova iritacija

dovodi do rasta novih slojevaćelija, koje opadaju, a zbogprisustva sebuma (masti)izgledaju kao žute ljuspe.Na pojačano bujanjePityrosporum ovaleutiču pojačanolučenje lojnih žli-jezda, hormonskepromene, stres,bolest, neu-rološki pore-

mećaji,suprimiranimuni sistem. U teškimslučajevima iza perutistoji bolest, kao naprimjer psorijaza, zatimrosacea, seboroični ekcemili neurodermitis. U slučajuda je tjeme crveno, ako suse pojavile kraste ili osip, morase obratiti ljekaru za kožnebolesti.

KAKO SUZBITI PERUT?Perut se skoro uvijek može stavitipod kontrolu, ali treba biti uporan istrpljiv. Generalno, blaga perut se

može regulisati šamponima protivperuti. Ovi šamponi ne sadrže sviiste aktivne materije, već se mogupodijeliti na: Šamponi sa cink piri-

tionom (Antiperutin, Sulfare), kojidjeluje antibakterijski i

antigljivično, smanjujući brojgljivica na tjemenu koje mogu

dovesti do peruti i sebor-eičnog dermatitisa.

Šamponi na bazi katrana (Neu-trogena T gel) - kamenougljenasmola koja se dobija priproizvodnji uglja pomaže kod pe-ruti, seboreičnog dermatitisa i

psorijaze tako što usporava izumi-ranje i opadanje ćelija tjemenaglave.Šamponi sa salicilnom kiselinom -kao neka vrsta pilinga za tjeme, ovišamponi mogu eliminisati ljuspe,ali poslije njih koža može bitiisušena i još podložnija ljuspanju.Upotreba balzama poslije ovakvogšampona može smanjiti suvoću.Šamponi sa selen sulfidom (Selsunblue) - usporavaju izumiranjepovršinskih ćelija tjemena. Kod svi-jetle, sive ili hemijski obojene kosemogu dovesti do obezbojavanja, pa

Beauty

Perut je u najvećem broju slučajeva bezopasni kozmetički problem kojipogađa svaku treću osobu.

Perutanje kože glave u vidu bijelih ili žutih ljuspica i svrab su osnovni simptomi peruti. Koža je naš najveći organ, koji se stalno obnavlja, stare ćelije odumiru, a nove ih zamjenjuju

beauty

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 3 3

Topliji dani su pravo vrijeme za kozmetičke tretmanekoji će koži vratiti vlažnost, pripremiti je za toplijedane i izloženost suncu. Sve počinje čišćenjem lica,uključujući piling i masku, što je preduslov za zdrav ilijep ten. Piling omogućuje regeneraciju površinskogsloja kože, poboljšava njenu prokrvljenosti, ipriprema je za bolje upijanje hranjivih sastojaka izkreme. Da bi se osvježilo lice i vrat, smanjili podočn-jaci, povećao tonus te postigao sjaj, potrebni su ciljanitretmani, koji kožu hrane, obnavljaju i čine juglatkom i elastičnom.

KOLAGENOM DO GLATKE I SJAJNE KOŽEKolagen se koristi kao sezonski tretman lica, prik-ladan za svaki tip kože kojoj je potrebna revitalizacija,te kojoj nedostaje vlage.Tretman kolagenom najboljije lijek protiv bora na licu. Intenzivno obnavlja kožu,izglađuje bore i fine linije. Budući da sadržaj kola-gena u koži vremenom opada, trebalo bi koristitikremu s djelotvornom materijom, ursolnom kiseli-nom, koja podstiče proizvodnju kolagena i time po-jačava čvrstoću kože. Ursolna kiselina dobija se izrazličitih ljekovitih biljaka kao što su ruzmarin, pa-prena metvica i lavanda, stimulira sintezu kolagena i

tako poboljšava unutrašnju čvrstoću kože.

ALGE ZA REVITALIZACIJU Dehidriranu i umornu kožu potrebno je njegovatipreparatima koji će joj dati dodatnu količinu vlage ikiseonika, te istovremeno obogatiti vitaminima, min-eralima i esencijalnim kiselinama. Za takvu kožu ko-riste se ekstrakti algi i aloa vere. I dok su ekstraktialgi bogat izvor vlage, aloe vera smiruje nadraženostkože. Alge obogaćuju kožu mineralnim tvarima kojepotiču iz mora, prije svega jodom, magnezijumom ifosforom, aminokiselinama i polisaharidima. Ti sas-tojci podstiču metabolizam, štite od djelovanja slo-

bodnih radikala i hidratizirajukožu zahvaljujući velikom ka-pacitetu vezivanja vode. E vi-tamin omogućuje boljekorištenje kiseonika u tkivukože, čime se poboljšavamikrocirkulacija, metabo-lizam i elastičnost kože. Lipo-somi nose u dublje slojevekože vlagu i rastvoreneaminokiseline te vitamine Bgrupe.

ČOKOLADNI TRETMANI ZALICEBogata vitaminima E i B, teoligoelementima (fosfor,

magnezijum, kalcijum, te posebno cinkom i bakrom,koji štite i obnavljaju strukturu kože te jačaju njenuzaštitnu barijeru), čokolada je pravi izbor i za njegulica, jer hrani kožu, osvježava je i obnavlja. Osimhranjivog djelovanja, čokoladni tretmani lica pre-poručljivi su i kako bi umornoj koži pružili mladolikizgled. Maska od čokolade ima lifting učinak, pod-stiče proizvodnju kolagena i elastina, što koži daječvrstoću. Kozmetički saloni u ponudu tretmana nabazi čokolade uključili su i čokoladnu depilaciju, kojaosim ukljanjanja dlačica, ima i blagotvoran, hranjivi iobnavljajući učinak na osjetljivu kožu.

HIJALURONSKA KISELINAHijaluronska kiselina je prirodna molekula koja jeodgovorna za volumen i oblik kože. Efikasna je kadakoži treba vratiti izgubljenu vlagu, minerale i kisik.Starenjem stanice kože gube sposobnost stvaranjahijaluronske kiseline, zbog čega koža gubi vlažnost,čvrstoću, te se javljaju bore. Hijaluronska kiselina jebezbojni gel koji se veže za molekule vode u koži štorezultira bubrenjem kože i smanjenjem bora. To jetretman koji se preporučuje napraviti prije proljećajer nije agresivan za kožu, učinci traju od šestmjeseci do godinu dana. Na tržištu je danas velikbroj proizvoda hijaluronske kiseline, a sve je više ionih koji žele izravnati bore lica i vrata upotrebom hi-jaluronske kiseline, a ne žele pribjeći hirurškoj ko-rekciji lica. Hijaluronsku kiselinu koža dobro podnosijer je ona njen sastavni dio.

ih treba koristiti strogo prema uput-stvu i dobro isprati.Šamponi sa ketokonazolom (My-coseb, Nizoral) - ketokonazol je an-timikotik koji daje rezultate kaddrugi šamponi zakažu.Biljni šamponi protiv peruti - mogubiti na bazi koprive, bijelog luka, ruz-marina, žalfije, matičnjaka, nane,majčine dušice.Kod upotrebe šampona protiv perutivažno je ostaviti ih da djeluju na glavibar nekoliko minuta. Ako i poslijevišenedjeljne borbe sa peruti po-moću šampona protiv peruti nevidite rezultate, obratite se dermato-logu, jer bi mogao biti u pitanju nekidrugi uzrok koji dovodi do pojave pe-ruti.

BILJNA POMOĆU borbi protiv peruti korisni su:1. bijeli luk - prepolovite pola glavicebijelog luka i istrljajte tjeme,sumporna jedinjenja iz luka djelujuprotiv gljivica, koje izazivaju perut;2. maslinovo ulje - pakovanje odmaslinovog ulja omogućuje obnavl-janje površinskog sloja kože glave kodsuve peruti;3. kopriva - kapi koprive utrljane utjeme poslije pranja kose sprečavajuopadanje kose i razvoj peruti;4. žalfija - isperite tjeme čajem od žal-fije, koja djeluje antigljivično i smanjujepretjerano mašćenje temena;5. jabukovo sirće - razblaženo vodommasira se u tjeme da se spriječiperut.

Proljetni tretmani za revitalizaciju kože

Zablistajte novimsjajem

3 4 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

Rijetki se mogu pohvaliti savršenim vidom, što umladost, što u kasnijoj dobi. Na sreću, brojnaočna oboljenja danas su izliječiva, pa vam se ugorem slučaju smiješe naočale ili sočiva.Donosimo popis najčešćih očnih oboljenja inačina na koji se oni mogu tretirati. Ipak, imajtena umu da je dobar vid dobrim dijelom pitanjepravilne higijene.Problemi sa vidom mogu biti kratkovidnost,dalekovidnost, astigmatizam, prezbiopija, lelu-javost i bljeskanje, makularna degeneracija teretinitis pigmentosum.

KRATKOVIDNOST ILI MIOPIJAKratkovidna osoba dobro vidi predmete koji sujoj blizu, no oni u daljini izgledaju zamućeno. Uovom slučaju svjetlo je fokusirano ispred retine,jer je rožnjača oka suviše okrugla. Naočale ilisočiva moraćete nositi stalno ili tokom gledanjatelevizije, vožnje i gledanja u daljinu. Takođe jemoguće promijeniti oblik rožnjače laserskomoperacijom, no tek nakon što je proces progre-sije završen (rane ili srednje dvadesete). Ako stekratkovidni, okulista posjećujte jednomgodišnje.

DALEKOVIDNOST ILI HIPERMETROPIJASuprotno od kratkovidne, dalekovidna osobapredmete u daljini vidi čisto, dok su joj oni bližizamagljeni. Svjetlo je fokusirano iza retine, jerrožnjača oka nije dovoljno okrugla. Naočale ilikontaktna sočiva trebale bi ispraviti vid.

ASTIGMATIZAMAstigmatizam obilježava zamućenje kakodalekih, tako i bliskih predmeta. Do ovoga dolazikada se svjetlo ne može dobro fokusirati, jer je

rožnjača nepravilnog oblika. Blagi oblik astig-matizma obilježava zamućen vid kod nekihudaljenosti, napor oka, zamor ili glavobolja.Teški oblik dovodi do zamućenog vida. Naočaleili sočiva ispravljaju vid kod ovakvog oboljenja,dok je u nekim slučajevima korisna i laserskaoperacija.

PREZBIOPIJA ILI STARAČKA DALEKOVIDNOSTPrezbiopija je oboljenje vida koje se javlja sastarenjem. Moć fokusiranja lagano opada s god-inama, jer sočiva gube fleksibilnost. Naočale začitanje ili bifokalna sočiva, multifokalna i kon-taktna sočiva mogu riješiti ovaj problem. No, sobzirom da moć fokusiranja s godinama slabi,dioptriju je potrebno mijenjati svakih nekolikogodina.

MAKULARNA DEGENERACIJAOvo oboljenje karakteriše gubitak centralnogvida. Može se dogoditi da s godinama ćelijemakule na središnjem dijelu rožnjače prestanupravilno funkcionisati. U većini slučajeva radi seo bolesti koja sporo napreduje. Ipak, kod nekihosoba ovaj proces može biti brz. Kada se do-godi, vidjećete sivu tačku u vidnom polju.U rizične grupe ubrajaju se osobe iznad 60 god-ina života, izrazito kratkovidne osobe te oni kojiu porodici imaju slučajeve makularne degen-eracije. Ako se rano otkriju, neki slučajevi ovogporemećaja mogu biti hirurški liječeni. Popu-cale krvne vene se "poprave“ te se podstaknenjihov rast (čime se sprečava daljnje slabljenjevida). Nažalost, ovo stanje je neizlječivo. No

dobro je to što ćete zadržati periferni vid, tenećete oslijepiti.

LELUJAVOST I BLJESKANJELelujavost obilježavaju male tačkice ili mrljice telinije koje lete pred vašim okom. Najprim-jetljivije je kada gledate bijele površine ili nebo.Do stanja dolazi kada se čestice proteina u okupretvaraju u gel.Iako je ova tegoba sasvim bezopasna, ponekadmože upozoravati na ozbiljnije probleme kao štosu retinalne suze. Ako primjetite promjene naoku, intenzivnu lelujavost ili iskrivljenost vidaposjetite oftamologa u roku od 48 sati. On bimogao laserom spriječiti retinalno odvajanje.

Naočale ili sočiva u većini će slučajeva ko-rigovati vid.

Zdrave oči

Kratkovidnost i dalekovidnost najčešća su očnaoboljenja. Saznajte koja još stanja mogunaštetiti vašem vidu!

zdravljeKOJE SU NAJČEŠĆEBOLESTI OKA?

Smanjite opterećenjeočiju:- Televizor ili kompjuter držite pododređenim uglom, čime se znatnoumanjuje štetan uticaj zračenja iopterećenje očiju.- Izbjegavajte gledanje televizora i radna kompjuteru u zamračenoj prostoriji,jer dodatno osvjetljenje može da smanjiopterećenje očiju i do šest puta.- Redovna fizička aktivnost, posebno uprirodi, takođe je veoma značajna. Uprirodi, kada pogled luta po udaljenimprjedelima, oči se odmaraju, mišići op-uštaju, a protok krvi se poboljšava.- Nosite posebne naočare za rad zakompjuterom ukoliko ste dalekovidi ilikratkovidi.

zdravlje

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 3 5

Generalno su ljekari danas puno oprezniji kod kra-jnika i vade ih samo kada nema drugog rješenja. Ovajoprez se posebno primjećuje kod djece kod kojihimunološka odbrana još nije do kraja razvijena. Sve što se proguta ili preko usta udahne, mora proćipored krajnika koji prepoznaju za organizam škodljivesupstance. Dolazi do intenzivnog kontakta izmeđuvirusa, bakterija ili gljivica i imunoloških ćelija kra-jnika. Imunološke tj. zaštitne ćelije su stalno aktivne,bore se protiv klica i javljaju drugim imunološkim or-ganima da su “neprijatelji” prisutni. Pored toga,pamte klice koje su ih napale i tako učestvuju ustvaranju imunološkog pamćenja i time dovode dojačeg razvijanja odbrambenog sistema.

IMUNOLOŠKO PAMĆENJEAli nekada krajnici mogu dovesti i do problema, čestihili hroničnih upala krajnika. Prije su se krajnici jako brzo vadili, već nakon nekolikoučestalih upala, dok su danas ljekari puno oprezniji irjeđe rade ovaj operativni zahvat posebno kod djece. Razlog za ovu promjenu u terapiranju je između osta-log i strah da će otklanjanje krajnika dovesti do gener-alnog slabljenja imunog sistema, što se dešavaukoliko se krajnici izvade prije nego što seimunološko pamćenje organizma razvilo. Kada je imunološko pamćenje razvijeno, oko šeste

godine života, otklanjanje krajnika ne dovodi doslabljenja odbrambenog sistema tijela. Kod iz-građenog imunog sistema uloga krajnika sve višegubi na svom značaju, tako da su oni u starosti ionako sve manje aktivni i smanjuju se.Ako je dijete mlađe od četri godine, pokušava se podsvaku cijenu zadržati krajnike, da bi odradili svojuulogu u imunom sistemu.Kod djece mlađe od 8 godina se nekada alternativnoradi samo “odrezivanje” krajnika. Prednost je da ostatakkrajnika zadržava svoju imunološku funkciju. Preduslovza ovo djelimično odstranjivanje je da dijete ne pati odgnojne infekcije. Kod odraslih se ovo ne radi.

UPALE KRAJNIKAKada su upale krajnika česte, praćene povišenom tje-lesnom temperaturom i bolovima, vađenje krajnika semože preporučiti. Ne samo zato što stalne upale opterećavaju tijelo iimuni sistem, nego i zbog posljedica koje ove upalenose sa sobom. Infekcija se može proširiti na drugeorgane, što u najgorem slučaju dovodi do širenja in-fekcije na krv i sepse. Preko krvi klice mogu da seprošire na druge organe i prouzrokuju sljedeću infek-ciju, od relativno neopasne upale srednjeg uha doopasne upale srčanih zalisaka. Učestalost infekcijatakođe utiče na odluku da li će se krajnici vaditi ili ne,

kod djece je granica 4 do 6, kod odraslih 3 teške infek-cije u godini dana. Ukoliko je više upala ili ako onetraju dugo (mjesecima) ljekari preporučuju vađenjekrajnika (tonsilektomiju).

AMBULANTNI ZAHVATSam zahvat je rutinski, sa malim rizikom komp-likacija. Rijetko može doći do krvarenja, ali se zbogtoga ipak ne preporučuje ambulantni zahvat, negoboravak u bolnici. Nakon operacije se mora paziti da se ne opterećuje,ne jede ništa ljuto ili vruće, a u slučaju krvarenja štobrže otići ljekaru. Do odstranjivanja krajnika dolazi iukoliko su krajnici preveliki, posebno ako smetaju pridisanju, jer manjak kiseonika dovodi do glavobolje,stalnog umora i drugih tjelesnih smetnji. Povećanikrajnici su životno opasni ukoliko već suženi disajniputevi zbog infekcije još više nateknu ili ukoliko se zavrijeme spavanja jezik pomijera nazad što dovodi dokompletne blokade grla i prestanka disanja.

zdravlje Kada treba izvaditi krajnike?Krajnici imaju jako važnu ulogu u zaštiti organizma. Kada dođe do hroničnih upala krajnika, onipostaju opterećenje i uglavnom se odstranjuju

Zdrava ili pravilna prehranaje ona prehrana koja tijeluosigurava optimalan unoskalorija, vitamina, mineralai tekućine, te optimalanomjer bjelančevina, ugljiko-hidrata i masti, kako bi seosigurale potrebe orga-nizma za gradivnim, ener-getskim i zaštitnimtvarima.

MESO, RIBA I NJIHOVE ALTERNATIVNE NAMIRNICEKako biste dodatno smanjili unosmasnoća s proteinskih namirnica ski-nite npr. kožu s piletine, odrežite očitemasnoće s crvenog mesa, janjetine,svinjetine i govedine, te koristite mini-malno ulja za pripremu jela. Težiteprema dva riblja obroka sedmično,jedan neka bude riba bogata omega-3masnim kiselinama, poput lososa,sardina i pastrve.

HLJEB, ŽITARICE I KROMPIROve vrsta manirnica trebale bi činititrećinu ukupnog energetskog unosa.Važno je da birate nerafinisane kojesu bogatije vlaknima. Zbog njih ćetese duže vremena osjećati sito i po-moći će vam kontrolisati glad.Uravnotežena prehrana trebala bisadržavati pet ugljikohidratnih porcijasvaki dan.

VOĆE I POVRĆEVoće i povrće osigurava nam nužnenutrijente poput vitamina i miner-ala, te sadrže mnoge druge kompo-nente koje se povezuju sa zdravomprehranom. Svi bi trebali težitipovećanju udjela povrća i voća uprehrani, jer su bogati vodom imogu vam pomoći kontrolisati unoskalorija.

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODIHrana poput sira, jogurta i mlijekavažan je izvor kalcijuma, te ostalihminerala i vitamina. Birajte oneproizvode s manjim udjelom mas-noća. Trebali biste težiti prema triporcije svakog dana.

SLATKIŠI, GRICKALICE I ALKOHOLUnos ovih namirnica trebali bistesmanjiti na najmanju mogući nivo.

zdrava prehrana je moguća

Često se postavlja pitanje koja je to kritična dob nakon kojedijete možete ostaviti samo. Tačnog odgovora na to pitanjenema, već svaki roditelj treba za svoje dijete procijeniti da lije dovoljno zrelo da ostane samo te da se snađe u izne-nadnim situacijama. Ipak, uzima se kao prosječna dob od10 godina kada bi većina djece mogla ostati sama kodkuće.Najvažniji faktor pri odlučivanju može li dijete ostati samoje taj kako se dijete osjeća kada je samo kod kuće, osjeća lise opušteno i sigurno ili osjeća strah i nelagodu. Ako se di-jete boji ostajati samo kod kuće i to doživljava kao trau-matsko iskustvo, npr. osluškuje sve zvukove u strahu da bineko mogao provaliti u stan, razmišlja što bi se sve lošetrebalo dogoditi, mogu se javiti posljedice u emocionalnomrazvoju. Tako djeca mogu postati nesigurna u sebe i svijetoko sebe, povučena, introvertirana ili pak suprotno – vrloagresivna. U tim slučajevima potrebno je razmisliti na kojedruge načine se roditelj može snaći. Najčešće djecaprovode vrijeme s djedom i bakom, ako imaju takvumogućnost. Takođe roditelji se mogu udružiti s roditeljimavršnjaka njihovog djeteta i organizovati zajednička čuvanjadjece. Dobro je pitati i prijatelje, rođake, kolege kako se onisnalaze.Kada roditelji razmišljaju je li njihovo dijete dovoljno zrelo

da ostane samo, trebaju razmisliti da li bi se znalo snaći unekim iznenadnim situacijama – kada npr. neko pozvonina vrata, ako se nešto u stanu zapali ili poplavi, ako nes-tane struje? Zna li dijete reagovati na siguran način i po-tražiti pomoć? Sluša li roditelje i poštuje li pravila i uputstvakoja mu se daju? Takođe, valja razmisliti može li dijetesamo uzeti obrok, na siguran način podgrijati hranu, otićido prodavnice ako mu nešto zatreba? Prije nego ostavedijete samo kod kuće, roditelji bi trebali razgovarati s djete-tom o potencijalnim situacijama i tražiti da dijete (po)kažeroditelju šta bi učinio u nekoj od situacija. Za svaku situacijumogu se navesti neka pravila – šta se smije u kuhinji (npr.mikrovalna), a što ne (rerna, šporet); šta se može rećinekome preko telefona, a što ne (npr. da je samo kodkuće); šta reći kada neko pozvoni na vrata; u kojimsobama se može igrati; smije li zvati prijatelje da dođu naigru; kada i koliko se smije gledati televizor i biti na raču-naru, Internetu...Roditelji ne smiju zaboraviti da ostave stan siguran za di-jete, da ne bude alkohol, lijekovi, opasni detedženti, oružje,upaljači i sl. na dohvat ruke.Ukoliko jedno dijete u porodici jeste dovoljno zrelo da os-tane samo kod kuće, to ne znači da se ono uz to možebrinuti i za svoju mlađu sestru ili brata. Zato bi roditelji tre-bali i o tome voditi računa te procijeniti kakve je zrelostimlađe dijete i u kakvom su međusobnom odnosu djeca.Kada se roditelji odluče da je dijete dovoljno odraslo da os-tane samo kod kuće, dobro bi bilo napraviti nekoliko test-nih situacija i ostaviti dijete po par sati samo prije negobude moralo ostati cijeli radni dan.

Dobro bi bilo da se roditelj i dijete čuju telefonski nekolikoputa u danu, pogotovo u početku, te da dijete zna da je uvi-jek dostupan na telefon. Dobro je ostaviti djetetu sve važnebrojeve telefona, kao što su hitna pomoć, vatrogasci i poli-cija. Takođe, potrebno je razgovarati s njim i uputiti ga umoguće situacije, reći kome se sve može obratiti zapomoć.Takođe, roditelji bi zajedno s djetetom trebali porazgovaratio aktivnostima, s čime bi se dijete moglo baviti dok je samokod kuće. Roditelji mogu zadati neke male zadatke djetetunpr. da svaki dan pospremi jedan dio svoje sobe (ormar,sto, ladice, police). Takođe, dijete može svaki dan pola sataili sat vremena čitati lektiru za slijedeću godinu ili nekedruge dječje romane. Bilo bi dobro da roditelji nađu što višekorisnih i zabavnih aktivnosti kako djeca ne bi bila pre-puštena samo gledanju televizije i igranju na računaru ilisurfanju Internetom. Ako se radi o više djece, bilo bi dobropripremiti neke društvene igre, kao "Monopoly", "Čovječene ljuti se", "Rizik", "Cluedo", "Puzzle" i slično. Takođe,djeci bi trebale biti dostupne bojanke, papiri, bojice, tem-pere i sl. Tako djeca mogu crtati na zadanu temu, na prim-jer izrađivati čestitke vezane uz praznike i rođendane.Kućni ljubimci mogu biti dobro društvo djeci i često sedjeca osjećaju sigurnije jer imaju njihovo društvo. Ukolikose sve dobro organizuje, samostalan ostanak kod kućemože biti pozitivno iskustvo za dijete i pomoći mu u rastusamopouzdanja. Kada su roditelji provjerili sve gore nave-dene uputstva, mogu se opustiti i vjerovati sebi i svomdjetetu.

kada djeca ostanusama kod kuće...kada djeca ostanusama kod kuće...Period ljetnih školskih praznika često je vrlo teško za roditelje. Za svoje dijete

školske dobi trebaju naći odgovarajuću osobu za čuvanje ili dijete ostavitisamo kod kuće zbog čega se i sami roditelji mogu osjećati uznemireno i

zabrinuto

dijete i vi

3 6 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

Važna sigurnosna pravilaSvaka porodica ima svoja sigurnosna prav-ila, ali postoje neka osnovna kojih bi se tre-bala pridržavati sva djeca koja provodeodređeno vrijeme sama kod kuće.l Uvijek treba držati vrata zaključana, aprozore zatvorene.l Niko osim užeg kruga familije ne trebaznati da je dijete samo u kućil Nikome se ne smiju otvarati vratastana/kuće.l Treba često zvati roditelje na telefon.l Dijete ne bi trebalo koristiti Internet kadaje samo u kući.l U svakom trenutku treba imati ključevepri ruci.

Da li je dijete spremno?Ovo su neka od pitanja na koja treba odgovoritiprije nego se donese odluka:l Kako dijete reaguje kada je odvojeno odroditelja ili ostalih članova porodice?l Da li dijete prvo pokušava samo obaviti težezadatke, prije nego zatraži pomoć?l Da li slijedi pravila?l Da li se lako uplaši?l Da li dijete ispravno rukuje telefonom?l Ako više djece trebaju ostati sama kod kuće,da li se dobro slažu? Da li pomažu jedno dru-gom? Da li se često svađaju?l Kako se dijete ponaša u nepredviđenimsituacijama? Da li ga obuzima panika ili ostajemirno?l Da li se dijete često dosađuje ili se zna samozabaviti (sa igračkama, knjigama, crtanjem…)?l Da li promišlja prije nego reaguje ili obrnuto?

Svi su ovi mini projekti izuzetnojednostavni, ne zahtijevaju nekeposebne vještine i znanja, većbaš kao i sve u našemkreativnom svijetu – punomašte, malo slobodnog vre-mena i dobre volje.1. Sašijte nekoliko vrećica u ko-jima ćete čuvati lavandu pa ihubacite svojim najdražimukučanima i prijateljicama uladice. Iznenadite ih i pričekajtenjihovu reakciju!2. Skupite 6 običnih staklenih bočica, napunite vodompa u svaku umetnite dva tri cvijeta – omotajte ih rafi-jom!3. Od ostataka tkanine napravite patchwork jastučić zalijena proljetna dremuckanja na sofi ili u garnituri nabalkonu.

4. Postojeće sjenilo stojeće lampe ukrasite bogatomsatenskom vrpcom!5. Omiljenim ravnim balerinkama podarite sasvim novilook – sašijte i našijte ovakve retro mašnice6. Od par starih dugmića i malo tkanine napraviteringove za ubruse te njima zamijenite one obićne kojisu vam već i pomalo dosadili.7. Za svečanije prilike, ubruse okitite svilenim ružama!

7 MAlIH TrIkovA zA novo rAsPloŽEnjEPredstavljamo vam sedam originalnih i jeftinih proljetnih podizača raspoloženja koji će podjednakorazveseliti i u kreativni zanos ponijeti iskusne hobiste kao i apsolutne početnike

Uradi sam

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 3 7

Iskoristite stare lončićeza nove ukrase!

Donosim vam 8 namirnica kojima možete samisaprati tamni sloj sa vašeg nakita. Osim nakita,srebrni novčići ili posuđe, takođe, mogu se ispiratiovim sredstvima. Nakon korišćenja svakog odovih sredstava treba polagano ispirati hladnomvodom pomoću mekanije krpe ili komada vate.Upotreba zubne paste bogate fluoridom - na čet-kicu nanesete pastu, trljate jedan dio nakita dokne primjetite razliku. Tako učinite i sa preostalimdijelom srebrog nakita.Blagi deterdžent bez fosfata- na čestkicunanosite po manje količine praška i ribajte neko-liko minuta.Pepeo od cigareta - Sakupite pepeo koji će odgo-varati veličini vašeg nakita, posuđa i novčića iizribajte četkicom. Pepeo od cigarete sa vodom uhemijskom spoju odlično čisti srebro od svihnaslaga.Limun - Narežite limun na malo deblje kriške,zatim protrljajte nakon u nekoliko navrata. Ovametoda daje bolje rezultate ako se umjesto

običnog ispiranja nakit potopi u vodu u kojoj jerazmućena kašika sode bikarbone. Sirće - Sirćetom namočite komad vate i prionitena trljanje nakita. Kako biste se što prije riješiliovog jačeg mirisa, u vodu sa par kapi limunovogsoka ostavite nakit na neko vrijeme.Alkohol i puder -Srebrni novčići ili posuđe najboljese može očistiti ukoliko se kombinuje alkohol, rakijakoje uvijek bar malo imate u domaćinstvu, i puder,onaj za bebe na vašoj stalaži za kozmetiku. Novčić inakit možete preko noći ostaviti u alkoholu, a ujutruće vas dočekati iznenađujući rezultati.

Čišćenje srebra

Zašto i vi na zidubalkona, vikendiceili kuće ne bi imalioriginalan cvijetn-jak? Za to nijepotrebna velikamudrost već neko-liko starih lončićakoji su polupani iviše vam ne moguposlužiti u kuhinji,malo zemlje ibiljke. Odaberitenekoliko istih ilisličnih lončića sručkicama pa nasvakom iznad ručkice izbušite rupicu (radivješanja). Na dnu svakog lončića takođe napravitemalu rupicu radi drenaže (oticanja viška vode) pasvaki lončić akrilom u spreju obojite u boju poželji. Uz pomoć špage i metalnog ringa napravitevisilicu za svaki lončić te ih jedan po jedan objesitena čavao koji ste prethodno učvrstili u zid. Odličnaideja za ljetnice ili još bolje - začinsko bilje. Uživa-jte!

Proljećni makeover doma

Dolazak proljeća će vas natjerati da napravite ve-liko čišćenje i poželite male promjene u svomživotnom prostoru. Za one koji šarenilo i jakeboje vole samo izvan svog doma predlažemo ze-lene i smeđe detaljeUkoliko plava, crvena, žuta i ružičasta ili sve teboje na jednom mjestu nisu vaš stil za malo prol-jetno osvježenje životnog prostora odaberite ze-lenu. Ta boja koja zrači proljećem odlično će seuklopiti u prostor. Zavirite u vintage prodavaoniceili pak specijalizovane šoping centre i potražitedetalje koje ćete upotrijebiti. Mi vam donosimonekoliko prijedloga. Igrajte se i uživajte u proljeća.

1.

4. 5. 6.

2.

3.

3 8 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

OBOJENI DETALJIOvogodišnja ljetna sezona u modnim trendovima obilujesvježim bojama – mint-zelena, limun-žuta, koralno-cr-vena, te malo jačim i smjelijim varijantama žuto-zelene,pink, tirkizne i drugih. Osnova koja povezuje sve ove boje jeneutralna bež i bijela, koje balansiraju između naglašenihobojenih detalja i ostatka cjeline. Isti princip slaganja bojapo modnim trendovima, možemo primjeniti i prilikom osv-ježenja enterijera. Naravno, postavlja se pitanje šta kadatrend prođe, boje se izmjene, dođe jesen? Odgovor leži uakcentovanju detalja koje možemo lako zamjeniti, a cjelinada zadrži umjerenost i harmoniju boja. Jastučići, prostirke,paravani i druge „mobilne“ dekoracije savršene su alatkeza akcentovanje i unošenje svježih trendi boja u enterijer.

PASTELNE POVRŠINEAko želimo trajniju promjenu u prostoru, bojenje zidova ćeuvijek imati osvježavajući efekat, a s obzirom na ovose-zonske boje, ovakav potez bi bio pun pogodak. Pastelneboje, koje su ovog ljeta prisutne, nisu napadne i djelujusmirujuće. U kombinaciji sa bijelim zidovima možemo do-biti zaista ugodan i harmoničan prostor. Ako se odlučimoza neku od boja, poigravanjem nijansama od jako obojenihdetalja iz prethodnog poglavlja, do blago obojenih zidova,dobićemo upotpunjenu i osmišljenu cjelinu. Uz slike, fo-tografije i druge sitnice, ovakav prostor dobija originalan iveoma ličan pečat. A kada ljeto prođe, i na red dođu jesenjii zimski trendovi, pastelne boje zidova mogu se lako uklop-iti i opet upotpuniti novim detaljima.

DEZENIKrupni cvjetni dezeni jarkih boja veoma su prisutni i smjelose nose u dolazećoj ljetnoj sezoni. U enterijerima takođe,prostor može živnuti ako se unesu ovakvi detalji. Posebnihograničenja nema, osim ličnog ukusa i sklonosti ka kon-trastima. Prugice, tufnice, arabeske – sve dok su u inten-zivnim bojama i u kombinaciji sa jednobojnim površinama,učiniće da prostor treperi ljetnim sjajem. Još uzbudljivije djeluju dezeni sa pop-art prizvukom, kojisu u zadnje vrijeme sve popularniji. Detalji sa printovimafotografija, stripova i drugih pop-art pojavnih oblika, dobrose uklapaju sa jačim bojama. Ipak, ovakvi detalji treba dabudu ukomponovani u cjelokupno osmišljen enterijerprostora, koji priča određenu priču, od početka do kraja. Kao i u oblačenju, tako i u uređenju prostora – treba da sevodimo ličnim ukusom i stilom, i bar u toku ljeta damosebi oduška u razigranom koloritu oko nas.

Gorana Pašalić, dipl.inž.arh. goranapasalic@gmail.com

osvježenjeSuncem okupani dani podstiču jednu posebnu energiju i bude želju za promjenama u nama i okonas. Dolaskom ljeta javlja se potreba za osvježenjem u svim oblicima – osvježenje tijela, osvježenjegarderobe, osvježenje prostora. Osvježenje prostora zvuči komplikovano i zahtjevno, ali uz nekolikoosmišljenih poteza, to ne mora biti tako

Homestyle

homestyle

Enterijer odražava vašu posebnost i stilživota. Imajući u vidu da je obično riječ oprostoru u kojem provodimo najviševremena, neophodno je da s istim razvi-jemo emotivan odnos i da on udovoljisvim našim praktičnim, tehničkim i es-tetskim zahtjevima. Enterijeri javnih iposlovnih prostora su lice svake firme ivišestruko utiču na radnu atmosferu. Uopremanju enterijera u cilju postizanjaželjene atmosfere, kao i definisanjakaraktera prostora, glavnu ulogu imajutkanine, presvlake, zavjese, tapete,zidne obloge te vješta primjena istih.

ZAVJESE KAO UKRAS VAŠEG DOMAJedan od najbržih, najjednostavnijih inajjeftinijih načina da promijenite kom-pletan izgled i dojam koji vaša soba os-

tavlja, jeste da promijenite zavjese naprozorima. Istina, isto se može uraditi ipostavljanjem slike na zidu ili prom-jenom namještaja. Međutim, nove zav-jese će odmah osvježiti prostoriju, a zanjihovo postavljanje ne trebate angažo-vati nikoga.

DRAPERIJA ILI ZAVJESAOsnovna razlika između zavjesa idraperija je u lakim i težim materijalimaod kojih su izrađene. Za razliku od zav-jesa, draperije su „teške“ i funkcionalnauloga zamračenja u tom smislu bi tre-balo da bude ispoštovana. U zavisnostiod tehnike tkanja, dizajna materijala isastava, draperije mogu odgovaratisvim stilovima u enterijeru. One ople-menjuju prostor, uljepšavaju prozore i

prostor oko njih, a često moguda se iskoriste i kao način nakoji je lako sakriti nedostatke nastolariji (staro drvo ili oštećenaokna).

PROMIJENITE DEKORATIVNE ELEMENTEDekorativni elementi imajuogromnu ulogu pri uređenju en-terijera. Promjena ovih eleme-

nata zasigurno je najlakši i najjeftinijinačin da unesete značajnu, dekorativnupromjenu u prostoriju. Ako se opredi-jelite za elemente poput vaze, statue,lampe ili slike, pokušajte njihov brojsvesti na minimum i to iz dva razloga: Prvi je taj da što manje ovakvih eleme-nata imate, manje ćete ih morati mijen-jati svaki naredni put kada poželitemijenjati dekor.Drugi razlog je da ćete većim brojemdekorativnih elemenata doslovno pre-opteretiti prostor, što će rezultitrati efek-tom smanjenja svjetlosti u prostoriji, a toje nešto što svakako želite izbjeći.

EKSPERIMENTIŠITE SA TKANINAMAPromjena tkanine je takođe odličannačin da osvježite prostoriju beztrošenja mnogo novca. Jastuke nakaučima možete presvući tkani-nama u trendi bojama, jednako kaoi postaviti na prozore zavjese iliparavane različitih dužina, zavisnokakav efekat želite postići. Nakraju, možete izmjeniti i boju i tek-sturu na samim komadima nam-ještaja, jednostavno prekrivajući ihtrendi tkaninama koje ćete lakoodržavati i, kada dođe vrijeme, lakozamijeniti novim.

do promjene u par koraka

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 3 9

4 0 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

Opera Evgenij Onjegin u NPSOpera “Evgenij Onjegin” će bićeupriličena u Narodnom pozorištuSarajevo 22. juna u izvedbi Sara-jevske filharmonije pod diri-gentskom palicom Ive Lipanovića.Predstava počinje u 19:30 časova.Opera “Evgenij Onjegin” na sceniNarodnog pozorišta u Sarajevuprvi put je izvedena 1947. godine ipostavljena je još samo 1975. go-dine. Libreto prema tekstu Alek-sandra Sergejeviča Puškina,poznatog ruskog književnika,komponovao je talentovani Petar

Iljič Čajkovski, poznati ruski kom-pozitor. Zahvaljujući fantastičnomopisu karaktera svih Puškinovihlikova, Čajkovski je uspio dočaratikompletnu socijalnu sliku tadašn-jeg društva u Rusiji.

MsUrs na izložbi „kaselska dokumenta 13“Predstavnici Muzejasavremene umjetnostiRepublike Srpske, ot-putovali su za Kasel(Njemačka) na ot-varanje internacionalneizložbe „KaselskaDokumenta 13“. Na poziv organiza-tora ove umjetničke olimpijade, kojase dešava svakih 5 godina i važi zanajrelevantniju smotru savremeneumjetnosti, predstavnici MSURS – aće sa kolegama iz drugih muzeja,umjetnicima, kritičarima i profesion-

alcima, imati uvid uizložbu i izbor ovo-godišnjeg umjetničkogdirektora i kustosa Car-olin Christov Bakargiev.Dokumenta (13) , popu-larno nazvana „Muzej

od stotinu dana“, će ove godine na 8lokacija i preko 10 000m2 izložbenogprostora predstaviti 155 umjetnika iz55 zemalja. Kaselska Dokumenta(13) su otvorena 9. juna 2012. godine,a trajaće do 16. septembra 2012. go-dine.

U Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske sredinom maja jeotvorena izložba Microstories – Konteksti savremene ženske umjet-ničke prakse nakon dvijehiljadite (Sandra Dukić, Margareta Kern, IrmaMarkulin i Borjana Mrđa). Izložba Microstories osmišljena je kako bi seproblematizovao kontekst politike rodnih identiteta savremene ženskeumjetničke prakse. U fokusu izabranih radova su oni usmjereni ka kri-tičkoj revalorizaciji prošlosti kao i refleksiji vlastite situiranosti u istori-jskim zbivanjima, ranijem socijalističkom kontekstu, ali ipreispitivanjima subjekta u okviru feminističke prostornosti kao ipromišljanju feminističkog djelovanja u novim istorijskim okolnostima.Izložba će biti otvorena do 17. juna 2012. godine.

Izložba Microstories

Beogradski BELEF – Festival festivalaBeogradski ljetnji festival (BELEF) odove godine postaje “festival festivala”,pa se održava od 25. maja do 15. av-gusta, objedinjujući praktično ljetnjukulturnu ponudu Beograda. Za vrijemeBELEF-a publika će imati priliku daposjeti 14 tematskih festivala i 48 jedin-stvenih programskih cjelina. DirektorBELEF-a Vuk Despotović najavio je nas-tupe više od 300 umjetnika za 83 dana.Prema njegovim riječima, publika će, uzbesplatno predstavljanje svih sadržaja,biti u prilici da posjeti tridesetak kon-cerata, tri filmska festivala, osam tem-atskih izložbi i niz drugih zanimljivihdešavanja na više lokacija. Muzički program obuhvata koncerte u okvirufestivala “Ring Ring” i “Rezonejt”, dok će književni program, započetprošle godine, biti nastavljen u okviru manifestacije “Krokodil na BELEF-u”. Vizuelni program objediniće izložbe u okviru nekoliko zasebnihcjelina - “Autsajd na BELEF-u”, projekat “Terratorija” i “Beogradskanedelja dizajna na BELEF-u”, koja će obuhvatiti promociju radova višeod 150 autora. Filmski program biće realizovan u saradnji sa mani-festacijama “Sedam veličanstvenih” i “Dizajnfilm”.

“Poslije relativno kratkog vremena Dukatfest jeuvršten u zvanični kalendar kulturnih mani-festacija grada. Banjalučani će biti u prilici dase i ove godine upoznaju sa tradicijom, običa-jima i nošnjama iz raznih zemalja svijeta”, reklaje načelnica Odjeljenja za društvene djelatnostiAdministrativne službe grada Banja Luka, Ljil-jana Radovanović. Dr Irena Medar Tanjga, et-nolog, najavila je reviju narodnih nošnji koja ćebiti održana u okviru Dukatfesta 2012 i istaklada će se 11 folklornih ansambala sa tri konti-nenta- Evrope, Azije i Južne Amerike, takmičitiu tri kategorije: najbolje predstavljanje, auten-tičnost I stil. “Ove godine žiri će činiti pred-stavnici svih takmičarskih grupa na čelu sapredsjednikom Miloradom Kenjalovićem. Ovo-godišnji “Dukatfest” predstaviće neobične

ansamble iz cijelog svijeta”.Program: 13.06. - 17.06. - Izložba fotografija “Dukatfest” -Gospodska ulica Banja LukaSubota, 16.06. 20:00 Defile učesnika Festivala uz muzičko-plesni performans Do 21:00 Svečano otvaranje IFF”Dukatfest” Nedjelja, 17.06. 20:00 Koncerti ansambala u gradovima Repub-like Srpske (Gradiška,Prnjavor,Modriča)21:00 Tematska muzičko-scenska veče na TrguKrajina u BanjaluciPonedjeljak, 18.06. 19:30- 21:30 Revija narodnih nošnji zemaljaučesnica 20:00 Izložba fotografija “Dukatfest-čuvar tradi-

cije” 21:00 Izložbeno-prodajni salon etno suvenira Utorak, 19.06. 2012.11:00 – 13:00 Izložba i prodaja suvenira 21:00 – 23:00 Centralno takmičarsko festivalskoveče Srijeda, 20.06. 2012.Koncert ansambala iz dalekih zemalja

Dukatfest 2012

kultura

repertoar

NARODNO POZORIŠTE REPUBLIKE SRPSKE

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 4 1

REVIJA PREDSTAVA – JUN 2012.

NP RS nagrađuje vjernost svoje publike

revijom predstava sa ulaznicama po sim-

boličnoj cijeni od 2 KM!

VELIKA SCENA, 20:00 ČASOVA

15.06. petak, VIKTOR ILI DJECA

NA VLASTI

18.06. ponedjeljak, NIJE ČOVJEK

KO NE UMRE

19.06. utorak, ODUMIRANjE MEĐEDA

20.06. srijeda, VIKTOR ILI DJECA

NA VLASTI

21.06. četvrtak, REVIZOR

22.06. petak, KOKOŠKA

23.06. subota, POVRATAK

24.06. nedjelja, NARODNI POSLANIK

25.06. ponedjeljak, ZVIJEZDA JE ROĐENA

26.06. utorak, RADNIČKA HRONIKA

27.06. srijeda, NA DNU KACE

28.06. četvrtak, RAZVOJNI PUT

BORE ŠNAJDERA

29.06. petak, PUTUJUĆE POZORIŠTE

ŠOPALOVIĆ

30.06. subota, VIKTOR ILI DJECA NA

VLASTI

SCENA "PETAR KOČIĆ" 20:30 ČASOVA

16.06. subota, GOSPODIN FOKA

17.06. nedjelja, KRIVICA

Narodno pozorište Republike Srpske

zadržava pravo izmjene repertoara!

Rezervacije karata* na telefone:

051/314 - 006

051/317 - 996

*Napomena: Rezervisane karte se moraju

preuzeti najkasnije dan prije početka

predstave!

Koliko je u ovoj našoj sredini zahvalno se baviti režijom, ikoji savjet bi dao svima onima koji planiraju da se baveovim poslom?Pozorišna režija u našoj sredini je neizvjestan posao usvakom slučaju. Onaj ko tom poslu pristupi površno ibez metodologije tu nema šta dugo da traži. Bez konti-nuiteta i sistematičnosti u radu, talenat malo pomaže.Sujeta je pogubna za svakog pozorišnog reditelja, jeron uvijek mora razumno da gleda na cjelinu, za razlikurecimo od glumaca, kod kojih je čak i poželjno daimaju dozu egoizma. Onaj ko kod sebe ne prepoznaorganizovanog i odgovornog čovjeka spremnog dačitav život uči prvenstveno od tuđih grešaka, bolje je dase tim poslom i ne bavi, jer će uludo trošiti svojedragocjeno vrijeme.

Šta je tebe odlučilo za profesiju pozorišnog reditelja?Za profesiju reditelja odlučio sam se nakon srednješkole, jer mi je u početku izazov bio boriti se sam zasvoje mjesto pod Suncem. Kod nas ova profesija nijepopularna, tako da mnogi i ne znaju koja je to vrstaposla. Ta nedefinisanost me je privukla, a pošto samzaljubljenik u pozorište onda sam tu i ostao da stvaram.

U Studentskom pozorištu Banjaluka si stalni reditelj.Koliko si zadovoljan ostvarenjima ovog pozorišta sobzirom na uslove rada?Kada je upitanju broj premijera i broj gledalaca nemogu da ne budem nezadovoljan, ali kao neko ko di-rektno vodi računa o repertoaru ne mogu da kažem daje velik broj premijera mjerilo vrijednosti predstavadanašnjeg Studentskog pozorišta, nego je višemehanička posljedica broja zadataka obavljenih u pro-teklom periodu. Teški uslovi u radu uslovili su da senapravi repertoar gotovo sličan institucionalnom, takoda mu se (ili da mi se) mogu naći i zamjerke. Repertoarbez jasne teme u sezoni može se smatrati slučajnim inezanimljivim, sa odsustvom hrabrosti da se uhvati ukoštac sa pravim životnim temama. Štaviše, trenutnirepertoar se nerijetko odriče i mogućnosti da budedrugačiji: angažovaniji, potrebniji, a ponekad je osuđen

da podilazi ukusu publike. Jedan od razloga za posto-janje ovakvog repertoara mogao bi da bude i odsustvopozorišne kritike, koja omogućava svim banjalučkimpozorišnim stvaraocima da osjećaju lažni umjetničkidomet pojedinih predstava. Zatim, tu se uočava i svemanja pažnja koja se poklanja pravilnom i razgovjet-nom govorenju na sceni. Na žalost, kratko vrijeme zapripremu predstava ne omogućava i da se uvidi kolikočlanovi Studentskog pozorišta vladaju svojim tijelom ikoliko su upućeni u vještine koje su sastavni dioglumačkog zanata.

Radiš sa mladim glumcima, koliko ima glumačkogkvalitetnog kadra i šta želiš da naučiš glumce/ice kojedolaze?Jedan od da ih tako nazovem “kadrovskih problema” unašem Studentskom teatru oduvijek predstavlja većibroj djevojaka nego momaka zainteresovanih za rad,što je očiti raskorak u odnosu na potrebe pozorišta.Kvalitet svakako da postoji, ali se zbog ove disproporcijene može djevojkama uvijek pružiti prava prilika, jer sjedne strane međusobno imaju veliku konkurencije, asa druge moraju da igraju likove koje karakterno višeodgovaraju muškarcima. Lično se trudim da ih naučimigri sebe u datim okolnostima i to obično daje najboljirezultat.

Kakav je tvoj pogled na predstave koje se prezentuju udomaćim pozorištima, a kako gledaš na domaću pub-liku?Moje mišljenje je da pozorišne institucije “zaboravljaju”da prvenstveno postoje zbog publike, tako da često sebiznaju dati “oduška” i ići u rizične eksperimente krijućise tobože iza stvaranja teatra budućnosti. Takođe, sadruge strane nejasna mi je želja domaća publike da želida gleda samo komedije, jer njih uopšte nije lako u ve-likom broju kvalitetno napraviti. Dakle, nikako ne podi-laziti ukusu publike, ali i ne zaboraviti da će vas onakazniti praznim salama kad kod bude iznevjerena.

Koji su tvoji rediteljski radovi koje možemo da očeku-jemo u skorijoj budućnosti?Zbog želje da prije svega pomognem razvoju Stu-dentskog pozorišta moram priznati da sam pomalozapostavio moj profesionalni angažman, tako da u sko-rijoj budućnosti planiram da se više vremena posvetimpozorišnim postavkama van Banjaluke, i za sada samu pregovorima. Trenutno radim na pozorišnoj predstavi“Smetnje” u Gradskom pozorištu Jazavac.

Aleksandar Pejaković, pozorišni reditelj

Aleksandar Pejaković je diplomirani pozorišnireditelj, sa stalnim angažmanom u Stu-dentskom pozorištu Banja Luka, gdje se trudida unaprijedi rad pozorišta, ali i da mladeglumce/ice edukuje. Sarađivao je i sa mnogimdrugim pozorštima, a trenutno na Akademijiumjetnosti u Banjaluci pohađa master studijeiz oblasti dramaturgije.

SUJETA JE POGUBNAkultura

4 2 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

muzika |film

NA TAJNOM ZADATKU - OD 14. JUNARežija: Phil Lord, Chris MillerUloge: Channing Tatum, Jonah Hill, Ice Cube, Brie LarsonU akcionoj komediji Schmidt (Hill) i Jenko (Tatum) spremni su da ostave iza sebeadolescentske probleme i nastave dalje. Završavaju policijsku akademiju i kaomladi policajci pridružuju se tajnoj akciji koja ima za cilj suzbijanje kriminala usrednjim školama. Rizikujući život upuštaju se u borbu sa narko bandama ishvaćaju da srednja škola nije više onakva kakva je bila prije samo nekoliko godina. Pred njimasu teški zadaci, da se izbore sa narko bandama, ali i sa srednjom školom.

PROMETEJ 3D - OD 07. JUNARežija: Ridley ScottUloge: Noomi Rapace, Charlize Theron, Michael Fassbender, PatrickWilsonTim istraživača otkriva nevjerovatni uzrok nastanka ljudske vrste naZemlji, koje će ih odvesti na zastrašujuće putovanje u najmračnijeuglove zemlje. Glad za saznanjima pretvoriće se u opasnu borbu za

opstanak ljudske vrste.

SNJEŽANA I LOVAC - OD 31. MAJARežija: Rupert SandersUloge: Kristen Stewart, Charlize Theron, Chris Hemsworth Ovo je jedan od najiščekivanijih filmova u 2012. godini. Mega popularnazvijezda Sumrak Sage - Kristen Stewart glumi potpuno drugačijuprincezu. Ona je ratnica, obučena u metalni oklop i sa mačem u ruci.Nije bespomoćna i ne čeka princa na bijelom konju. Kristen seudružuje sa lovcem, kojeg glumi zgodni Chris Hemsworth, te zajednokreću na ubilački pohod na kraljičin dvor. Zla kraljica, koju tumači Charlize Theron,već je okarakterisana kao najljepša, ali i najopakija vladarica filmskih platna.

PIRANA 3 D - OD 28. JUNARežija: Alexandre AjaUloge: Richard Dreyfuss, Ving Rhames, Elisabeth Shue, ChristopherLloyd, Eli Roth, Kelly Brook Svake godine u proljeće mirno jezero Victoria posjeti do 50 hiljada turistakoji samo žele uživati u suncu i kasno noćnim zabavama. Međutim, ovogproljeća užitak će se pretvoriti u pravi teror nakon što podvodno po-

drhtavanje oslobodi ribe-ljudoždere! Grupa turista moraće udružiti snage prije negopostanu slatki zalogaj ovim proždrljivim pohotnim bićima koji će pokušati ubiti i po-jesti sve što im se nađe na putu!

MADAGASKAR 3: NAJTRAŽENIJI U EVROPI3D - OD 14. JUNARežija: Eric Darnell, Tom McGrathUloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Cris Rock, David Schwimmer,Sacha Baron CohenJunaci Madagaskara su se vratili!Lav Alex, zebra Marty, nilski konj Gloria i žirafa Melman, odlučno će krenuti kući u vol-jeni New York, dok kralj Julien, maurice i pingvini kreću u zajedničku avanturu. U ovomnastavku put ih vodi kroz Evropu, gdje su našli savršeno skrovište: putujući cirkus kojisu sredili u Madagaskar stilu.

ŠTA OČEKUJETE KAD IŠČEKUJETE - OD07. JUNARežija: Kirk JonesUloge: Cameron Diaz, Jennifer Lopez, Cris Rock, Elizabeth Banks,Chace Crawford''Šta očekujete kad iščekujete'' je urnebesna životna komedija o pet parovačiji se životi u potpunosti mijenjaju kroz izazove predstojećeg roditeljstva.Presretni zbog začetka porodice, TV fitness guru Jules i zvijezda plesnogshowa Evan shvaćaju da njihovi slavni životi nemaju šanse pred iznenadnim

zahtjevima koje traži trudnoća. Već napola luda autorka i advokat Wendy na svojoj koži iskusivlastite ratoborne majčinske savjete, dok hormoni haraju njenim tijelom, dok se njen suprugGary takmiči sa njegovim alfa-ocem, koji očekuje blizance sa svojom puno mlađom suprugom,Skyler. Fotografkinja Holly spremna je obići svijet da bi usvojila dijete, ali njen suprug ALex dvoji,pa svoju paniku pokušava prikriti pohađanjem grupe za podršku mladim očevima.

Šesti Međunarodni filmski festivalKratkofil Plus održaće se od 18. do22. jula 2012. godine u Banjaluci podmotom „MOTORZO”. Fokus festivalaove godine je na Belgiji i na festivaluće se predstaviti kulturno i filmskonasljeđe ove zemlje. Kad je riječ oprogramu festivala važno je naglasitida će publika pored četrdesetakkratkih filmova iz cijelog svijeta ukonkurenciji za Grand Prix i nagradeza najbolji igrani, dokumentarni, ani-mirani i eksperimentalni film, kao i zanajbolji regionalni (sa područja bivšeJugoslavije), u revijalnom programuPanorama Plus prikazati i izuzetnoatraktivne cjelovečernje filmove.Na Kratkofilu Plus banjalučku premi-jeru će imati film “Klip” mlade srbi-janske rediteljke Maje Miloš, koji jena prestižnom festivalu u Roterdamuosvojio jednu od tri ravnopravneglavne nagrade “Tigar”, što je najvećiuspjeh jednog srpskog filma nameđunarodnoj sceni u posljednjihdeset godina. “Klip” je beskompro-misna, hrabra i iskrena priča o tine-jdžerima u Srbiji, ispričana krozprizmu 16-godišnje Jasne (Isidora

Simijonović) koja je spremna buk-valno na sve da bi osvojila dečka ukojeg je zaljubljena.Banjalučka publika će u Open Air kinuna tvrđavi Kastel moći da vidi i veliki hitfestivala kao što su Sandens i Berlinale,a riječ je dokumentarnom filmu “Ma-rina Abramović: umjetnik je prisutan”(“Marina Abramovic: The Artist Is Pres-ent”) američkog reditelja Metjua Ek-ersa. Kratkofil Plus će prikazati i film“Slava kurvi”, poznatog austrijskogdokumentariste Mihaela Glavogera, abavi se prostitucijom na Tajlandu, u In-diji i u Meksiku. Kratkofil Plus nastavljai saradnju sa beogradskim Kids Festomtako da će i najmlađi imati priliku davide najnovije dječije filmove nezavisneprodukcije iz cijelog svijeta.Od edukativnih programa u okviruKratkofila Plus izdvaja se predavanjebritanske producentkinje Emili Kiri-jakides o finansiranju, produkciji, dis-tribuciji i promociji britanskih kratkihfilmova koji su u svojoj kategoriji nepre-vaziđeni po značaju i broju nagrada kojeosvajaju širom svijeta. Predavanje ćepratiti i projekcije najboljih britanskihkratkih filmova iz prošle dvije godine.

„MoTorzo”

kratkofil Plus 2012. u Banjaluci

Uveliko traju pripremeza ovogodišnji, desetiMBF, ali već su poznatinosioci programa imjesta održavanja, auskoro će biti saopštenii svi preostali detalje.Ono što je sigurno je dase ovogodišnji MBFodržava od 17. do 21.jula. Festival je nastao2003. godine, pridružu-jući se tako obilježavanju stotegodišnjice priznavanja bluesa kaomuzičkog pravca. Uloženi trud se is-platio pa je MFB uvršten i u u evrop-sku kartu festivala, na koju sedospijeva isključivo zbog kvalitetaprograma. Za proteklih devet god-ina, na Mostar Blues Festivalu sunastupili brojne muzičke zvijezde, ada će tako biti i ovaj put uvjerite se upregledu programa, a zapamtite daje broj festivalskih ulaznica

ograničen. Više informacija nawww.mostarblues.com 19.07. - MC PavarottiThe Geenbaums (GER/ISR)Ray Bailey (USA)20.07. - SC KantarevacSahte Raki (TUR)Josipa Lisac (CRO)21.07. - SC KantarevacLa Grange (BIH)Majke (CRO)Dr. Feelgood (UK)

sArAjEvocinema city

033 567 230www.cinemacity.ba

PAlAsMultiplex

051 217 409www.bl-bioskop.ba

10. Mostar Blues Festival

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 4 3

U kratkim crtama predstavi nam Ivana Propadovića?Pa za početak zovem se Ivan.

Jedan si od muških članova hora Viva Vox koji uposljednje dvije godine plijeni pažnju domaće istrane publike? Kako se Ivan našao u ovom usp-ješnoj priči?Kao i većina članova VivaVox-a. Pohađao sam Ze-munsku gimnaziju, i iz školskog hora sam prešao uVox, odmah po njegovom nastanku.

Do sada je hor imao niz veoma uspješnih koncer-ata, koji bi ti istakao kao poseban i zašto?Definitivno naš godišnji koncert koji je bio održan uSava centru. Jednostavno naš najveći i najus-pešniji koncert do tada. Na njemu se najviševidio naš uložen trud. A doživljaj za nas na bini jebio nevjerovatan.Kakvi su planovi sa Viva Vox u skorijoj budućnosti...?

Da nastavimo da iznenađujemo publiku, da prop-utujemo cijeli svijet...

Publici izvan Srbije je malo poznato da si ti i članrok grupe Urban Plus. Tu se javljaš u svojstvuvokala i basiste 2008. godine. Koliko si zadovoljandosadašnjim postignućima benda?Bend funkcioniše u ovoj postavi tek par godina, i zato vrijeme sam jako zadovoljan dostignućima.Snimili smo i novi album, koji je trenutno u završnojfazi, i nadam se da će već na ljeto biti spreman zanašu publiku, a i publiku van Srbije naravno.

Spot za obradu pjesme “Ona to zna” je vrlo dobroprimljen od publike. Zašto ste se odlučili baš naobradu ove pjesme, i kakva iskustva nosiš sa sni-manja spota. Da li ti gluma leži takođe?Pa svi smo veliki fanovi starih velikana domaćescene, i tadašnjeg novog talasa.

Tu pjesmu svi volimo, i željeli smo da na taj načinpokažemo poštovanje prema njenim autorima. Sni-manje spota je bilo izrazito zabavno, ali naravno i na-porno. Bilo je dosta društva na snimanju, i vladala jeodlična atmosfera, što se i vidi. Nisam razmišljao oglumi, ali što da ne, želim sve da probam.

Da li možeš reći neke detalje o novom albumu,koliko pjesama će biti na njemu, da li sve u rokstilu, koga bi izdvojio od saradnika?Da, kao što rekoh, uskoro ćemo završiti album,sadržavaće 10 pjesama. Mi smo rock bend itakva će biti i ploča, naravno sa primjesama pop-a, u laganijim numerama. Od saradnika bih izd-vojio Leon Zervos-a, mastering producenta izAustralije, koji je sarađivao sa Santanom, LinkinParkom itd.. Naravno i našeg snimatelja BorisaGavrilovića i producenta Vladimira Negov-anovića...

Prija benda Urban Plus bio si član Full flavour-a.Šta se tu desilo?Ništa strašno, jednostavno su članove bendaobaveze povukle na različite strane, i odlučilismo da napravimo pauzu koja se odužila, alitehnički bend i dalje postoji. Čak smo u posljed-nje vrijeme aktivniji i radimo na novom albumu.

Jasno je da je muzika u svim oblicima nerazdvo-jni dio tvog života. Osim nje čime se Ivan još bavi,voli, oduševljava...?Malo toga me oduševljava. Muzika mi je glavni inajveći dio života, pa se time najviše i bavim usvakom obliku, ali kad god imam vremena iuslova volim da putujem, gdje god i kako god,samo da je dobro društvo oko mene.

Žene, vjerujemo, nisu problem, da li je srce većzaključano?Žene su uvijek problem jer su žene. Srce nije namenu-ju.

ŽElIM svE dA ProBAMIvan Propadović, solista hora Viva Vox i vokal i basista benda Urban plus

InterviewViva vox je hor koji je donio pravo osvježenjena regionalnu muzičku scenu. Svoju popu-larnost su prvo ostvarili putem YouTube, dabi nakon toga sve prisutne oduševili novo-godišnjim koncertom u beogradskom Savacentru. Ivan Propadović je član hora odnjenog osnivanja u svojstvu soliste, a mnogisu ga upamtili u izvedbi Ramnštajnovog hita“Du hast”. Pored toga Ivan je i član rockbenda Urban plus, koji bi ovog ljeta trebaoda izda i svoj prvi album. S obzirom naposvećenost muzici sasvim sigurno Ivan jeime o kojem ćemo još puno slušati

sArAjEvo

PAlAs

4 4 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

Dizajnerski studio MJ predstavio jenovi unikatni proizvod koji će seuskoro naći na tržištu. Radi se oračunarskim miševima jedinstvenogdizajna – obloženi su pravom zmi-jskom, krokodilskom i kožomiguane. Pored toga, ovi miševi sadržei osamnaestokaratno zlato, što jošviše doprinosi njihovoj ek-skluzivnosti. Veliki broj agencija zazaštitu životinja koji se pobunio protivprodaje ovih miševa nije spriječiozainteresovanost kupaca, kojima nijezasmetalo ni to što su cijenu moglida saznaju tek po porudžbini. Jedanod najskupljih miševa na svijetu,napravljen od krokodilske kože, dija-manata i zlata, iznosi 17.258 dolara,odnosno oko 13.300 evra.

Miševi od koževrijedni 13.000 €

Oko 4 milijarde ljudi na svijetu imamobilne telefone, što znači da istotoliko osoba ima pristup slanju SMSporuka, koje ove godine slave svoju20-godišnjicu. Prve ideje o razmjeniporuke između GSM uređaja dati-raju iz 80-tih godina prošlog vijeka.Međutim, one nisu bile masovnokorištene sve do 90-tih godina. Prvatehnička implementacija je nastala1982. godine. Osnovni tehnički prob-lem je bio u tome što je GSM standard prvobitno bio pred-viđen za telefoniju, a poruke su binarni podaci. Zbogprirode tog protokola, poruke su morale biti ograničenena 128 bajtova. Zbog toga su poruke trebale su biti vrlokratke. Taj novi komunikacijski kanal nije odmah zaživio

među korisnicima jer tadašnjiGSM uređaji nisu bili predviđeni zapisanje i čitanje poruka. 1990. unekim GSM mrežama prvi put sepojavila usluga SMS-a namijen-jena vrlo uskim potrebamamrežne signalizacije i kontrole, teu nekim strogo poslovnim dome-nama. Na početku je SMS bio be-splatan. SMS je u svojim počecimabio baziran na 7-bitnom protokolu,

koji je mogao slati samo tekstualne poruke. 2000. godineNokia je standardizovala 8-bitni protokol, koji je trebaokoristiti za informacijske servise, no taj protokol se danasnajviše koristi, uz standardne poruke, za slanje i razmjenupozivnih tonova i jednostavnih grafika.

sMs slavi 20. rođendan?!

Tehnostyle

Novi japanski izumi moglibi u potpunosti promijen-iti dijetu, no zapadnjaci ćeovo ipak malo težeprogutati. Evo o čemu seradi. 'Gladne oči.'Vjerovatno ste čuli ovajizraz, a ovdje će se savršeno uklopiti. Naime,jedno istraživanje pokazalo je da će ljudi 10 odstomanje jesti ako misle da je kolač koji im je servi-ran veći nego što je. Novi japanski izumi bave seupravo tim otkrićem. Oni koji su na dijeti trebajunositi naočare koje će ih "zavarati" da pomisle daje hrana pred njima 50 odsto veća, dok se istovre-meno veličina njihovih ruku neće promijeniti.

optička dijeta uz pomoć tehnologije

Podaci Symantecovog najnovijeggodišnjeg izvještaja Internet Se-curity Threat Report Volume 17pokazuju da religiozne i ide-ološke web stranice prosječnoimaju tri puta više računarnihnapasti od pornografskih i 'stranica za odrasle'.Naravno, na internetu je dostupno znatno višepornografskih stranica, no podaci Symantecaodnose se na prosječne brojke. Od ostalog uSymantecu navode da je zabilježen značajan rastprijetnji mobilnim uređajima, pogotovo mobilnojplatformi Android, a ukupno je za mobilne ure-đaje dostupno oko 4.000 različitih virusa i napastisličnih vrsta. Na računarima ta brojka iznosi oko403 miliona.

Gdje se na webu najlakšepokupe virusi?

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 4 5

content | intro

Aprilia RS4 125 označavaprekretnicu u evoluciji moto-cikla zapremnine 125 cm3.Riječ je o prvom Aprilijinommotociklu zapremnine 125cm3 sa četvorotaktnimpogonskim agregatom. Timeje Aprilia predstavila novuverziju malog sportskogmodela RS4 125 koja je dostupna i kao Max Biaggi replika. ApriliaRS4 125 uvodi novi, napredni, četvorotaktni agregat u sportski seg-ment, dok primjenjuje izgled i tehnička rješenja koje je naslijedio odmodela RSV4, superbike-a koji je doveo Apriliju do pobjede u WSBKprvenstvu 2010. godine. Motor nosi četvorotaktni, jednocilindričniagregat zapremine, naravno 125cc sa 4 ventila, vodenim hlađenjem,sistemom direktnog ubrizgavanja goriva i šesto-stepenim mjen-jačem. Prednje vile su UpsideDown, prečnika 41mm sa radijalnopostavljenim kočionim klještima sa 4 klipa i kočionim diskomprečnika 300mm. Iako je namijenjen mlađoj populaciji, za još mlađe,Aprilia je pripremila i model RS4 50, sa jednocilindričnim, dvotakt-nim, vodom hlađenim agregatom, zapremine 50cc. Oba motora nosešestokrake aluminijumske felne, prečnika 17″ sa gumama 100/80napred i 130/70 pozadi. Oba motora imaju identične analogno-digi-talne satove, sa LED stop svjetlima.

Upoznajte najmanji električni automobil na svijetu, po imenu Volpe, djelo poz-nate italijanske dizajnerske kuće Zagato, koji će se 2013. godine naći u prodajisa cijenom od 6,900 evra. Iako je zaista mali, riječ je o automobilu lijepog iz-gleda, koji može da primi dvoje ljudi, dok je "suvozačevo" sjedište smješteno izasjedišta samog vozača. Svojim dizajnerskim karakteristikama, prije svega svojim linijama, ovaj gradski dvos-jed je jedinstven, pogotovo u svojoj klasi. Volpe je dugačak svega 2.2 m i širok je svega 1, dok drugi detalji,naročito vrata su dizajnirana da budu što funkcionalnija, istovremeno ne gubeći na estetskom izgledu. Što sesnage tiče, Volpe će se na tržištu naći u dvije verzije - potpuno električnoj, koju će pokretati solarne ćelije nakrovu i verziji gdje će se benzin ili TNG koristiti za punjenje baterija, ali neće direktno pokretati automobil. Ovaverzija ima maksimalnu brzinu od 80 km/h i autonomiju od 377 kilometara.

Aprilia predstavlja novi motocikl

odličan start Peugeota 208Peugeot 208 jesamo mjesecdana nakon pred-stavljanja u Fran-cuskoj ostvarioizvrsne rezultateu Evropi. Saukupno 35.000registrovanihnarudžbi Peugeotje sa 208-icompostigao preko 115 % komercijalnih ciljeva za prvi period nakon lan-siranja. Više od 55% narudžbi su verzije viših nivoa opreme. 208-ica jeujedno najtraženiji i najprodavaniji Peugeot model iz B segmenta uposljednjih 18 mjeseci. Rezultati prve faze lansiranja u koju jeuključeno 10 zemalja služe kao odličan pokazatelj za buduća lansir-anja ovog modela. Peugeot 208 će za naše tržište biti predstavljen ujunu. Svi zainteresovani će biti u prilici da testiraju novi model natradicionalnom Peugeot Road Show-u koji će i ove godine biti organi-zovan širom Bosne i Hercegovine.

nissan predstaviolimitiranu serijujukea-rNissan je najavio da će se njegov inov-ativni crossover Juke-R moći ponarudžbi kupiti u vrlo ograničenombroju primjeraka. Juke-R s motoromod 3,8 litara i najvećom brzinom od260 km/h svoju je premijeru u januarudoživio u Dubaiju i privukao ogromnupažnju, a Nissan je dobio tri čvrstenarudžbe za taj automobil. Dva su au-tomobila naručili uglednici iz visokogdruštva Dubaija. Nissan će ponarudžbi izraditi još takvih automobila,a narudžbe će primati iduće četiri sed-mice. Dok se originalni Juke-R baziraona podvozju MY10 GT-R, nova će serijakoristiti pogon i šasiju MY12 GT-R.Prva će tri automobila svojim vlas-nicima biti isporučena krajem ljeta.

Njemački magazin Auto Bild je objavio novirender mogućeg izgleda nove generacijeAudijevog modela A4, koji bi trebalo da sepojavi tokom 2014. godine. Auto Bild na-javljuje da će novi A4 biti lakši od sadašnjegmodela (za oko 90 kg) i ekonomičniji, kao ida će imati prostraniji enterijer i veći prtl-jažnik nego do sada. Sve to uz uz modernijiizgled i enterijer, dok bi cijena u Njemačkojtrebalo da startuje od oko 28.000 evra.

AutovolPE - nAjMAnjI ElEkTrIČnIAUToMoBIl nA svIjETU

novi Audi A4

Iz Porschea je nedavno stiglo saopštenjeda će se osvježena Panamera pojaviti uprodaji 2013. godine. Porsche se nije od-lučio za radikalnu restilizaciju, pa će lju-bitelji Panamere i dalje moći da uživaju unjenom karakterističnom obliku. Panam-era će u 2013. godini dobiti preoblikovanprednji branik i farove, dok će redizajn zad-njeg dijela automobila, pored stop svjetala ibranika, obuhvatiti i vrata prtljažnika. Novaverzija bi trebalo da dobije i redizajniranealu felne, a manje izmjene se takođeočekuju i u njenoj unutrašnjosti, samo jošuvijek nije saopšteno o kakvim se izmje-nama enterijera radi. Osim standardnogmodela nova Panamera bi kupcima moglabiti ponuđena i u kabriolet varijanti.

Porsche Panamera za 2013

Najnovije sredstvo u širokom spektrurješenja za problem zvani radar, jeiPhone aplikacija kompanije TomTom.Sama aplikacija, koju podržava najvećaevropska zajednica sa 1.6 milionačlanova u 15 zemalja, korisniku pružainformacije o postavljenim radarima,kao i ograničenju brzine na određenomputnom pravcu. U samoj kompanijinavode da će aplikacija pod nazivom"Speed Camera", pomoći vozačima daostanu fokusiraniji na vožnju i doprinijetibezbjednijem ponašanju u saobraćaju.

Telefonska aplikacijaza otkrivanje radara

Istovremeno, tržište i prodaja sojerastu velikom brzinom, a nagli porastpotražnje uočen je na prelazu iz os-amdesetih u devedesete godinedvadesetog vijeka. Ovaj fenomen do-godio se zajedno sa spoznajama ozdravstvenim prednostima soje, pri-marno zbog značajnog udjela proteinas visokom biološkom vrijednošću.

ZDRAVSTVENE BLAGODATI SOJEUz bogatstvo proteina, soja sadrži maliudio masti i mnoštvo fitohemikalija.Smatra se da soja smanjuje opasnostpojave bolesti srca, osteoporoze i kar-cinoma, te ublažava simptomemenopauze. Često se postavlja pitanjeo opravdanosti tih tvrdnji i je li sojastvarno savršeni izvor proteina.Postoje dokazi da se visokim unosomsoje i proizvoda na bazi soje smanjujeopasnost pojave bolesti srca. Upoređenju s izvorima proteina životin-jskog porijekla, soja sadrži manjemasti, posebno onih zasićenih, a nesadrži holesterol. Osobe kojima seumjesto proteina životinjskog pori-jekla davao sojin protein, bilježile susniženje razine LDL holesterola(«lošeg holesterola»), te porast HDLholesterola («dobrog» holesterola).

Neki od ovih efekata pripisuju se fi-tokemikalijama u soji.Prema nekim studijama, dnevni unos25 – 80 grama sojinih proteina možerezultirati smanjenjem nivoa ukupnogholesterola, LDL («lošeg») holesterolai triglicerida za 8 %. S druge strane,unos soje povezuje se sa povišenimnivoom HDL («dobrog») holesterola.Osim što olakšava neke od simptomamenopauze, soja može biti efikasna ikod osteoporoze. Epidemiološkidokazi ukazuju na manju učestalostosteoporoze u populacijama kojekonzumiraju velike količine soje.Poređenje prehrane sa sojom iprehrane bez soje ukazuje na porastgustoće koštane mase kod žena kojekonzumiraju soju.

PRERAĐEVINE OD SOJEHrana koja se temelji na soji dostupnaje u raznim oblicima.Sojino mlijeko ima bogatiji okus i tek-sturu od ostalih zamjena za mlijeko.Ne sadrži laktozu i stoga je pogodnoza osobe koje ne podnose mliječnišećer. Jedna šolja sadrži približno 80kcal, sadržaj masti je nizak, a izvrstanje izvor vitamina B1 te dobar izvormagnezijuma i vitamina B2.

Sojine klice ukusan su dodataksalatama, a pune su nutrijentima iimaju neodoljivu, hrskavu teksturu.Tofu, sir od soje proizvodi se grušan-jem vrućeg sojinog mlijeka, a možebiti dobar izvor kalcijuma kada se kaosredstvo za grušanje koristi kalcijum –sulfat. Može se konzumirati sirov ilikuvan, a takođe je izvrstan dodataksalatama. Gurmani posebno voledimljeni tofu zbog karakterističnenote dima koja prožima aromu. Miso itempeh su fermentirani proizvodisoje, a koriste se kao dodatak juhamai brojnim drugim jelima. Sojino brašnomože se koristiti kod izrade brojnihpekarskih proizvoda, a posebno jezanimljiva njegova primjena kodpripreme vegetarijanskih burgera.

PRISUTNE KONTROVERZEMeđu naučnicima postoje brojnepolemike oko korisnosti unosa soje.Određeni autori napominju da fitoe-strogeni iz soje mogu imati devastira-jući učinak na zdravlje i to posebnodjece. Prema njima, postoje određeneindikacije da sojini proizvodi podstičuranije sazrijevanje djevojčica i ulazak upubertet, i to već s osam godina.Posljedica preranog sazrijevanja su

problemi s neplodnošću i karcinomomreproduktivnih organa, a moguća je ipojava astme, imunoloških pore-mećaja i poremećaja štitnjače. Među-tim, osim što protivnici soje svojetvrdnje temelje na opskurnim saznjan-jima iz životinjskog svijeta, zanemarujui činjenicu da smo svi mi svakodnevnoizloženi brojnim sintetskim hormon-ima koji se daju životinjama za rast ikoji imaju znatno pogubniji efekat nazdravlje od sojinih fitoestrogena.Štaviše, u usporedbi sa sintetskimhormonima, fitoestrogeni soje su vrloblagi, a mogu i spriječiti vezivanje sin-tetskih hormona na receptore i takospriječiti njihovo štetno djelovanje.Neosporna je činjenica da je velik diousjeva soje genetski modifikovan.Genetski modifikovanu hranu oduvijekprate brojne kontroverze vezane uznjenu sigurnost i uticaj na zdravlje.Međutim, usprkos brojnim pro-tivnicima, naučna zajednica nije jošiznjedrila dokaze i razloge zašto bigenetski modifikovanu hranu, pa takoi soju, valjalo izbjegavati. Štaviše, kra-jem 2008. godine Evropska komisijaslužbeno je i odobrila uvoz i obradugenetski modifikovane soje ukazujućina njenu sigurnost.

GastroSoja

Soja je namirnica koja seizrazito istražuje, te su

dokazane brojne prehrambene izdravstvene vrijednosti. Međutim, uz soju se posljednjihgodina vežu i kontradiktorne informacije zbog sadržaja fitoestrogena te zbog činjeniceda je veliki udio usjeva sojegenetski modifikovan

4 6 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

Polemike oko svepopularnije namirnice

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 4 7

Recepti sa sojomgastro

Odresci od soje u umaku od gljivaŠto ponuditi vegetarijancima, a dapriprema jela ne traži ni nedostupnihnamirnica, ni načina pripreme? Sojase pokazuje kao idealna namirnica, stim da se može “podvaliti” i isključivim mesojedima!Potrebno: 100 g sojinih odrezaka, 4 kašike ulja, 120 g luka, 250 gšampinjona, 2 kašičice mješavine začina, 1/2 kašičice bibera, 1/2kašičice kurkume, 1/2 kašičice đumbira u prahu, 150-200 ml vode,50 g kikirikija, 1 kašičica gustina.Priprema: Pripremite sojine odreske. Na ulju popecite nasjeckani luk i gljivenarezane na listiće. Dodajte malo začina, biber, kurkumu, đumbir i podlijte soko 50 ml vode. Zajedno pirjajte 5-10 minuta. Nakon toga u tavu stavitepripremljene sojine odreske, oljušteni kikiriki, preostale začine i gustin raz-mućen u malo vode. Podlijte s preostalom vodom i kuhajte još 1-2 minute.Sojine odreske u umaku poklopite i ostavite stajati oko 10 minuta.Posluživanje: Uz ovo jelo poslužite salatu po želji.

Ćuftice od soje i kačkavaljaPotrebno: 70 g sojinih ljuspica, 100 ml vode, 100 g rendanog dimljenog kačkavalja, 1/2 kašičice soli,1/2 kašičice bibera, 1/2 kašičice crvene mljevene paprika, 1/2 kašičice bijelog luka u granulama, 1kašičica jseckanog peršuna (može i sušen), 1 jaje, 10 g (1 prepuna kašika) prezli (mrvica od suvoghljeba), brašno, ulje za prženje.Priprema: Sojine ljuspice preliti vodom i ostaviti da je upiju. Dodati u soju narendan kačkavalj, začinei jaje. Smjesu dobro izmjesiti rukom. Dodati prezle, još izmjesiti, pa praviti kuglice, uvaljati u brašno i na dasci malo spljeskati da imaju oblikćufti. Pržiti na vrućem ulju dok ne porumene.Posluživanje: Uz ove ćuftice odlično ide sos od paradajza (ulje, malo crnog luka, brašno, kuvani paradajz, malo bijelog luka).

Monti beze srcaPotrebno: Beze; 3 bjelanjka, 120 g fruktoze, 1 kašika limunovog soka.Nadjev I; 3 jabuke. Nadjev II; 4 kašike mljevenih lješnjaka, 1 kašika fruk-toze, 0,5 dl sojinog mlijeka. Preljev; 80 g čokolade sa 70% kaka.Priprema: Beze; Istući čvrst snijeg od bjelanjaka. Dodati fruktozu ilimunov sok i dalje miksati dok se sav šećer ne otopi (oko 15 minuta). Napapiru za pečenje iscrtati srca te špricom za ukrašavanje puniti unutrašn-jost. Beze srca sušiti u zagrijanoj rernina 110-120 stepeni sat i po. Ohladitiprije spajanja nadjevom. Od navedene količine dobije se oko 26 korica.Nadjev I; Jabuke naribati s korom i pirjati dok sva tekućina ne smanji.Štapnim mikserom doraditi u pire. Ohladiti.Nadjev II; U mljevene lješnjake dodati fruktozu i sm-jesu pofuriti vrućim sojinim mlijekom. Ohladiti.Preljev; Čokoladu otopiti na pari. Dvije korice spojitinadjevom i to na način da gornja strana dolazi usredinu kolačića. Gotove kolačiće preliti čokoladnomglazurom.

Gastro

4 8 | i n t e r m e z z o | m a j / j u n 2 0 1 2 .

Rafting je vrsta sporta gdje se grupa ljudi spušta gu-menim čamcem niz riječne brzace, s ciljemuzbuđenja, avanture i druženja. Iako je popularizacijaovog sporta na bosanskohercegovačkim rijekama(Uni, Vrbasu, Drini, Tari, Neretvi… ) uzela puni zamahprije nekih 15 godina, tradicija raftinga na ovom pros-toru je starijeg datuma. Naime, prva Unska regata jeodržana od 5. do 10. avgusta 1964. godine, a na njoj jeučestvovalo više od 80 kajakaša iz Francuske, Če-hoslovačke, Mađarske, Zapadne Njemačke i Ju-goslavije. Danas u Bosni i Hercegovini djeluje okotrideset registrovanih rafting agencija, a pretpostavljase da je taj broj znatno veći. Ugledni turistički portal“Lonely Planet” preporučio je svojim čitaocima Bosnui Hercegovinu kao nezaobilaznu destinaciju za avan-turistički turizam, posebno se osvrnuvši namogućnosti raftinga na rijekama kao što su Una iNeretva. Još jedan popularni magazin “National Geo-graphic” svrstao je našu zemlju među deset najboljihdestinacija za avanturistički turizam u 2012. godini.

RAFTING NA NERETVIRijeka Neretva je najduža balkanska pritoka Jadranskogmora. Izvire u području Čemerna, a dužina njenog tokaiznosi oko 230 km. Prirodne ljepote i kulturno-istorijskonaslijeđe duž njenih obala sve više je čine atraktivnomturističkom destinacijom, naročito pogodnom za eko iavanturistički turizam. To se posebno odnosi na područjegornjeg toka Neretve čiju raskošnu ljepotu na najboljinačin možete upoznati rekreativnim spustom niz rijeku ugumenom čamcu – popularnim raftingom.To su prepoznali i brojni turisti, ne samo iz Evrope,nego i iz cijelog svijeta, pa je broj noćenja stranihgostiju u stalnom porastu. Popularizacija raftinga narijeci Neretvi počela se dešavati u periodu nakon ratnihdešavanja devedesetih godina prošlog vijeka. Danas tudjeluje 10 registrovanih rafting agencija koje po pros-ječnoj cijeni od 70 KM nude rafting niz rijeku koju nekismatraju najatraktivnijom za tu vrstu aktivnosti uEvropi. U cijenu je uključen obrok, kompletna oprema,te prevoz od Konjica do mjesta polaska. Dužina stazeza rafting na Neretvi od Glavatičeva do Konjica iznosioko 23 km sa prelijepim kanjonom i vodopadima, kojase vide prilikom spuštanja. Prolazak kroz kanjon, os-

unčane plaže, slapovi, bukovi i brzaci smaragdne ri-jeke... Neretva ima sve što je potrebno za vašu narednuavanturu.

RAFTING NA UNILegenda kaže da je rijeka Una dobila ime od starih Riml-jana, koji su je tako prozvali (UNA - jedna, jedina; lat.)zadivljeni njenom ljepotom nakon što su je prvi put vidjeli.Njena ukupna dužina iznosi oko 212.5 km, a izvire ublizini mjesta Donja Suvaja i Donji Lapac. Područje kan-jonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lo-hova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijekeUnac od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja,te međuprostor između Une i Unca, predstavlja jedan odtri nacionalna parka u BiH. Prvi veliki vodopad njenog ri-ječnog toka se nalazi kod Martin Broda, naselja sm-ještenog na dnu kanjona gdje se u Unu ulijeva rijekaUnac. Upravo na ovom dijelu Una posmatraču najvišeoduzima dah jer je sedra stvorila mnoštvo kanala, brzakai otočića te nekoliko većih vodopada od kojih visina na-jvećeg iznosi približno 55 metara. Rafting na Uni običnopočinje iz Kulen Vakufa, ispod praistorijske utvrde Ostro-vice, pa preko Ripča, Bihaća do Bosanske Krupe. Prekorazličitih agencija koje pružaju usluge raftinga na rijeciUni svako može pronaći rafting turu za sebe, u zavisnostida li preferirate akciju i adrenalin ili odmor i kupanje. Usvakom slučaju imate priliku uživati u prirodnim lje-potama, brzacima i slapovima, te vidjeti i obići prirodnepećine i izvore pitke vode čija temperatura iznosi 7°C štonajbolje govori o pitkosti rijeke. Najpoznatija sportskamanifestacija na rijeci Uni je sada već tradicionalnaUnska regata. Radi se o međunarodnoj, turističkoj kajak

regati koja traje četiri dana i odvijase u tri etape. Osim raftinga prateje i druge aktivnosti poputskokova sa Gradskog mosta u Bi-haću i bogatog kulturno-umjet-ničkog programa (koncerti i sl.).

RAFTING NA DRINI I TARIRijeka Drina je nastala spajanjemcrnogorskih rijeka Tare i Pive.Nedaleko od mjesta nastanka, naŠćepan Polju, rijeka Drina ulazi uBosnu i Hercegovinu. Prolazećikroz Foču, Višegrad i Goražde, u

rijeku Drinu ulijeva se više manjih ivećih rijeka – Lim, Prača i Rzav. U doliniDrine se nalazi najstariji nacionalnipark u BiH, park Sutjeska, na čijem seprostoru vodila važna bitka u II Svjet-skom ratu, kojoj su posvećeni brojnispomenici. Park karakteriše postojanjejedne od dvije preostale evropskeprašume. Grad Višegrad, i njegov slavnimost, UNESCO-va kulturna baština od2007., su takođe interesantna turističkadestinacija.

Rijeka Drina, pružiće vam nezaboravne trenutke i jedin-stven osjećaj tokom splavarenja koje je u Bosni i Herce-govini ima dugu tradiciju i i izraslo je u posebnu turističkuatrakciju. Drina čitavim svojim tokom i pored jakih bujica ibrze vode ima svoj prepoznatljiv mir, koji nikoga ne os-tavlja ravnodušnim. Rafting i splavarenje niz rijeku Drinukoja sa svojim divljim vodama pruža priliku za uživanje uprelijepim pejzažima i podiže nivo adrenalina, te budineizvjesnost, izaziva radoznalost i želju za ponovnimvraćanjem ovoj zelenoj ljepotici.Rijeka Tara nastaje od rječica Opasanice i Veruše ispodplanine Komovi, na sjeveru Crne Gore. Dugačka je140,5 km, a zadnjih 40 km njenog toka je u Bosni iHercegovini. Na nekoliko mjesta Tara čini granicuizmeđu Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a u ŠćepanPolju, zajedno s Pivom, tvori rijeku Drinu. Kanjon Tareje dug 78 km i nalazi se pod UNESCO-vom zaštitomkao dio Nacionalnog parka Durmitor. Za potreberaftinga Tara je plovna 94 km, a najatraktivniji dio pred-stavlja posljednjih 25 km toka. Rafting obično kreće izmjesta Đurđevića Tara, a težina vode po međunarodnojklasifikaciji je od III do V stepena.

RAFTING NA VRBASU

Rijeka Vrbas je brza moćna planinska rijeka sa nekolikodivljih dijelova i spada u najatraktvnije rijeke u Evropi sastepenom težine 3-4. Rijeka Vrbas svojim tokom pravidva kanjona - kanjon Tijesno i kanjon Podmilačje. Dužinarijeke Vrbas koja je pogodna za vodene avanturističkesportove je 31 kilometar. Međunarodna težina vodenogtoka rijeke Vrbas je 3-4, a nekim mjestima 1-2 tako da jerijeka pogodna za osobe željne divlje avanture i adrena-lina, ali isto tako i za porodično uživanje i mirne aktivnosti.S obzirom da tok rijeke Vrbas reguliše brana, protok vodevarira od 25 do 100 m3, a u proljeće i više od 500 m3.Prosječna ljetna temperatura vode je 17 stepeni Celzi-jusa, ali vazduh je 30 stepeni što omogućava ugodanodmor i uživanje na vodi. Rijeka Vrbas je jedna od najl-jepših rijeka u Bosni i Hercegovini, ali i u Evropi zahvalju-jući kanjonu, brzacima i bukovima. Svake godine na rijeciVrbas, održavaju se brojna takmičenja u kajaku, kanuu iraftingu. Rafting na Vrbasu se održava cijele godine, anajbolje vrijeme je proljeće i ljeto. Banjaluka je jedini gradu Evropi koji ima noćni rafting.

Adrenalin, odmor i kupanje3 u 1 - Rafting

TurizamRafting u Bosni i Hercegovini se sve više prepoznaje kao atraktivan turistički proizvod

turizam

Turizam

m a j / j u n 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 4 9

Uskoro će ljeto, više nam ne trebaju šen-genske vize, što će sigurno motivisati mnogeda ovoga ljeta u sopstvenom aranžmanu krenuka nekom od ljetovališta u inostranstvu. Ipak,prije polaska na put, morate se raspitati kakvasu pravila u zemljama EU i šta je važno daznate ako na put krenete automobilom.

DOKUMENTAOd dokumenata vam je potrebno: međunaro-dna vozačka dozvola, i zelena karta osiguranja,odnosno zeleni karton. On je uslov za ulazak ustranu zemlju i važi na teritoriji svih evropskihdržava gdje se koristi kao polisa osiguranja odauto-odgovornosti. To bi u praksi značilo da,

ukoliko svojim vozilom pričinite štetu u inos-transtvu, štetu ne plaćate vi, već osiguravajućakuća.Ako na put krećete vozilom koje nije u vašemvlasništvu, morate da imate i dozvolu za up-ravljanje tuđim automobile (cijena dozvole je20.00KM). Međunarodna vozačka dozvola (ci-jena dozvole je 30.00KM) izdaje se u Auto-motosavezu RS, a rok važenja je dvije godine, uko-liko rok važenja nacionalne dozvole nije kraćiod 2 godine. Ukoliko je taj rok kraći, MVD važido isteka nacionalne dozvole.

TRASA PUTAPreporučljivo je da se dobro informišete o trasikojom ćete putovati. Na autoputevima vinjete,

to jest naljepnice kojima se plaća putarina, umnogim zemljama su jedini način za plaćanjeputarine.Mogu da budu jednodnevne, sedmične,mesečne ili godišnje. Ako je nemate, buditespremni da za kaznu izdvojite i po nekolikostotina evra. Ujedno, veoma je važno vinjetu za-lijepiti na prednje automobilsko staklo. Ako tone učinite, isto je kao da je niste ni kupili, pavas čekaju rigorozne kazne.Imajte u vidu i da najkraća trasa nije uvek na-jbolja. Ono što bi u ovom slučaju moglo da vamolakša putovanje je sajt www.viamichelin.com.

KAZNENa ulazu u stranu zemlju vam neće tražiti svadokumenta i provjeravati opremu. Ali, ako vaszaustave ili dođe do nezgode, saobraćajna poli-cija može da vam zabrani upravljanje vozilom,ili će vam, u boljoj varijanti, napisati astronom-sku kaznu. Važno je da znate da se kazneplaćaju odmah, na licu mjesta. U suprotnom,bićete privedeni najbližem sudiji za prekršaje,kada uz prvobitnu kaznu morate da platite isudske troškove.

Putovanje autom

Na šta obratiti pažnju?

obavezna auto-oprema1. Rezervni točak2. Znak za obilježavanje vozila3. Prva pomoć4. Rezervne sijalice5. Reflektujući prsluk, to jest, fluorescentniprsluk.6. Aparat za gašenje požara.7. Trougao

Telekom Srpske, informacije 1185Kvarovi na telefonima 1275

Buđenje i poziv u određeno vrijeme 1401CJB 122

Vatrogasci 123Hitna pomoć 124, 230-620Poliklinika 247-333

Klinički centar Banja Luka 342-100Autobuska stanica 922 000

Željeznička stanica 301-229Vodovod i kanalizacije 212-316Stambeni servisi –Održavanje stanova 228-060

“Elektrokrajina” Banja Luka 247-100Centar za obavještavanje 121, 212-500

“Čistoća” 304-477Meteorološka stanica 307-943“Gradsko groblje” 214-107, 065/646-312

KULTURNI CENTRI

Narodno pozorište RS 317-949Dječije pozorište RS 232-844Gradsko pozorište Jazavac 462-887

Narodna i univerzitetska biblioteka RS “Petar Kočić” 215-859Banski dvor 305-336

Francuski kulturni centar 219-238

PARFIMERIJE

Didaco Commerce 586-777Parfimeria Sergio 226-150

CENTRI ZA LJEPOTUSpecijalizovani Centar za trajnu epilaciju Nomasvello 258-150

MOTELI

Prenoćište i restoran “Alas” 212-622

HOTELI

Hotel Ćubić 331-000

KAFIĆICafe bar “Harmonija” 065/773-775

RESTORANIKrčma kod Alekse 300 242

Healty Lifestyle 066/424 139Pizzeria San Remo 315-815

Autobuska stanica 212-411

Bolnica 210-971

Opština 209-099

Policija 207-633

Željeznička stanica 210-395

Pošta 212-111, 210-522

Elektrodistribucija 201-211

Gradska toplana 211-640

Vodovod i kanalizacija 226-460

Vatrogasci 123

Matična služba 233-121

KULTURNI CENTRI

Biblioteka ''Filip Višnjić'' 205 – 603

JU centar za kulturu ''Semberija'' 204 – 202

Galerija ''Milenko Atanacković'' 206 – 472

Muzej ''Semberija'' 201 – 292, 206 – 910

CJB Istočno Sarajevo 316-104

Vatrogasna brigada 340-734

Bolnica Kasindo 316-054

Dom zdravlja 340-782

Autobuska stanica 317-377

Taksi 340-200

Elektrodistribucija 317-929, 317-930

Sarajevo Gas 340-113

Vodovod i kanalizacija 340-480

Apoteka 316-260, 317-902

Pošta 316-168

Osnovni Sud (Sokolac) 448-113

Osnovni Sud (odjeljenje Istočno Sarajevo) 342-528

KULTURNI CENTRI

Matična biblioteka 340-778

Narodna biblioteka Pale 223-418

Narodna biblioteka Sokolac 401-350

Kulturni centar Pale 227-132

Kulturni centar Istočno Novo Sarajevo 342-842

Ustanova za kulturu ''Pero Kosorić'' Sokolac 448-407

Kulturni centar Trnovo 610-352

IsToČno sArAjEvo 057

5 0 | i n t e r m e z z o | a p r i l 2 0 1 2 .

BIjEljInA 055BAnjA lUkA 051